SKANDALOZNO: Je li reforma pravosuđa osigurati za obnovu sudova 425 milijuna kuna?!

Uvelike se govori novaca ima za mnogo toga. Pitanje je samo kako se i na što se troši. Nedavno je tako objavljeno, kako će se prema projektima Ministarstva pravosuđa, u iduće dvije godine u uređenje sudskih zgrada uložiti gotovo 425 milijuna kuna, od čega 207 milijuna kuna za obnovu zagrebačke Palače pravde. Najveći dio sredstava […]

Uvelike se govori novaca ima za mnogo toga. Pitanje je samo kako se i na što se troši. Nedavno je tako objavljeno, kako će se prema projektima Ministarstva pravosuđa, u iduće dvije godine u uređenje sudskih zgrada uložiti gotovo 425 milijuna kuna, od čega 207 milijuna kuna za obnovu zagrebačke Palače pravde.

Najveći dio sredstava namaknut će se iz kredita Svjetske banke, nešto će se financirati iz proračuna, a u manjoj mjeri, obnovu sudskih zgrada sufinancirat će i jedinice lokalne samouprave. Projekti su odabrani su Zagrebu, zatim u Splitu, Dubrovniku, Zadru, Šibeniku, Vinkovcima, Senju, Imotskom.

Jesu li to toliko spominjani razvojni projekti, ili su, toliko potrebne reforme pravosuđa, a da to uopće ne znamo?

Više od 600.000 sudskih slučajeva ima nacija od četiri milijuna stanovnika. Ono pravosuđe, u kome se na klauzulu pravomoćnosti razvoda braka čeka tri-četiri godine, u kome policija uhapsi osmnjičenika(e) a sud ih nakon nekoliko dana pusti da se brane sa slobode, u kome se čak i po deset godina čeka na presudu, u kome nema pravne sigurnosti, onome u kojem se vlastita ljudska prava često štite na Europskom sudu u Strasbourgu… To je ono pravosuđe, čak i ako uzmemo u obzir ponavljano mišljenje ministra Dražena Bošnjakovića kako postoji važan napredak.

Koje je bilo glavna prepreka Hrvatskoj u pristupnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju. Da se čekalo ispunjenje svih obaveza i zahtjeva, vjerojatno Hrvatska još godinama ne bi bila zemlja članica Unije. Napredak koji je ostvaren, a bez reforme sustava, znači malo, jer problema ima gotovo za svaki dan.

U pravosudnom poretku Europske unije iz 2019. objavljenom 20. svibnja 2019. godine prikazana je Hrvatska – s najvećim brojem sudaca u cijeloj Europskoj uniji na 100 000 stanovnika, ali s najgorim rezultatima, kad je u pitanju stjecanje povjerenja javnosti, potvrđivanje integriteta i neovisnost sudova i zalaganje za vladavinu zakona. Percepcija neovisnosti sudstva porazna je, ma koliko god se govorilo da stanje nije tako loše, percepcija građana o pravosuđu govori sve.

Uzmemo li u obzir javno izneseno mišljenje predsjednice Republike, ‘’da sudove treba prepustiti narodu’’, stanje pravosuđa nije sigurno bolje, jer to što Ustav kaže da vlast proizlazi iz naroda, ne znači i to, da pravosuđe prepuštamo anarhiji. Narod ima svoje izabrane predstavnike pa ako ne rade dobro, uvijek ih mogu zamijeniti i izabrati neke druge. U ovako lošem pravosuđu, koje je pod velikom sumnjom korupcije, takve su tvrdnje iznimno opasne i navode na nemoguće.

Država će sad rasipati novac, ulupavanjem u obnovu sudskih zgrada milijune kuna, a rezultata poboljšanja pravosuđa nema. Pa, sudovi su tu zbog građana, a nisu tu građani zbog sudova! Ali, isto tako, sudovi su zbog građana, a sporo obavljaju svoj posao pa su neke kazne kraće od čekanja na presudu.

Napredovalo se u pravosuđu – sa zastrašujućih 1,5 milijuna neriješenih predmeta, došlo se do njih 600.000, a i dalje je Hrvatska u velikom problemu – digitalizirano je sudstvo, što skraćuje i pojednostavljuje mnoge procedure, a za to je već i bilo vrijeme. Ipak, posla ima još toliko mnogo, za što nam ne trebaju ulični prosvjedi protiv rada sudova da bismo znali.

U takvom stanju pravosuđa, prioritet je uređenje zgrada sudova!? Podizanje Potemkinovih sela… To će biti reforma pravosuđa izgleda, ili je to, još jedna akcija u predizbornoj godini, koju će, kao i svaku drugu, platiti građani.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close