SNAGA NEGATIVNIH EMOCIJA I MENTALNI RAT

U svojem relativno kratkom životnom vijeku obišao sam gotovo cijelu Europu i nešto šire, ali i to je dovoljno da se uvjerim u jednu temeljnu stvar – nigdje ljudi toliko ne preziru i ne njeguju toliku snagu negativnih emocija i ne mogu smisliti državu u kojoj žive, kao kod nas u Hrvatskoj. Taj prezir očituje […]

U svojem relativno kratkom životnom vijeku obišao sam gotovo cijelu Europu i nešto šire, ali i to je dovoljno da se uvjerim u jednu temeljnu stvar – nigdje ljudi toliko ne preziru i ne njeguju toliku snagu negativnih emocija i ne mogu smisliti državu u kojoj žive, kao kod nas u Hrvatskoj.

Taj prezir očituje se na nekoliko načina. Jedni ne mogu smisliti Hrvatsku iz razloga što su zaraženi duhom jugonacionalizma, te još uvijek osjećaju nostalgiju za propalom im „jugo-domajom“. Za njih Hrvatska nije nužnost, nego dapače – ona je nastavak, kontinuitet ustaške NDH, kvislinške tvorevine iz Drugoga svjetskoga rata. Za takve ljude Hrvatska je zemlja koja je nastala na zločinu. Drugi su oni koji ne mogu smisliti Hrvatsku u smislu da je neprestano pljačkaju, nije im stalo do općega dobra zemlje u kojoj žive, i ne žele ništa drugo nego njome se okoristiti. Nazivaju sebe „domoljubima“, ali samo da bi manipulirali biračkim tijelom i tako došli do pozicija sa kojih će živjeti lagodno.

Na temelju tih negativnih emocija i mržnje prema Hrvatskoj mi se nalazimo u društvu koje je još uvijek podijeljeno oko povijesnih pitanja iz Drugoga svjetskoga rata koji je završio prije 70 godina. Međutim, ono što je najgore, jest činjenica da Drugi svjetski rat traje u srcima pojedinaca, što me kao čovjeka na poseban način istinski čudi, jer kako ljudi imaju toliko energije ulaziti u takve bespotrebne polemike, umjesto da se svojom ljubavlju, kreativnošću i snagom pozitivnih emocija uključe u razvoj države u kojoj žive? Voditi neprestane polemike o ustašama i partizanima, o zločnima koji su se događali, vrijeđati se međusobno, denuncirati se i tako voditi verbalni rat znači biti „starac duhom“.

Kao osobu koja se smatra istinskim hrvatskim domoljubom sablažnjavaju me dvije stvari. Kako je moguće da nas osobno, zbog našega hrvatskoga domoljublja i zbog toga što volimo državu u kojoj živimo, može neki ultraljevičar nazvati ustašom i fašistom, što se mnogo puta dogodilo? Da bi se nekoga tako nazvalo, potrebno je imati dokaze da je netko ustaša i fašist, potrebno je da se osoba kao takva deklarira kako bi ju se moglo tako nazvati. No, ljevičarima je dovoljno da osoba izgradi osjećaje prema svojoj domovini da bi je na taj način denuncirali. Oni se prema neistomišljenicima postavljaju tako bahato, kao suci, kao isljednici koji vrše jednu vrstu lobotomije prema onima koji su istinski domoljubi. I potrebno je dobro se potruditi kako bi dokazali da, po njima, nismo fašisti i kako bismo nakon njihove lobotomije opravdali svoj antifašizam i tako dobili „antifa-certifikat“ koji bi nam donio nekakav imaginarni društveni kredibilitet.

Druga stvar koja me isto tako sablažnjava jest kako je moguće da dijelovi pojedinih političkih elita imaju obraza govoriti o nekakvoj ljubavi prema domovini, a sasvim je jasno da manipuliraju ljudima kako bi to svoje domoljublje dobro i solidno unovčili i njime se okoristili? Promatrajući naše političke elite – i one koji se izjašnjavaju kao lijeva politička opcija i oni koji se izjašnjavaju kao nekakavi domoljubi ili pripadnici desne političke opcije, dobiva se dojam kao da se sve svodi na vrlo konkretno političko prepucavanje, a stvarna briga za opće dobro u pravom smislu riječi nedostaje. A mladi nam odlaze iz Hrvatske glavom bez obzira!

Kada sam posljednji puta bio u Irskoj, u Dublinu, imao sam prilike sresti naše ljude, Hrvate koji tamo rade razne poslove. I što je paradoks, u Irskoj oni mogu za te poslove biti pristojno plaćeni i normalno živjeti od svojega rada. Upoznao sam tako jednoga momka po imenu Zvonimir, iz Zagreba. Pitao me je što tražim u Irskoj. Rekao sam mu da sam došao u posjet prijateljima, na kratak izlet u Dublin. On se nasmijao i postavio mi pitanje kada će se taj „izlet“ pretvoriti u trajni boravak u Irskoj? Sasvim je očito da je tom mladiću svega dosta, a posebice onoga što se ovoga trenutka događa u njegoj matičnoj domovini i da je jedva čekao da se izgubi glavom bez obzira bilo gdje da normalno može živjeti. I nije jedini. I dok imamo na tisuće mladih ljudi i na stotine obitelji koji sanjaju o odlasku iz Hrvatske, mi i dalje raspravljamo o ustašama i partizanima, vodimo svoj Drugi svjetski rat i nikako da izađemo iz toga začaranoga kruga.

Moram iskreno priznati da se i sam ponekad mentalno puno bolje osjećam kada prijeđem granicu i izađem iz Lijepe naše barem na kratko. Ponekad mi je potrebno da izađem iz ove naše hrvatske situacije bilo gdje. Samo tamo gdje nema zamornih polemika, gdje neću morati nikom ništa dokazivati, gdje me nitko neće nazivati klerofašistom i katolibanom, gdje me nitko neće nazivati ustašom, gdje neću morati sudjelovati u raspravama i polemikama iz hrvatske povijesti, osobito gdje mi nitko neće stavljati Jasenovac kao teret krivnje, jer ja, ljudi Božji, sa Jasenovcem doista nemam nikakve veze. Niti je tko od mojih predaka bio tamo, a ja sam bio samo zbog toga da iskažem pijetet prema žrtvama, ako je to dovoljno da od naših antifašista dobijem „antifa-certifikat“.

U Hrvatskoj jednostavno od strane političkih elita koje mogu odlučiti nešto važno za domovinu, nema političke volje da se nešto pokrene i krene naprijed. Potrebna nam je promjena mentalnog sklopa, potrebne su nam toliko važne reforme, potrebna nam je promjena nakaradnih zakona, potrebno nam je da završimo povijesne polemike i da istraživanja prepustimo povijesničarima. Zaključno, potrebno nam je da već jednom počnemo poštovati jedni druge u duhu istinske kršćanske ljubavi, ako je doista istina da smo kršćanski narod kako se nazivamo. Bez istinske i duboke korijenite promjene mentalnog sklopa sve ćemo više tonuti i perspektive neće biti. Toga smo valjda svjesni.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close