Slijede li uhićenja u Splitu radi propasti Banke Splitsko dalmatinske?

Hrvatska Narodna banka donjela je odluku o stečaju Banke Splitsko dalmatinske d.d.. Savjet  HNB-a donio je odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka Trgovačkom sudu u Splitu nad Bankom splitsko dalmatinskom d. d. jer je utvrđeno da joj je imovina manja od obveza te da uskoro neće moći ispunjavati svoje obveze. U svrhu provođenja […]

Hrvatska Narodna banka donjela je odluku o stečaju Banke Splitsko dalmatinske d.d..

Savjet  HNB-a donio je odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka Trgovačkom sudu u Splitu nad Bankom splitsko dalmatinskom d. d. jer je utvrđeno da joj je imovina manja od obveza te da uskoro neće moći ispunjavati svoje obveze.

U svrhu provođenja te odluke guverner HNB-a Boris Vujčić donio je rješenje o uvođenju posebne uprave koja će, do donošenja odluke suda o pokretanju stečajnog postupka, preuzeti ovlasti uprave i nadzornog odbora kreditne institucije sa ciljem očuvanja bančine imovine. Na kraju 2015. godine imovina Banke splitsko dalmatinske iznosila je 454,9 milijuna kuna te je imala tržišni udjel od 0,11 posto.

Sumnje u nezakonitosti

Veliki i poznati splitski dioničar Banke Splitsko dalmatinske (BSD) je Juroslav Buljubašić (on je vlasnik 46,3 posto Banke), kontraverzni poduzetnik iz Makarske koji se preselio u Split, poznat po makarskoj aferi Glavica, otuđenom zemljištu žičare koje je s partnerima odkupio za 15 maraka za metar četvorni. Poznat je i po tome što se prvi i za sada jedini iz Hrvatske prijavio za komercijalni let u svemir preko kompanije Virgin.

Svojedobno je protiv njega i njegovih partnera Olma d.d. podnjela kaznenu prijavu, koju je DORH na čelu s Mladenom Bajićem odbio.

Uz Buljubašića dionice banke ima i Ecija Kuljiš Bajić, supruga bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Svi računi Banke Splitsko dalmatinske su blokirani, policija vrši izvide, na potezu je USKOK. Postoji osnovana sumnja da je Banke Splitsko dalmatinska, završila u stečaju zbog financijskih malverzacija s offshore kompanijom s Cipra.

Pojedini dioničari Banke Splitsko dalmatinske imali su račune offshore poduzeća, preko kojih su upravljeli obiteljskim bogatstvom i poreznim planiranjem. Pojedina poduzeća dioničara Banke Splitsko dalmatinske navodno su izbjegavala porezne obveze prema Republici Hrvatskoj, temeljem registracija offshore poduzeća.

Tajnost određenih podataka očito je motiviralo HNB da donese odluku o gašenju odnosno stečaju Banke Splitsko dalmatinske.

Tko je inicirao odluku o gašenju Banke Splitsko dalmatinske, i je li se stvarno radi o izbjegavanju plaćanja poreza velikih brodskih kompanija koje na vezu u Splitskoj luci imaju brodove koji su kupljeni 1994. godine na temelju poticaja iz proračuna Republike Hrvatske, utvrditi će u USKOK.

Činjenica da je Savjet Hrvatske narodne banke donio na sjednici 24. svibnja 2016. godine Odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka trgovačkom sudu u Splitu nad Bankom Splitsko dalmatinskom d.d..

Banka Splitsko Dalmatinska je po izvješću HNB-a postupila protivno Zakonu o kreditnim institucijama, te uredbi (EU) br. 575/2013…Nnaloženo je izvršenje niza mjera s ciljem otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju, od kojih je najznačajnija povećanje regulatornog kapitala.

U kakvoj je vezi s propalom  bankom Mladen Bajić, njegova supruga Ecija i jesu li uopće imali neke veze s poslovanjem te banke tek trebaju istražiti mjerodavne institucije.

Po nalazima revizora HNB-a kojima su odgovorne osobe Banke Splitsko dalmatinske svojim radnjama postupili protivno Zakonu o kreditnim institucijama za očekivati je  uhićenja pojedinih dioničara.

Iznenađeni Buljubašić

„Odluka HNB-a nas je apsolutno iznenadila jer za nju nije bilo nikakve osnove, a došla je upravo u trenutku kad su uspješno okončani dugotrajni razgovori sa strateškim partnerom s kojim je trebalo potpisati pripremljeni kupoprodajni ugovor, obaviti dokapitalizaciju banke i nastaviti s radom. Svim dopuštenim pravnim sredstvima pokušat ćemo na sudu osporiti ovu odluku kako bi banka mogla nastaviti s poslovanjem”, reakcija je najvećeg dioničara banke Juroslava Buljubašića objavljena na index.hr.
“Banka Splitsko-dalmatinska je likvidna, gubici nisu bili iznad kapitala i ispoštovali smo sve propisane mjere“, rekao je Buljubašić za telegram.hr. Gubitak od 35,5 milijuna kuna iz prošle godine koji se spominje je rezervacija koju su trebali pokriti novi vlasnici, objašnjava.

“Osim toga, ugovor o prodaji 90 posto njezinih dionica i dokapitalizaciji od strane iranskih investitora potpisali smo prije dva tjedna”, kaže Buljubašić. “Umjesto suglasnosti, od HNB-a smo dobili pokušaj da banku pošalje u stečaj”, kaže.

“Svi dioničari, kao i ja osobno ostali su zatečeni, s obzirom da HNB nije imao razloge za ovakav potez. Pripremamo žalbu kojom ćemo osporiti pokretanje stečaja nad bankom jer za to nema nikakve osnove. Jedino što mogu reći da je ova odluka ima za cilj zatvoriti sve manje banke u Hrvatskoj, a tržište prepustiti velikim igračima”, zaključuje Buljubašić za Telegram.

Pozicija malih banaka na tržištu

Buljubašić je krajem ožujka ove godine za Telegram iznio svoje viđenje političke i ekonomske situacije. Kritizirao je Hrvatsku narodnu banku zbog politike u slučaju kredita u švicarsim francima, kao i poziciji prema malim domaćima bankama na tržištu.

“U današnjim uvjetima na financijskom tržištu na kojemu dominira 95 posto stranih banaka, male banke su pritisnute konkurencijom velikih banaka sa stogodišnjim iskustvom u bankarskom biznisu, ali i dodatnim propisima HNB-a koji za sebe kaže da posluje nezavisno od države i bilo čijeg utjecaja. Praksa ipak govori da su nezavisni na isti način kao što je bio nezavisan i NDH”, kazao je tada Buljubašić.

“Male banke u Hrvatskoj građanima nisu nudile kredite u švicarskim francima jer nije bilo štednje u švicarcima. To su napravile strane banke, kojima nije bilo dopušteno kreditiranje švicarcima u svojim zemljama, pa su uvozile švicarske franke iz svojih domicilnih banaka i zaduživale Hrvate. Kreditiranje u švicarskim francima pretvorilo se u pljačku građana, zbog koje su mnogi ostali bez domova i imovine,” izjavio.

“Da je HNB bio hrvatski i da je štitio interes hrvatskih građana, to se ne bi dogodilo. I sada imate situaciju da su kamate na štednju sve manje, zaduživanje za tvrtke i građane je najskuplje u Europi, što nas sve skupa još dublje gura u financijsku ovisnost i ponor. Uz sve to, sada imamo kreditni rejting označen kao smeće, a HNB i dalje kaže kako dobro radi svoj posao”, rekao je Buljubašić.

Investitori iz Irana?

“HNB ne želi da male banke postoje. Nikakvog razloga za takvu odluku nije bilo. Nismo bili nelikvidni, niti su nam gubici bili iznad kapitala. Ispunili smo sve naložene mjere. HNB je bio upoznat da smo potpisali ugovor o prodaji 90 posto dionica, novi vlasnici, financijeri iz Irana trebali su banku dokapitalizirati. HNB je, umjesto da da suglasnost, odlučio banku poslati u stečaj”, komentirao je Buljubašić za Index odluku HNB-a.

“Ne vjerujem da je riječ o slučaju. Upravo danas kada smo trebali finalizirati ugovor, HNB je povukao svoj potez. I to dosta govori. Ljudi nisu iznenađeni. Imali su takvih situacija i ranije. Posluju inače u cijelom svijetu, uredno, nije bilo nikakvih zapreka da se realizira ovaj posao. Pa na koncu, zar i nije predsjednica nedavno posjetila Iran? Naši partneri sumnjaju da je netko bacio oko na banku, no ja sam uvjeren da je razlog druge naravi. HNB je uništio sve male banke”, kaže Buljubašić.

Koje su sve banke propale?

Prije prijedloga Hrvatske narodna banke (HNB) za pokretanje stečaja u Banci splitsko dalmatinskoj d.d., posljednji slučajevi stečaja u financijskom sektoru bili su Nava banka u srpnju 2014., Centar banka u rujnu 2013. i Credo banka u studenom 2011. godine.

Od 1998. pa do kraja 2014. godine, svoje poslovnice zatvorilo je 28 hrvatskih banaka i štedionica, pa bi stečaj Banke splitsko-dalmatinske bio 29. stečaj u hrvatskom financijskom sustavu u posljednjih 15-ak godina.

Najveći broj stečajeva financijskih institucija u Hrvatskoj zabilježen je 1999. godine, kada je vrata zatvorilo osam banaka i štedionica. Uz Gluminu, Gradsku i Županjsku, bile su to i Ilirija banka, Komercijalna banka, Promdei banka…

Ukupne obveze za obeštećenje te su godine premašile 3,07 milijardi kuna, pri čemu su tada depoziti fizičkih osoba bili osigurani do visine od 100.000 kuna.

Danas su, pak, depoziti štediša i klijenata osigurani do iznosa od 100.000 eura, što je u skladu s europskim propisima.

Još jedna godina ‘bogata’ stečajevima financijskih institucija u Hrvatskoj bila je 2001., kada ih je šest zatvorilo svoje poslovnice.

To su većinom bile štedionice, a ukupne su obveze za isplatu osiguranih depozita bile neusporedivo manje nego dvije godine ranije te su iznosile oko 145 milijuna kuna.

S druge, pak, strane, u razdoblju od ožujka 2004. pa sve do studenoga 2011. godine stečajeva financijskih institucija, koje bi zahtijevale intervenciju Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), nije uopće ni bilo.

Rekordni stečaj Glumina banke

Dosad najveći iznos utvrđenih i isplaćenih obveza za osigurane depozite zabilježen je stečajem Glumina banke, polovicom 1999. godine. Ukupne obveze bile su 1,36 milijardi kuna.

Slijedi osječka Gradska banka, koja je zatvorila vrata iste godine, pri čemu su ukupne obveze za osigurane depozite utvrđene na 961,2 milijuna kuna.

Znatniji iznos obveza DAB-a za obeštećenje štediša i klijenata utvrđen je također 1999. godine kod Županjske banke, gotovo 600 milijuna kuna.

I dok su krajem prošlog stoljeća stečajevi banaka bili financirani i iz državnog proračuna – na račun poreznih obveznika – to već dugo nije slučaj.

Prema Zakonu o osiguranju depozita, sredstva Fonda osiguranja depozita u DAB-u mogu se sastojati i od prihoda od izdavanja vlastitih obveznica DAB-a, zaduživanjem kod kreditnih institucija, pa i prihoda iz državnog proračuna.

No, iz državnog proračuna od 2001. godine nije bilo transfera u DAB-ov Fond osiguranja depozita. Naime, sve kreditne institucije u Hrvatskoj uključene su u sustav osiguranja depozita i plaćaju u Fond osiguranja depozita određenu premiju.

Po podacima s internetske stranice DAB-a, od svog osnutka 1994. do danas DAB je uspješno isplatio 200 tisuća deponenata s više od 4,8 milijarde kuna za osigurane depozite zbog propasti banaka i štedionica.

Navodi se i da je udio osiguranih depozita u ukupnim depozitima iz godine u godinu raste. Od ukupno 291,8 milijardi kuna depozita u hrvatskim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2013. godine, njih 166,9 milijardi je osigurano. Čak 156,7 milijardi osiguranih depozita odnosi se na građane (fizičke osobe), 8,7 milijardi na male poduzetnike i 1,6 milijardi na neprofitne organizacije.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close