Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja u Zagrebu je u srijedu predstavljen edukativni program PoMoZi Da, kojemu je cilj educirati učitelje i nastavnike kako lakše prepoznali probleme mentalnog zdravlja kod učenika i pomoći im na adekvatan način.

Stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koji su osmislili program, ističu kako čak 50 posto mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine života te da se od 25 učenika njih pet suočava s problemima mentalnog zdravlja.

Napominju da učitelji i nastavnici provode s djecom najviše vremena tijekom boravka u školi te oni mogu biti prvi koji će primijetiti da pojedini učenik ima poteškoća, da je uznemiren ili pokazuje promjene u ponašanju.

Gotovo svi učitelji spremni pomoći djeci, ali su nesigurni

Istraživanje je provedeno 2017. i pokazalo je da su gotovo svi učitelji i nastavnici (97,7 posto) spremni potražiti pomoć učenicima koji imaju probleme s mentalnim zdravljem, ali se pritom osjećaju nesigurno (70,6 posto) u vlastite sposobnosti pružanja pomoći.

Voditeljica programa Ljiljana Muslić kazala je kako im je cilj mentalno-zdravstveno opismenjivanje odgojno-obrazovnih djelatnika, odnosno usvajanje sposobnosti i znanja koja će im olakšati prepoznavanje određenih mentalnih problema djece i mladih.

To uključuje usvajanje znanja iz psihološke prve pomoći i podrške, poznavanje dostupnih uslugama, kako bi s učenicima mogli razgovarati o tome tko im može i na koji način u tome pomoći.

“Istraživanje koje smo proveli 2017. pokazalo je da učitelji i nastavnici gotovo svakodnevno razgovaraju o mentalnom zdravlju djece i da su spremni potražiti pomoć za djecu kad zapaze znakove poteškoća, ali su u tome nesigurni. Zato im želimo pomoći da se osjećaju kompetentnije i sigurnije u razgovoru s učenicima i da ih motiviraju na traženje pomoći”, kazala je Muslić.

Hrvatski program drugi u svijetu za očuvanje mentalnog zdravlja u djece

Program PoMoZi Da osmišljen je u sklopu Nacionalnog  programa “Živjeti zdravo”, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda i završava 2022. godine. “Ideja nam je bila da preuzmemo prvi ikad napravljeni takav program, onaj australski, no zbog pravnih komplikacija bili smo primorani napraviti hrvatski program, tako da je on drugi u svijetu program očuvanja mentalnog zdravlja u djece”, kazala je Sanja Musić Milanović.

Program započinje edukacijom tzv. edukatora, odnosno stručnjaka koji rade u županijskim zavodima za javno zdravstvo, koji će zatim tijekom 2020. godine provoditi edukacije učitelja i nastavnika u svojim županijama.

Stručnjaci upozoravaju kako stigme i mitovi o mentalnom zdravlju djece i mladih smanjuju mogućnost da će osoba potražiti pomoć, jer su često prisutne zablude da su djeca s mentalnim problemima “loša” ili čak opasna, da ih je bolje izbjegavati, da je bolje ne tražiti pomoć stručnjaka, posebice psihijatrijsko liječenje, da je takvo stanje prolazno te da je ono posljedica dobi i razvoja.

Izvor: Hina

U redovima HDZ-a sasvim otvoreno postavlja se pitanje gdje je nestao Plenković ‘’čvrste ruke’’, poznat još iz vremena izbacivanja Mosta iz Vlade i zašto na istom principu ne provede reformu unutar vlastite stranke, je li krivac tome i Jandroković koji se zbog silnih obaveza nema vremena baviti bazom

Očekivanom smjenom zbog mutnih poslova ministra uprave i političkog tajnika HDZ-a Lovre Kuščevića, premijer Andrej Plenković počeo je dugoočekivanu reformu u Vladi i u vlastitim stranačkim redovima, no pritom nije nimalo pokazao svoju snagu, nego upravo suprotno – ostavio je bljedunjavi dojam političara koji djeluje tek nakon pritiska medija i ogorčene hrvatske javnosti, ali i nakon ultimatuma političkih partnera i još važnije – pritisaka iz samog HDZ-a.

Premijer Andrej Plenković kao da izgubio je svoju beskompromisnost u cijeloj aferi oko Kuščevića, a uostalom, takav je bio tijekom afera drugih svojih ‘’načetih’’ ministara – Tolušića, Gorana Marića i Gabrijele Žalac. Zašto se u namjeravanoj rekonstrukciji Vlade hitno ne riješi svojih ministara koji rade na svoju ruku i svoju korist zaboravljajući stranačke obaveze i hijerarhiju?

Puno je ministara podbacilo

Naime, u HDZ-u sve češće postavljaju i pitanje i političke ‘’zapovjedne’’ odgovornosti ministara koji su podbacili u upravljanju i stranačkoj kontroli svojih resornih javnih poduzeća, stječe se dojam da njihovi direktori u stranačkim bitkama unutar i izvan HDZ-a ostavljaju premijera Plenkovića na cjedilu.

Da se u javnim poduzećima kao rezervoarima za stranačko nastanjivanje HDZ-a nešto događa – bilo je vidljivo još na izuzetno mlakom dočeku rezultata, Plenkoviću iznimno važnih, izbora za EU parlament, na kojima je HDZ doživio ‘gorku pobjedu’.

Nakon izbora za Europski parlament sve nizbrdo

Naime, na dočeku rezultata nije bio niti jedan potpredsjednik stranke osim Brkića, a od moćnih šefova javnih poduzeća bili su samo David Sopta iz Jadrolinije i Frane Barbarić iz HEP-a, te možda još pokoji ne toliko poznati u medijima. Proizlazilo bi da su doček izbora bojkotirali direktori Narodnih novina, Hrvatske lutrije, HAC-a, Plinacroa, LNG-a, HŽ Infrastrukture, te brojni drugi iz resora preko kojih Plenkovićevi ministri obilno “motiviraju” medije, da bi ti isti mediji kasnije ‘gazili’ premijera.

U tom nezahvalnom poslu ‘’reklamiranja putem medija’’, do sada se najviše ‘’iskazala’’ bivša ministrica Gabrijela Žalac i njezino Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, te će sad biti zanimljivo vidjeti kojim putem će krenuti njezin nasljednik Marko Pavić.

Još je sredinom prošle godine otkriveno kako je ministrica Žalac, nakon raspisanog javnog natječaja, angažirala novinsku kuću Večernji list za ‘uljepšani’ public relation – PR, posao osmišljavanja kampanje njenog ministarstva vrijedan oko 3,7 milijuna kuna, iako su druge dvije isključivo PR tvrtke nudile to isto jeftinije za čak 1,3 milijuna kuna, kako se u medijima navodilo.

Kasnije se otkrilo da se radilo o natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za “Usluge organizacije i realizacije promotivne kampanje o EU fondovima – Regionalni dani EU fondova”, a na taj su se natječaj javile dvije tvrtke specijalizirane za PR i novinska kuća Večernji list koja djeluje u sklopu već spominjane Styrije.

Pritom, kako su mnogi isticali, iznimno je važno bilo naglasiti kako Ministarstvo kojim upravlja Gabrijela Žalac nije tražilo zakup medijskog prostora, ili oglašavanje, već je bila riječ o temeljnom PR poslu kojega je nekritički trebala odraditi upravo novinska kuća.

Besramno ignoriranje premijera od vlastitih ministara

Drugim riječima, Večernji list je bez obzira na željenu i proklamiranu funkciju samostalnog i neovisnog medija bio i angažiran za cjelokupnu kampanju ministrice Žalac, doduše o EU fondovima. No, da to nije bilo samo to – vidjelo se i u kasnijem skandalu nakon što je Žalac, vozeći bez važeće dozvole, automobilom udarila dijete, o čemu je Večernjak prilično blago izvještavao, kao i o kasnijim otkrićima koja su prilično kompromitirala ministricu.

S druge strane, veliki konkurent ‘’Večernjaka’’ – Jutarnji list, u isto je vrijeme ‘’odrađivao’’ promidžbeni posao, ali za drugo ministarstvo – Ministarstvo gospodarstva, organizirajući, po nepoznatoj cijeni, niz konferencija, među kojima se najviše isticala ona naslovljena ‘’Budućnost brodogradnje u Hrvatskoj’’, na kojoj je najviše briljirala tadašnja potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić i gdje su se nudila ‘’spasonosna’’ rješenja koja su se, kako se sada vidi, samo godine dana kasnije ‘’ostvarila’’ potpunim slomom 3.maja i Uljanika.

Neslavna PR epizoda Ministarstva gospodarstva, Martine Dalić svoj je vrhunac doživjela ‘’besplatnim’’ izdanjem knjige na Agrokoru posrnule Martine Dalić naslovljene ‘’Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma’’.

Zaključno, premijer Plenković u velikim je problemima – ne samo da su ga njegovi kompromitirani ministri doveli u probleme zbog mutnih poslova i ostvarivanja vlastite koristi, nego nisu ni svoj ‘’stranački’’ posao odradili do kraja u kontroli javnih poduzeća i korištenjem ‘pomoći’ medija.

Plenković je sada ‘talac’ svojih ministara, a u HDZ-u mu sve češće postavljaju pitanje: ‘’Gdje ti je baza’’? Sadašnja rekonstrukcija vlade će pokazati da li je istom premijer uspio ponovno preokrenuti rezultat u svoju korist.

Europska komisija optužila je Veliku Britaniju da igra “glupu igru okrivljavanja” oko Brexita, nakon što je neki izvor u Downing Streetu rekao, da sporazum u biti nije moguć jer je njemačka kancelarka Angela Merkel postavila neprihvatljive zahtjeve.

Samo 23 dana do očekivanog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, budućnost Brexita je jako neizvjesna, a London i Bruxelles izbjegavaju krivnju za odgodu ili Brexit bez sporazuma.

“Borise Johnsonu, na kocki nije pobjeda u nekoj glupoj igri okrivljavanja”, napisao je na twitteru predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. “Na kocki je budućnost Europe i Ujedinjenog Kraljevstva kao i sigurnost i interesi naših građana. Vi ne želite sporazum, ne želite produženje, ne želite opozvati (Brexit), quo vadis?”

Izvor u Downing Streetu rekao je da su Merkel i Johnson razgovarali te da je njemačka kancelarka jasno rekla da je sporazum “jako malo vjerojatan”, što je znak da Johnsonovi prijedlozi u posljednji nisu polučili uspjeh. Isti izvor je također kazao da je sporazum nemoguć ako kancelarka i EU dijele isto stajalište o ostanku Sjeverne Irske u carinskoj uniji.

Angela Merkel je izjavila da za postizanje sporazuma Sjeverna Irska mora ostati u carinskoj uniji i zauvijek ostati u potpunosti usklađena s EU-om.

“Ako to predstavlja novousvojenu poziciju, onda to znači da sporazum u biti nije moguć ne samo sada, nego nikada”, rekao je izvor.

Glasnogovornik njemačke kancelarke potvrdio je da je obavljen telefonski razgovor, ali nije želio iznositi nikakve potankosti.

Kako su nakon sastanka s ministrom rada i pomoćnicima drugih ministara izjavili predsjednici Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, proces mirenja Vlade i sindikata nije uspio te štrajk počinje sutra.

Mihalinec je objasnio što se dogodilo te zašto je mirenje propalo. Rekao je kako je Vlada odbila njihove zahtjeve u cijelosti.

“Ponudili su povećanje od 2 posto kroz dodatke i to od 1. listopada te 2 posto od 1. lipnja sljedeće godine”, rekao je i dodao kako je to sindikatima neprihvatljivo te kako su oni tražili povećanje od 6 posto.

Tada je rekao kako najavljuje štrajk koji počinje sutra, koji će se odvijati u srednjim i osnovnim školama te koji će biti cirkularan.

“Štrajk će biti cirkularni. Sutra će cijela Hrvatska biti u štrajku, a ostale dane će štrajkati po nekoliko županija iz oba sindikata”, rekao je.

Istaknuo je da će sutra sve nastavno i nenastavno osoblje u osnovnim i srednjim školama štrajkati. Oboje sindikalista pozvali su ostale sindikate da im se pridruže u štrajku.

Sanja Šprem je poručila kako ovaj štrajk nije usmjeren protiv roditelja te je pozvala roditelje da im pruže podršku.

“Apeliram na roditelje da imaju razumijevanja za učitelje, da prihvate činjenicu da učitelji ne mogu biti najpotplaćenija karika u javnim službama. Apeliram da pokažu razumijevanje i podrže štrajk”, rekla je, dodavši, kako ovaj štrajk nije protiv učenika i roditelja, nego kako je to borba za bolje obrazovanje.

“Ovaj štrajk nije borba protiv učenika, nije borba protiv roditelja. Ovo je za bolje obrazovanje, za našu budućnosti i budućnost djece. Ovaj štrajk prelazi u borbu za dostojanstvo u Hrvatskoj”, rekla je Sanja Šprem.

Kako je rekao Mihalinec, štrajk će trajati do daljnjeg, odnosno dok vlada ne ispuni njihove zahtjeve.

“Vlada nema nikakvog argumenta, osim što ne žele riješiti status hrvatskih učitelja”, dodao je.

“Ako ministrica Divjak nije vlada, što je ona”, upitao je i dodao kako su razgovarali s njom i s premijerom te kako se danas činilo kao da tih razgovora uopće nije bilo.

Hrvatska će u četvrtak protiv Mađarske odigrati svoj 13. susret na stadionu Poljud, pri čemu tek šestu službenu utakmicu u Splitu, a do sada je ostvarila samo jednu pobjedu.

U dosadašnjih 12 susreta na Poljudu ‘Vatreni’ su upisali samo jednu pobjedu, sedam neodlučenih rezultata, te četiri poraza uz negativnu razliku pogodaka 12-18.

U prve tri službene utakmice Hrvatska je na Poljudu remizirala protiv Italije (1-1), Danske (1-1) i Slovenije (3-3) da bi 2011. protiv Gruzije (2-1) napokon upisala prvu pobjedu. U posljednjem službenom susretu, u lipnju 2015. ponovo je remizirala protiv Italije (1-1).

U prijateljskim utakmicama ‘Vatreni’ su igrali protiv Španjolske (0-0), Njemačke (1-2), Brazil (1-1), Nizozemska (0-3), Danske (0-1), Poljske (0-0) i Švicarske (2-4).

Prvi susret na Poljudu Hrvatska je igrala 8. blistopada 1995. protiv Italije u sklopu kvalifikacija za Euro 1996. godine u Engleskoj. “Azzurri” su stigli u Split kao svjetski doprvaci, a dočekalo ih je gotovo 40.000 naših navijača. Utakmica je završila 1-1 premda su gosti od 10. minute igrali s igračem manje nakon što je isključen Luca Bucci. Italija je povela u 29. minuti golom Demetria Albertinija, a izjednačio je Davor Šuker iz kaznenog udarca u 53. minuti.

Novi službeni ogled na Poljudu igran je 29. ožujka 1997. Hrvatska, koju je vodio Miroslav Blažević, je na Poljudu u kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo 1998. godine u Francuskoj igrala protiv Danske. I taj susret je završio 1-1. Hrvatska je povela preko Davora Šukera u 50. minuti, a izjednačio je Brian Laudrup u 83. minuti. Tada ponajbolji danski nogometaš ubacio je loptu u kazneni prostor, ali je ona zbog udara bure u neobičnom luku promijenila smjer i završila iz leđa Dražena Ladića.

Četiri dana nakon utakmice s Danskom, Hrvatska je na Poljudu imala ‘popravni’ ispit protiv Slovenije, ali ponovo nije uspjela ostvariti pobjedu. Hrvatska je vodila 2-0 i 3-1, ali je susret završio 3-3. Dva gola zabio je Zvonimir Boban (47, 65), a jednog Robert Prosinečki (32), dok je za goste sva tri gola zabio Primož Gliha (44, 65, 67).

Uslijedilo je šest prijateljskih utakmica pri čemu smo ostvarili tri neodlučena ishoda (Hrvatska – Španjolska 0-0, Hrvatska – Poljska 0-0, Hrvatsjka – Brazila 1-1), te tri poraza (Hrvatska – Danska 0-1, Hrvatska – Njemačka 1-2, Hrvatska – Nizozemska 0-3).

Nakon nešto više od 14 godina, Hrvatska je u lipnju 2011. godine ponovo na Poljudu odigrala jednu službenu utakmice. U kvalifikacijama za EP 2012. godine ugostila je Gruziju i pobijedila sa 2-1. Gosti su poveli u 16. minutu golom Kankave, no u nastavku su Mandžukić (76) i Kalinić (78) preokrenula rezultat i ostvarila prvu povijesnu pobjedu na Poljudu.

Godinu dana kasnije Švicarska je na Poljudu u prijateljskom susretu slavila sa 4-2, a posljednji susret na Poljudu hrvatska vrsta je igrala u lipnju 2015. protiv Italije u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2016.

Utakmica je odigrana pred praznim tribinama, Hrvatsku je u vodstvo doveo Mario Mandžukić u 11. minuti, a izjednačio je s bijele točke Candreva u 35. minuti. Hrvatska u 7. minuti nije iskoristila 11-erac, nakon prekršaja Astorija na Srni s bijele točke pucao je Mandžukić, ali njegov slab udarac obranio je Buffon.

Nažalost, ovu je utakmicu obilježio jedan od najsramotnjih događaja u hrvatskom nogometu. Na travnjaku Poljuda osvanuo je kukasti križ. Huligani su prije utakmice ušli na poljudski travnjak i posuli travu kemikalijom, te tako iscrtali kukasti križ.

Bio je to ujedno i posljednji dolazak reprezentacije u Split.

UTAKMICE HRVATSKE REPREZENTACIJE NA POLJUDU

Hrvatska – Italija 1-1 – kvalifikacije za EP – 8. listopada 1995.
Hrvatska – Danska 1-1 – kvalifikacije za SP – 29. ožujka 1997.
Hrvatska – Slovenija 3-3 – kvalifikacije za SP – 2. travnja 1997.
Hrvatska – Danska 0-1 – prijateljska utakmica – 10. veljače 1999.
Hrvatska – Španjolska 0-0 – prijateljska utakmica – 23. veljače 2000.
Hrvatska – Poljska 0-0 – prijateljska utakmica – 12. veljače 2003.
Hrvatska – Njemačka 1-2 – prijateljska utakmica – 18. veljače 2004.
Hrvatska – Brazil 1-1 – prijateljska utakmica – 17. kolovoz 2005.
Hrvatska – Nizozemska 0-3 – prijateljska utakmica – 6. veljače 2008.
Hrvatska – Gruzija 2-1 – kvalifikacije za EP – 4. lipnja 2011.
Hrvatska – Švicarska 2-4 – prijateljska utakmica – 15. kolovoza 2012.
Hrvatska – Italija 1-1 – kvalifikacije za EP – 12. lipnja 2015.

 

Izvor: Hina

Festival 34. Gavelline večeri donosi od 11. do 23. listopada 11 predstava iz Hrvatske i regije različitih poetika i žanrova, kojima je zajednička radost igre i fokus na glumcu kao kreatoru kazališnog čina, a otvorit će ga u petak u dramskom kazalištu Gavelli “Baal” Slovenskog mladinskog gledališča iz Ljubljane.

“Ovogodišnje Gavelline večeri, kao i prijašnjih godina, okupljaju repertoarne vrhunce kazališnih kuća iz Hrvatske i susjednih zemalja, koji su se u prethodnoj sezoni istakli izvrsnošću i uzbudljivošću”, stoji u obrazloženju odabira Programskog vijeća 34. Gavellinih večeri.

Predstave su to nošene nadahnućem i vještinom svojih stvaratelja, koje živo komuniciraju s publikom propitujući mogućnosti i dosege dramskog teatra danas, bez obzira je li riječ o adaptacijama klasičnih drama, suvremenim komadima ili pak preradama filmskih djela u kazališna, dodaje se.

Odabrani naslovi tematski variraju, no u formalnom smislu, moguće im je pronaći neke zajedničke odrednice. Ponajprije, tu je ansambl-igra, snažno prisutno izvođačko zajedništvo u sukreiranju kazališnog čina, kao i okrenutost redatelja prema glumcima, pa među odabranima nema predstava gdje je koncept snažniji od izvođača.

“Radost igre obilježava vrlo različite pristupe, poetike, žanrove i poglede, od travestije, preko angažiranosti, ekspresivnosti, eksperimentalnosti, autentičnosti ili preciznog ludizma – svuda je prisutno glumačko prianjanje uz misao predstave, analitičnost u pristupu liku, ravnopravan dijalog s partnerima na sceni”, ističe se u obrazloženju.

Dolazi ponajbolje iz Slovenije, Srbije i BiH

Ukupno je 11 predstava ovogodišnjih Gavellinih večeri, od čega deset u konkurenciji za festivalske nagrade, a uz hrvatska, zagrebačka će publika dobiti uvid u ponajbolja recentna regionalna ostvarenja iz Slovenije, Srbije, te Bosne i Hercegovine.

Festival će u petak 11. listopada otvoriti “Baal”, kojeg je po motivima mladenačkog, buntovnog djela Bertolta Brechta iznova ispisao slovenski dramatičar Andrej Rozman Roza, a u produkciji Slovenskog mladinskog gledališča iz Ljubljane Vito Taufer režirao kao, “energičnu, satiričnu, muzikalnu predstavu uronjenu u niz problema Slovenije – i ne samo nje – danas”.

Na pozornici teatra u Frankopanskoj u ponedjeljak 14. listopada gostuje “Petrijin venac” Ateljea 212 iz Beograda, dramatizacija romana Dragoslava Mihailovića koju potpisuje Mila Mašović – Nikolić, i gdje u režiji Bobana Skerlića Petriju igraju tri glumice, prikazujući tako “tri lica žene u društvu, svaki put marginalizirane, ali u novom kontekstu”.

Dan kasnije, iz Beograda na Gavelline večeri dolazi i Jugoslovensko dramsko pozorište, s Čehovljevim “Ujakom Vanjom” u režiji Egona Savina, s Branislavom Lečićem u naslovnoj ulozi te snažnim glumačkim ansamblom u ostalim ulogama te vječne drame.

Sarajevski Kamerni teatar 55 na Festivalu će gostovati u srijedu 16. listopada s predstavom “Sjećaš li se Dolly Bell” Abdulaha Sidrana, “naslovom koji poznajemo po kultnom filmu, a sada nam u režiji Kokana Mladenovića stiže kao topla, emotivna, po nekima i ‘katarzična’ predstava, ponovno s izuzetnom glumačkom podjelom”.

Slovensko narodno gledališče iz Maribora u Zagreb dolazi u subotu 19. listopada s višestruko nagrađivanom predstavom “Sumrak bogova”, čije autorstvo potpisuju dramatičar Ivor Martinić (po filmskom scenariju Luchina Viscontija, Enrica Mediolija i Nicole Badalucca) te redatelj Dalibor Matanić, a gdje se u prikazu obitelji industrijalaca u vrijeme uspona nacizma u Njemačkoj zrcali raspadanje “stupova društva” i mnogih današnjih zajednica.

Festival zatvara glazbena hit-komedija “Addamsovi”

Od hrvatskih teatara, u subotu 12. listopada na Gavellinim večerima gostuje Hrvatsko narodno kazalište u Splitu s “Kušnjom” po komadu Arthura Millera, “polemički zagledanom u svijet političkih progona i manipulacija, nekad i danas”, u izvedbi mnogobrojnog splitskog glumačkog ansambla i režiji Nenni Delmestre.

Na programu “Večeri”, u četvrtak 17. listopada, bit će i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, s Čehovljevim naslovom “Tri sestre”, koji je redatelju Bobi Jelčiću poslužio kao povod za autorski projekt s ansamblom Drame središnje hrvatske nacionalne kuće, a s ciljem redateljsko-glumačkog “istraživanja ne samo sudbina Čehovljevih junakinja i junaka, već i svih nas”.

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu publici Festivala predstavit će se u petak 18. listopada s “Tramvajem zvanim žudnja” Tennesseeja Williamsa i redateljice Valentine Turcu, “gdje se renomirana koreografkinja predstavlja i kao dramska redateljica visoko estetiziranog rukopisa, kojem je varaždinski ansambl odgovorio dojmljivom igrom”.

Festivalska publika moći će, u nedjelju 20. listopada, pogledati i “Huddersfield” Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM), po komadu suvremenog srpskog pisca Uglješe Šajtinca o usamljenosti i zajedništvu, odlascima i povratcima, u adaptaciji pisca i dramaturga Tomislava Zajeca i režiji Renea Medvešeka te autentičnoj igri mahom mladih članova ZKM-ova ansambla.

Na predzadnjoj večeri Festivala, u ponedjeljak 21. listopada, publika teatra u Frankopanskoj gledat će naslov kazališta domaćina – “Ciglu”, nastalu po drami Filipa Šovagovića, koju je autor nadopisao za potrebe ove predstave, “zanimljive, važne, socijalno osviještene i društveno relevantne”, a čiju režiju potpisuje Krešimir Dolenčić.

34. “Gavelline večeri” završavaju u srijedu 23. listopada svečanom dodjelom nagrada, nakon čega slijedi gostovanje Mestnog gledališča ljubljanskog iz Slovenije, s hit-naslovom “Addamsovi” Marshalla Brickmana, Ricka Elicea i Andrewa Lippa, u režiji Aleksandra Popovskog, koji će biti prikazan izvan konkurencije.

Izvor: Hina

Dvostruka olimpijska pobjednica, dvostruka svjetska prvakinja i peterostruka europska prvakinja Sandra Perković osvojila je brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Dohi.

Novom svjetskom prvakinjom postala je Kubanka Yaime Pérez koja je u petoj seriji bacila disk do 69,17 metara i dosad je bila dva puta četvrta na SP-u, a srebrna je medalja pripala njezinoj sunarodnjakinji Deniji Caballero (68,44 m), svjetskoj prvakinji iz Pekinga 2015. godine.

Sandra Perković je imala tri ispravna hica u prve tri serije (66,72 m, 62,30 m, 66,19 m), u četvrtoj i petoj je namjerno prestupila nezadovoljna dužinom hica, a u šestoj je seriji njezin disk završio u zaštitnoj mreži. Iako je u kvalifikacijama bez poteškoća osigurala nastup u finalu, Zagrepčanki ove sezone nije išlo kako se mislilo, a s obje kubanske suparnice imala je omjer do SP 1-4. Najbolja hrvatska atletičarka nije osvojila naslov najbolje na velikom natjecanju (OI i SP) prvi put od SP-a 2015.

Rasplet u bacanju diska u Dohi je očekivan, prema ovogodišnjim rezultatima pa u njemu nema nikakvih iznenađenja.

– Napokon se dogodilo, da se prepoznaje dobar rad i da nas se za to nagradi – gotovo jedinstvena je reakcija učiteljica i učitelja na nagrade najboljima iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO).

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak uručila je na Svjetski dan učitelja nagrade za 510 najboljih odgojno-obrazovnih djelatnika na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK). Istaknula je da je ovo prvi put da se nagrađuju učitelji koji su se posebno istaknuli u prethodnoj školskoj godini te da će tako biti svake godine.

– Nema bolje čestitke povodom Svjetskog dana učitelja od nagrađivanja 510 najboljih učitelja u Hrvatskoj s 10.000 kuna bruto. Po prvi put smo uveli nagrađivanje najboljih kako bi napokon razbili uravnilovku i izgradili kulturu nagrađivanja i uspjeha. Prepoznavanjem i poticanjem najboljih u sustavu obrazovanja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja želi uvesti sustavno nagrađivanje odgojno-obrazovnih radnika koji svojim zalaganjem, kvalitetom, inovativnošću i motiviranošću pridonose razvoju kvalitetnoga odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske – kazala je ministrica, čestitajući na kraju svima njihov dan.

Ministrica je nakon svečanosti dodjele nagrada rekla, da će se, kao i uvijek, boriti za učitelje, tako i sada kada je riječ o poboljšanju njihova materijalnog statusa te je istaknula da je njezina moguća ostavka pitanje za HNS koji je u Vladi, jer ona nije u stranci.

– Bilo bi mi lakše odustati svaki dan kada se probudim u ove više od dvije godine, Nama u Hrvatskoj nedostaje ustrajnost u nekim reformskim procesima, bez obzira na to koliko je to teško. Da je lako, već bi bilo napravljeno – neuobičajeno književno rekla je ministrica, dodajući da, kako je poznato, ministar zdravstva Milan Kujundžić se uspio izboriti za povećanje plaća zdravstvenim djelatnicima za prosječno sedam posto.

Sustav za čišćenje svjetskih oceana od plastike počeo je hvatati smeće s velike nakupine otpada, koja pluta po sredini Tihog oceana i prostire se na gotovo milijun četvornih kilometara, nakon godine testiranja i velikog problema u djelovanju.

“Danas sam jako ponosan što mogu podijeliti s vama da sad hvatamo plastiku”, rekao je Boyan Slat, osnivač projekta The Ocean Cleanup, na tiskovnoj konferenciji u Rotterdamu.

Slat, kojemu je majka Nizozemka, a otac Hrvat, izjavio je da sustav čišćenja može hvatati plastiku “svih veličina”, uključujući i mikroplastiku. Prvi uređaj je postavljen kod najvećeg “otoka smeća” u Tihom oceanu, oko 2000 kilometara od obale Kalifornije.

Svrha projekta pokrenutog 2013. je instalirati plutajuće uređaje za čišćenje, koji hvataju plastične ostatke, na pet “mrlja” smeća koje su nastale zbog struja u oceanu.

Sustav funkcionira tako da brod za sobom vuče goleme plutajuće cijevi ispunjene zrakom i duge oko 600 metara. Zmijolika barijera se formira u obliku potkove i slobodno pluta nošena morskim strujama i vjetrovima. Na cijevi se u dubinu nastavlja pregrada duga oko tri metra pa se otpad zadržava unutar potkove, a ribe i ostale morske životinje mogu nesmetano plivati oceanom.

The Ocean Cleanup je sustav u zaljevu San Francisca pokrenuo u rujnu 2018. godine, ali su primijećeni problemi, jer je plastika povremeno izlazila iz sustava.

Slat je rekao da su ti tehnički izazovi riješeni te da traje proces dizajniranja drugog sustava koji može djelovati bez ljudske pomoći.

Premijera nove kazališne predstave ‘Viteške (lovačke) priče’, u produkciji umjetničke organizacije Točke na i, održat će se u petak 4. listopada u Centru za kulturu i informacije Maksimir, s početkom  u 20 sati.

Predstava je autorski projekt koji obrađuje ljubavne odnose tijekom povijesti, koristeći pritom kao inspiraciju hrvatsku mitologiju. Priča počinje kada glumački par koji zajedno vodi nezavisno kazalište dobije zadatak postaviti predstavu inspiriranu hrvatskim ljubavnim legendama. Prolazeći neke poznate domaće ljubavne mitove (koji su povijesno utemeljeni: Dobrila i Miljenka, Crna Kraljica, Veronika Desinić), moderni mladi par preispituje tadašnje ljubavne priče kroz današnju vizuru i svoje osobno iskustvo.

Što možemo naučiti od ljudi iz nekih drugih vremena koji su objektivno imali mnogo više ekonomskih i socijalnih nestabilnosti. Jesmo li kao moderni ljudi zaboravili cijeniti i voljeti jedni druge?

Naslovne uloge tumače Antonia Šašo i Matija Major, režiju potpisuje Iva Srnec, koja je ujedno i producentica projekta, a dramaturg predstave je Antonio Gabelić. Za kostime je zaslužna Ana Tišler. Predstava je nastala u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir, te je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture RH.

Izvor: Točka na i PR

Za boravka u Saboru na početku jesenskog zasjedanja, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je, na upit kako se odvijaju pregovori prosvjetnih sindikata, Ministarstva i Vlade, rekla:

– Dobro se pregovara, iako dugo traju pregovori. Ne vjerujem u mogućnost štrajka. Vjerujem da ćemo postići dogovor.

Niti mjesec dana kasnije, svi su nezadovoljni, a dogovora nema. Ministrica je izrazila nezadovoljstvo razvojem situacije u razgovorima između školskih sindikata i Vlade o povećanju koeficijenata složenosti poslova, dodavši da nastavlja borbu za bolji položaj učitelja i nastavnika, što uključuje i veće plaće.

Školski sindikalni čelnici, Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) i Branimir Mihalinec iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatska (NSZSŠH), najavili su štrajk obrazovnih radnika. U svom su priopćenju ocijenili su kako vlada sustavno odugovlači i odgađa dogovorene sastanke s predstavnicima sindikata, zbog čega su zaključili da ne prihvaća njihove zahtjeve za 6-postotnim povećanjem koeficijenata složenosti poslova u školstvu.

Ministrica Blaženka Divjak je na facebook profilu poručila je da nije zadovoljna razvojem situacije u razgovorima sindikata i Vlade.

“Nastavljam borbu za bolji položaj učitelja i nastavnika, što uključuje i veće plaće. Ponovit ću, nepravda koju treba ispraviti po pitanju koeficijenata je nedvojbena, ali i složenost poslova se u školama diljem Hrvatske zaista promijenila, ulaskom kurikularne reforme u učionice prije mjesec dana”, napisala je.

Dodala je kako je Europska komisija prošlog tjedna u godišnjem Pregledu naglasila kako su plaće učitelja nedovoljne i ne prate ambiciozne reforme u resoru.

“Ponavljam da ulaganje u obrazovanje nije trošak, već najvažnija investicija koju država može i mora napraviti. Jasno iskazivanje da je obrazovanje prioritet podrazumijeva i primjereno ulaganje”, smatra ministrica.

Dakle, tko bi onda mogao biti zadovoljan. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, za koga sindikalisti govore da gotovo ništa ne razumije, ili pak, premijer Andrej Plenković, jer odugovlačenje možda natjera sindikate na odustajanje pa će novac iz proračuna ostati… Kad su sudionici u prosvjeti najobrazovaniji dio društva, sramota je da su i potplaćeni za svoj rad.

Nakon pet tjedana glasovanja u kojem su sudjelovali zaljubljenici u tenis iz 120 zemalja, legendarni hrvatski tenisač Goran Ivanišević sakupio je najviše glasova navijača za ulazak u Tenisku kuću slavnih, što će mu donijeti dodatna tri postotna boda u izboru.

Od četiri nominirana kandidata, hrvatska teniska legenda i prvak Wimbledona 2001. godine Goran Ivanišević završio je na prvom mjestu, prikupivši najveći broj glasova navijača.

Wimbledonska pobjednica Španjolka Conchita Martínez završila je na drugom mjestu, švedski tenisač Jonas Bjorkman završio je na trećem mjestu, dok je četvrti Španjolac Sergi Brugera.

Kao osvajač prvog mjesta u “Fan Voteu”, Ivanišević će dobiti tri postotna bonusa na njegove rezultate od Službene skupine za glasovanje koju čine novinari, povjesničari i Kuća slavnih. Martinez će dobiti dva, a Bjorkman jedan jedan postotni bod.

Da bi bio izabran u International Tennis Hall of Fame, kandidat mora dobiti najmanje 75% glasova Službene biračke skupine i bonus bodova zarađenih putem navijačkog glasa.

Konačni rezultati glasovanja bit će obznanjeni u siječnju 2020. godine za vrijeme Australian Opena, a izabrani kandidat bit će uvršten u Kuću slavnih 18. srpnja sljedeće godine, na posebnoj svečanosti tijekom završnog vikenda teniskog turnira koji se odigrava na travnatim terenima u Newportu.

“U današnjem digitalnom svijetu ljubitelji sporta više poznaju sportaše nego ikada prije. Zbog toga ima smisla dati im glas prilikom određivanja tko će biti dobitnik teniske najveće časti. S glasovima koji dolaze iz više od 120 zemalja svijeta, drago nam je što su mnogi obožavatelji tenisa prihvatili navijačko glasanje,” kazao je generalni direktor Međunarodne teniske dvorane slavnih Todd Martin.

Do sada je u International Tennis Hall of Fame primljeno 257 teniskih velikana iz 26 zemalja svijeta, uključujući legende poput Andrea Agassija, Martine Navratilove, Chris Evert, Johna McEnroea, Bjorna Borga, Martine Hingis…

Izvor: Hina

Olimpijska  pobjednica u bacanju koplja, Sara Kolak, zauzela je sedmo mjesto na Svjetskom atletskom prvenstvu u Dohi s hicem od 62,28 metara.

Sara Kolak je 62,28 metara bacila u petoj seriji, no, u Dohi nije bila na razini svojih ovogodišnjih rezultata, jer se i u finale kvalificirala tek kao 11 od 12 finalistica. Da je bacila najbolji ovosezonski hitac od 66,42 metra, u Dohi bi bila srebrna, ali cijelu prošlu sezonu propustila je zbog ozljede i nije u najboljoj formi. Iako se smatralo da će nagla promjena trenera, nakon slovenskog trenera Andreja Hajnšeka, angažiran je Andreas Torklidsen, jedan od najvećih kopljaša svih vremena, odmah donijeti rezultat, to se nije dogodilo. Da bi se Sara Kolak vratila na razinu na kojoj je bila, osim više vremena, trebat će joj mnogo treninga i nastupa.

Ana Šimić je u finale ušla na sličan način, kao posljednja 12. finalistkinja, što je bilo ne toliko očekivano od nje. U finalu je, s djevojkama koje su bliže visini od dva metra, preskočila 193 cm i s time je zauzela sedmo mjesto na svijetu. S obzirom da su Anu Šimić mučile mnoge ozljede pa nije ni mnogo skakala, možda će ovaj uspjeh – drugi najbolji rezultat nakon bronce na EP’14. – oživjeti njenu karijeru i potaknuti je prema visinama na kojima se prije natjecala.

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba na Trgu bana Jelačića Stranka umirovljenika (SU), uz potporu SDP-a, organizirala je druženje s građanima. Ondje je bio i predsjednički kandidat Zoran Milanović, koji je tom prilikom dobio podršku i SU-a. Neobično mjesto za novinarsku konferenciju, ali je barem autentično i svakako, vrlo živo.

“Potpora umirovljeničkih stranaka je vrlo važna, a važna je podrška svih stranaka koje sam dobio, važan je svaki glas”, rekao je Milanović.

Upitan da komentira nedolazak predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na najavljeni događaj, na kome se on pojavio, kaže: “Tko je to organizirao? Bandić? Zar on nije trebao dati neku važnu izjavu do 30. rujna? Po Julijanskom kalendaru možda?”, pitao je Milanović, nastavivši:

“Bandić je mnome opsjednut. Misli da sam ja u korijenu njegovih problema, a ja to nisam, on si je sam najveći neprijatelj. Neka me ostavi na miru, ili neka me ne ostavi na miru… Poručujem mu da ja nisam u korijenu njegovih problema. Želim mu zdravlja, ozbiljno, ne s figom u džepu”, rekao je.

Na pitanje da prokomentira najavu da će predsjednica objaviti kandidaturu, Milanović je rekao da to i nije vijest.

“Nisam niti ja formalni kandidat, nisam sakupio potpise. Ovo je sve u sferi opipavanja. Nemamo potpise, nema ih ni ona, no, nekoliko puta je prilično jasno rekla da će se kandidirati. Ako predsjednica sutra objavi kandidaturu, onda je će sutra veća vijest biti da je srijeda, a ne da je objavila svoju kandidaturu”, rekao je Milanović.

Međimurski župan i predsjednik županijskog HNS-a Matija Posavec objavio je svoj izlazak iz stranke.

Posavec se novinarima obratio u atriju Starog grada u Čakovcu kod poznate skulpture “Oproštaj Katarine od Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana”, koji se obnavlja projektom iz fondova Europske unije.

Matija Posavec je odmah rekao da nakon 15 godina napušta Hrvatsku narodnu stranku.

“Jednostavno nekad treba završiti priču i birati novi put, pogotovo ako se ne slažete s onim kako stvari idu”, rekao je Posavec. Dodao je da je mjesecima govorio da stvari moraju ići drugim smjerom te da se putovi stranke i njega osobno razilaze.

“Nije bilo volje ni sluha, dao sam prilično šansi, ovo nije moj put”, rekao je, dodajući:

“Neću raditi lomove u bivšoj stranci, neću nikoga pozivati da napusti stranku.”

Rekao je kako neće ući ni u jednu drugu stranku niti osnovati novu, nego će do kraja mandata biti nezavisni župan.

Ustanova Academia Cravatica  u  partnerstvu s Klubom za javnu diplomaciju Hrvatskog društva za Ujedinjene narode i Hrvatskim diplomatskim klubom 2. će listopada na svečanoj ceremoniji koja će se održati u Muzeju Mimara inaugurirati novog Veleposlanika kravate. Nakon Mire Gavrana koji je ujedno bio i prvi Veleposlanik kravate, novi Veleposlanik kravate postaje hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa i akademik Igor Rudan, koji će kravatu, kao hrvatsku i svjetsku kulturnu baštinu promovirati u godini kada Hrvatska započinje svoje šestomjesečno predsjedavanje Vijećem Europske Unije.

Izvor: ACADEMIA CRAVATICA

Svečanost inauguracije Veleposlanika na kojoj se očekuju brojni uzvanici, visoki državni dužnosnici i članovi diplomatskog kora održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH, predsjednika Hrvatskoga sabora  i Ministarstva vanjskih i europskih poslova. U samom činu inauguracije, sudjelovat će osobno i Miro Gavran, kao i novoproglašeni Veleposlanik Igor Rudan.

U sklopu svečanog programa, održat će se i jedinstvena smotra kravata zemalja predsjedateljica Europske unije, prigodan program uz nastup Lidije Bajuk, etnologinje, hrvatske pjesnikinje i kantautorice, a program svečanosti uveličat će i sudjelovanje Počasne satnije Kravat pukovnije, vojno-povijesne postrojbe koja oživljava povijesno junaštvo hrvatske lake konjice iz 17. stoljeća i svojim programom Smjene straže promovira Zagreb kao Prijestolnicu kravate i Hrvatsku kao domovinu kravate.

Academia Cravatica, kao jedina ustanova u Hrvatskoj koja se već više od 20 godina bavi proučavanjem, čuvanjem i unapređivanjem kravate kao pokretne kulturne baštine, svečanom inauguracijom Veleposlanika kravate započinje  svoje ovogodišnje aktivnosti ususret jedinstvenom europskom festivalu „Dani kravate“, koji se već tradicionalno održava tijekom listopada. Festivalske aktivnosti kulminirat će proslavom Svjetskog dana kravate 18. listopada, uz brojne edukativne i kulturne događaje u Hrvatskoj i svijetu kojima će se toga dana Hrvatsku proslavljati i brendirati kao domovinu kravate.

Izvor: PR

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close