Konzumiranje triju ili više obroka ribe tjedno smanjuje rizik od razvoja raka crijeva, rezultati su najnovijeg istraživanja britanskih znanstvenika koji smatraju da takav trend treba poticati u sklopu zdrave prehrane.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu i iz Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) istražili su prehrambene navike 476.160 ljudi koji su ispunili upitnike o tomu koliko često jedu određenu vrstu hrane, piše Independent.

Anketa je uključivala pojedinosti o konzumiranju ribe, a rezultati su pokazali da unos u organizam 359,1 grama bilo koje ribe triput tjedno smanjuje opasnost od razvoja raka crijeva za 12 posto u odnosu na konzumiranje samo 63,49 grama tjedno.

Istodobno je kod osoba koje tjedno jedu 123,9 g masne ribe, poput lososa i srdela, evidentiran 10 posto manji rizik od razvoja raka crijeva. Prosječnu porciju ribe čini oko 100 g.

Istraživači napominju da se rezultati studije ne odnose na školjke.

Studija je objavljena u časopisu Clinical Gastroenterology and Hepatology, a financirao ju je Svjetski fond za istraživanje raka (WCRF) koji želi pridonijeti jačanju svijesti o važnosti prehrane u sprečavanju razvoja raku crijeva.

Dr. Marc Gunter, voditelj istraživanja iz IARC-a kazao je da rezultati pokazuju kako bi konzumaciju ribe trebalo poticati kao dio zdrave prehrane.

Dr. Anna Diaz Font, voditeljica odjela za financiranje istraživanja u WCRF-u kaže: “Ova velika studija potvrđuje dosadašnja saznanja po kojima je konzumiranje ribe vrlo zdravo te smanjuje rizik od razvoja raka crijeva”.

Pojasnila je da biološki razlozi takvog učinka nisu u potpunosti poznati no da su po jednoj teoriji “specifične masne kiseline, poznate kao omega-3, koje nalazimo gotovo isključivo u nekim vrstama ribe, zaslužne za ovaj protektivni učinak kroz njihova protuupalna svojstva.”

Lisa Wilde, direktorica odjela za istraživanja i vanjske poslove tvrtke Bowel Cancer UK, pozdravila je rezultate studije te pozvala na daljnja istraživanja.

“Jednostavne promjene u načinu života mogu biti vrlo korisne pa i spasiti živote. Vrlo je važno u prehranu uključiti integralne žitarice, vlaknastu hranu i ribu, voditi računa o zdravoj tjelesnoj težini, baviti se umjerenom tjelovježbom, izbjegavati prerađene mesne proizvode i ograničiti unos crvenog mesa u organizam. Sve to čini veliku razliku za svakog pojedinca”, kazala je.

Rak crijeva po učestalosti je četvrti najčešći rak u Velikoj Britaniji te od svih karcinoma ima drugi najviši postotak smrtnosti pacijenata, podsjetila je Wilde.

Po podacima Registra za rak Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, rak debelog crijeva u našoj je zemlji drugi najčešći oblik raka u muškaraca (iza raka pluća) i u žena (iza raka dojke).

Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom jedan je od najčešćih oblika zloćudnih oboljenja u svim razvijenim zemljama sa zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti.

Od ukupnog broja dijagnosticiranih slučajeva raka u Hrvatskoj na ovu zloćudnu bolest otpada 15-16 posto slučajeva u muškaraca i 13-14 posto slučajeva u žena.

Izvor: Hina

Slavodobitnik 304. Sinjske alke je alkar Frano Ivković iz Brnaza, koji je u tri utrke prikupio ukupno sedam punata.

U prvoj je utrci Ivković pogodio u jedan, a sljedeće dvije u sridu, što ga je dovelo do slavodobitnika. Samo bod manje od njega, šest, osvojio je alkar Tino Radanović. Frano Ivković će ostati zapamćen i po tome što je osvojio jubilarnu 300. Sinjsku alku. Nakon pobjede je novinarima rekao s obzirom da je u prvoj utrci pogodio u jedan u sljedeće dvije utrke išao na sve ili ništa pa tako osvojio “dvi sride”.

Nakon održane alke u Alkarskim dvorima će biti održana Večer slavodobitnika prilikom čega će uzvanike prigodno pozdraviti predsjednik Viteškog-alkarskog društva (VAD) Stipe Jukić i gradonačelnica Sinja Kristina Križanac.

Tijekom Večeri slavodobotnika dodijelit će se plakete pobjednicima Bare Anti Zorici i Čoje Ivi Zorici i njihovim alkarskim momcima, ali i slavodobitniku 304. Sinjske alke i njegovom momku. Sve će završiti velikim vatrometom u čast slavodobitniku.

U rekordnih 45 nastupa od 1873. do 1926. godine Ante Grabovac Ivanov slavodobitničkim naslovom ovjenčao se četiri puta. Sa samo dva puta manje i to 43 ostat će zapamćeni Stipe Milun i Nikola Jelinčić.

Od živućih alkara slavodobitnički plamenac ulicama Sinja čak je pet puta nosio Ognjen Preost, četiri puta Stipe Breko, tri puta Joško Marić, a Ante Zorica je u Sinju slavio tri puta, te jednom na svečanoj alci u Vukovaru.

Vicko Grabovac je najdugovječniji alkarski vojvoda, a tu je dužnost obavljao 28 puta. Najdugovječniji pak alajčauš je Frano Tripalo koji je 22 puta bio na toj časnoj dužnosti, a Ante Delić-Firal 27 puta je bio arambaša.

Alkarski barjak s likom Gospe Sinjske do sada su nosili Josip Bilandžić, Ante Kotromanović, Ante Vučić, Ivan Čikara, Dragan Malbaša, Boško Vladović, Dujo Matić, Boško Ramljak, Mladen Marić, Stipe Breko, Stipe Bilandžić, Hrvoje Filipović Grčić i Darko Jadrijević.

Hajduk Andrijica Šimić je 1901. godine bio poseban gost Sinjske alke, a trideset godina kasnije tu je vitešku igru snimao američki Fox Film. Od 1965. godine Sinjska alka se prati i na malim ekranima koju je komentirao Sinjanin Mladen Delić.

Izvor: Hina

Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je ‘’Izvješće o provedenom nadzoru financiranja izborne promidžbe za EU izbore’. Kako se pokazalo nakon provedenog nadzora, bilo je prilično nepravilnosti u kampanji za europske izbore. U ovo se ljetno vrijeme često raspravlja na relaciji Korupcija – Antikorupcija, a govori se kako Hrvatska unatoč lošim pokazateljima nije zemlja sistemske korupcije, a ovo što je DIP objavio upućuje na nešto takvo. Čak ne bismo pretjerano bili iznenađeni akterima ovakve afere. Hoće li biti posljedica za kršenje zakona, to je već neka druga priča u ovoj zemlji. Baš lijep uvod u jednu od tema – vladavinu prava – u hrvatskom presjedanju EU.

Tako je, primjerice, Gordan Maras je prostore Sabora koristio suprotno zakonu, u svrhe političke promidžbe, zbog čega je SDP kažnjen sa 86.000 kuna. Nezavisni kandidat Mislav Kolakušić je više promotivnih pultova svoje udruge Antikorupcija koristio za izbornu promidžbu, na facebook stranici Građani za Mislava Kolakušića su objavljivani sponzorirani politički oglasi, a koristio je i nedopušten oblik financiranja  odnosno koristio je sredstva udruge Antikorupcija – Platforma za borbu protiv korupcije.

Vezano za bivšeg suca Trgovačkog suda u Zagrebu, Mislava Kolakušića, DIP je ustvrdio da su ukupni prihodi njegove kampanje iznosili 73.051,77 kuna i odnose se na vlastita sredstva. Razlika između dostavljenih ukupnih prihoda i rashoda je višak prihoda u iznosu od 61,15 kuna odnosno 11.285,10 kuna. Prilikom provedbe nadzora, DIP je uvidom u dostavljene račune, ustvrdilo da je na računu trgovačkog društva Fraters d.o.o. iskazana nabava samo jednog pulta za promociju.

No, na Kolakušićevoj facebook stranici su vidjeli da je Kolakušić za izbornu promidžbu koristio više promo pultova. Stoga je DIP zatražio od Mislava Kolakušića dostavu očitovanja o tome. Kolakušić je dostavio DIP-u traženo očitovanje, u kojem je naveo da je on vlasnik više promo pultova, a koji su kupljeni nekoliko mjeseci prije početka izborne promidžbe.

Iz navedenog je DIP zaključio da je više promo pultova korišteno i za izbornu promidžbu izbornog sudionika i za predstavljanje udruge ANTIKORUPCIJA-Platforma za borbu protiv korupcije, čiji je predsjednik Mislav Kolakušić.DIP je potom od Kolakušića zatražio potvrdu da je e on vlasnik navedenih promo pultova, a Kolakušić je nije dostavio.

Osim toga, zaključili su i da se na stranici udruge ANTIKORUPCIJA-Platforma za borbu protiv korupcije nalazi poveznica na facebook stranicu pod nazivom Građani za Mislava Kolakušića. Uvidom u tu stranicu Građani za Mislava Kolakušića, DIP  je ustvrdio da su na istoj objavljeni i sponzorirani politički oglasi, u konkretnom slučaju oglasi koje se odnose na podršku izbornom sudioniku Mislavu Kolakušiću, a koji su postavljeni za vrijeme trajanja izborne promidžbe.

Isto tako, kaže se u izvještaju DIP-a, na navedenoj facebook stranici u rubrici Info naznačena adresa mrežne stranice ANTIKORUPCIJA-Platforma za borbu protiv korupcije. DIP je utvrdio da je Kolakušić koristio nedopušten oblik financiranja jer je koristio sredstva od strane udruge ANTIKORUPCIJA-Platforma za borbu protiv korupcije. DIP tako zaključuje da je koristio sredstva iz nedopuštenih izvora te o povratu istih u Državni proračun nije obavijestio Državo izborno povjerenstvo.

SDP je kažnjen sa 86 tisuća kuna zbog toga što je u vrijeme predizborne kampanje za izbore za Europski parlament, njihov kandidat Gordan Maras kao saborski zastupnik, isticao izborni slogan na vlastitom laptopu u Hrvatskom saboru, kaže se u  odluci Državnog izbornog povjerenstva.

“Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske – SDP izriče se administrativna sankcija gubitka naknade troškova izborne promidžbe u iznosu od 86.000.00 kuna koliko iznosi naknada za jedno osvojeno mjesto u Europskom parlamentu”, navodi se u odluci DIP-a.

Gordan Maras je od 10. do 26. travnja na svom prijenosnom računalu u Sabornici lijepio različite promidžbene izborne poruke, poput “Biraj Marasa” ili “Glasaj za 007”.

Njihovim isticanjem, Maras je prekršio Zakon o financiranju predizborne promidžbe,  jer je za izbornu promidžbu koristio uredsku prostoriju državnog tijela, odnosno službenu prostoriju u kojoj se održavaju sjednice Hrvatskoga sabora. U odluci se navodi i kako je DIP u mišljenju od 10. travnja ocijenio, kako je takvo ponašanje protivno zakonu te je pozvao Marasa da se ispriča i prekine s isticanjem slogana.

“I nakon dostave navedene obavijesti SDP-u Maras je pokazao je izuzetnu upornost u kršenju zakona, a što je vidljivo iz snimki sjednica Hrvatskoga sabora”, navode iz DIP-a.

DIP je odredio da će visina sankcije, umjesto mogućih 344 tisuće kuna, biti u visini naknade za jedno osvojeno mjesto na izborima, odnosno 86 tisuća.

Iako je zakonski propisano da sankcija bude potpuni gubitak naknade troškova izborne promidžbe, u DIP-u su je smanjili jer kazna ne bi bila razmjerna počinjenoj povredi zakona.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je, pak, za izbornu promidžbu koristio sredstva grada Zagreba. DIP je potvrdio da je Bandić u zakonom propisanom roku dostavio, unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, Financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe.

Provedenim nadzorom su ustvrdili da je povrijedio odredbu članka 37. stavka 3. Zakona o financiranju, tako da je suprotno zakonskoj zabrani iz navedenog članka, koristio sredstva proračuna jedinice samouprave za izbornu promidžbu. Dakle, DIP je u nadzoru ustvrdio da je Bandić za kampanju koristio sredstva Grada Zagreba.

Stoga su iz DIP-a tražili dostavu podataka i očitovanje Grada Zagreba vezano uz oglašavanje plakatima s porukama i logom Grada Zagreba kao i podatke vezane uz Glasilo Grada Zagreba ,,#Zagreb” koje se dijelilo građanima u vrijeme izborne promidžbe.

Očitovanje iz Grada je stiglo u roku, a u njemu je navedeno kako su tijela Grada Zagreba dužna informirati javnost o poslovima iz svoga djelokruga te su je o svome radu dužna izvještavati preko sredstava javnog priopćavanja ili na koji drugi prikladan način i da cijele godine, a posebice uoči Dana Grada Zagreba, Gradska uprava na čelu sa svojim gradonačelnikom građane informira o svim uspjesima/projektima preko promidžbenih spotova i plakata te na press-konferencijama. ali i na druge prikladne načine te njihovo vremensko preklapanje s izborima za Europski parlament ili s bilo kojim drugima ne bi trebalo stvarati prijepor jer se ne mogu dovesti u vezu.

No, DIP je ustvrdio kako je broj odobrenih plakata kojima se Grad oglašavao u pojedinim godinama nerazmjerno rastao. Ako se samo usporede 2018. godina i 2019. godina vidimo kako je 2018. godine bilo postavljeno 20 jumbo plakata, a 2019. u godini EU izbora čak 175 plakata.

DIP dalje zaključuje kako je “za raspolaganje financijskim sredstvima kojima raspolaže Grad Zagreb, pa tako i sredstvima za predmetno oglašavanje, odgovoran gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, i kako je gradonačelnik Grada Zagreba ujedno i predsjednik izbornog sudionika “BANDIĆ MILAN 365 – STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI”, očito je da je predmetno oglašavanje zapravo prikrivena izborna promidžba navedenog izbornog sudionika, tako da su za izbornu promidžbu korištena sredstva jedinice lokalne samouprave”.

Gužve na cestama iako smo u cestogradnju investirali milijarde i zadužili praunuke, kompletna vlada i ministarska bulumenta na višetjednom, nezasluženom godišnjem odmoru, pripreme za najveću mitomansku proslavu u ‘Rvata od stoljeća sedmog u Kninu, uobičajeno međunarodno diplomatsko sramoćenje s predsjednicom u glavnoj ulozi, masovna sprdnja na društvenim mrežama regije ( ili regiona, kakogod ) u sveziglede raspadajućeg hrvatskog turizma, čak i Talijani smatraju da su ovdje nesnosne gužve, ekološki incidenti prigodni za ovo doba godine, u Kninu opasno zagađena laguna, Bezveznjak tvrdi da to nije njegovo maslo i mazut, u Kninu inače imamo još 666 tvornica pa je vraški teško pogoditi počinitelja i zagaditelja, u Sinju alkari na konjima, a konjobari u kafićima, u Splitu se uz konjobare nestrpljivo očekuje i usluga revanja za sulud iznos od 400 000 hrvatskih, konvertibilnih, stabilnih kuna, platit će Grad, jašta će, pa što je to za naše heroje, uostalom, On je veliki domoljub, potvrdila predsjednica i Svjetska udruga revanja, DIP-ov izvještaj potvrdio da su potpuno nebitan lik Maras, gradonačelnik Bandić koji se ziher i ne sjeća da je sudjelovao u izborima, te Kolakušić – mesija za hordu obožavatelja idiotske provincijencije, zamislite, kršili pravila financiranja kampanje za izbore kojih se nitko, baš kao ni Bandić, više ne sjeća, USKOK je pokrenuo neku istragu, i svi se grohotom nasmijaše, protiv nekog načelnika ili koga već, pravosuđe je na raspustu do zime 2021., pročelnik za gradnju je bespravno gradio vlastitu kuću, u Njemačku odselilo novih stotinjak obitelji, sindikati prijete da će, ako se stanje ne popravi, 2029. organizirati masovni štrajk, Milanović koji je u političkoj karijeri upropastio sve što se bilo kako dalo upropastiti opet u brišućem letu soljenja pameti naciji i šire, novi paket nadrealno brutalnih kazni za prekršaje u prometu i poreza koji su tobože zbog zdravlja i sigurnosti građana, a deru nas ko jarce od stoljeća sedmog, da bi ovi reveri i krkani sa rive, oni što su Sanadera također sa rive lansirali na Vitar naše propasti, mogli redovito primati penzije i hodočastiti u birtije i kladionice, otkriveno da je jedna od onih iz Međugorja što tvrde da na dnevnoj bazi korespondira s Gospom izbetonirala dio obale od Prevlake do Premanture, valjda da bi Gospa aterirala na ravno i glatko, kao Krstičevićevi avioni koje još nitko nije vidio, iako nam je sigurnost na prvom mjestu, kao sloboda, demokracija, slobodno tržište, suverenitet, dignitet i pijetet, prema žrtvama, kako kaže predsjednica, i zato ratne zločine nikada ne smijemo zaboraviti, iako smo puno oprostili, ali zbog mira i budućnosti, rekla je u Glini, da se to mora istražiti i procesuirati, a Merčep joj se šepurio na inauguraciji, u Kerestincu u novoj tvornici će se navodno proizvoditi 100 milijuna metaka godišnje, iako nam realno treba samo par tisuća, možda i manje, Škoro je postao prozirniji od pleksiglasa, Pupovac je i dalje tu, daje iste izjave kao i prije dvadeset godina, za veće plaće u zdravstvu nema novaca, ali za potpuno nepotrebne luksuzne automobile ima, i uvijek će biti, dok je srca i Kroacije, i Dinama koji je nakon dva kola HNL-a već prvak, župani, načelnici, dogradonačelnici i ostali pičkini dimovi pod izlikom zaštite okoliša počeli su agresivno na openarodni trošak kupovati bezumno skupe električne aute, premlatili smo još par turista, jednom je i uho odgriženo, šta ne pazi s kim se kači koji kurac, mater mu turističku, navodno još nije gotova priča s brodogradilištem, da će se račun deblokirati, valjda se još može koja milijarda progurati kroz sanacije, pa tko to uopće sad po ljetu prati, kao i poticaje za nešto što više i ne postoji, ili se sa druge strane nemilosrdno oporezuje, kao, na primjer, duhan, s jedne strane izdašni poticaju, s druge nemilosrdni porezi, Živi zid još uvijek postoji, otkrili smo da nam mučki, kad nitko ne gleda, kako kaže Onaj Koji Nam Iz Bosne Dijeli Lekcije A Opljačkao je Dinamo, požare ne podmeću piromani, nego piromanka, ministar uprave primio je gradonačelnika Vukovara, što je jedna od najglupljih vijesti od potonuća Berge Istre, otkrivena još jedna Kuščevićeva vila na Jupiteru, u Splitu je, zamislite, netko davao i primao mito u komunalnim poslovima, Vakula tvrdi da će i dalje biti nestabilno, i da će se povremeno na Hrvatsku obrušiti nevrijeme, Osijek ispao nakon izvođenja jedanaesteraca, taksisti ratuju, popovi popuju, vozač kamiona pobjegao i nije platio cestarinu, atraktivna plavuša ponosno prošetala minicu sa zmijskim uzorkom, Vana obožava ovaj model badića i ima ga u dvije boje, vjetar čupao drveće, nasukani brodovi, iščezla brodogradnja, na Islandu se nasukalo pedesetak kitova, asteroid veličine nebodera projurit će sljedeći tjedan pored Zemlje.

Uh, nema nam spasa!
Ukratko, sve je u najboljem redu.

Gradska uprava Grada Zagreba u posljednjih devet mjeseci u potpunosti je implementirala digitalizaciju financijskog poslovanja, kojom se unapređuju poslovni procesi obrade i plaćanja eRačuna, papirnatih računa i internih dokumenata za plaćanje, čime je Grad Zagreb postao prvo veće javnopravno tijelo koje je u potpunosti digitaliziralo svoje financijsko poslovanje.

Unaprjeđenje organizacije poslovanja Grada, utemeljeno na upravljanju poslovnim procesima, pokrenuo je Ured gradonačelnika 2012. godine provedbom više projekata radi što brže prilagodbe novim uvjetima poslovanja i prihvaćanja europskih upravnih standarda.

Digitalizacijom financijskog poslovanja Grada pojednostavljen je administrativni postupak, povećana učinkovitost, smanjeni su troškovi i vrijeme obrade, čime Grad Zagreb pokazuje spremnost za implementaciju inovativnih rješenja u svom poslovanju.

Radi se o ključnom procesu Grada u kojem sudjeluje preko 600 zaposlenika iz svih 25 gradskih upravnih tijela. Proces je u potpunosti digitaliziran za eRačune, papirnate račune i interne dokumente za plaćanje te predstavlja okosnicu poslovanja Gradske uprave.

Implementacijom eFinancijskog poslovanja 12 500 poslovnih suradnika Grada Zagreba sada brže i jeftinije ispostavlja eRačune Gradu Zagrebu, uz mogućnost praćenja statusa eRačuna.

Sam proces znatno je unaprijeđen jer je smanjen broj procesnih aktivnosti za 46%, a postupak digitalizacije usluga zaprimanja i obrade elektroničkih računa odvija se u svega  nekoliko „klikova“.

Uzimajući u obzir činjenicu da se radi o 190 000 transakcija godišnje, odnosno preko 70 000 računa, uz 15 000 internih dokumenata, koji su se do sada ispisivali, te 105 000 prijenosa proračunskim korisnicima uistinu možemo reći da kroz financijske uštede u iznosu od oko 2 milijuna kuna godišnje i kroz savjestan odnos prema okolišu, poslujemo krajnje odgovorno.

Digitalizacijom financijskog poslovanja u Gradu Zagrebu pojednostavljena je kontrola i ovjera računa, kao i izrada naloga za isplatu te sam proces plaćanja i knjiženja računa.

Glavni dionici digitalizacije financijskog poslovanja Grada Zagreba su informatičke tvrtke APIS-IT i Omega Software, koje su prilagodile postojeća aplikativna rješenja, te informacijski posrednik-tvrtka Elektronički računi d.o.o.

Brojni on-line servisi Grada Zagreba već su dostupni našim građanima i poslovnim subjektima poput e-pisarnice, e-školstva, e-dozvola, e-matica Grada Zagreba, e-prijava za financiranje programa i projekata udruga financiranih iz proračuna Grada i e-Beba, pri čemu eFinancijsko poslovanje predstavlja nastavak procesa digitalizacije na kojem će Gradska uprava Grada Zagreba intenzivno raditi i dalje.

Izvor: Zagreb.hr

Financijsko restrukturiranje Agrokora tijekom postupka izvanredne uprave ocijenjeno je u SAD-u kao najznačajniji takav međunarodni postupak u svijetu, a tim koji je vodio proces predvođen izvanrednim povjerenikom Fabrisom Peruškom dobitnik je nagrade TMA – Turnaround and Transaction Award za 2019., objavili su u četvrtak iz Fortenova grupe.

Financijsko restrukturiranje Agrokora tijekom postupka izvanredne uprave, koje je rezultiralo nagodbom vjerovnika i njezinom uspješnom implementacijom, ocijenjeno je u SAD-u kao najznačajniji takav međunarodni postupak u svijetu, navodi se u priopćenju.

Dodaje se da je tim koji je vodio proces predvođen izvanrednim povjerenikom Fabrisom Peruškom dobitnik nagrade TMA Turnaround and Transaction Award za 2019. godinu, u kategoriji međunarodne transakcije godine.

Peruško, koji će nagradu preuzeti u rujnu na TMA konferenciji u Clevelandu je kazao kako “globalno priznanje za uspjeh izvanredne uprave ide ne samo najužem timu koji je na tom postupku radio, već i brojnim partnerima, kreditorima i novim vlasnicima, a najviše desecima tisuća vrijednih i kvalitetnih zaposlenika koji su kroz izuzetno turbulentne dvije godine dali sve od sebe i sačuvali tvrtke u kojima u rade”.

“Bez njih ne bi bilo uspješnog restrukturiranja Agrokora“, poručio je.

U priopćenju se navodi da je za ovogodišnju nagradu konkuriralo u 12 kategorija više od 100 međunarodnih projekata, a prema riječima glavnog izvršnog direktora TMA Scotta Y. Stuarta, “dobitnici su timovi koji su svojim projektima ostvarili značajan ekonomski utjecaj na globalno gospodarstvo, pomažući tvrtkama koje se bore s očuvanjem vrijednosti i radnih mjesta”.

TMA je vodeća svjetska strukovna udruga koja okuplja stručnjake za restrukturiranja i transformacije iz cijelog svijeta, a TMA nagrada je jedno od najvažnijih priznanja u ovom području u svijetu.

Nagradu dodjeljuje žiri od 13 članova koji predstavljaju presjek TMA stručnjaka – od pravnika preko računovodstvenih do financijskih stručnjaka, a pobjednici se biraju kroz rigorozan proces recenzije postupaka prijavljenih na natječaj za nagradu, odnosno kroz više krugova analiza i vrednovanja podataka pristiglih transakcija.

“Nagrada za postupak restrukturiranja izvanredne uprave u Agrokoru dolazi u vrijeme u kojem Fortenova grupa, kompanija koja je nastala nakon implementacije nagodbe vjerovnika u Agrokoru, uspješno privodi kraju i refinanciranja kredita u iznosu od 1,2 milijarde eura, a ključne operativne kompanije bilježe rast svih pokazatelja, osobito dobiti iz operativnog poslovanja te potvrđuju uspješnost provedenog restrukturiranja”, zaključuje se u priopćenju.

Izvor: Hina

Najbolji način da se klimatske promjene zadrže pod kontrolom jest sadnja stabala na uništenim šumskim područjima veličine Sjedinjenih Država, tvrde znanstvenici, jer bi se tako neutralizirale dvije trećine emisije plinova koji zagrijavaju planet, a za koje je odgovoran čovjek.

Tom Crowther, profesor u Crowther Labu – istraživačkoj skupini na sveučilištu ETH Zürich, pozvao je stotine tisuća ljudi koji su propustili školu i izašli s posla ove godine, sve kako bi se pridružili rastućem pokretu za borbu protiv klimatskih promjena, da počnu saditi drveće ili financirati takve akcije.

‘’Svako drugo rješenje za klimatske promjene zahtijeva da svi promijenimo svoje ponašanje, ili nam treba odluka političara koji možda vjeruje a možda i ne vjeruje u klimatske promjene, ili je to znanstveno otkriće koje još nemamo’’, rekao je Crowther.

Sadnja drveća, kako bi ono upilo četvrtinu ugljika ambiciozan je cilj, kazao je Crowther, dodavši da se to može postići ako se uključe svi oni koji su zabrinuti zbog globalnog zatopljenja.

Znanstvenici Crowther Laba objavili su prvu studiju o tome, a objavljena u stručnom časopisu Science i analizirala je maksimalnu količinu ugljika koja se može upiti ako se na sva dostupna degradirana šumska područja ponovno posadi drveće.

Najbolja mjesta za obnovu šuma nalaze se u tropima zbog brzine kojom drveće tamo raste. Smatra se da briga o postojećim šumama i obnova degradiranih šuma sprječava poplave, skladišti ugljik, ograničava klimatske promjene i štiti bioraznolikost.

U cijeloj je Europskoj uniji od 1990. do 2015. godine površina pokrivena šumom povećana za 90.000 kvadratnih kilometara (otprilike veličina Portugala, više, jasno, od Hrvatske), a u skoro svakoj državi pojedinačno povećane su površine pod šumama. Šume, primjerice, pokrivaju 31 posto Francuske, što je 7 posto više nego 1990. godine.

U velikoj ekološkoj akciji Zeleno nasljeđe Etiopljani su posadili 350 milijuna stabala, što je svjetski rekord (dosad su rekord držali Indijci koji su 2017. posadili 66 milijuna stabala u jednom danu). Neki uredi bili su zatvoreni kako bi službenici mogli sudjelovati u akciji, čiji je cilj zaustaviti efekte deforestacije i klimatskih promjena – prije 100 godina 35 posto teritorija Etiopije pokrivale su šume, a danas je to samo 4 posto). Ovo, međutim, nije kraj akcije – ove godine za kišne sezone (od svibnja do listopada) u Etiopiji žele posaditi četiri milijarde stabala.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u Berlinu je istaknuo hrabrost sudionika Varšavskog ustanka u otporu njemačkoj nacističkoj okupaciji, čija se 75. godišnjica obilježava u Varšavi.

“Snaga otpora i hrabrost kojom se Poljska 1944. oduprla njemačkoj okupaciji svjedoče o nevjerojatnoj želji za slobodom i samoodređenjem”, rekao je Heiko Maas u uoči odlaska u Varšavu na svečanosti obilježavanja 75. godišnjice Varšavskog ustanka.
“Gotovo potpunim uništenjem Varšave i smrću preko 200.000 Poljaka, Njemačka je prilikom gušenja ustanka uzrokovala neizrecivu patnju svojih susjeda”, dodao je Maas.

Njemački ministar je istaknuo i divljenje s obzirom na brzinu kojom se Poljska nakon Dugog svjetskog rata oporavila od ratnih razaranja.

“Poljska i posebno Varšava su nakon rata pronašle snage za ponovno rođenje”, rekao je Maas, koji je uoči odlaska u Poljsku izrazio poniznost, zbog onog što je Njemačka počinila u Drugom svjetskom ratu.

On je poziv poljskog kolege Jaceka Czaputowicza da sudjeluje na komemorativnim svečanostima okarakterizirao kao “znak velikog povjerenja”.

Varšavski ustanak, koji je 1. kolovoza 1944. pokrenula Poljska domovinska vojska (Armia krajowa), trajao je do početka listopada iste godine i završio  krvavim gušenjem pobune. Tom je prilikom život izgubilo više od 200.000 osoba, uglavnom civila.

U znak odmazde nacistički vođa Adolf Hitler je naredio potpuno uništenje Varšave, koja je kraj Drugog svjetskog rata dočekala sa samo 5 posto prijeratnih građevina, a u gradu u kojem je prije Drugog svjetskog rata živjelo 1,2 milijuna stanovnika, ostalo je tek nekoliko stotina ljudi.

Eurostat procjenjuje da si 28,3 posto stanovnika Europske unije starijih od 16 godina, nije u 2018. godini moglo priuštiti jednotjedni godišnji odmor izvan mjesta u kojemu žive, dok u Hrvatskoj udjel takvih građana procjenjuje na 51,3 posto.

U 2013. je taj udio stanovništva u EU iznosio 39,5 posto, napominju iz europskog statističkog ureda.

Hrvatska je prema privremenim podacima među 28 država članica EU-a svrstana na drugo mjesto s 51,3 posto, iza Rumunjske koja vodi s 58,9 posto.

U Grčkoj je udio građana koji nisu mogli putovati iznosio 51 posto, kao i u Cipru.

Nasuprot tome, države članice EU-a s najnižim udjelom stanovnika koji si nisu mogli priuštiti jednotjedni godišnji odmor su Luksemburg (10,9 posto), te Švedska (9,7 posto).

Tijekom zadnjih pet godina, najveći pad udjela onih koji si nisu mogli priuštiti jednotjedni godišnji odmor izvan kuće imale su Bugarska i Poljska.

Grčka je jedina država članica EU-a u kojoj je taj udio povećan tijekom petogodišnjeg razdoblja, te je porastao za dva postotna boda, na 51 posto u lanjskoj godini.

Izvor: Hina

U dva mjeseca koliko je trajala humanitarna kampanja, fond  #SPASIME prikupio je gotovo 400.000 kuna donacija građana za hitnu pomoć i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, istaknuto je u srijedu na predstavljanju rezultata te akcije.

“U sklopu kampanje prikupljeno je 396.088 kuna, zahvaljujući donacijama 36.963 građana i deset poduzeća. Prosječan iznos donacije je deset kuna i u principu možemo reći da su se građani odrekli jedne svoje kave”, kazao je tajnik Zaklade Solidarna i voditelj fonda  #SPASIME Ivan Blažević.

Najavio je da će i dalje nastaviti raditi na problemu obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja te kroz Fond pomagati žrtvama.

“I dalje ćemo zahtijevati od Vlade da se krene sa sustavnim rješavanjem problema i stručnoj implementaciji Istanbulske konvencije jer svi privatni fondovi ne mogu napraviti posao koji je odgovornost same države”, poručio je.

Fond dosad pomogao u tri slučaja

Predsjednica Zakladnog vijeća Fonda #SPASIME Biserka Tomljenović istaknula je da peteročlano vijeće Fonda dodjeljuje sredstva za ekonomsku, pravnu, psihološku, liječničku i stambenu pomoć žrtvama te je do sada pomogao u tri slučaja.

Maloljetnoj žrtvi seksualnog nasilja u obitelji Fond je osigurao sredstva za psihološku i pravnu pomoć, jednoj ženi pomogli u pokrivanju pologa i prve najamnine za stan prilikom iseljenja iz kućanstva u kojem je živjela s nasilnikom, a drugoj su ženi koja je preživjela obiteljsko nasilje pronašli zaposlenje.

Osim pomoći putem uplata i poziva građana, Fond su kontaktirala dva odvjetnička ureda koja su ponudila besplatno zastupanje žrtava i stručnu pomoć u rješavanju pravnih problema.

Tomljenović je pozvala sve koji mogu i žele pridonijeti svojim stručnim radom da se jave zakladi. Dodala je da je pomoć dobrodošla i od autoprijevoznika, građevinara, svih “koji svojim radom mogu pridonijeti da se neke stvari riješe”.

Na jesen izložba posvećena žrtvama nasilja u Muzeju prekinutih veza

Predsjednica Zakladne Uprave Zaklade Solidarna Sanja Sarnavka najavila je suradnju fonda  #SPASIME s Muzejom prekinutih veza u kojem će na jesen organizirati izložbu posvećenu žrtvama nasilja.

“Sve osobe koje su preživjele nasilje, a žele anonimno podijeliti svoju priču mogu na izložbu dati predmet koji ih podsjeća na njihovu pobjedu nad nasiljem”, kazala je Sarnavka.

Žrtve se mogu javiti na fond.spasime@solidarna.hr ili na inbox facebook stranice #spasime sa svojom pričom i fotografijom predmeta te “svojim primjerom ohrabriti druge na izlazak iz kruga nasilja”.

Članica inicijative Una Zečević Šeparović zahvalila je građanima što su prepoznali ogroman problem nasilja i donacijama pomogli fondu i osobama čiji su životi direktno ugroženi. Dodala je da je inicijativa i dalje tu sve dok se zahtjevi koji su na Vladi obećani ne budu ispunjeni, a rok je do kraja godine.

Iako je kampanja završena i telefon za donacije zatvoren, građani i dalje mogu uplaćivati donacije na broj računa koji je istaknut na internet stranici fonda.

Izvor: Hina

Britanski premijer Boris Johnson rekao je irskome kolegi Leu Varadkaru, kojega je u utorak nazvao prvi put od preuzimanja dužnosti, da će Velika Britanija 31. listopada napustiti Europsku uniju “bez obzira na sve”, a irski tzv. “backstop” mora nestati iz  bilo kakvog sporazuma o brexitu.

“Premijer je jasno rekao da će Ujedinjeno Kraljevstvo napustiti EU 31. listopada, bez obzira na sve”, objavio je Johnsonov ured o telefonskom razgovoru dvojice premijera.

Agencija Reuters podsjeća da je u utorak britanska funta oslabila jer ulagači strahuju od kaotičnog izalska Britanije iz Unije.

“Jasno je kazao da će vlada sudjelovati u svim pregovorima koji će se održati odlučno i energično te u prijateljskom tonu, ali i kako on prvenstveno želi izaći iz EU-a sa sporazumom, no samo onim koji će poništiti backstop”, stoji u izjavi Johnosonova ureda.

No Varadkar je Johnsonu rekao da se o sporazumu o povlačenju iz EU-a ne može ponovno pregovarati te da “zadovoljavajuća” alternativna rješenja još nisu pronađena.

Irski i britanski premijer u utorak su prvi put telefonski razgovarali otkako je Johsnon preuzeo dužnost prije šest dana, izvijestila je irska nacionalna televizija RTE.

“Alternativna rješenja mogla bi zamijeniti backstop u budućnosti, no za sada nisu pronađena niti predstavljena zadovoljavajuća rješenja”, rekao je Varadkar prema izjavi irske vlade.

Ranije je Varadkar upozorio da bi brexit bez sporazuma mogao dati poticaj ponovnom ujedinjenju Republike Irske sa Sjevernom Irskom, pokrajinom koja je u sastavu UK-a.

Varadkar je Johnsona pozvao u Dublin kako bi razmijenili mišljenja o brexitu te raspravili o bilateralnim pitanjima koja se tiču Sjeverne Irske, Sporazuma na Veliki Petak te zajedničkog područja putovanja, poručili su iz ureda.

Sigurnosni mehanizam (“backstop” na engleskom), predviđen sporazumom između EU i Velike Britanije o razdruživanju krajnja je mjera koja bi granicu između članice Europske unije Irske i britanske pokrajine Sjeverne Irske, trebala ostaviti otvorenom. Svrha je “backstopa” izbjeći povratak fizičke granice između te britanske pokrajine i susjedne Irske kako bi se očuvao mirovni sporazum iz 1998., ali i cjelovitost jedinstvenog europskog tržišta.

Ukidanje graničnih kontrola između dviju država bilo je jedan od ključnih aspekata Sporazuma na Veliki petak iz 1998. kojim su završena desetljeća krvavih sukoba u Sjevernoj Irskoj. London odbacuje ideju o ostanku Sjeverne Irske u carinskoj uniji jer bi to stvorilo prepreke u trgovini s ostatkom UK-a.

Izvor: Hina

Tonino Picula nastavlja rad u Europskom parlamentu, kao ponovno izabrani zastupnik s liste SDP-a.

Rođen je u Malom Lošinju, a školovao se u Šibeniku. Iako je diplomirao sociologiju Picula se većinu karijere bavio vanjskim poslovima.  S mjesta tajnika stranke, nakon što SDP osvaja vlast 2000. , seli se u Ministarstvo vanjskih poslova te će iduće tri godine biti na čelu tog ministarstva. Za vrijeme njegova mandata Hrvatska je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Odlaskom SDP-a s vlasti Picula se odlazi u Sabor, a u tom je razdoblju četiri godine obnašao i dužnost gradonačelnika Velike Gorice, i to od 2005. do 2009. Bio je šef saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini OESS-a, potpredsjednik te skupštine, a imenovan je posebnim koordinatorom i voditeljem promatračkih misija OESS-a na parlamentarnim ili predsjedničkim izborima u Moldaviji (2010.), Kazahstanu (2011.), Rusiji (2012.), Gruziji (2012.) i Armeniji (2013.).

Prvi put je Europski parlament ovoliko raznolik, a drugačiji odnos snaga ne mora biti nedostatak.

– Glavne grupacije u Europskom parlamentu, Socijalisti i demokrati s jedne, i Europska pučka stranka s druge strane, više zajednički ne tvore apsolutnu većinu zastupnika pa smo imali priliku promatrati nikad izazovnije pregovore o čelnim mjestima institucija EU. Za vodeće mjesto u EU, ono šefa Europske komisije, bio je potreban dogovor S&D-a i EPP-a s liberalima i zelenima, obje parlamentarne grupacije koje su zabilježile rast baš na račun prve dvije grupacije. S druge strane, nije se dogodio predviđeni tsunami broja desničarskih populista i protivnika EU, nego su zagovornici Unije u EP i dalje u većini.

Novi saziv Europskog parlamenta tako odražava u dobroj mjeri neizvjesnosti i izazove s kojima se Europska unija suočavala tijekom prethodnih pet godina, poput rasta nejednakosti među građanima i regijama EU koja je nastala kao posljedica Velike recesije i neadekvatnih odgovora na nju pa sve do pitanja sigurnosti zbog migracija i utjecaja vanjskih sila koje jaku EU vide kao prepreku svojim vanjskopolitičkim interesima. Za Europski parlament realno je reći da je riječ o novom parlamentu, jer je više od šezdeset posto zastupnika izabrano u svoj prvi mandat.

Umjesto jačanja demokratskog legitimiteta Europske unije kroz sustav vodećeg kandidata, svjedočili smo dogovoru šefova država najvećih članica o tome tko će voditi EK, i dobili smo, izvan matične države, relativno nepoznatu predsjednicu, Ursulu von der Leyen, kojoj je glavna preporuka to da je osoba od povjerenja njemačke kancelarke Angele Merkel. Nakon izbora na koje je izašlo više od 50 posto birača, čime je EP dobio snažan izborni legitimitet za svoj mandat, ovim putem neizravno se biračima šalje poruka da sljedeći put ostanu kod kuće, što je velika šteta za cijelu Europsku uniju kao demokratski projekt suradnje. Uz to, predlaganjem kandidata za vodeća mjesta EU institucija, u velikoj se mjeri nije poštovala ideja pravedne raspodjele mandata između starih i novih članica, istočne i zapadne Europe, sjeverne i južne. Jednim se dijelom to pokušalo „popeglati“ kroz izbor vodećih ljudi odbora, no sigurno je da će ta geografska neravnoteža ostaviti političke posljedice.

Što Europi, a nisu to samo zemlje članice EU, treba za razvitak i da bude bolje mjesto?

– Uspon populističkih političkih snaga bio je posljedica neuspjeha političkih elita EU, od vodstava pojedinih zemalja članica pa do vodstva EU, odnosno Barrosove Europske komisije koji su na Veliku recesiju odgovorili politikom stroge štednje koja je pogodila najugroženije skupine građana EU.

Realno je očekivati da će se Europska unija u sljedećih pet godina više baviti sobom, odnosno da će razne političke grupacije unutar Unije pokušati na dnevni red stavljati teme koje same smatraju najvažnijima i na taj će način, nekad svjesno, a nekad nesvjesno, oblikovati budućnost Unije i kratkoročno i dugoročno. Upravo će načini na koje će glavni politički blokovi i blokovi zemalja oblikovati rješenja na pitanja rastuće nejednakosti među građanima i regijama EU biti presudni za budućnost unije kao saveza država. Dakle, treba nam socijalna Europa, Europa u kojoj ulažemo velik novac u razvoj socijalnih kapaciteta i ljudskog kapitala, a paralelno tome radimo na ubrzanju razvoja novih tehnologija u proizvodnji i uslugama kako bi EU i dalje zadržala svoju poziciju u globalnim ekonomskim odnosima. Taj će proces biti krivudav i neizvjestan, zbog kompleksne prirode odlučivanja u EU koja je zajednica država, za razliku od Sjedinjenih Država koje su zajednička država.

Ulazite u drugi mandat u Europskom parlamentu, što se mijenja, a što ostaje isto?

– Izgledno je da će među temama u EU u sljedećih pet godina dominirati politike zaštite okoliša i energetske tranzicije, gdje ću se nastaviti angažirati u projektima energetske tranzicije otoka, za koju smatram da mora biti proširena i na druga, ruralna područja EU.

Ne smijemo zaboraviti ni kako su neizvjesnost na međunarodnoj sceni, stara partnerstva koja dolaze u pitanje i strani faktori koji rade na političkom i ekonomskom rastakanju EU danas najveći izazov za budućnost EU i Hrvatske kao njezine članice.

Kao novoizabrani koordinator Socijalista i demokrata za vanjsku politiku u Europskom parlamentu, svojim radom u Odboru za vanjsku politiku i pododboru za sigurnost i obranu, posebno ću se zalagati za rješavanje izazova kroz stalnu suradnju i jednaku predstavljenost svih članica, kako bismo pronašli novi, zajednički europski glas.

Uz socijaldemokratski pristup vanjskoj i politici obrane i sigurnosti, namjeravam dodatno doprinijeti transparentnom donošenju sigurnosnih politika, posebno zbog činjenice da će Europski obrambeni fond trebati budno nadzirati kako bi se osigurala transparentnost i učinkovitost njegova financiranja i rada.

Dosadašnjim sam radom osigurao podršku Europskog parlamenta za ulazak Hrvatske u Schengenski prostor nakon ispunjavanja uvjeta i taj proces ću ispratiti do kraja. U regionalnoj je pak politici hrvatski interes da doprinese rješavanju unutarnjih problema Unije, kako bi se proces proširenja mogao nastaviti, a Hrvatska na svim svojim granicama dobiti druge članice Unije.

Uz vanjske faktore, neravnomjerna regionalna razvijenost zemalja članica i unutar samih članica i dalje je izazov harmonizaciji Unije. Kohezijski i Europski fond za regionalni razvoj glavni su alati za smanjenje tih nejednakosti. Oblikovanjem prioriteta za sljedeće proračunsko razdoblje kroz Odbor za regionalni razvoj, kako bi bolje ciljali one najpotrebitije, radit ću na smanjenju nejednakosti, jačanju podrške pograničnim područjima u nošenju s posljedicama migracija i vremenskih nepogoda kao posljedica klimatskih promjena.

Korak s vremenom nije lako držati. Četvrta industrijska revolucija je počela, a umjetna inteligencija, njen razvoj i regulacija upotrebe su imperativ, dok su mnogi donedavni poslovi budućnosti već sadašnjost. Kako se nositi s time, stvarati i razvijati se u svijetu koji se toliko strelovito mijenja?

– Možda je najvažnija manifestacija 4. industrijske revolucije u svakodnevnom životu i radu kompanija i njihovih radnika u digitalizaciji poslovanja uz primjenu umjetne inteligencije u nekim industrijama, koja za posljedice ima konsolidaciju nabavnih lanaca, brži razvoj prototipa i njihovo puštanje u rad, gotovo tektonska povećanja učinkovitosti u proizvodnji i isporuci usluga, nove načine prodaje i ono

što se često naziva bešavnim korisničkim iskustvom za kupce i potrošače. Kompanije su u svojem poslovanju sve više globalne, kako u prodaji, tako i u nabavci usluga. Europska je pak unija i dalje najveće i najbogatije svjetsko tržište, s više od 500 milijuna ljudi, a skorim punim stupanjem na snagu trgovinskog sporazuma s Japanom, bit će to 620-milijunsko tržište, koje će sigurno biti u stanju adaptirati se sve bržem razvoju. Kompanije su daleko brže u usvajanju novih tehnologija, a regulativa kaska, jer se i tehnologije razvijaju brzinom koja je eksponencijalno brža od onog na što smo bili navikli prije samo 15-20 godina.

Sve to otvara i problem tržišta rada i socijalnih mreža koja nisu u stanju amortizirati nezaposlene, obrazovne sustave koji ne obrazuju za poslove budućnosti. Već sad je jasno kako su već sada novostečene vještine, putem manje formalnih oblika onog što danas smatramo visokim obrazovanjem biti važnije od klasičnih diploma.

Na nama je da pokušamo osmisliti i organizirati nove oblike mreža socijalne i zdravstvene zaštite koje će tim ljudima omogućiti da ne zapadnu u zamku siromaštva i zaostajanja za konkurencijom, kako u EU, tako i na globalnoj razini. Taj proces je usko vezan za moguću obnovu socijaldemokracije koja mora osmisliti i provesti održive odgovore na najnoviju generaciju prijetnji socijalnoj ravnoteži u sve digitaliziranijim društvima.

U isto vrijeme, ne smijemo dozvoliti eroziju demokratskih institucija koja se događa u zemljama kojima je tehnološki napredak pod svaku cijenu postao važniji od očuvanja osnovnih ljudskih i društvenih prava.

Opekline od sunca mogu predstavljati velik zdravstveni problem, pa ih je bolje spriječiti nego liječiti, podsjećaju britanski dermatolozi.

Da vam koža ne bi pocrvenjela, po najnovijem istraživanju britanskih znanstvenika na nju bi trebalo nanijeti 36 grama ili šest do osam žličica kreme ili losiona za zaštitu od sunca.

Dobro je namazati cijelo tijelo, no zapravo sve ovisi o tomu koliko odjeće nosite na sebi.

“Ako ste na plaži i i na sebi imate samo kupaći kostim, koristite i više od šest žličica kreme”, savjetuje dr. Walayat Hussain iz Britanske udruge dermatologa.

On i njegovi kolege savjetuju nanošenje kreme pola sata prije izlaganja sunčevim zrakama, da bi je koža dobro upila.

Rezultati studije upućuju na to da ljudi ne nanose dobro kremu za zaštitu od sunčevih zraka pa ne dobiju ni polovinu zaštite od sunca iz losiona i krema.

Teoretski je sasvim dovoljno nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom 15, no u stvarnosti je potrebno upotrijebiti onu sa zaštitnim faktorom od čak 30 ili 50 da biste uistinu dobro zaštitili kožu.

“Poput svih ostalih proizvoda, kreme i sredstva za zaštitu od sunca sadrže konzervanse. Svakako se pridržavajte uputstva na pakiranju”, kaže Hussain.

Nije potrebno kreme i losione čuvati u frižideru, sasvim je dovoljno držati ih na “suhome i hladnom mjestu, u skladu s uputstvom proizvođača”.

“Kada ste vani i kad ste izloženi sunčevim zrakama, kremom biste se trebali namazati svaka dva do tri sata”, kaže Hussain. “No ako ulazite u more da biste se rashladili, namažite se kremom poslije kupanja jer se čak i vodootporna sredstva skidaju s kože.”

Dr. Hussain, poput ostalih dermatologa preporučuje boravak u hladovini u razdoblju između 10 i 16 sati te savjetuje da pritom konzumirate dosta vode.

Ako ipak izgorite, kožu tretirajte poput svih ostalih opeklina, savjetuje Hussain.

Sunčevo zračenje na Zemlju stiže u obliku UVA i UVB zraka. Opekline uzrokuju UVB zrake, a istraživanja pokazuju da one mogu rezultirati nekim oblicima raka kože.

Sun protection factor (SPF) je mjera koja označava koliko dugo možete ostati na suncu bez opasnosti od opeklina u odnosu na okolnosti bez zaštite. Primjerice, ako opekline bez zaštite obično dobijete za 10 minuta, SPF 30 će vam teoretski omogućiti da na suncu ostanete i do 300 minuta bez opeklina, osobito ako ste izloženi jakim sunčevim zrakama.

No u zadnje vrijeme sve veći broj stručnjaka upozorava na to da je paranoja od sunčevih zraka jednako štetna jer sve veći broj ljudi pati od nedostatka vitamina D, koji je od vitalnog značaja za zdravlje kostiju i zubi.

Izvor: Hina

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak sastala se s hrvatskim poduzetnikom i inovatorom Matom Rimcem kako bi razgovarali o temama od zajedničkoga interesa u području znanosti i obrazovanja. Na sastanku su izložene mogućnosti suradnje Ministarstva i tvrtke Rimac automobili te istaknuta nužnost bolje suradnje ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja s gospodarskim sektorom, odnosno bolja prilagodba studijskih programa potrebama moderne industrije 21. stoljeća.

Jedna od važnih perspektiva za suradnju je novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je u izradi, a u kojem su predložene mnogobrojne novosti upravo s ciljem poticanja bolje suradnje visokih učilišta s industrijom.

„Hrvatskoj trebaju ljudi poput Mate Rimca, mladi uspješni poduzetnici koji stvaraju i realiziraju nove ideje. Pozvala sam gospodina Rimca kako bismo razgovarali o nizu važnih tema jer samo izvrsni, mladi ljudi mogu izvući Hrvatsku iz letargije i pozicionirati nas s prave strane željezne zavjese koja se polako spušta, a s prave strane ostaju samo oni koji daju priliku izvrsnima. Konkretne ideje, prijedlozi, suradnja s gospodarstvom, iznimno su važni za sustave znanosti i obrazovanja koji se ne smiju gledati izolirano“, istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Ministrica i Rimac razgovarali su i o novoj financijskoj perspektivi 2021. – 2027. godine. Ministarstvo trenutačno priprema i razrađuje prijedloge strateških projekata u području znanosti i visokog obrazovanja koji bi se u novome financijskom razdoblju financirali iz europskih strukturnih fondova te je ovaj sastanak bio prilika da čujemo ideje gospodina Rimca o tome kakve strateške projekte u tom području Republika Hrvatska treba.

Naglasak je u razgovoru bio na mogućnosti uspostave Instituta za umjetnu inteligenciju te na financiranju povećanja kapaciteta i međunarodne relevantnosti postojećih fakulteta koji se bave ICT-om, robotikom i umjetnom inteligencijom.

Jedna od tema bilo je i partnerstvo za baterije u sklopu programa Obzor Europa. Naime, u sklopu budućega okvirnog programa za istraživanje i inovacije uvode se partnerstva kao novi instrument te je jedno od predloženih partnerstvo „Towards a competitive European industrial battery value chain for stationary and mobile applications“ namijenjeno industrijskome sektoru, a gdje bi tvrtka Rimac automobili d.o.o. mogla potencijalno biti ključni partner.

Na naplatnoj postaji Lučko u srijedu je predstavljena kampanja “Hitni koridor spašava živote”, kojom se želi skrenuti pozornost javnosti i dodatno informirati vozače o važnosti omogućavanja prolaza za interventna vozila na autocestama.

Hitni koridor je zamišljen tako da se vozila u desnoj traci pomiču prema desnom rubu prometnice, a vozila u lijevoj traci što bliže lijevom rubu.

Pomoćnik načelnika 2. policijske postaje Zagreb Goran Medić istaknuo je kako je cilj kampanje educirati vozače kako da se ponašaju u kriznim situacijama.

“Svaki izvanredan događaj izaziva interes, ljudi ponekad ne primjećuju da su iza njih interventna vozila, prvenstveno se moraju skloniti vozilima koja žure na mjesto događaja”, upozorio je Medić.

Postoje i kazne za opstruiranje interventnih vozila, no policiji u tom slučaju nije u interesu napisati kaznu, već što omogućiti vozilu da što brže stigne na mjesto nesreće.

Prvostupnik sestrinstva na Zavodu za hitnu medicinu Karlovačke županije Danko Premužić upozorio je da interventna vozila često znaju biti blokirana na autocestama.

“Takve stvari se događaju na svakodnevnoj bazi, cilj je informirati vozače i stvoriti svijest o tome, jer je nama svaka sekunda bitna kako bi zadovoljili tzv. zlatni sat”, naglasio je Premužić.

Kultura stvaranja hitnih koridora

“Zlatni sat” je vrijeme od 60 minuta u kojem treba pružiti pomoć unesrećenom jer tada pacijent ima najveće šanse za preživljavanjem.

Premužić je ujedno naglasio da je neznanje široko bez obzira na to radi li se o domaćim ili stranim vozačima, no napominje kako kulture o stvaranju hitnih koridora već postoje u susjednim zemljama poput Češke i Austrije.

Zapovjednik Vatrogasne postrojbe Hrvatskih autocesta Milan Ročak pozornost je skrenuo na najbitniji hitni koridor – onaj koji se stvara u tunelima.

“Posebno bih naglasio naše tunelske vatrogasne intervencije, gdje su nam hitni koridori jako bitni, treba imati više kulture da se koridor krene stvarati i prije dolaska interventnih vozila”, kazao je Ročak.

Upozorio je na događaj kada se vozilo zapalilo u tunelu Sveti Rok, a uspaničeni vozači vozili su u suprotnom smjeru od požara, bez stvaranja hitnog koridora i potencijalno ugrožavajući interventna vozila.

Kampanju su inicirale Hrvatske autoceste, Hrvatski autoklub, Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Hrvatska vatrogasna zajednica i Autocesta Rijeka Zagreb.

Hrvatske autoceste postavile su panoe na nadvožnjake iznad autoceste s porukom o važnosti hitnog koridora.

Izvor: Hina

Udruge Zelena akcija, Pravo na grad i Siget traže od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja da obustavi proces donošenja zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP).

Ministarstvo je 8. srpnja ove godine Gradu Zagrebu prigovorilo zbog nepravilnosti u procesu donošenja GUP-a i naložilo ponavljanje javne rasprave. Grad je najavio javnu raspravu, ali objavljena dokumentacija sadrži iste nedostatke zbog kojih Ministarstvo nije niti prvi put izdalo suglasnost za ovakav GUP. Konkretno, namjena zemljišta na prostoru Velesajma i Hipodroma nije u skladu s Prostornim planom Grada Zagreba, što je bio jedan od glavnih prigovora Ministarstva.

Gradonačelnik Bandić je s tvrtkom Eagle Hills još u ožujku u Dubaiju potpisao Memorandum o razumijevanju za tzv. Zagrebački Manhattan na području Velesajma i Hipodroma, a ubrzo zatim otvoreno izjavio da „ako netko hoće napraviti neboder od 200 katova, neka ga napravi“. Sada se GUP mijenja na način koji na prostoru površine čak 110 hektara praktički dozvoljava gradnju bilo čega. Dakle, pored ostalih, ovom prostoru se dodaje i mješovita namjena, čime se omogućava izgradnja zgrada, nebodera, trgovina, poslovnih objekata, banaka, hotela, ugostiteljskih objekata, javnih garaža, itd. To nije u skladu s prostornim planom višeg reda koji za prostor Hipodroma predviđa sportsko-rekreacijsku namjenu, a za Velesajam isključivo gospodarsku namjenu.

Prijedlog izmjena GUP-a obiluje i drugim problematičnim odredbama. Iako bi GUP morao biti razvojni i strateški dokument koji donosi ujednačena pravila i mjere, navedene  izmjene obiluju iznimkama od pravila. Zadržava se čak 212 postojećih iznimki, a na to se sada dodaje još njih 40. Jedna od njih je omogućavanje realizacije projekta Nacionalni stadion bez javnog natječaja. Zatim, dozvoljava se izgradnja novih javnih garaža na području Donjeg grada, iako je jasno da bi to privuklo dodatne automobile u već zakrčene ulice gradskog središta. Također, uvode se i izuzeci u kojima količina izgradnje u Donjogradskim blokovima može biti znatno viša nego do sada. Slično je Bandić već bio omogućio svom prijatelju Tomislavu Horvatinčiću na Cvjetnom trgu.

Nacrt GUP-a i sumnjiva procedura po kojoj se donosi u direktnoj su suprotnosti s potrebama ovog grada i zahtjevima njegovih građana i građanki. Oni su tijekom proteklih godina jasno i glasno pokazali, putem Zborova građana i raznih okupljanja, da zahtijevaju više demokracije pri donošenju prostornih planova svih redova, kao i zaštitu okoliša u kojem žive. Iako je evidentno da postoji jako veliki interes javnosti za izmjene zagrebačkog GUP-a, Milan Bandić je odlučio zakazati javnu raspravu u vrijeme kada se u gradu nalazi najmanje stanovnika jer su mnogi ili na godišnjim odmorima ili su npr. otišli raditi sezonske poslove. Naime, javna rasprava trajat će od 31. srpnja do 14. kolovoza, javno izlaganje održat će se 8. kolovoza, a primjedbe je moguće slati samo pisanim putem. Prema tome je jasno kako je Bandićev cilj dobiti što manje komentara građana i još jednom pokazati da ga ne zanima ni javno mnijenje niti javni interes. U takvom scenariju grad se polako, ali sigurno, uništava u sprezi gradonačelnika i investitora, dok ćemo mi koji u ovom gradu živimo morati platiti cijenu te sprege.

 

Izvor: Pravo na grad

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close