Selfie kultura u središtu 4. Zagreb Book Festivala

Utjecaj moderne tehnologije na društveno-politička, ekonomska, intimna i identitetska pitanja, te umjetnost samu, središnja je tema književne manifestacije Zagreb Book Festival (ZBF) čije će četvrto izdanje u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) od 21. do 27. svibnja okupiti više od 80 domaćih i stranih autora u preko 30 događanja. Idejnu nit ovogodišnjega ZBF-a, […]

Utjecaj moderne tehnologije na društveno-politička, ekonomska, intimna i identitetska pitanja, te umjetnost samu, središnja je tema književne manifestacije Zagreb Book Festival (ZBF) čije će četvrto izdanje u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) od 21. do 27. svibnja okupiti više od 80 domaćih i stranih autora u preko 30 događanja.

Idejnu nit ovogodišnjega ZBF-a, sažetu u krilatici “Selfie kultura – mit i stvarnost” koja u fokus stavlja promišljanje modernih tehnologija u kontekstu opsesivne okrenutosti prema sebi kao ključnog obilježja suvremenosti, predstavila je na konferenciji za novinare u MUO-u direktorica ZBF-a Petra Ljevak.

Istaknula je kako je festival osnovan u uvjerenju da su književnosti i umjetnost temelj svakog kvalitetnog društva te na ideji susreta i zbližavanja pisaca, umjetnika, kulturnjaka i njihove publike – susreta koji inspirira, zabavlja te potiče na raspravu i kreiranje novih vrijednosti.

“Ovaj festival počiva na jednostavnoj ideji, a to je ideja povezivanja autora i čitatelja. Njegov je cilj promocija knjiga, čitanja, ukazivanje na važnost čitanja, kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini”, rekla je Ljevak.

S time na umu, organizatori se trude svake godine koncipirati program koji će se baviti aktualnim društvenim temama i posredstvom knjiga o njima raspravljati, napomenula je, a u doba inflacije informacija, “čitanje knjiga važnije je nego ikad prije – ono postaje alat sustavnog promišljanja o intimnim i javnim temama, produbljuje našu sposobnost empatije i tolerancije i upućuje na razvoj demokratskih vrijednosti”.

Stoga se kao tema ovogodišnjeg ZBF-a prirodno nametnula ona o selfie kulturi, a u tome okviru u sklopu festivalskih događanja razvit će se i rasprava o budućnosti medija koji su se fragmentirali i izgubili vjerodostojnost, o suživotu s umjetnom inteligencijom, budućnosti obrazovanja u doba filtriranja.

Panel diskusije kao središnje mjesto susreta i propitivanja

O tome će na festivalu, kako je istaknula koordinatorica programa Ivana Bodrožić, raspravljati brojni strani i domaći gosti, autori, pisci, novinari, publicisti, teoretičari, znanstvenici, i to na panel diskusijama koje su se dosad pokazale odličnim posrednikom ispunjenja misije festivala, a to je poticanje konstruktivnog razgovora kroz susret autora i publike.

Iz toga je ove godine izrastao program koji je “i kompleksniji i jednostavniji nego ikad”, ocijenila je Bodrožić, a kao neke od tema o kojima će se na festivalu razgovarati navela je “Narcisoidnost – virus moderne tehnologije”, “Fake News – mediji u doba alternativnih činjenica”, “Tiranija izbora – obrazovanje u doba filtriranja”, “Siri, how do you feel? – umjetna inteligencija i moral”, te “Dickens na Twitteru – književnost i tehnologija”.

Potaknuti porastom popularnosti hrvatske književnosti, ali i temom ovogodišnjeg festivala, organizatori su odlučili iskoristiti već uspostavljanu festivalsku platformu za daljnju popularizaciju domaće književne produkcije. Stoga će, nakon što je dosad predstavio književnosti zemalja partnera Švedske, Irske te Austrije, ove godine u posebnom fokusu festivala biti hrvatski autori i njihove knjige.

Suradnica na programu Diana Matulić najavila je program “Svježe i domaće”, koji među ostalim donosi predstavljanje novog romana Drage Hedla “Vrijeme seksa u doba nevinosti” (Naklada Ljevak), te proznoga prvijenca novinarke Ivane Dragičević “Nejednaki” (Naklada Ljevak).

Matulić je izdvojila i predstavljanje romana Dražena Ilinčića “Neobičan slučaj novinara N.” (OceanMore), debitantskoga romana Darija Harjačeka “Sanjica Lacković” (OceanMore), te publicističke knjige “Točna boja neba” (Naklada Ljevak) svjetski priznatog hrvatskog znanstvenika Igora Rudana.

Rudan će na ZBF-u održati i predavanje “Deset načina na koje znanost i tehnologija mijenjaju život u 21. stoljeću”, a u panel diskusijama, predavanjima, predstavljanjima knjiga od domaćih će imena sudjelovati i Tanja Mravak, Boris Jokić, Željka Matijašević, Morana Kasapović, Ivica Đikić, Kruno Lokotar, Boris Rašeta, Alen Brlek, Jan Šnajder, Luka Perušić, Lidija Dimkovska, Vanda Mikšić, Ivica Puljak, Nikša Gopčević, Borna Sor i Petar Štefanić.

Julija Donaldson kao zvijezda dječjeg programa

Od promocija inozemnih gostiju izdvajaju se pak “Zar ne znaš tko sam ja? Povijest arogancije” (TIM Press) finskog novinara Arija Turunena, grafički roman “Zenobija” (Sandorf) danskog autorskog dua Mortena Dürra i Larsa Hornemana, roman “Prosječni indeks sreće” (Ljevak) Portugalca Davida Machada, “Internet nije odgovor” (Ljevak) britansko-američkog pisca Andrewa Keena, te “Tiranija izbora” (Fraktura) slovenske teoretičarke psihoanalize i sociologinje Renate Salecl.

Kao jednu od zvijezda 4. ZBF-a Bodrožić je najavila Juliju Donaldson, britansku književnicu za djecu i autoricu nekih od najpoznatijih i najnagrađivanijih slikovnica današnjice. Među njima su suvremeni klasici kao što su “Grubzon” i “Grubzonovo dijete”, prodani u više od 17 milijuna primjeraka i prevedeni na čak 75 svjetskih jezika.

Program za najmlađe i ove godine donosi niz susreta s domaćim autorima, u kojemu će još gostovati Sanja Polak, Biserka Balenović, Jasminka Tihi-Stepanić i Mirjana Mrkela.

Spikigin, odvaljivanje poezijom, koncerti i nagrada Balkan Noir 

ZBF i ove godine ima Poseban program, u sklopu kojega će se održati i popularan ciklus pripovijedanja Spikigin, dok će književni klub Booksa ugostiti program pjesnikinje Sanje Baković “Odvalimo se poezijom”, a Matulić je posebno istaknula i koncerte s nastupima Dua Small Change na otvorenju, te U pol’ 9 kod Sabe na zatvaranju festivala.

Kao i svake, i ove godine na festivalu će se održati dodjela nagrade za najpopularniji roman godine biblioteke Balkan Noir  24sata i Expressa koja objavljuje kriminalističke romane iz pera hrvatskih (ili regionalnih) autora.

Sve se već četvrtu godinu zaredom odvija u jedinstvenom ambijentu MUO-a u samome srcu Zagreba. Ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović istaknuo je kako je riječ o izazovnoj i kvalitetnoj suradnji, ocijenivši ZBF jednim od najbitnijih događanja u sklopu MUO-ve izložbe “Šezdesete u Hrvatskoj – mit i stvarnost”, uz poruku: “MUO i ZBF vole se očigledno javno!”.

Pokrovitelji festivala su Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close