SJEME BUDUĆE KRIZE Otkad se to problem zaduživanja rješava novim dugom?

Prva strukturna repo aukcija Hrvatske narodne banke, realizirana još sredinom veljače, označila je početak provedbe ekspanzivnije monetarne politike, na tragu već ustaljene prakse središnjih banaka razvijenih zemalja. Agresivna primjena nekonvencionalnih instrumenata u produkciji monetarnih vlasti, bilo da je riječ o QE programu otkupa državnih obveznica (i ine aktive), negativnim kamatnim stopama ili, u hrvatskom slučaju, […]

Prva strukturna repo aukcija Hrvatske narodne banke, realizirana još sredinom veljače, označila je početak provedbe ekspanzivnije monetarne politike, na tragu već ustaljene prakse središnjih banaka razvijenih zemalja. Agresivna primjena nekonvencionalnih instrumenata u produkciji monetarnih vlasti, bilo da je riječ o QE programu otkupa državnih obveznica (i ine aktive), negativnim kamatnim stopama ili, u hrvatskom slučaju, dugoročnoj repo aukciji kojom je poslovnim bankama u prvom pokušaju stavljeno na raspolaganje 565 milijuna kuna svježeg kapitala na rok od četiri godine i uz fiksnu kamatnu stopu od iznimno niskih 1,8 posto (usporedbe radi, prinos na petogodišnje hrvatske državne obveznice kreće se oko 2,4 posto), figurira kao okosnica proaktivne ekonomske politike diljem svijeta, s ciljem ubrzavanja gospodarskog rasta. Bauk deflacije učinio je monetarne vlasti prilično nervoznima, i to s razlogom. Unutar Europske monetarne unije stopa inflacije već se mjesecima vrti oko nule, te se reakcije Europske središnje banke, koja je u ožujku još jednom podebljala postojeći QE program i spustila kamatnu stopu na depozite banaka još dublje u minus, čine posve očekivanima. Rezultat su rekordno niske kamatne stope zbog kojih milijarde eura državnih obveznica podrazumijevaju negativne stope prinosa. U Hrvatskoj je pak u veljači stopa inflacije iznosila negativnih 1,4 posto, označivši kulminaciju jednogodišnjeg trenda koji bi svakako trebao zabrinuti kreatore monetarne politike.

Njihovu zadaću pritom dodatno otežavaju rigidni stavovi političkih lidera ili naprosto pomanjkanje prostora za manevar u sferi fiskalne politike koja bi svojom ekspanzivnom orijentacijom, odnosno rastućom javnom potrošnjom, trebala djelovati poticajno na ekonomsku aktivnost. Ovako, teret izvlačenja iz krize u najvećoj je mjeri pao na leđa monetarnih vlasti, a njihova je logika zapravo vrlo jednostavna i svodi se na agresivne pokušaje snižavanja dugoročnih kamatnih stopa. Time bi se donekle olakšao položaj država s izraženom tendencijom rasta javnog duga (a Hrvatska svakako pripada u to društvo), ali i osigurale svježe injekcije likvidnosti u smjeru bankovnog sustava, te u konačnici potaknula kreditna aktivnost banaka. Potonjima se pak, barem nominalno, puno više isplati dodatno podebljati vlastiti kreditni portfelj i na taj način generirati profit na krilima izdašnih kamatnih marži (razlike između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa) umjesto da dostupni kapital drže zamrznutim, ubirući u najboljem slučaju mizeran prihod. Zvuči jednostavno, ali… ne samo da stvari zapinju u praksi nego im ni teorija baš ne ide na ruku. Naime, labaviji standardi kreditiranja su jedini način da banke značajnije povećaju kreditnu aktivnost, osobito u uvjetima anemičnoga gospodarskog rasta, uz koji ruku pod ruku idu i nepovoljni trendovi na tržištu rada, a time i degradacija životnog standarda, pa potom i platežne sposobnosti klijenata. Problem je, međutim, u empirijskim istraživanjima koja pokazuju da povećanje kreditnih plasmana kod klijenata veće platežne moći nema gotovo nikakvog efekta. To nipošto nije slučaj na drugoj strani spektra, među klijentima slabije kupovne moći, ali je posljedica veće kreditne aktivnosti u tom slučaju – erozija profita. Simulacije provedene na uzorku klijenata američkih banaka potvrđuju potonju premisu, ne ostavljajući bankama, barem iz perspektive dioničara, previše prostora. U prijevodu – onima koji ga već imaju, svježi kapital nije potreban, a oni koji ga nemaju nisu ga u stanju vraćati. Riječ je, naravno, o fizičkim osobama, no to ne znači da bi se klijenti iz korporativnog sektora ponašali bitno drukčije.

A onda k tome dolazimo i do nešto šireg konteksta cijele priče. Jer ako se iz ekonomske krize možemo izvući samo povećanim zaduživanjem, grabeći krupnim koracima prema novoj epizodi koju pojedini promatrači nazivaju dužničkim ropstvom, na najboljem smo putu da ponovimo događaje iz 2008. godine naovamo, pretvarajući pojačanu kreditnu aktivnost banaka u uteg koji se pretvara u omču oko vrata dužnika. Ili je još prerano da se time (nepotrebno) zamaramo? (Forbes, Mario Gatara)

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close