SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE: “Statistika RH ne odražava točan broj policijskih službenika!”

SPH obratio se priopćenjem kao reakciju na teze da je Republika Hrvatska među državama s najviše policijskih službenika na 100 000 stanovnika. Priopćenje prenosimo u cijelosti. „Povodom višestruko ponavljanih teza da je Republika Hrvatska među državama s najviše policijskih službenika na 100 000 stanovnika te kako je broj policijskih službenika danas dvostruko viši nego u […]

SPH obratio se priopćenjem kao reakciju na teze da je Republika Hrvatska među državama s najviše policijskih službenika na 100 000 stanovnika. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

„Povodom višestruko ponavljanih teza da je Republika Hrvatska među državama s najviše policijskih službenika na 100 000 stanovnika te kako je broj policijskih službenika danas dvostruko viši nego u bivšoj državi, ovim putem bismo skrenuli pažnju na nekoliko činjenica.

Naime, sam podatak o broju policijskih službenika između pojedinih država je često neusporediv parametar, osobito iz razloga  što praktički svaka država, što zbog povijesnih ili političkih razloga, ima drugačiji ustroj policije, kao i broj osoba koje se službeno vode kao policijski službenici. U pojedinim državama veći broj sigurnosnih službi nije u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova ili se one, kao i broj njihovih pripadnika javno ne iskazuju, iz sigurnosnih razloga.

Mnoge države također imaju i različite oblike ustroja policije, poput nacionalne policije, žandarmerije, kao i gradskih i „metropolitskih“ policija tj. policija velikih gradova koje su, ovisno o okolnostima, povijesti i nasljeđu naoružane ili ne. Svima su poznati londonski „bobbiji“, a posljednji događaju su aktualizirali i postojanje pokrajinske policije poput katalonskih „mossos d’esquadra“, kao zasebne policijske snage.

Broj policijskih službenika koji se iskazuje u službenim statistikama RH ne odražava točan broj policijskih službenika jer se unutar njega nalazi određeni broj osoba koje obavljaju poslove usko povezane s policijskim te nisu policijski službenici u užem smislu riječi, iako se u statistiku od oko 20 000 policajaca i oni ubrajaju.

S druge strane, usporedba s bivšom državom u potpunosti je neprimjerena iz razloga što Socijalistička Republika Hrvatska i njezin RSUP nije osiguravala državne granice, već je to činila vojska. Također, u broju „milicajaca“ iz tog vremena nisu bili uračunati pripadnici milicije na razini SUP-a, a koji su bili dio središnje vlasti bivše države, bez obzira što su obavljali poslove i imali ovlasti i nadležnost za obavljanje određenih policijskih poslova na teritoriju SR Hrvatske ili u vezi iste, tako da je navedeni broj prvenstveno iz ta dva razloga neprimjenjiv. Također, osiguranje diplomatskih i konzularnih predstavništava nisu vršili predstavnici RSUP-a, dok danas hrvatska policija osigurava veleposlanstva i konzulate, kao i druga diplomatska predstavništva, te vrši i zaštitu štićenih osoba i objekata.

Bitno je podsjetiti da smo tada živjeli u totalitarnom režimu u kojem je i sama vojska, kao i njene popratne službe, obavljala značajan dio policijskih poslova, a također su bile i vrlo česte „asistencije“ (ili prije rečeno „intervencije“) „specijalnih snaga bezbjednosti“ iz drugih jugoslavenskih republika. Najrecentniji takav slučaj je angažman milicijskih snaga bezbjednosti na teritoriju SAP Kosovo, a da ne spominjemo razne tajne policije, poput Udbe i sl. čiji broj pripadnika nije ulazio u službene podatke, a realno su bili dio represivnog aparata.

Pored toga, kako bismo ukazali na činjenicu da navedeni podatak ne odražava stvarno stanje pokrivenosti i popunjenosti policije u Republici Hrvatskoj u odnosu na druge države, naglašavamo da je oko 1/3 trenutnog broja policijskih službenika zaduženo za čuvanje granica RH, prvenstveno vanjskih granica EU (zbog konačnog i očekivanog ispunjavanja uvjeta za ulazak u Schengensku zonu), s time da npr. kopnena granica Republike Hrvatske iznosi 2 374,9 km, od čega je oko 1400 km prema državama koje nisu članice Europske unije, a morska granica RH iznosi 948 km, od čega je samo 67 km sa susjednim zemljama (Italijom, Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom), a ostatak je granica prema međunarodnim vodama. Republika Hrvatska je pomorska država s otvorenom  pomorskom granicom (prema međunarodnim vodama) koju također čuva hrvatska policija, dok u nekim državama to radi vojska, a u nekima obalna straža i druge službe. Također, i cijeli hrvatski akvatorij štiti i nadzire pomorska policija.

S druge strane, kopnene granice država s kojima nas uspoređuju su npr. granice Danske 68 km, Estonije 633 km, Nizozemske 1027 km, Grčke 1228 km, Latvije 1150 km, Bugarske 1808 km, Grčke 1228 km, Srbije 2027 km (koja u nadzoru svoje granice nije u obvezi ispunjavanja Schengenskih kriterija kao npr. RH), Njemačke 3,621 km. Naravno, pritom treba voditi računa o veličini i broju stanovnika svake pojedine navedene države.

Uzimajući u obzir i zemljopisni oblik Republike Hrvatske te činjenicu da su većina usporednih država koje se spominju kao parametri ujedno i članice Schengenske zone s malo ili u potpunosti bez vanjskih granica EU, a samim time s minimalnim brojem ili praktički bez granične policije, stoga je u potpunosti jasno da prezentirani parametar broja policijskih službenika na 100 000 stanovnika može služiti samo stvaranju lažnog dojma o tome kako Republika Hrvatska ne samo da ima dovoljan broj, nego i previše policijskih službenika. Da tome nije tako najbolje znaju i sami građani koji se vrlo često žale da je policiju često i gotovo nemoguće vidjeti „na cesti“. Istina je da bi se možda određenim preraspodjelama unutar samog sustava, tj. povećanjem broja policijskih službenika na terenu mogao dobiti veći broj neposrednih izvršitelja, no kao što smo naveli, zbog želje Republike Hrvatske (koja je definirana kao nacionalni interes) za ulaskom u Schengensku zonu već duži niz godina granicu dosta uspješno moderniziramo i jačamo ljudskim potencijalima, no istodobno nam se događa da je „zaleđe“ sve manje popunjeno te nedostaje ljudi i opreme, o čemu smo mnogo puta pisali.

Ovim putem apeliramo da se navedeni podaci ne uzimaju zdravo za gotovo (osobito s Wikipedije i drugih sličnih izvora podataka) jer je pitanje puno kompleksnije, a pravo mjerilo tome da li ima dovoljno policijskih službenika ili ne je stanje sigurnosti u RH, koje je zahvaljujući velikoj požrtvovnosti naših kolega policijskih službenika među najboljima u Europskoj uniji, usprkos prethodnim problemima, a to su nedovoljna opremljenost, zakonska nezaštićenost, potplaćenost, kao i nedovoljan broj policijskih službenika u „zaleđu“ RH.“

Izvor: SPH

Komentari:

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close