Jadrolinija je lansirala mobilnu aplikaciju mJadrolinija koja omogućuje sve opcije koje se nude na webu, ali putem pametnog telefona i jednostavne aplikacije. Riječ je o servisnim informacijama o stanju o pomorskom prometu (24/7), pretraživanju reda plovidbe, cijenama, i ono najbitnije, kupovinu karata. S e-kartom i pametnim telefonom možete direktno na ukrcaj na brod gdje će član posade očitati bar-code s pametnog telefona i to je dovoljno za ulazak na brod.

Izvor: PR

Cilj mobilne aplikacije bio je prenijeti sve funkcionalnosti na mobile display i omogućiti pristup informacijama i kupnji karata na korisnički što prihvatljiviji način. Istraživanjem tržišta provedenom 2018. godine ustanovljeno je kako mali broj korisnika usluga Jadrolinije ima razvijenu svijest o kupnji Jadrolinijinih usluga putem interneta ali i uopće o postojanju te mogućnosti putem interneta. Upravo time pokušat će se utjecati na smanjivanje gužve u pristaništima, rasterećenje djelatnika u prodaji u razdoblju visoke sezone, a samim time i na zadovoljstvo putnika i djelatnika Jadrolinije.

Aplikacija je napravljena da bude što jednostavnija, vizualno izgledom prilagođena standardima Jadrolinije, te je broj koraka kupnje karata smanjen na minimum. Ono što je dodatni benefit ove aplikacije je što kreiranjem korisničkog profila, možete u „predloške“ spremati svoje kupnje te stoga prilikom budućih kupnja nije potrebno ponovo ispunjavati sve korake.

Aplikacija je dostupna za preuzimanje na Google play storeu za korisnike Android telefona i App storu za korisnike IOS sustava. Jadrolinija potiče putnike da aplikaciju koriste i javljaju dojmove i konstruktivne prijedloge kako bi se sam proizvod mogao usavršavati kroz vrijeme.

Izvor: PR

Lijes s tijelom 27-godišnjeg Josipa Briškog, hrvatskog vojnika poginulog u samoubilačkom terorističkom napadu talibana u Afganistanu, danas ujutro je stiglo u Hrvatsku.

Na Plesu je organiziran svečani doček su prisustvu vojnog i državnog vrha, a na aerodromu je bila i obitelj poginulog vojnika. Svečanom dočeku nazoče i predstavnici zemalja članica NATO saveza, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Njemačke, Češke i Albanije.

U Ministarstvu obrane održana je komemoracija za poginulog skupnika Josipa, a sprovod bi se trebao održati sutra uz najviše vojne počasti.

Dvojica ozlijeđenih pripadnika 10. hrvatskog kontingenta su u američkim bolnicama u Kabulu i Bagramu i izvan su životne opasnosti. Svi ostali pripadnici kontingenta su dobro i nisu neposredno ugroženi, objavilo je Ministarstvo obrane.

SDP je organizirao okrugli stol ‘’Anitkorupcija – prekasno za riječi, tražimo djela’, na kojem je stranka predstavila plan stvaranja Antikorupcijskog saveza.

Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, istaknuo je kako je ovo poziv na stvaranje antikorupcijskog saveza.

“SDP je jedina prava politička snaga za borbu protiv korupcije, dok je svaki put kad je HDZ na vlasti korupcija rasla. Predsjednici se mijenjaju, korupcija ostaje i razara temelje društva, odnosno institucije. Možemo navesti tri korupcijska vala: prvi je bila privatizacija, drugi Fimi media, treći val je Plenkovićeva vlada”, istaknuo je Jovanović te dodao kako imamo i Vladu koja ni po čemu ne predstavlja volju građana, temeljena je na političkoj korupciji. ‘’Sljedeće godine treba usvojiti novu Strategiju u borbi protiv korupcije, jer ovu smo imali pet godina,’’ rekao je.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti, Zdravko Petak, istaknuo je da je temelj svih javnih politika borba protiv korupcije i razbijanje klijentelističkih mreža.
“To je preduvjet da se bilo što drugo napravi i to je dugoročan proces. Mi danas imamo zarobljenu državu, koju karakterizira dominacija koruptivnih, klijentelističkih mreža”, zaključio je Petak.

Saborski zastupnik Arsen Bauk govorio je o važnosti institucije Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te izrazio nadu da će i druge institucije biti brana negativnih radnji. Dodao je kako kritičnost građana prema korupciji još uvijek nije tolika da se kažnjava na izborima.

Stranka je pozvala sve da “zaborave na ideologije i stranački interes” te podrže SDP u prevenciji i borbi protiv korupcije “jer je stanje alarmantno”.

SDP PROTIV KORUPCIJE: Prekasno za riječi, tražimo djela!

1. Korupcija kvari vlast, loša vlast temelj je korupcije. Od korupcije korist imaju moćni, štetu imaju svi, ali stradaju siromašni i prezreni, zaboravljeni od društva. Puno je riječi rečeno o tome. Malo je učinjeno. Hrvatska je osiromašena i opljačkana zemlja i na toj nesreći neki su se obogatili.

Korupcija, loša vlast i moralno posrnuće razne su riječi za isto. Serije korupcijskih skandala ne govore o slabostima ljudskog karaktera, teretu naslijeđenih navika već su dokaz da se ne radi o pojedincu i njegovom karakteru već sistemskoj posljedici nepostojanja odgovornosti, vladanja bez cilja i vjerodostojnosti. Moralni apeli, duga suđenja i neriješeni skandali, višak nesadržajnih riječi i manjak volje, uništili su nadu i vjeru u vjerodostojnost vlasti i važnost zakona.

Dosta nam je ljudi koji su iznad zakona jer kupuju zastupnike i podršku, kupuju socijalni mir i puštaju da zemlja zaostaje prisvajajući javno dobro pred očima građana za svoje partikularne interese.

Trebaju nam uzori, nužna je dobra i čvrsta praksa uz institucionalni i javni nadzor. Fraza da su zakoni dobri na papiru, ali se ne provode, je laž. Zakon koji ne postiže ciljeve, koji se namjerno zaobilazi od strane baš onih koji ih donose je prevara. Mnogo toga je na papiru rečeno i propisano zakonom, no šuti se na posljedice i učinak. Zakoni koji se izbjegavaju, riječi i deklaracije, političku borbu za društvo smještaju u područje politike i odgovornosti stranaka i zastupnika.

2. Suđenja koja traju desetljeće nikoga ne odvraćaju. Mnogi su razlozi za temeljite reforme sudstva, prije svega nepovjerenje, no nepovjerenje se najviše izgubilo načinom postupanja u slučajevima visoke korupcije. Izmjene kaznenih zakona trebaju povećati kazne za korupcijska djela jer je korupcija akutna društvena opasnost. Treba izmijeniti procesna pravila jer se tumače tako da nisu zaštita prava i istine već postaju labirint za trikove odugovlačenja. Oduzimanje imovine stečenom korupcijom nije samo kazna i sredstvo odvraćanja već i obeštećenje društva. Oduzeta sredstva treba iskoristiti za jačanje svijesti i odgoj protiv korupcije. Kazna za korupciju nije dovoljna i sama za sebe nije efikasna. Kazna nije samo stvar suda već društva, treba osuditi sramotu koja nam se nanosi.

3. Politički sistem mora poticati uključivanje građana u odlučivanje. Korupcija cvate kad puknu veze između vlasti i birača. Birače treba poštivati jer su oni razumni ljudi s kojima dijelimo interese i ciljeve.

4. Političke stranke moraju poticati poštenje svojih članova i ograditi se od korupcionaša. Krivnja je pojedinačna, ali je odgovornost za ugled stvar svih. Za ostavku ne treba pravomoćna sudska presuda već osjećaj odgovornosti za posljedice.

5. Odgovornost je ključni pojam dobre vlasti. Oni koji imaju vlast odgovaraju, kazneno, materijalno i moralno, ali najvažnije odgovaraju politički. Politička odgovornost se testira na izborima, ali se prakticira stalno. Politička odgovornost je posljedica gubitka povjerenja, a ne krivnje, nehaja ili neznanja. U stvarnosti, za političku odgovornost, teret dokaza je na osumnjičenom. Optužbe treba uvjerljivo demantirati inače ostaje sumnja i nepovjerenje.

6. Neovisne institucije kontrole i sprječavanja korupcije sustavno se uništavaju od njihovog nastanka. Uskok je umrtvljen, Povjerenik za informacije je umiren, pučki pravobranitelj ponižen, učinkovita kontrola javnih nabava je upitna, a DIP-ov nadzor financiranja stranaka i kampanja je površan i usko administrativan. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je pod stalnim pritiskom. Jasna su nastojanja vlasti da se nezavisne institucije liše sredstava i ovlasti, politički kontroliraju, da se njihovi vodeći ljudi podvrgnu pritisku i zastraše.

7. Država je vlasnik ogromne imovine. Ona se trži, poklanja i uništava da bi se jeftino prodala. Država je loš vlasnik jer se na tome bogate pojedinci koji siromaše Hrvatsku. Javna poduzeća popunjavaju uprave prema političkom ključu, dakle uz političku zaštitu. Javna i komunalna poduzeća su gubitaši i područja raširene korupcija. Loše upravljanje nije samo rizik korupcije već i vanjski znak. Država pripada narodu, a ne strankama.

Upravljačke strukture u ustanovama kojima je osnivač Vlada Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Vlade Republike Hrvatske moraju kroz partnerstvo i aktivnu suradnju biti usmjerene na uklanjanje svih uzroka i nedostataka koji pogoduju korupciji.

8. Otvorenost vlasti i poštivanje građana sprječava otuđenost i korupciju vlasti. Vlast koja nije u ravnopravnom dijalogu s građanima, koja sve koji misli drukčije smatra neprijateljima ne vodi se ciljevima i namjerama već grubim materijalnima interesima, teži moći i stranačkim, grupnim i osobnim privilegijama. Jedno od javnih istraživanja pokazalo je da bi samo 4% građana prijavilo korupciju ili, još jasnije, 96% to ne bi učinilo. Podizanje javne svijesti o važnosti prijavljivanja korupcije mora ići usporedno s jačanjem integriteta tijela javne vlasti te učinkovitosti pravosuđa.

Mediji trebaju biti slobodni. Ne smije se dozvoliti monopol i koncentracija vlasništva. Imaju pravo objaviti istinu, ali i zauzeti stav prema onom što govore činjenice. Stanje u pojedinim medijima je alarmirajuće, posebno u neprofitnim medijima, jer su oni uz neovisne novinare jedan od glavnih faktora u prevenciji i borbi protiv korupcije.

Vlast je u ime građana i od njih se ne skrivaju činjenice, ciljevi vlasti, troškovi i najmanje ponašanje onih koji su na vlasti. Građani imaju pravo znati, i time se nadzire diskrecija i sloboda odlučivanja.

Zato svi javni podaci moraju biti dostupni u internetskom formatu pogodnom za ponovnu upotrebu po principu otvorenih podataka.

9. Međunarodne obaveze vežu Hrvatsku da poštujemo što smo obećali pri ulasku u EU. Podržavamo ovlaštenja europskog tužitelja za slučajeve visoke korupcije.

10. Korupcija je sramota i ne smije se relativizirati opravdavati okolnostima ili neznanjem. Imovina koja se stječe radom ne može se zaboraviti. Samo bahati skorojevići nemaju predodžbu čega su sve vlasnici. Zato provjera porijekla imovine mora biti jedan od prioriteta institucija, a posebno Porezne uprave.

Pozivamo sve da javno, kao osobe ili kandidati, zaborave na ideologije i stranački interes, da nas podrže i da se priključe u prevenciji i borbi protiv korupcije što bi trebao biti jedan od temeljnih ciljeva svih vlada, kao što je bio cilj ulazak u Europsku uniju, jer je stanje alarmantno.

Ne bojimo se i ne želimo skrivati naše namjere da se:

– ojačaju i zaštite nezavisne institucije nadzora, a posebno Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa,
– sustavno utvrđuje porijeklo imovine, imovinskih kartica i da se oduzima imovina stečena zloupotrebama,
– pooštre kazne i ubrzaju postupci za korupcijske slučajeve,
– uvede stroža i neovisna kontrola javnih nabava, trošenja javnog novca i imovinskih kartica,
– uvede građanski odgoj i obrazovanje za društvo i demokraciju od osnovne škole,
– poštuje i jamči sloboda medija i novinara te da se jačaju istraživačko novinarstvo, neprofitni mediji kao i organizacije civilnog društva,
– omogući proaktivna objava javnih podataka kao jedan od glavnih temelja prevencije korupcije uključujući i edukaciju građana o pravu na pristup informacijama te proces donošenja odluka kroz sudioničku demokraciju,
– učinkovito nadzire financiranje stranaka i kampanja uključujući i referendumske kampanje,
– osigura stručnost, a ne podobnost kod zapošljavanja u javnim poduzećima i drugim institucijama,
– transparentno i učinkovito raspolaže i upravlja javnom imovinom uključujući i procese privatizacija,
– proračuni objavljuju na svim razinama kako bi bili transparentniji i razumljiviji,
– spriječi bijeg krivaca preko granica.

Svaki dužnosnik treba svjedočiti osobnim primjerom.

11. Nemojmo se baviti tumačenjima. Pokažimo se i dokažimo. S riječi na djela.

Iz Hrvatske se lani odselilo 39.515 osoba, a doselilo 26.029 osoba, tako da je migracijski saldo negativan -13.486, od ukupnog broja odseljenih najviše je onih u dobi od 20 do 39 godina, koji su većinom migrirali u Njemačku, priopćio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Lani se iz inozemstva doselilo oko 33 posto hrvatskih državljana i 67 posto stranaca, a od ukupnog broja doseljenih 40 posto osoba je iz Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci DZS-a. Iz Hrvatske se odselilo 92 posto hrvatskih državljana i osam posto stranaca, a najviše ih se odselilo u Njemačku, oko 55 posto, navodi DZS.

U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva udio muškaraca je oko tri četvrtine, a odseljenih oko 55 posto. U inozemstvo se odselilo najviše osoba u dobi od 20 do 39 godina, njih 45,5 posto.

Četvrtina doseljenih u Gradu Zagrebu

Najviši udio od ukupnog broja doseljenih iz inozemstva imali su Grad Zagreb, oko 24 posto, i Splitsko-dalmatinska županija s nešto više od 11 posto osoba.

No, prema ukupnom broju odseljenih opet je na prvome mjestu Zagreb iz kojeg je otišlo oko 17 posto osoba, slijede ga Osječko-baranjska županija s devet posto i Vukovarsko-srijemska županija oko osam posto.

Mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenile su 71.703 osobe, od kojih je najviše onih u dobi od 20 do 39 godina, a nešto viši je udio žena. Najviše osoba, oko 42 posto, selilo se između županija, zatim gradova/općina iste županije oko 38 posto, a između naselja istoga grada/općine selilo se oko 20 posto.

Od dvadeset županija i Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo imalo je šest županija i Grad Zagreb. Najviši pozitivan migracijski saldo bio je u Zagrebu, gdje je doseljeno 3.413 osoba.

Najviši negativan saldo imaju Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija

Negativan saldo imalo je četrnaest županija, s tim da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji s 920 osoba manje, a slijede je Brodsko-posavska i  i Osječko-baranjska županija.

Najviši pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva imao je Grad Zagreb s 3.242 osobe, a najviši negativan saldo imale su Osječko-baranjska županija (-3.542 osobe) i Vukovarsko-srijemska županija (-3.101 osoba).

Zbog primjene novog Zakona o prebivalištu podaci od 2013. uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Hrvatske i svoj su privremeni odlazak prijavile Ministarstvu unutarnjih poslova, ističe DZS.

Izvor: Hina

Na ovogodišnjoj biciklističkoj utrci Tour de France, jednom od najvećih sportskih događaja, Francuzi slave veliki jubilej – sto godina žute majice (Maillot Jeune).

Iako su prije 100 godina žutu majicu prvi puta obukli u Grenobleu pod Alpama, slavni je jubilej proslavljen pod Pirinejima u Pauu. Žutu majicu je na cilj pobjedniku i sunarodnjaku Julienu Alapilippeu, najboljem svjetskom biciklistu, donijela francuska prvakinja u padobranstvu.

Prvi koji je obukao žutu majicu na Touru bio je Francuz Eugène Christophe. Tad su majicu vodećeg obukli nakon deset dana utrke, iako je vodeći bio od četvrtog dana utrke. Prvi nositelj najviše je želio u njoj doći do Pariza, jer je bio Parižanin, ali ga je spriječio tehnički kvar da slavi u završnici koja je nekad bila u Parku prinčeva (Parc de Princes). Već dugo je, međutim, završnica Toura na Elizejskim poljanama  (Champs Élysées) gotovo u centru Pariza.

Žutu majicu najviše je nosio velikan Eddy Merckx, peterostruki pobjednik Tour de Francea, koji ju je na sebi imao čak 96 dana. Nadmašio ga je Amerikanac Lance Armstrong, dopinški varalica, kojemu su oduzete svih sedam pobjeda i izbačen je iz biciklizma. Ovogodišnja utrka je velikom Belgijcu u čast počela u Bruxellesu, a start je označio on sâm

Transparency International Hrvatska upozorava na potrebu hitne i neodgodive istrage povodom javnog ukazivanja na šest neimenovanih visokopozicioniranih sudaca kojih se proziva na moguću korupciju.

Sudbna vlast predstavlja treći, neovisni stup vlasti u demokratskom sustavu. Ona je temelj na kojem počiva pravna država, sustav pravne zaštite i sigurnosti zajamčenih prava svakog građanina.  

Svaku nepravilnost u radu sudaca potrebno je razotkriti i spriječiti bez obzira na to tko je na nju ukazao, javno je priopćio i u kojim okolnostima.

Nije trenutak za izgovore ili relativiziranje, te pojedinačne obračune pojedinaca, struke političara ili strukovnih udruženja, te prebacivanje odgovornosti.

Činjenica je da su javno prozvani pojedinci u sudbenoj vlasti  za moguće koruptivne radnje i u cilju borbe protiv korupcije potrebo ih je razotkriti kako bi se zaštitila većina sudaca koji odgovorno i pošteno rade svoj posao,  istaknula je  Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.      

Izvor: TIH

Kako su izvijestili na izvanrednoj konferenciji za medije u MORH-u, dogodio se napad bombaša samoubojice na vozilo hrvatskih vojnika u Kabulu, u Afganistanu.

Novinarima se obratio potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

“Nažalost, rano jutros dogodio se napad na vozilo HV-a u Kabulu u Afganistanu. Prema zadnjim informacijama, imamo tri ozlijeđena hrvatska vojnika od kojih je jedan zadobio teške tjelesne ozljede glave i u životnoj je opasnosti. Ostala dvojica vojnika zadobila su teže ozljede, ali su izvan životne opasnosti. Konkretno se kod jednog radi o lomu noge, a kod drugog o ozljedi ruke. Radi se o izoliranom napadu, a svi ostali pripadnici hrvatskog kontingenta su na sigurnom. Naši časnici su s obitelji stradalog vojnika kako bi im pružili svu potrebnu pomoć i podršku. Rano jutros sam razgovarao s Predsjednicom i s Predsjednikom vlade, oni su upoznati s ovim događajima”, izvijestio je javnost ministar Krstičević.

Najteže ozlijeđeni hrvatski vojnik koji je zadobio ozljedu glave je 1992. godište. Iz Sesveta je, a u sustavu Hrvatske vojske je pet godina. Ovo mu je prva međunarodna misija. Druga dvojica stradalih vojnika su iz Osijeka i Vinkovaca. Jedan od njih je 1987. godište i u sustavu Hrvatske vojske je već 12 godina, a treći stradali vojnik je također 1992. godište. On je u sustavu HV-a također 5 godina.

Kako se kasnije izvijestio MORH, najteže ranjeni vojnik koji se borio za život u američkoj bolnici, preminuo je.

Revolucionarni zaokret turističke strategije! Postadosmo svjetska avangarda! Satrali smo Turke i Tunižane u turističkoj tržišnoj utakmici. Nek se fućkaju Grci sa svojom Akropolom, Francuzi s razvikanom Provansom i Talijani s dosadnom Toskanom. Da, dosadnom. Tamo su svi ljubazni, svi se nešto opušteno smijulje, kao i oni u Austriji. Prođeš pješice sve birtije od Beča do Oberschweindorfa i ne sretneš nadrkanog konobara. A mi ga imamo, recimo, u Vodicama u prvom kafiću. Španjolce smo odavno prešišali s PDV-om za skoro 15%, Bugare smo potukli do nogu u noćenjima. Rumunji u životu nisu vidjeli kruzer koji im 200 metara od obale iskrca 3 kubika fekalija i nagari po gasu.
No, to nije sve! Odnedavno smo u paket revitalizacije turizma pridodali mjeru kakvu nema nitko. Premlaćivanje turista!
I to ne bilo kakvo. A ne ne! Radi se o stručnom, i sa svim deklaracijama i verifikacijama autentičnom i stručnom premlaćivanju.
U kojem sudjeluju pripadnici, kako je onomad kaza’ ministar, pobjedničke Hrvatske vojske. A u paket aranžman, što je također novitet na svjetskoj razini, uključen je čak i ministar osobno. U fazi ispričavanja, osim zapovjednika, dozapovjednika, župana, čuvara državnog pečata i admirala ratne mornarice, sudjeluje i ministar.
Pa sad vi meni recite, ima li bilo tko ovakvo nešto u ponudi?
Milijuni turista diljem Evrope hodočaste po getoizirano betoniziranim plažama, plaćaju skupe ulaznice po kojekavim muzejima, kakvih, nasreću, u Dalmaciji još uvijek nema u opasnoj mjeri, slikaju, snimaju i onda – kao u onoj pjesmi Hladnog piva – prepričavaju i pokazuju kako su „bili tu i tu“.
Ali tko se od njih može pohvaliti da je bio pretučen i da mu se nakon toga i ministar telefonom ispričava’?
Ovo je epohalna prekretnica turizma, vjerujte mi.

No, pobjednička Hrvatska vojska nije zabilježila uspjeh samo u turističkom resoru. Ne bi li dokazali i demonstrirali danonoćnu budnost i predanost čuvanju našeg slobodnog, neovisnog, demokratskog hrvatskog neba, uz geslo „sigurnost nam je na prvom mjestu“, presreli su neki potpuno nevažan aviončić na samom izlasku iz našeg zračnog prostora. Da smijurija bude veća, aviončić je izraelski.
Ako nam nećete prodati svoje dotrajale i rashodovane borbene avione, e nećete bogami ni prolaziti našim slobodnim, neovisnim i demokratskim hrvatskim nebom bez valjane identifikacije.

A nedavno smo imali i još nešto što nema nitko. Obljetnicu dočeka nogometaša. Dakle, ne doček, već obljetnicu dočeka.
Ta sintagma proizvodi eho, ili jeku, ili odzvuk. Hoćeš, nećeš, moraš ponavljati u sto čuda; obljetnica dočeka, obljetnica dočeka, obljetnica dočeka…i pitati se o bitku i smislu, o ispraznosti i prolaznosti života, i ostalim filozofskim dilemama i antitezama.

Šokantan događaj bio je poraz i ispadanje Hajduka.
I u njemu je sva simbolika ovog raspadajućeg društva. Nekada moćan i svjetski poznati klub, sa slavnim ekipama iz sedamdesetih i osamdesetih protiv kojih u Splitu ni najjače svjetske ekipe nisu bile favoriti, ispada od malteških vitezova poluamatera.
Može se reflektirati na sve; industriju, poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje, znanost.
I tu smo gdje smo – na istoj razini. Malteških vitezova poluamatera.

U proteklom tjednu je aktualizirano i nekoliko misterija, većih i od Bermudskog trokuta.

Recimo, u Virovitici se nakon skoro dva mjeseca još uvijek ne može ustanoviti gdje, kamo, kao i zašto je nestalo gotovo dvadeset milijuna kuna iz gradske blagajne. Iako iskusni knjigovođa za takvu spoznaju treba samo malčice zaviriti u dokumente. I do gableca bi imali izvještaj. No, takvi brzopotezni izvještaji rade se samo u iznimnim slučajevima. U redovnoj politikantsko-kriminalnoj proceduri to traje dva mjeseca. A sudski procesi, ukoliko uopće do njih dođe, i po nekoliko stoljeća.

I onaj drugi misterij, o prstacima. Taj je već znatno više komičan.
Ove godine, navodno, nema još ni jedne prijave za nezakonitu prodaju zaštićenih školjki. Iako sijaset restorana gotovo otvoreno nudi zabranjene školjke. I na moru i na kopnu. I potpuno je razvidno kako funkcionira taj kriminalni hranidbeni lanac.
A jedino logično pitanje o ovoj temi je – pobogu, pa zbog čega su prstaci onda uopće zabranjeni?

Iako su stigle vrućine, fjaka i ljetna melankolija, DORH je efikasno i promptno zatražio novo vještačenje o Agrokoru. Koje bi moglo započeti negdje 2020., a završiti u četvrtom mileniju kada će se na ovim prostorima možda govoriti kineski.

Raspadoše se i Neovisni za Hrvatsku. Sabori, procedure, poslovnici, frakcije, grupacije, izdaje i prevare. Sve već toliko puta viđeno u svim strankama. Jer je špranca svugdje ista – samo borba za mjesto na listama. Sve ostalo je paravan.

I jedina prava opozicija u državi su – kako kaže jedan mudar čovjek – kvarnerski bajkeri.

Sport: Odigrano je prvo kolo HNL-a, ali to nitko živ u Hrvatskoj nije primijetio.

Vremenska prognoza: Šok i nevjerica! Vrućina koncem srpnja!

MOST je uputio Saboru zahtjev za smjenu ministra zdravstva Milana Kujundžića.

“Očekujemo od predsjednika Sabora da sazove izvanrednu sjednicu, kako to nalaže Ustav. Poslali smo i dopis Ustavnom sudu, u kome tražimo da Ustavni sud potvrdi ono što jasno kaže Ustav, a to je da se izvanredna sjednica Sabora saziva kada petina saborskih zastupnika podnese zahtjev za opoziv ministra”, rekao je predsjednik stranke Božo Petrov.

Prema riječima saborskog zastupnika Roberta Podolnjaka, saborski Odbor za Ustav zaključio je, kako se nisu stekli uvjeti za sazivanje izvanredne sjednice te je istaknuo kako njihov zahtjev smatra neustavnim.

“Smatramo da je većina donijela neustavan zaključak i zahtijevamo, da Ustavni sud hitno i bez odgode izvijesti predsjednika Sabora, o neustavnosti zaključka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav”, kazao je Podolnjak.

Čak i ako su u mlađim godinama bile neaktivne, sredovječne i starije osobe koje tjedno vježbaju minimalno preporučeno vrijeme mogu živjeti dulje od vršnjaka koji život provode sjedeći, pokazuje novo britansko istraživanje.

Tjelesna aktivnost odavno je povezana s nižim rizikom za kardiovaskualrne bolesti i određene vrste karcinoma.

Većina dosadašnjih istraživanja bavila se navikama vježbanja u određenom razdoblju života a ne obrascima ponašanja kroz dulje vremensko razdoblje, navode znanstvenici u radu objavljenom u časopisu BMJ.

Za potrebe sadašnje studije znanstvenici su ocijenili razinu aktivnosti u nekoliko navrata tijekom osmogodišnjeg razdoblja u skupini od 14.599 muškaraca i žena koji su na početku istraživanja bili u dobi od  40 do 80 godina.

Nakon prvih osam godina znanstvenici su počeli pratiti smrtnost daljnjih 12,5 godina.

U tom razdoblju umrlo je 3148 ispitanika od kojih je 950 podleglo kardiovaskularnim bolestima a 1091 je umrlo zbog raka.

Znanstvenici su mjerili tjelesne aktivnosti tijekom posla i slobodnog vremena mjereći potrošnju energije po kilogramu tjelesne težine.

Porast aktivnosti koji znači prelazak iz sjedilačkog načina života u aktivni (to je po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije najmanje 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti) bio je povezan s 24 posto manjim rizikom smrti od bilo kojeg uzroka, 29 posto manjim rizikom od kardiovaskularnih smrti i 11 posto manjim rizikom od smrti od raka u usporedbi s onima koji su nastavili živjeti neaktivno.

“To šalje snažnu poruku svima nama, bez obzira na to kakve su sada naše životne okolnosti, da nikad nije kasno ugraditi tjelesne aktivnosti u dnevni ritam kako bi se uživalo u duljem zdravijem životu”, kaže Soren Brage, voditelj studije i znanstvenik sa sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji.

“Svakome je aktivniji život koristio”, kaže Brage. “To se odnosi i na podgrupe ljudi koje su već patile od nekog ozbiljnog kroničnog stanja poput srčane bolesti ili raka na početku istraživanja”.

Smanjeni rizik od smrti povezan s povećanim aktivnostima postojao je bez obzira na to koliko se u prošlosti vježbalo i bez obzira na poboljšanja pa čak i pogoršanja drugih faktora rizika poput prehrane, tjelesne težine, povijesti bolesti, krvnog tlaka i razina kolesterola tijekom niza prethodnih godina.

U usporedbi s dosljedno neaktivnim osobama odrasle osobe koje su prešle iz sjedilačke skupine u onu s nižom razinom tjelesnih aktivnosti imale su rizik od smrti bilo kojeg uzroka 24 posto manji a kod ljudi koji su dosegnuli srednju razinu aktivnosti rizik je bio 38 posto manji. Kod odraslih u skupini visoko aktivnih osoba rizik smrti bio je 42 posto manji.

Znanstvenici su izračunali da to na razini stanovništva znači da bi se s najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno moglo spriječiti 46 posto smrti povezanih s tjelesnom neaktivnosti.

Rezultati studije osnažuju dokaze koji sugeriraju da promjene navika vježbanja kasnije u životu mogu rezultirati promjenama, kaže dr. I-Min Lee, znanstvenik s harvardske škole javnog zdravlja T.H. Chan i Brigham ženske bolnice u Bostonu koji nije bio uključen u istraživanje.

Druge studije koje su nasumično raspoređivale neaktivne osobe u skupine koje su počele vježbati ili nastavile živjeti sjedilački utvrdile su među ostalim da početak vježbanja može poboljšati krvni tlak, razine šećera u krvi, razine kolesterola i upalne promjene te smanjiti abdominalno masno tkivo, rekao je Lee.

“Uvođenje tjelesnih aktivnosti u srednjim godinama može produljiti životni vijek”, ističe on.

Izvor: Hina

Područje Žumberačkog i Samoborskog gorja jedno je od najrjeđe naseljenih u Hrvatskoj. Vizure tradicionalnih sela, pašnjaka i polja i danas skladno nadopunjuju nepregledna šumska prostranstva. Upravo taj mozaik očuvanoga tradicionalnog krajolika, uz veliko bogatstvo flore i faune, geološke osobitosti te vrijedne arheološke nalaze, ono je što danas privlači posjetitelje, izletnike, planinare i zaljubljenike u prirodu. Sve to ponukalo je i Turističku zajednicu Zagrebačke županije da u suradnji s Ashley Colburn Production snimi kratki promotivni film o Žumberku (u trajanju od dvije minute, snimljen u svibnju i lipnju ove godine), kroz koji se pokušalo približiti sve ljepote i zanimljivosti ovoga područja budućim posjetiteljima.

„Zahvaljujući EU financiranju, kroz ovaj iznimno vrijedan turistički projekt radit ćemo komunikacijske i promotivne aktivnosti za destinaciju Žumberak, kako bi njezine vrijednosti približili potencijalnim turistima. Za TZ Zagrebačke županije on iznimno puno znači, daje nam zamašnjak za rad u narednome razdoblju. Kao što je poznato, turizam je dominantno uslužna djelatnost i često se o njemu priča kao „industriji doživljaja“, što pred nas, turističke djelatnike, stavlja brojne izazove“ , rekla je na konferenciji za medije Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije.

Svojevrsni uvod u početak provedbe ovoga projekta je i promotivni turistički film „Discover Žumberak“, autorice Ashley Colburn. Kroz dvominutni film nastoje se potencijalnim posjetiteljima Žumberka približiti sve ljepote i zanimljivosti ovoga područja.

„Važno je da turisti koji dolaze u Zagreb vide i njegovu okolicu. Žumberak je „more zelenila“! Uživali smo u prekrasnoj prirodi Žumberka snimajući ovaj film. Uživali smo u hrani, vožnji električnim biciklima, crkvama, prekrasnom pogledu… Posebno je to mjesto“, komentirala je Ashley Colburn.

„Prsten smo oko grada Zagreba, koji bilježi osjetan dolazak stranih gostiju, stoga nam je cilj da dio tih gostiju zainteresiramo za posjet Zagrebačkoj županiji, ali i da se u njoj zadrže“, rekla je zamjenica župana Nadica Žužak. Ostvarenim turističkim rezultatima u prvoj polovici godine, dodala je, Županija može biti zadovoljna.

Više pročitajte na poveznici.

Izvor: TZZŽ/ Zagrebačka županija

 

Hrvatski gimnazijalci osvojili su dvije brončane medalje na prestižnom natjecanju mladih biologa iz 75 zemalja cijelog svijeta, na 30. međunarodnoj biološkoj olimpijadi koja se ove godine održava od 14. do 21. srpnja u Szegedu u Mađarskoj.

Četveročlani tim učenika ove je godine drugi put predstavljao Hrvatsku na Međunarodnoj biološkoj olimpijadi (International Biology Olympiad – IBO) te osvojio dvije brončane medalje. U natjecanju su sudjelovali učenici Olga Jerković Perić (XV. gimnazija, Zagreb) i Petar Škrobo (Gimnazija M. A. Reljkovića, Vinkovci) koji su osvojili brončane medalje te učenice Mia Crnogaj (XV. gimnazija, Zagreb) koja je osvojila priznanje za postignuti rezultat i učenica Elizabeta Gegić (XV. gimnazija, Zagreb) koja je također imala izvrstan uspjeh na natjecanju, izvijestila je u nedjelju koordinatorica IBO-a za Hrvatsku Andreja Lucić.

U pratnji učenika na natjecanje su putovale mentorice dr. sc. Andreja Lucić i dr. sc. Petra Cvjetko, koje su sudjelovale u odabiru učenika te zajedno s kolegama, djelatnicima i studentima Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pripremale učenike za natjecanje.

Međunarodna biološka olimpijada natjecanje je učenika srednjih škola u znanju i rješavanju složenih problema u biologiji. Na ovogodišnjoj olimpijadi sudjelovalo je oko 300 učenika iz 75 zemalja cijelog svijeta.

Samo natjecanje trajalo je dva dana između kojih su učenici imali dan odmora. Učenici su prvog dana natjecanja rješavali četiri praktična zadatka koji od učenika iziskuju spretnost u eksperimentalnom radu, preciznost te matematičku i grafičku pismenost i znanstveni pristup u rješavanju problema i interpretaciji rezultata. Tijekom drugog dana natjecanja učenici su rješavali dva teorijska testa u trajanju od tri sata tijekom kojih je potrebna koncentracija i usredotočenost u rješavanju vrlo složenih problemskih zadataka iz različitih područja biologije te kreativnost u interpretaciji.

Kako se ističe u priopćenju, naši su učenici bili iznimno uspješni na ovom natjecanju koje je financijski poduprlo Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH.

Izvor: Hina

U samo četiri godine od otvaranja u Zagrebu, Muzej iluzija djeluje na petnaest lokacija diljem svijeta, a najnoviji, u Šangaju, otvoren je u neposrednoj blizini slavne obalne šetnice The Bund.

Turistička zajednica grada Zagreba izvijestila je da se na svečanom otvorenju dosad najvećeg Muzeja iluzija okupilo stotinjak uzvanika, uglednih šangajskih poslovnih ljudi te predstavnika vlasti grada Šangaja.

Goste su prigodno pozdravili poslovni partneri u uspostavljanju Muzeja, Cai Yu i Roko Živković, te zamjenica direktora šangajskog Ureda za turizam Cheng Meihong i hrvatski veleposlanik u Kini Dario Mihelin.

“Namjera je kineskog partnera u suvenirnici Muzeja iluzija nuditi i hrvatske proizvode kako će oni postajati dostupni na kineskom tržištu”, priopćeno je.

Govornici na otvorenju podsjetili su na dobre veze Hrvatske i Kine – Godina kulture i turizma između Hrvatske i Kine u studenom će se obilježiti i u Šangaju, u prigodi 2. Međunarodne izložbe uvoza u Kinu, u Šangaju postoje predstavništva HGK i HTZ, Zagreb i Šangaj iduće godine slavi 40. obljetnicu prijateljstva, dok je nedavno uspostavljena ista veza između Šangaja i Opatije.

Prošle godine u Šangaju se održala izložba Muzeja prekinutih veza,  izložba Muzeja 80-tih ondje će se otvoriti najesen, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba.

Šesnaesta franšiza Muzeja iluzija nastavak je uspješnog puta tog jedinstvenog hrvatskog turističko-edukativnog proizvoda –  Muzej je dosad otvoren u New Yorku, Kansas Cityju, Hamburgu, Torontu, Ljubljani, Beču, Muskatu (Oman), Beogradu, Kuala Lumpuru, Dubaiju, Ateni, Berlinu, Tbilisiju te u Zadru.

Na stranicama Muzeja je najavljeno da bi se uskoro trebali otvoriti i muzeji u Bruxellesu, Dallasu, Dohi, Istanbulu, Las Vegasu, Miamiju, Parizu, Rijadu, Rimu, Stuttgartu i drugdje.

Po riječima osnivača Muzeja, većina onih koji žele otvoriti franšizu su posjetitelji kojima se svidi ono što vide, pa se sa svakom novom franšizom poveća interes za muzej. Muzej se ne ograničava samo na jednu dobnu skupinu, spaja zabavu i edukaciju, a posjećuju ga svi, od školskih grupa i turista do cijelih obitelji.

Posjetitelji se mogu, među ostalim, pokušati oduprijeti gravitaciji u Kosoj sobi, doživjeti kako im se prijatelj, partner ili učiteljica smanjuju ili rastu pred očima, izgubiti se u beskonačnosti Sobe ogledala, poslužiti nečiju glavu na pladnju te se ‘popeti’ na strop u Obrnutoj sobi.

Muzej donosi i veliku zbirku holograma te mnoge optičke iluzije i instalacije. Na novim eksponatima i mozgalicama, koji se poigravaju s ljudskom percepcijom, radi tim arhitekata.

Originalni koncept Muzeja iluzija razvijen je u Zagrebu 2015. godine, a prvi je otvoren u središtu grada, u Ilici.

Izvor: Hina

U finalu Afričkog prvenstva u nogometu u Kairu, igrali su Alžir i Senegal, dvije vrlo dobre reprezentacije i na razini SP, koje imaju nevjerojatnu životnu priču u svojim redovima.

Prvi put od 1998. godine u finalu Afričkog prvenstva, reprezentancije su vodili  domaći izbornici. Aliou Cisse (Senegal) i Djamel Belmadi (Alžir) djetinjstvo su i mladost  proživjeli u istom pariškom predgrađu Champigny-sur-Marne, gdje su naučili igrati nogomet. Zato se dogodilo, da su njihovi uspjesi, u predgrađu izazvali vrlo žestoke proslave.

Alžirski izbornik Belmadi doveo je svoju reprezentaciju do naslova (1:0) nakon 29 godina čekanja (naslov su osvojili na domaćem terenu ’90.), a njegova je momčad nanizala pobjede u 13 posljednjih utakmica i neporažena je od kraja prošle godine. Senegalski izbornik Cisse, opet je tragični junak finala, jer je prije 17 godina promašio zadnji jedanaesterac u finalu protiv Kameruna, a u ovom finalu baš nije bio miljenik sreće, budući da su odlučujući gol primili nakon 80 sekundi igre, a VAR im je poništio već dosuđeni jedanaesterac.

Hrvatski sabor je na izvanrednoj sjednici potvrdio sedam novih ministara i dva potpredsjednika u vladi bez glasova većine oporbe, čiji se članovi nakon stanki nisu vratili u Sabornicu.

Novi ministar uprave je Ivan Malenica, novaministrica  za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, a ministrica za poljoprivredu Marija Vučković.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova vodit će Gordan Grlić Radman, a
Sabor je potvrdio i novog ministra državne imovine Marija Banožića te ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića. Iskazano je i povjerenje Josipu Aladroviću, novom ministru rada i mirovinskog sustava.

Saborska većina povjerenje je iskazala i dvojici novih potpredsjednika vlade – ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću koji će preuzeti koordinaciju za ljudska prava te ministru financija Zdravku Mariću koji će kao potpredsjednik vlade biti nadležan za gospodarstvo.

Odmah po izglasavanju, novi ministri i potpredsjednici vlade položili su prisegu.

Za Ivana Malenicu, koji je na dužnost ministra uprave stupio s mjesta dekana Veleučilišta u Šibeniku, glasovalo je 82 zastupnika i 3 protiv.
Saborskoj zastupnici Vesni Bedeković povjerenje za dužnost ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku iskazalo je također 82 zastupnika i 2 protiv.
Nova ministrica za poljoprivredu Marija Vučković, dosadašnja državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede, dobila je potporu 82 zastupnika, koliko je glasova dobio i Gordan Grlić Radman kao novi ministar vanjskih poslova koji na tu dužnost dolazi s mjesta veleposlanika u Njemačkoj.
Sabor je s 82 glasa za i 3 protiv potvrdio i novog ministra državne imovine Marija Banožića, koji na tu dužnost stupa s mjesta voditelja Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Dosadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić dobio je povjerenje također 82 zastupnika za preuzimanje dužnosti ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Povjerenje ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću te ministru financija Zdravku Mariću kao potpredsjednicima vlade iskazala su 82 zastupnika.

Od oporbe u sabornici su glasali samo nezavisni zastupnik Marko Vučetić, Gordan Aleksić (SNAGA) i Snježana Sabolek (Živi zid) koji su bili protiv, dok su ostali saborski zastupnici napustili Sabornicu.

Na 25. Sarajevo Film Festivalu (SFF) koji će biti održan od 16. do 24. kolovoza za nagrade će se natjecati 53 filmska ostvarenja u različitim kategorijama, a u konkurenciju za najbolji regionalni igrani film uvršteno je njih devet. No, među njima nema ni jednog iz Hrvatske, ali će zato dva hrvatska ostvarenja biti u utrci za najbolji dokumentarac, a još tri natjecat će se za najbolji kratki i studentski film.

Iz direkcije SFF-a u četvrtak su objavili detaljni program SFF-a u kojemu je navedeno kako će među filmovima koji će se natjecati za Srce Sarajeva u kategoriji igranog filma natjecati četiri ostvarenja koja će imati svjetsku premijeru, jedan međunarodnu, a još četiri regionalnu.

Za najbolji igrani film natjecat će se gruzijski film “A onda smo plesali” redatelja Levana Akina, rumunjski “Heidi” u režiji Catalin Mitulescu, bugarski “Mačka u zidu” u režiji Mine Mileve i Vesele Kazakove, rumunjski “Mo” Radu Drugomira, albanski “Otvorena vrata” u režiji Florenc Papas, turski “Priča o tri sestre” Emina Talpera, “Sin” bosanskohercegovačke redateljice Ines Tanović, bosanskohercegovačko-nizozemska koprodukcija “Odvedi me na neko lijepo mjesto” Ene Sendijarević i bugarski “Ukrug” Stefana Komandareva.

Za Srce Sarajeva u kategoriji dokumentarnog filma natjecat će se šesnaest ostvarenja a među njima su hrvatski “Da je meni ono što mi nije” Višnje Skorin koji će na SFF-u imati i svjetsku premijeru te “Još jedan odlazak” u režiji Renate Poljak kojemu će sarajevski festival biti prilika za međunarodnu premijeru.

U natjecateljskoj konkurenciji za najbolji kratki film uz trinaest drugih ostvarenja je i “Tina” Dubravke Turić što će ujedno biti svjetska premijera ovog filma dok će se za najbolji studentski film natjecati “Groblje slonova” Filipa Mojzeša i “Šihta” Damira Markovine za koje je također u Sarajevu rezervirana svjetska premijera.

Natjecateljski programi SFF-a okupljaju filmove i autore iz Albanije, Armenije, Austrije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Cipra, Grčke, Gruzije, Mađarske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Malte, Moldove, Crne Gore, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Turske.

Izvor: Hina

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close