SDP se ne bori protiv korupcije

Za razliku od „njihovih”, „naši” su, navodno, imuni od korupcije Velik problem, što će ga Hrvatskoj stvoriti ova administracija, proizlazi iz činjenica da su premijer i neki od njegovih ključnih suradnika uvjereni kako u korupcija u nas nije institucionalni problem, nego da je ona problem samo kad je na vlasti HDZ. Za razliku od „njihovih”, […]

Za razliku od „njihovih”, „naši” su, navodno, imuni od korupcije

Velik problem, što će ga Hrvatskoj stvoriti ova administracija, proizlazi iz činjenica da su premijer i neki od njegovih ključnih suradnika uvjereni kako u korupcija u nas nije institucionalni problem, nego da je ona problem samo kad je na vlasti HDZ. Za razliku od „njihovih”, „naši” su, navodno, imuni od korupcije. Sličan je odnos i prema načelu vladavine prava. Vrlo je problematična činjenica da je Hrvatska, od završetka pregovora o pristupanju Europskoj uniji prije dvije godine, krajem lipnja 2011, pa da danas ozbiljno regredirala u ostvarivanju načela vladavine prava, i to unatoč tome što je u razdoblju od potpisivanja pristupnog ugovora bila pod monitoringom Europske komisije.

 

Prvi veliki korak unatrag učinjen je ukidanjem ovlasti Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, koje je prema Zakonu, što je bio uvjet za ispunjavanje jednog od mjerila za zatvaranje poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima, trebalo imati pravo nadzora nad svim transakcijama i bankovnim računima državnih funkcionara te mogućnost pravo da ih u slučaju, ako u njihovoj imovini ili transakcijama uoči rizik od korupcije, pozove na podnošenje ostavke. Ključne ovlasti neovisnog tijela, koje je trebalo sprečavati korupciju na najvišim razinama, ukinute su odlukom Ustavnog suda, jer su, navodno, ograničavale pravo na privatnost onih koji su dobrovoljno odlučili obnašati javne službe. Reduciranjem ovlasti Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa prestalo je biti relevantno neovisno tijelo koje može spriječiti korupciju na najvišim razinama i postalo tek evidentičarom funkcionarskih imovinskih kartica.

 

Budući da u društvima, kakvo je hrvatsko, Državo odvjetništvo, kao Vladina agencija za provođenje zakona, niti njegova specijalizirana tijela ne mogu uspješno provoditi istrage protiv političara dok su još na dužnosti, nego imaju institucionalnu snagu samo suočiti se s onima koji su izgubili politički utjecaj, a mediji i civilno društvo suviše su slabi da bi mogli igrati ulogu petog stupa vlasti – funkciju kontrolne vlasti, jasno je da je Hrvatska, unatoč reformama provedenima radi pristupanja Europskoj uniji, ostala bez institucije koja bi bila sposobna suočiti se s korupcijom na najvišim razinama.
Isti, balkanski odnos prema načelu vladavine prava aktualna je administracija iskazala i u odnosu prema institutu europskoga uhidbenog naloga i pokušaju ograničavanja suradnje sa zemljama članicama u međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima. Promjena zakona, čije je usvajanje bila pristupna obveza Hrvatske, nakon što se „provukla” u ratifikaciji pristupnog ugovora u Njemačkoj, tipično je balkansko izigravanje načela vladavine prava. Posve je nebitno je li promjena zakona dizajnirana zato da bi od progona zaštitila izvjesnog Perkovića, visokopozicioniranog operativca bivših jugoslavenskih tajnih službi, kao što se „čini” većem dijelu javnosti, ili zato da bi od progona unutar EU zaštitila hrvatske branitelje, kako to tvrdi predsjednik Vlade.

Europska unija integracija je koja se zasniva na trima temeljima: vladavini prava, slobodi poduzetništva i ravnomjernom i održivom društvenom razvoju. Ograničavanje suradnje, odnosno ispunjavanja obveza u stvari koja se tiče vladavine prava govori da onaj koji zastupa ideju takva ograničavanja suradnje zapravo ne prihvaća temelje na kojima je Europska unija zasnovana. Nije moguće poistovjetiti odbijanje suradnje u kaznenim stvarima protiv hrvatskih branitelja, kad Srbija traži istrage na osnovu dokumenata jugo-vojnog kvazipravosuđa, i suradnju sa zemljama Unije koje su zemlje vladavine prava. Ako netko misli da Europska unija i njene članice nisu područje najviše razine zaštite temeljnih prava građana, onda to treba otvoreno reći i založiti se za to da Hrvatska odustane od članstva u Uniji.

Vjerojatno je da će pokušaj izigravanja načela vladavine prava i suradnje s članicama Unije biti kratkog daha. Komesarka Viviane Reding već je upozorila da su pravo na izbjegavanje retroaktivne primjene europskog uhidbenog naloga imale samo zemlje koje su 2002. bile članice Unije, a da za nove članice taj izuzetak ne vrijedi. Političko nezadovoljstvo Njemačke, koja bi se ovim manevrom hrvatske vlade mogla osjetiti izigranom, Hrvatsku će očito sustići, upravo kao što će je pogoditi i nezadovoljstvo najveće frakcije u Europskom parlamentu – Europske pučke stranke, koja lustraciju u postkomunističkim zemljama i suočavanje s povijesnim posljedicama totalitarnog poretka u novim demokracijama smatra jednim od svojih političkih prioriteta, a jasno je da će se ovaj manevar tumačiti kao pokušaj aktualne vlade da spriječi takvu lustraciju u Hrvatskoj.

Koncept, kako je hrvatski nacionalni interes da država sama riješi tamne strane svoje prošlosti, kao što to tvrdi premijer, bio bi uvjerljiv kad bi hrvatsko tužiteljstvo vodio i jedan postupak protiv onih koji su u prošlim režimima, dakle, i u autoritarnom socijalističkom poretku i u vrijeme Tuđmanova autoritarnog poretka, sustavno kršili temeljna ljudska prava, ali to se ne događa. Hrvatska je imala vremena preuzeti vođenje postupka protiv Perkovića u vrijeme dok njegovo izručenje Njemačkoj nije bilo moguće, i tada bi njemačko pravosuđe sasvim sigurno Hrvatskoj predalo dokaze što ih je prikupilo protiv optuženoga. Sada je za „samoinicijativnost” kasno.

Ne bi bilo dobro da se Hrvatska na početku svog članstva u Uniji suoči s europskim kaznama za ovakvu balkansku politiku. One su drastične: Europska komisija zemlju članicu prijavi Sudu europskih zajednica, a ako nakon toga zemlja ne ukloni nesklad svoga zakonodavstva s preuzetim europskim obvezama, razrezuje se kazna za svaki dan kašnjenja usklađenosti zakonodavstva. Osim toga, vrlo je lako završiti i u bruxelleskoj političkoj izolaciji- tada programi prešutno kažnjene zemlje jednostavno ne prolaze, a ona ne može dobiti potporu za ostvarivanje niti jednoga svog interesa.

Bude li Hrvatska pokušala zanemarivati obveze koje proizlaze iz načela vladavine prava i bude lignorirala činjenicu da je korupcija u Hrvatskoj institucionalni problem, samo je pitanje vremena kad će se suočiti s takvom europskom izolacijom.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close