Dosad nepoznata i nikad izlagana kubistička djela Pabla Picassa – ulje na platnu “Žena i gitara“ (1910.) i kolaž “Mandolina i gitara” (1913.) u utorak navečer prvi su put predstavljena javnosti u zagrebačkom Hotelu Esplanade.

Uoči otvorenja izložbe “Otkrivajući remek djela” u Muzeju Mimara, 2. prosinca, na događanju u Esplanadi, na kojemu je navodno bio i vlasnik slika koji je ostao anoniman, predstavljeni su stručnjaci koji su proteklih dvadesetak godina radili na utvrđivanju izvornosti slika. Otkrili su što su sve dosad napravili kako bi dokazali da slike nisu lažne, a što je česta pretpostavka kada se otkriju nepoznata djela slavnih umjetnika.

Igor Jelovac, sudski vještak za grafologiju, dokumente i rukopise, predstavio je svoju opsežnu analizu Picassovog rukopisa sa slika, napomenuvši kako je uloga vještaka za rukopise u autentifikaciji nekog umjetničkog djela je relativno rijetka i iznimno zahtjevna, jer to nisu potpisi standardnih rukopisa na kojima inače rade.

Identificirani pigmenti odgovaraju paleti boja koje koristio Picasso

Vladan Desnica, s Prirodoslovnog laboratorija Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, bio je zadužen za prirodoslovno-znanstvena istraživanja na djelima.

Kako je ustvrdio, zaključeno je da provedene analize i identificirani pigmenti, a napravljeno je više od sto mjerenja na različitim područjima, odgovaraju radovima Pabla Picassa iz navedenog vremenskog perioda i u suglasnosti su sa znanstvenim istraživanjima radova iz tog perioda.

Također, svi identificirani pigmenti u potpunosti odgovaraju paleti boja koju je koristio Pablo Picasso u tom periodu, a potvrđuje se i da su materijali u skladu s materijalima autentičnih Picassovih radova.

Potvrda Picassovog sina nije nam potrebna

Umjetnik i istraživač Nick Kačić Miošić, američki kipar hrvatskog podrijetla koji je detaljno istraživao Picassov rad, rekao je da su ugledni američki muzeji, kojima je dao informacije o tim slikama, Metropolitan, MoMA, Guggenheim, jako dobro ocijenili rad hrvatskih stručnjaka na tim djelima.

Kačić Miošić kaže kako je Picasso svojim djelima uvijek pričao neku priču, puno je truda ulagao u svaki detalj, posebice na kolažima, što mogu vidjeti samo povjesničari umjetnosti, a upravo je na njima, nerijetko vezanima uz umjetnikovu biografiju, povezao izložena djela s Picassom.

Na kolažu su identificirani novinski članci, skrivene poruke, te se istraživanjem stotine knjiga o Picassu, primjerice, otkrilo i da je Lili čije se ime pojavljuje na kolažu bila njegova ljubavnica.

Na kritike kako djela nemaju potvrdu Picassovog sina i nasljednika Claudea Picassa, odgovara da im to nije ni potrebno jer on ima pravo za autentifikaciju samo u Francuskoj.

Život novootkrivenih slika seže na početak 20. stoljeća, kada je mladi student medicine Istvan Szabo upoznao Picassa u Parizu. Najprije je od njega 1913. kupio ulje na platnu “Djevojka i gitara”, a potom ga zamolio da mu naslika još jednu, pa je nastao kolaž “ Gitara i mandolina”.

Zbog ratnih događanja Szabo odlazi u Švicarsku, a pred kraj Prvog svjetskog rata i prema rodnoj Vojvodini, no stiže samo do Zemuna, gdje ga kod sebe sklanja bogata obitelj Marković.

U znak zahvalnosti daje im slike, oni ih stavljaju na zid, no prijatelji im se izruguju jer im je neobičan taj ‘dječji’ stil, pa ih spremaju na tavan gdje ostaju skoro 60 godina.

Kada se kuća trebala rušiti roditelji su sinu Vladimiru spomenuli slike i tek onda shvaća što posjeduje. On 1991. ostaje i bez stana u Zemunu, pa odlazi živjeti u Kopar, a  sadašnji vlasnik slike od njega slike nasljeđuje prije dvadeset godina.

Slike će u Kolekcionarskoj sobi Muzeja Mimara biti izložene do 29. prosinca.

Izvor: Hina

Više od polovice Hrvata konzumira jaka alkoholna pića, od toga trećina i nekoliko puta mjesečno, pri čemu su najpopularniji likeri, rakija, viski i džin, izvijestio je u magazin Ja trgovac koji je zajedno s agencijom Hendal proveo istraživanje.

Cilj istraživanja provedenog u rujnu na reprezentativnom uzorku bio je utvrditi trendove konzumacije jakih alkoholnih pića među odraslom hrvatskom populacijom. Rezultati su pokazali kako više od 55 posto građana konzumira jaka alkoholna pića, što je vrlo značajan udio, navodi magazin.

Unutar konzumenata, gotovo jedna trećina njih navodi da konzumira žestoka alkoholna pića nekoliko puta mjesečno, a tri sljedeća vremenska parametra su gotovo izjednačena. Tako 20-ak posto ispitanika kaže da žestice konzumiraju nekoliko puta godišnje, isto toliko ih kaže kaže da to čini jednom tjedno, kao što je isti broj onih koji to rade nekoliko puta tjedno.

Najučestalijih korisnika, onih koji jaka alkoholna pića konzumiraju svakodnevno, ima ukupno 3,6 posto u ukupnom broju korisnika ove kategorije.

Likeri su uvjerljivi lideri kada je riječ o vrsti pića koju hrvatski korisnici kategorije najčešće konzumiraju s natpolovičnih 53 posto udjela. Čvrsto drugo mjesto drži rakija s 20-ak posto udjela, a viski s 10 i džin s 8,5 posto relativno su blizu po popularnosti.

Vodka se sa svojih 3,7 posto udjela još uvijek drži na listi najpopularnijih jakih alkoholnih pića na hrvatskom tržištu koju, s vrlo malim udjelima – ispod jedan posto – zaključuju tekila i rum.

Jaka alkoholna pića nešto više od dvije trećine ispitanika pije samostalno, dok je preostalih 31 posto ispitanih izjavilo da vole raditi sve popularnije mikseve odnosno mješavine sa sokovima ili drugim alkoholnim pićima.

Što se tiče lokacije na kojoj najčešće konzumiraju jaka alkoholna pića, najveći udio ispitanika, njih 47,8 posto, kao mjesto konzumacije navodi svoj dom ili dom prijatelja ili člana obitelji.

Nešto manje ispitanika (37,7 posto) češće konzumira takva pića izvan kuće, na mjestima poput kafića ili restorana, a najmanji udio (14,5 posto) navodi da podjednako često konzumiraju pića u domu i izvan njega.

Izvor: Hina

Brojnim zagrebačkim muzejima od ponedjeljka se pridružuje još jedan – Muzej čokolade, što proizvodu koji kod mnogih izmamljuje osmijeh pristupa edukativno, kroz povijesne i kulturološke značajke, ali i zabavno, s nizom interaktivnih segmenata u kojima posjetitelji mogu uživati svim osjetilima.

Muzej je koncipiran kronološki – putovanje kroz vrijeme i prostor počinje prvim zrnima kakaovca, a završava danas kada postoje stotine raznih okusa čokolade. Na ulazu posjetitelji dobivaju kutijicu s uzorcima čokolade koje mogu kušati dok obilaze postav, u skladu s epohom koju razgledavaju, od kakaovca, preko likera do sve popularnije ružičaste, ruby čokolade, kao četvrte vrste nakon tamne, mliječne i bijele.

“Zaista smo se trudili da svaku povijesnu etapu koju obrađujemo popratimo predmetima, a za one koje nismo mogli pronaći, poput vrčeva iz kojih su se pili prvi napitci od kakaovca, jer ih je malo sačuvano i nalaze se u velikim svjetskim muzejima, hrvatski umjetnici napravili su kvalitetne replike”, kaže Ružica Božić Cerovac, koja je sa suprugom pokrenula projekt.

Kustos Muzeja Marko Španjol kaže da se postav temelji na doživljaju, kroz šest prostorija, počevši od prve koja je uređena poput džungle u Srednjoj Americi gdje je krenula priča o čokoladi, koja je tada bila daleko od svoje današnje verzije.

Obilazak završava u prostoriji koja će povremeno mijenjati postav ovisno o dobu godine i prigodama, a u kojoj je čokolada predstavljena kao sociološki fenomen, omiljeni poklon među ljudima, za rođendane, Valentinovo, ali i za potrebe mita i korupcije.

“Mislili smo na sve i nadamo se da će ovaj muzej postati prvo mjesto kojega će se netko sjetiti kada pomisli na čokoladu”, zaključila je Božić Cerovac.

Izvor: Hina/Anamarija Grbin

Svjetski prvaci u disciplini dvojac bez kormilara Martin i Valent Sinković izabrani su za najbolju mušku posadu 2019. godine u izboru Međunarodnog veslačkog saveza (FISA).

Braća Sinković su ovo veliko priznanje primili na svečanosti FISA-e u Londonu.

Sinkovići su najboljom posadom proglašeni i 2016. godine, tada u dvojcu na pariće, a njihov trener Nikola Bralić za najboljeg veslačkog trenera na svijetu izabran 2015. godine.

“Presretni smo zbog nagrade jer je ovo velika potvrda koliko vrijedimo u svijetu. Možda je najveća potvrda za to što smo prešli u novu disciplinu te smo i tu smo uspjeli obraniti svjetsku titulu“, rekao je Valent Sinković.

Sinkovići su ove godine u Luzernu osvojili europski naslov, a u Linzu su se okitili naslovom svjetskih prvaka.

Izvor: Hina

“Pravo slijetanja i uzlijetanja na aerodromima u engleskom žargonu naziva se slot. Ta riječ važna je građanima, vlasnicima Croatia Airlinesa koja je sukcesijom 1992. nakon raspada Jugoslavije dobila 9 slotova, odnosno prava na slijetanje na Heathrowu u 9 termina, jednom od najprivlačnijih svjetskih aerodroma.  Upravo zato to pravo stečeno naslijeđem ima veliku vrijednost i oko te prodaje su se svojevremeno lomila koplja oko isplativosti, odnosno smisla prodaje naslijeđenog obiteljskog srebra.

Heathrow je iznimno tražen aerodrom i kapaciteti prihvata dostigli maksimum i prije nego što je Croatia Airlines dobila pravo slijetanja i uzlijetanja na tom atraktivnom londonskom aerodromu zbog čega aviokompanije danas u pravilu rijetko uspijevaju postati korisnici slotova na Heathrowu.

No, Croatia Airlines je u studenom 2016. pokrenula proces prodaje svoje djedovine – svih 9 slotova na Heathrowu. Prodajom je omogućila povećanje temeljnog kapitala društva. Opravdano je  pitati se kako će, odnosno u kojoj mjeri, CA u budućnosti generirati prihod ako više nema mogućnost slijetanja u jutarnjim satima koji su najviše traženi.  Iz Croatia Airlinesa, odgovorili su nam sljedeće:

„Prodaja slotova i zahtjevi za ponudama pokrenuti su u studenom 2016. godine uz suglasnost  Nadzornog odbora tvrtke. Cjelokupni proces koordiniran je sa Slot konferencijom ZL London Heathrow, odnosno nadležnim tijelom koje koordinira sve zahtjeve aviokompanija iz cijeloga svijeta u vezi sa zamjenom (prodajom) slotova u toj zračnoj luci.

Nakon što je glavna koordinatorica Slot konferencije ZL Hetahrow dala ukupnu procjenu za svih 9 slotova (pet jutarnjih i četiri poslijepodnevna) te popis aviokompanija koje bi potencijalno mogle biti zainteresirane za kupnju, Croatia Airlines poslala je ponude na adrese navedenih aviokompanija.

Najbolju ponudu dala je američka Delta Air Lines, čiji je iznos bio gotovo dvostruko veći od druge najbolje ponude, te je na temelju toga u siječnju 2017.g. sklopljen kupoprodajni ugovor u iznosu od 19,5 milijuna USD za jutarnje slotove utorkom, srijedom, četvrtkom, subotom i nedjeljom. Pritom vrijedi naglasiti kako je Croatia Airlines navedenih pet jutarnjih slotova prodala za veći iznos u odnosu na iznos kojim je Slot konferencija procijenila ukupnu vrijednost svih 9 slotova.

Također, kupoprodajnim ugovorom bila je predviđena mogućnost da Delta Air Lines prepusti Croatia Airlinesu korištenje navedenih slotova u ljetnom redu letenja 2017. i to bez ikakve naknade. Zbog toga je potpisan i dodatni, standardni ugovor o korištenju navedenih slotova (Slot User Agreement) na temelju kojeg je Croatia Airlines do 29. listopada 2017. nastavila koristiti jutarnje slotove utorkom, srijedom, četvrtkom, subotom i nedjeljom. Nakon toga slotove je preuzela Delta Air Lines, a Croatia Airlines nastavila je povezivati Zagreb i London Heathrow poslijepodnevnim letovima ponedjeljkom, srijedom, petkom i subotom.“

Iako se u medijima pisalo o tome da je Croatia Airlines prodajom slotova prodala vrijednu djedovinu, iz reagiranja odvjetničkog ureda Mihočević i Bajs, čini se, da i nije tako. Tvrde da je Croatiji Airlines od Heathrow puno zanimljiviji aerodrom Gatwick jer preko potonjeg češće putuju “point to point” putnici koji donose veći prihod kompanijama, od transfernih putnika koji češće lete preko Heathrowa.

U međuvremenu smo postavili dodatna pitanja i Croatiji Airlines. Ponovili smo i dopunili pitanja Ministarstvu mora prometa i veza koji nam na upit od prošlog tjedna još nisu odgovorili.”

Kongres Europske pučke stranke u Areni, okupio je među 200 delegata stranke, mnoga poznata lica HDZ-a. A, najbolje mjesto susreta je hodnik. Tako smo naišli na saborskog zastupnika i bivšeg ministra vanjskih poslova Miru Kovača, koji ima zahvalnu osobinu da ne bježi od novinara.

Hoćete li se kandidirati na unutarstranačkim izborima?

– Što vi mislite? – odgovara protupitanjem.

Da ćete se kandidirati, odgovaramo.

– Eto, vidite! – kratak je uz veliki osmijeh i prije nego je otišao, Kovač dodaje: – Vidjet ćemo se, sve će biti u svoje vrijeme.

Kad su dva dana prije odlaska na završni turnir Davis cupa, neki reprezentativci i predsjednica Hrvatskog teniskog saveza Nikolina Babić na nekoj večeri, po kratkom postupku maknuli izbornika Željka Krajana, vjerojatno je malotko znao što to zaista znači. Čak da je i veće neslaganje s izbornikom – koji je taj posao obavljao 12 godina, doveo momčad do finala i pobjede u Davis cupu – način na koji je ‘’problem’’ riješen je skandalozan. Makar i reprezentacija srušena, moralo se izbornika maknuti sad ili nikad.

Najprije, izbornik Željo Krajan, prema sudu nekih reprezentativaca, nema autonomno pravo pozivanja igrača za koje on smatra da trebaju momčadi, što je apsurdno. Ako je tako, onda igračima izbornik ne treba. Upravo tako su to oni koji su ga otjerali i izveli, vodili su se sami na završnom turniru Davis cupa.

Razlog o kome se šutjelo, jer bismo novinari onda bili veliki neprijatelji HTS-a i tenisa, jest osveta Borne Ćorića, zato što ga Krajan nije pozvao u reprezentaciju 2016. godine, zbog njegove ozljede. Tu je javnu tajnu izrekao velikan Nikola Pilić pa se nema na to što reći. Niti se itko oglasio, jer se zna da je tome tako, osveta je ostvarena tri godine kasnije.

Naravno da je novac ogroman razlog, to se moglo čak i predvidjeti, jer je nagradni fond novim formatom igranja iznimno narastao. Kako je Marin Čilić odustao od ovog nastupa radi problema s ozljedom koljena, dogodilo se očekivano, kad mačke nema, miševi kolo vode. Igrači su pozvali u momčad koga su oni htjeli, valjda one s kojima su dobri, a onda su se i dogovorili o raspodjeli novca (u postocima) kako oni žele. Ponudili su nešto Ivi Karloviću pa su licitirali smanjujući taj postotak (od 20 do 15), jer valjda kao drugi igrač u ekipi ne zaslužuje više od ostalih, sa čime se on nije htio baviti. Cijelom su stručnom stožeru, izborniku, njegovim pomoćnicima, fizioterapeutu, liječniku, ponudili samo sedam posto. Kad su maknuli sve remetilačke faktore idili raspodjele novca, onda su igrali.

Kao svjetski prvaci prošli su sasvim očekivano, poput bosih po trnju. Hrvatska je odigrala turnir s krajnjim skorom 1-12 u setovima i 0-6 u dvobojima, protiv vrlo jake Rusije i Španjolske. U sastavu je bilo više igrača parova, nego onih koji igraju pojedinačno.

I za kraj, a možda je to i za početak, ono što jako dobro označava samovolju i nesportsko ponašanje. Prvi hrvatski reket Marin Čilić nije znao uopće što se zbiva, dok mu iz njegovog profesionalnog tima nisu to javili. To je zaista ispod svake razine ponašanja.

Ono o čemu su razglabali, kao vjerojatnost zbog uspjeha, nije se dogodilo. Hrvatska nije dobila pozivnicu za završni turnir Davis cupa sljedeće godine, nego Francuska i Srbija. Donedavni svjetski prvaci igrat će kvalifikacije, napravili su veliki posao zaista.

Centar za kulturu Trešnjevka organizira prvi UPSET Art Festival inkluzije i umjetnosti osoba s invaliditetom koji će se održati u petak, 29. i u subotu, 30. studenog 2019. u Centru za kulturu Trešnjevka. Program Festivala prvog dana se održava u predvorju u 15 sati, a na pozornici u 17 sati, a drugog dana u predvorju u 10 sati, a na pozornici u 17 sati.

Izvor: Centar za kulturu Trešnjevka

Već sami naziv festivala UPSET Art Festival (engl. UPSET = uznemiriti, uzburkati) ukazuje da ovaj festival cilja unijeti novo u kulturni i umjetnički sadržaj na Trešnjevci te upoznati publiku s kreativnošću i umjetnošću osoba s invaliditetom, a svim zainteresiranim izvođačima i izlagačima (bili oni osobe s invaliditetom ili ne) pružiti platformu na kojoj mogu prezentirati svoju kreativnost u svim umjetničkim vidovima: od likovne i glazbene do izvedbene i primijenjene umjetnosti.

Ulaz na sve izvedbe i radionice je besplatan.

U Velikoj Dvorani Centra za kulturu Trešnjevka, publika će tijekom dvodnevnog programa moći vidjeti kazališne, glazbene i plesne izvedbe članova udruga koje su u radu posvećene osobama s invaliditetom te ćemo tako imati prilike vidjeti Udrugu za podršku osobama s intelektualnim oštećenjima Grada Zagreba i njihov klub Vjeverica, Udrugu Ozana, Udrugu osoba s cerebralnom i dječjom paralizom – Rijeka, Udrugu invalida rada Grada Zagreba, ali i druge izvođače poput Neformalne plesne skupina Kratki sPoi, Damira Vogrineca-Vogru na gitari i polaznike dramsko-akcijske radionice koja će održati performans na temu mobbingana radnome mjestu.

Uz izvedbeni program na pozornici održat će se i besplatne radionice aromaterpaije te prezentacije i izložbe Udruge za podršku osobama s intelektualnim oštećenjima Grada Zagreba, Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom – Rijeka i Udruge Ozana.

Posjetitelji festivala će moći vidjeti razne izvedbe, sudjelovati na radionicama te podržati rad udruga čiji će korisnici prezentirati svoje produkte i umjetničke radove.

UPSET Art Festival inkluzije i umjetnosti osoba s invaliditetom se održava uz financijsku podršku Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Za više informacija o Festivalu, program i popis sudionika možete pročitati ovdje.

Izvor: Centar za kulturu Trešnjevka

Google više neće dopuštati da političke kampanje ciljaju ljude prema njihovim političkim sklonostima. Usto, političke kampanje više neće moći usklađivati svoje baze podataka o mogućim glasačima s Googleovom bazom podataka.

Nova pravila primjenjuju se od idućeg tjedna u Velikoj Britaniji – sredinom prosinca imaju parlamentarne izbore – a ostale zemlje u regiji, pravila će vrijediti će uskoro.

Ipak, političke će kampanje i dalje moći ciljati ljude prema njihovoj dobi, spolu i lokaciji.

Tri institucije Europske unije postigle su dogovor o proračunu za 2020. EU će sada svoja sredstva moći usmjeriti na prioritete važne za građane, odnosno na klimatske promjene, radna mjesta, mlade, sigurnost i solidarnost u EU.

Proračun za sljedeću godinu znači i pripremu za prijelaz na sljedeći proračunski ciklus, jer će biti sedmi i posljednji proračun u aktualnom dugoročnom proračunskom razdoblju 2014. – 2020.

‘’Proračun EU-a za 2020. znači kontinuitet. Posljednji je u aktualnom dugoročnom proračunskom razdoblju i posljednji koji je predložila i o kojem je pregovarala Junckerova Komisija. Proračunska sredstva bit će usmjerena tamo gdje su potrebna, potaknut će se zapošljavanje, suočavanje s klimatskim promjenama i ulaganja u Europi. Ulagat ćemo u mlade i Europu učiniti sigurnijom. Svi ti prioriteti uzeti su u obzir i u prijedlogu Komisije za dugoročni proračun EU-a nakon 2020. U ovom trenutku trebamo raditi na pravodobnom donošenju sljedećeg dugoročnog proračuna da bismo građanima pružili sigurnost i stabilnost te i dalje stvarali dodanu vrijednost EU-a za sve.’’ – kaže Günther H. Oettinger, europski povjerenik za proračun i ljudske resurse.

Proračun Unije za 2020. iznosi 168,69 milijardi eura u obvezama (iznos u kojem se u danoj godini mogu sklapati ugovori) te 153,57 milijardi eura u sredstvima za plaćanje (iznos koji će se isplatiti).

Najbolji hrvatski skijaš Istok Rodeš nije skijao na već tradicionalnom početku sezone Svjetskog kupa u Söldenu, jer je na rasporedu bio veleslalom. Mladi Varaždinac, iz sportske obitelji, skijajući slalom prošle sezone imao je vrlo dobre rezultate. Kao negdašnji svjetski juniorski prvak, Rodeš ide pomalo prema svjetskom vrhu, uz trenera Mirka Kvasteka i servisera Vjeku Ružića.

– Doći će i veleslalom na red uskoro. Planiram skijati čim više disciplina, biti što svestraniji. Ne želim biti specijalist za jednu disciplinu – kaže Rodeš. – Kroz utrke u Europskom kupu bih se pripremao za ‘’proširenje’’ disciplina. Nije toliko žestoka konkurencija, a ni većina staza nisu baš ekstremne.

Lanjska sezona je bila sa zapaženim rezultatima, ali Rodeš je uvijek isticao, Kako skija za peta, šesta, sedma mjesta, nego u svakoj utrci ide na pobjedu.

– Naravno da je tako. Koji bi sportaš rekao da želi biti odličan deseti. U svakoj se utrci vodim mišlju da pobijedim.

Čini se da je došlo vrijeme svjetskih juniorskih prvaka, Clement Nöela, Stefana Hadalina, Alice Robinson, iako se dvostruka seniorska svjetska prvakinja u spustu Ilka Štuhec penjala ka vrhu gotovo deset godina…

– Svatko ima svoj put.

Tako kaže, primjerice, Marin Čilić, da se ne može uspoređivati pojedince.

– Svakako da se ne mogu, a niti ne trebam, uspoređivati s drugima koji su bili svjetski juniorski prvaci(kinje), dvije ili tri godine, nije to presudno.

Kakvo će biti posthircherovsko doba skijanja, zadnji koji je prije njegovih osam pobjeda, osvojio veliki Kristalni globus bio je Ivica Kostelić 2011. godine?

– Ne znam zaista, sve je isto. O drugima ne razmišljam. Kako god to zvučalo, kad skijam, samo smo staza i ja, nitko druga ma kolika gužva bila na utrci.

Prema lanjskim rezultatima, nekako se cilj pokazuje sâm – osvajanje postolja?

– To mi je cilj, ići u slalomu naprijed. Ne osjećam nikakav limit. Ali, ne osjećam niti nikakav pritisak. U odnosu na isto vrijeme lani, bolji sam. Sad to treba i ostvariti.

U čemu možete biti bolji i napredovati?

– Tehnički nesumnjivo, svoju tehniku moram poboljšati. Gledam snimka utrka i analiziram. Potpuno sam fokusiran na skijanje.

Sport je danas najprije pitanje psihologije pa onda svega drugoga. U skijanju ste, osim toga od 365 dana u godini, oko 250 dana, izvan svoga grada. Radite li s psihologom?

– Da, mnogo mi pomaže. Kad sam doma, onda radim s psihologicom. U reprezentaciji nemamo psihologa

Dok Plenkovićeva vlada planira od Mađara otkupiti četvrtinu Ine, čelnik Hrvatskog telekoma Davor Tomašković uspio je za 123,5 milijuna eura preuzeti od najvećeg mađarskog operatera Magyar Telekoma većinski udio od 76,53 posto – Crnogorskog telekoma. I to se računa kao veliki uspjeh širenja i vladanja Hrvatskog telekom u zemljama regije. Ali…

Hrvatska kao pijun velikih igrača

Dan prije Badnjaka HT je izvijestio investitore da je uložio 275 milijuna eura u vrijednosne papire DT-a. Prema objavi na Zagrebačkoj burzi, kupio je obveznice tvrtke majke u vrijednosti od 125 milijuna eura, te 150 milijuna eura komercijalnih zapisa. Iako se, na prvu loptu čini, kako je ovo jedna perspektivna priča o Hrvatskoj, s dosta nejasne političke pozadine i čini se upravo probitkom na međunarodno tržište, iza ove transakcije stoji itekako politika.

U njoj je Hrvatska tek samo pijun, nemušti, s velikim igračima na čelu. Plasirano je kao uspjeh, a zapravo je Hrvatska, po tko zna koji put, u ovome poslužila kao velika perionica velikih igrača. Ekonomski gledano, stabilna računica – HT bi trebao ovu godinu kao rezultat svoje prve akvizicije u Jadranskoj regiji, zaključiti s gotovo 100 milijuna eura većim prihodi- ma, ali pod uvjetom da zaključi do kraja siječnja transakciju. A zašto Hrvatska uopće treba kupiti od Mađara – Crnogorski telekom? Tek, na izmaku prošle godine, točnije 12.12. jedna od važnijih tema na berlinskom sastanku njemačke kancelarke i hrvatskog premijera bila je gradnja širokopojasne mreže u Hrvatskoj, a za koju je jako zainteresiran HT, u većinskom vlasništvu Deutsche telekoma (njemačkog državnog telekoma). Tada je Angela Merkel rekla jasno i glasno kako podržava njemački projekt, rekavši da je dobro da privatnici grade u urbanim  sredinama, te da se EU  novcem financira gradnja mreže u ruralnim sredinama. Merkel podržava njemački projekt koji će se “preliti” na Hrvatsku – pod jasnim uvjetima.

Nije za zgoreg spomenuti da je i Milanovićeva vlada željela graditi infrastrukturu iz EU fondova, koja je odgovarala svima, osim Deutshe telekomu, jer bi mu izbila golem novac iz blagajne. Merkel štiti interese Njemačke i nikoga drugoga, to valja imati na umu, pa je zaštitila njemački interes, isturujući Hrvatsku, ovoga puta perfidno, naprijed. Sve je plasirano kao golem uspjeh Hrvatskog telekoma. Uz pljesak visprenosti Plenkoviću. No Merkel je sve, samo ne blaga mater, osim svojoj zemlji. Naime, Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005.,  godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa.

DT će bez mrlje, sporne tvrtke kupiti preko Hrvatske

Kada je dokazana korupcija Deutsche Telekoma u tim zemljama preko američkog Ureda za pranje novca, DT je uplatio “kaznu”. Prvo pravilo: nikad ne korumpiraj dolarima, jer za takve stvari upravo i postoji euro. Amerikanci budno prate tijek novca. U Europi se to još ne događa – upravo iz ovoga razloga. Slijedom ove neosporive činjenice, Plenković i Merkel su razgovarali o mogućem probitku Hrvatskog telekoma, a ne njegove tvrtke majke Deutsche telekoma, jer je DT već dobrano zaprljao ruke sa svojim koruptivnim radnjama u baš – Crnoj Gori, čije je sad dionice preko Mađarskog telekoma kupio Crnogorski telekom, već jednom dokazano korumpiran, od strane DT-a, ali ovoga puta će Hrvatska kupiti, bez mrlje. I u Makedoniji je DT korumpirao, i također platio kaznu američkom Ministarstvu pravosuđa, ali Hrvatski telekom uskoro ulazi i u suspektu Makedoniju…

Pretpostavlja se da je Merkel u svojoj dobroj maniri zaštite nacionalnih interesa i mogućih prljavih poslova, iako ih ne mora biti, ali su već kontaminirani godinama prije, Plenkoviću ponudila “nemoralnu ponudu”, koja bi glasila otprilike ovako: “Neka Hrvatski telekom preko mađarskog kupi crnogorski, a Njemačka će zauzvrat, razgovarati s Mađarima o povratu, odnosno kupnji INA-MOL-a Hrvatskoj. Tako Hrvatska projekcija biva da se nešto kreće i pomiče s mrtve točke. Širi se na zemlje jugoistočne regije, a INU vraća u krilo Hrvatske. Plenkoviću se ovo piše i u službenu zabilješku u životopisu kao dobitak, što i jest. Ali samo njemu. Hrvatska, kao država, od ovoga nema baš, apsolutno ništa…

Predstavi „Smisao života gospodina Lojtrice“ bliži se čak 200-ta izvedba na daskama kazališta Knap!
S trojicom fantastičnih glumaca, četrnaest godina na sceni Knapa i desecima tisuća prodanih ulaznica, ova predstava je definitivno nešto što vrijedi pogledati.

Termin izvedbe je nedjelja, 1.12. u 20h

Ovaj hit u režiji Saše Anočića oduševljava već četrnaestu godinu zaredom!
Predstava je napravljena je u stilu humora legendarne britanske skupine Monty Python te je višestruko nagrađivana što za glumu što za najbolju predstavu u cjelini.

Glumci Rakan Rushaidat, Živko Anočić i Radovan Ruždjak svojom fenomenalnom izvedbom u kojoj utjelovljuju niz likova ostavljaju bez teksta.

Cijena ulaznice: 40/50kn. Ulaznice se mogu rezervirati na: 01 2303 122 ili na knap@knap.hr

Izvor: Centar kulture na Peščenici

U Areni, gdje je održan kongres Europske pučke stranke (EPP), bilo je gotovo pola Vlade. Osim premijera Andreja Plenkovića, koji je bio domaćin naravno, bili su ministar uprave Ivan Malenica, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar gospodarstva Darko Horvat. Svakako dvojica najtraženijih ministara u ovom trenutku, ministar financija Zdravko Marić i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

I dok ministar Marić baš i nije bio raspoložen za neki razgovor, iako nije bilo ni kamera niti mikrofona na hodniku, već se prepustio pametnom telefonu i razmišljanju, ministar Aladrović je bio susretljiv.

Kako biste ocijenili sadašnju situaciju, ne čini nam se najboljom, nego vrlo napetom?

– Zasigurno je situacija bez štrajka bolja. Sindikati imaju pravo na štrajk. No, smatram da razloga za štrajk nema.

Je li doista tako, kako je navedeno da ste rekli, ‘’neka sindikati samo štrajkaju’’?

– Ma, to je bio samo takav naslov, jako nespretno i odbojno, a u mom odgovoru toga nema.

To svojevrsna pat-pozicija, svaki na svome, a razgovora nema?

– Situacija nije nabolja, ali razgovori nisu prestali, razgovara se cijelo vrijeme na neki način.

Može li se još o čemu pregovarati?

– Vlada je dala ponudu sindikatima, mislimo da je korektna i konkretna.

Hoćete li uskoro sjesti za stol s predstavnicima obrazovanja i znanosti?

– S ministrom Maićem pregovaramo s predstavnicima sindikata držabnih službenika, a sigurno je dio pregovora i na Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Tad je obojicu ministara pozvao premijer, između bilateralnih sastanaka na Kongresu, razgovor je ime bio završen.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u govoru na Konvenciji progresivnih saveznika u Stockholmu istaknuo je da je Švedska zemlja od koje se može puno naučiti, a socijaldemokracija najbolji odgovor na nejednakosti i nepravde u društvu.

“Švedska je zemlja od koje puno možemo naučiti, ne samo o otvorenosti i toleranciji koje desetljećima krase švedsko društvo već i o digitalizaciji i razvoju novih tehnologija”, rekao je na početku svog govora u Stockholmu na Konvenciji progresivnih saveznika predsjednik SDP-a Davor Bernardić i dodao kako je socijaldemokracija najbolji odgovor na nejednakosti i nepravde s kojima se susrećemo u našem društvu.

foto: SDP

“Paradoks je modernog doba da je upravo internet zajedno s društvenim mrežama postao alat kojim ekstremisti šire svoje jasne i kratke poruke kako bi manipulirali većinom i stekli potporu”, naglasio je Bernardić i rekao kako uspijevaju, jer je pamćenje birača kratkoročno, a demokratska rješenja su kompleksnija.

“Trebamo se fokusirati na rješavanje problema participacije birača, jer kada ljudi ne obraćaju pažnju na odluke koje se donose i kada ih ne zanima rješavanje problema koje imaju, tada dolazi do zlouporabe moći od strane vlasti”, izjavio je Davor Bernardić i naglasio važnost mobilizacije ljudi pogotovo oko bitnih tema poput socijalne pravednosti, jednakosti i klimatskih promjena.

“SDP Hrvatske izmijenio je svoj Statut, omogućili smo potpunu ravnopravnost sastavljanjem zip lista i udvostručili smo broj zastupnika u Europskom parlamentu”, istaknuo je Bernardić te zaključio kako je sve moguće ukoliko i sami živimo i radimo po tim principima i predstavljamo promjenu koju želimo vidjeti u drugima.

Osim sa švedskim premijerom Davor Bernardić sastao se s portugalskim premijerom Antonijom Costom te premijerom Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevim, kojem je uputio podršku na europskom putu njegove zemlje.

Osim Bernardića, Konvenciji nazoče SDP-ovi saborski zastupnici Joško Klisović i Domagoj Hajduković.

Mirela Holy, sveučilišna profesorica i komunikacijska stručnjakinja, ima veliko političko iskustvo, kao bivša ministrica i saborska zastupnica. Nedavno je izabrana u Odbor misije Europske unije za adaptaciju klimatskim promjenama te je jedina predstavnica Hrvatske uopće, koja je izabrana u članstvo Odbora misija Horizon Europe. Na sveučilištu VERN j pročelnica tri diplomska studija, a autorica je prvog takvog sveučilišnog udžbenika ‘’Agencije za odnose s javnošću.’’

Predsjednički izbori raspisani su za 22. prosinca. Kandidata je opet kao u priči, kao da je Hrvatska veličine Njemačke ili Francuske. Za razliku od obećanja i političkih prepucavanja, sadržaja je u predkampanji bilo jako malo.

Sučeljavanje kandidata u svakim izborima, trebalo bi biti jedan od temelja predizborne kampanje. Zašto se u Hrvatskoj izbjegava? Nije li nešto za izbore uobičajeno?

– U ukupnoj političkoj komunikaciji, dakle ne samo u predsjedničkoj izbornoj kampanji, svjedočimo fenomenu tzv. amerikanizacije ili mekdonaldizacije politike. To podrazumijeva da politika postaje roba, potpuno se komodificira, a kao roba politika se i tretira kao proizvod koji se stavlja na tržište u atraktivnom pakiranju, po određenoj cijeni i s prilagođenim propagandnim porukama. Komodificirana politika se prodaje biračima koji su shvaćeni i tretirani kao potrošači koji „kupuju“ najatraktivniji politički proizvod kupujući na taj način iluziju vlastitog idealiziranog života. Birači su svedeni na „mašine sreće“, na tome počiva konzumerističko društvo u kojem živimo. Kao što mnogi ljudi nakon što kupe neki proizvod koji im je prodan uz pomoć iluzije da tako kupuju idealan život iz reklamnog letka, osjećaju prazninu i razočaranje, tako i mnogi birači nakon što „kupe“ nekog kandidata na izborima, osjete razočaranje jer ta kartonska prispodoba koja im se tijekom kampanje prodaje kao brend nije u mogućnosti ispuniti njihova očekivanja. S obzirom na činjenicu da komodificirana politika nema sadržaj, radi se o atraktivnoj formi, celofanu na praznoj kutiji, onda se na sučeljavanjima uz dobro vođenu debatu to može razotkriti, a to kandidati i njihovi izborni stožeri ne žele. Osim toga, odbijanjem sučeljavanja neki kandidati žele pokazati svoju nadmoć, odnosno da su iznad ostalih kandidata i nemaju što raspravljati s onima koji im nisu dorasli. No, napumpani ego najčešće skriva upravo slabost i osjećaj praznine, odnosno besadržajnosti takvih političkih proizvoda.

Ovlasti predsjednice(ka) su ograničene, odnosno male su. Otkud toliki interes baš za to ”radno mjesto”? Je li to zbog nekakve društvene moći i utjecaja?

Ovlasti predsjednika prema Ustavu Republike Hrvatske su doista sužene i velikim dijelom svedene na reprezentativnu funkciju. Smatram da je ova pozicija, koja doista nema velikih izvršnih ovlasti kojima možete mijenjati društvo, a to je ono što bi trebao biti glavni cilj bavljenja politikom, stoga atraktivna upravo onima koji koriste poziciju za karijerno ispunjenje i bildanje osjećaja vlastitog značaja. Ovo je idealna funkcija za komodificiranu politiku: kao proizvod iskačete iz svake medijske paštete, ali su vam ovlasti koje dolaze u tom paketu male. No, s obzirom na to da su stalno u medijima u društvu spektakla u kojem živimo, javnost o takvim osobama stječe dojam da su jako važne i da imaju moć. To je ujedno i iluzija moći, ali i stvarna moć jer ljudi vjeruju da medijska prisutnost znači značaj, a time i moć pa tim osobama na taj način i daje moć.

Do sada smo mogli vidjeti i čuti kandidate(kinje) u predkampanji. Kakvi su im nastupi?

– Isprazni, potpuno lišeni stvarnog političkog sadržaja. I kao takvi se fenomenalno uklapaju u matricu komodificirane politike i društva spektakla. No, ideja i nije mijenjati društvo, već održavati status quo. Svi kandidati su u tom smislu marionete koje služe za skretanje pozornosti javnosti s važnih društvenih problema koji nas muče, a time i proizvode pristanak javnosti za nastavak života u konzumerističkom društvu u kojem živimo. Dok oni cirkusiraju i skaču po pozornici zabavljajući publiku, gospodari iz sjene trguju s „kolačima“.

Koliko je sadržaja u svemu tome, a koliko je samo galama i populizam?

– Nimalo sadržaja. Zar je sadržaj što je frizerka jedne kandidatkinje rekla o supruzi drugog kandidata ili je li neki nogometni klub bio omiljeni klub Tita ili „pravih Hrvata“? To čak nije ni populizam, to je potpuna bezidejnost.

Mogli smo čuti i optužbe o krađi programa.

– Nije to jako veliki grijeh. Kad su se mnogi ‘’poslužili’’ javno objavljenim politikama OraH-a, rekla sam, a to i sad smatram, kad su ih preuzeli, da su ih barem sproveli. Da se dobar program sprovede u djelo, jer je to u javnom interesu, bilo bi jedino bitno.

Barem polovina od njih, drži se zamisli o povećanju ovlasti, koje u nekoj mjeri i u njihovim stavovima vode do autokracije. Zašto je tome tako? Možda je povratak autoritarnih vođa razlog tome, a to je uvijek vrlo ”sklisko” jer vodi blizu diktature?

– Mali ljudi uvijek žude za velikim autima, velikim stanovima, velikim predsjedničkim dvorima jer smatraju da to može kompenzirati slabost njihovog karaktera i značaja. Stoga se često pozivaju na „velike“ ili „najveće“ fenomene poput države, nacije, vjere jer time žele ostvariti prijenos simbolike tih fenomena koji obično podrazumijevaju cjelovitost na sebe koji su sve samo ne cjeloviti, odnosno osobe s integritetom. To je klasično manipuliranje arhetipovima, svi diktatori i oni koji nastoje graditi kult ličnosti se koriste tim matricama.

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close