Featured

 

Posljednjih dana medijsko prostranstvo doslovce je uzavrelo od prepucavanja na temu ustaše – partizani (ili pak Hrvati – Srbi?). Ništa novo pod suncem, čak sam se i ja već za  25 godina navikla i izgubila nadu da će to pitanje za mog života biti napokon riješeno.

Doduše za mene to i nije nekakva nepoznanica jer kako sam već bila pisala, u Hrvatsku sam došla prije 25 godina iz Sovjetskog Saveza (pokoj mu duši), a da stvar bude bolja „po nacionalnosti“ sam mješanac, odnosno tata mi je rodom iz grada koje se nalazi na obali poznate ruske rijeke Volga, a mamino rodoslovlje seže u slavne dane zaporoških kozaka. Odrasla sam u multinacionalnoj Odessi, gdje je definicija „odessit“ istovjetna nacionalnosti, državljanstvu, vjeroispovijesti, rasnoj pripadnosti i seksualnoj orijentaciji.

“Moja” Odessa

Recimo, u mojoj Odessi koja se teritorijalno nalazi u Ukrajini donedavna još nikomu nije padalo na pamet pitati „koje si nacionalnosti“, a danas je država podijeljena na Ukrajince i sve ostale. Situacija u Rusiji je još zanimljivija. Tamo je podjela na potomke crvenih i bijelih. Nakon raspada Sovjetskog Saveza kod „Novih Rusa“ krenula je moda za aristokratski pedigre. Onaj tko nije uspio pronaći na genealoškom stablu neku plemićku grančicu ili barem listić, naručivali su kod „stručnjaka“ krivotvorena drvca. Potomci radnika i seljaka preko noći su se preobrazili u „vaše visosti“ na veliko iznenađenje potomaka pravih aristokrata koji su tu lakrdijašku komediju promatrali iz Pariza ili Londona. Uistinu jao svijetu kad „rob postane gospodin ili sluškinja zauzme mjesto svoje gospođe“.  

Ova pojava nametnula je pitanje: koja je zapravo osobna zasluga pojedinca da je rođen u bogatoj, odnosno plemićkoj obitelji? Zar itko može na to utjecati? Ili još bolje. Obzirom da sam “mješanac”, ponekad od Velikih Hrvata čujem optužbe da nemam izgrađen „etnički identitet“. Pri čemu svatko od najgorljivijih zagovornika nacionalne svijesti podrazumijeva da moram izgraditi baš taj identitet koji ON smatra ispravnim. Pa se pitam kojeg bi se dijela svoje obitelji morala odreći, da zadovoljim šovinističke ideje nekih nacional-patriota? Tko je svojom voljom izabrao da bude rođen kao Hrvat, Rus ili Ukrajinac?

Volim i poštujem sve tri kulture, tradiciju i nacionalnu baštinu – rusku, ukrajinsku i hrvatsku ali po svojoj etničkoj pripadnosti pridržavam se one Biblijske: „Nema tu više ni Židova, ni Grka…“

“Ustaše-partizani”

Iz te pozicije s izvjesnom dozom skepticizma pratila sam diskusiju na temu ustaše-partizani na predstavljanju knjige Slavka Goldštajna u Novinarskom domu dok moju pažnju nisam privukla rečenica: „Nacionalizam je jednako ograničenost“. No, ja bih rekla – primitivizam.

Sasvim je razumljivo kad čovjek voli svoju kulturu i tradiciju ali uopće nije u redu kad on misli da je njegova kultura i nacionalna pripadnost za poredak vrijednija od susjedove. Ovdje, po mom mišljenju, treba itekako razlikovati pojmove država, zemlja i domovina. Država je politički pojam odnosno organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom koji može biti danas onakav, a sutra onakav. Zemlja je više zemljopisni pojam unutar međunarodno priznatih granica. A Domovina je opširan pojam koji uključuje jezik kulturu, tradiciju, odnosno samoidentifikaciju pojedinca unutar nacionalnog sustava. Prema tome između nacionalista i domoljuba je vrlo velika razlika. U osnove patriotizma ugrađena je ljubav prema domovini, a u osnovu nacionalizma – prema vlastitoj naciji i ako nacionalizam provocira raspad države, to patriotizam učvršćuje zajedničke temelje svake države.

Kozmopoliti-građani svijeta 

Sigurno vam je zapelo za oko da Hrvati i Ukrajinci se dijele na Velike, male i one ostale, a Rusi prema socijalnim „kastama“. Ništa čudno, jer nacionalizam je kao pozitivna pojava  nastao u njedrima imperija gdje interesi manjih etničkih grupa su potiskivani zbog opstanka velikodržavnih interesa. Međutim, istinski državotvorna nacija nakon uspostave neovisnosti ima obavezu prema svim građanima da suzbija nacionalizam koji sada dobiva negativnu konotaciju i daje naglasak na patriotizam kao ujedinjavajuću sastavnicu cijelog društva.

Osim toga postoji i pojam kozmopolitizam prema kojem prosvijećen čovjek uspostavlja odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice. To je stav prema kojemu su svi ljudi prije svega “građani svijeta”, a ne pripadnici različitih grupa poput lokalnih, regionalnih, nacionalnih i drugih zajednica.

Voli samo “svoju” naciju (podijeli pa vladaj)

Razlika između zagovaratelja „etničkog identiteta“ i „građanina svijeta“ je upravo ta da prvi voli samo „svoju“ naciju, odnosno samo one nacije kojima on osobno priznaje pravo na postojanje, a drugi se ne opterećuje jednom ili nekolicinom nacija, prihvaćajući u svakoj najbolje i odbacujući najgore. Osim toga,  ako mi netko pokaže čistokrvnog pripadnika jedne nacije, predložit ću ga za Guinessovu knjigu rekorda jer vjerujem da je teško pronaći čovjeka čijim žilama ne kola cijeli nacionalni koktel.

Bit će da se radi o spretnoj manipulaciji pripadnicima nacije po principu „podijeli i vladaj“ jer primitivnim umovima je puno lakše manipulirati nego osobama koji su sposobni razmišljati samostalno i analizirati informaciju. Baš zbog toga tvrdim da je nacionalizam jednak primitivizmu. Ako čovjek nema ništa vrijednije i značajnije  životu od pripadnosti nekoj naciji, ja ga iskreno žalim.

Featured

_bozoikata310116

U Uredu gradonačelnika Metkovića, u petak je potpredsjednik Vlade RH i dosadašnji gradonačelnik Metkovića Božo Petrov svojoj zamjenici Katarini Ujdur predao vođenje Grada.

Premda će Katarina Ujdur službeno nositi naziv zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika, Metkovćani će je iz praktičnih razloga ubuduće nazivati gradonačelnicom, donosi portal metkovic.hr

Featured

Na podnevnoj presici mandatara nove Vlade Tihomira Oreškovića novinarima je uoči njegova obraćanja podijeljen popis predloženih ministara. Podsjetimo, Most je tijekom pregovora za formiranje Vlade tražio šest resora u kojima, po njihovu mišljenju, vladaju najveći problemi.

Riječ je o ministarstvima unutarnjih poslova, gospodarstva, uprave, pravosuđa, poljoprivrede i zaštite okoliša. Najviše je rasprave bilo oko MUP-a, no na koncu su HDZ i Domoljubna koalicija ipak prepustili stranci Bože Petrova to njima atraktivno ministarstvo.

Na materijalima podijeljenima na današnjoj presici čak uopće nije bio naveden kandidat za ministra MUP-a, no glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja za Telegram je potvrdio da je bila riječ tek o pogreški.

Donosimo vam popis Mostovih kandidata za ministre te njihove kratke životopise.

Ministarstvo unutranjih poslova – Vlaho Orepić

Vlaho Orepić
VLAHO OREPIĆ

Prvi zapovjednik Ratne luke u Pločama, imenovan još 1991. godine. Predsjednik je Udruge građana “Škanj”, a javnosti je postao poznat tijekom svoje višegodišnje borbe protiv gradnje termoelektrane u Pločama. S Božom Petrovom surađuje od referenduma o gradnji TE u Pločama, održanog početkom 2015., na kojem su građani odbili gradnju tog objekta.

Orepića je angažman protiv TE Ploče doveo u izravan sukob s Josipom Jurčevićem, direktorom tvrtke Luka Ploče energija d.o.o., iznimno bliskim sTomislavom Karamarkom i Milijanom Brkićem iz vremena dok su surađivali u SOA-i. Kao šef kadrovske službe Jurčević je bio ključna osoba za kadroviranje u SOA-i koje je često bilo proglašavano sumnjivim, no služba se pravdala svojim specifičnim potrebama.

Bliskost s Brkićem isplivala je na vidjelo tijekom imenovanja savjetnika u uredu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, kada je Jurčević bio jedan od kandidata za mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost. Brkić ga je u tome podržavao, no predsjednica je izabrala Josipa Buljevića, kojeg je danas Orešković istaknuo kao kandidata za novog ministra obrane. On je imao nešto veću podršku Tomislava Karamarka.

Orepić je u više navrata vrlo oštro kritizirao namjere Jurčevićeve tvrtke, a zbog javne osude što ju je on doživio kao sramoćenje, Ivan Pavlović, direktor Luke Ploče ga je i tužio.

Ministarstvo uprave – Dubravka Jurlina Alibegović

Dubravka Jurlina Alibegović
DUBRAVKA JURLINA ALIBEGOVIĆ

Ravnateljica Ekonomskog instituta i bivša zamjenica ministra znanosti i tehnologije u Račanovoj Vladi. Na mjestu ravnateljice Ekonomskog instituta nasljedila je Sandru Švaljek. Doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine.

Ministarstvo poljoprivrede – Davor Romić

Davor Romić
DAVOR ROMIĆ

Bivši dekan Agronomskog fakulteta. Doktorirao je 1994., a od 1982. je zaposlen na Agronomskom fakultetu, prvo kao stručni suradnik, da bi 2009. psstao redoviti profesor. Član je odbora za geokemiju HAZU-a. Kao član istraživačkoga tima proveo je šest mjeseci (1985) na međunarodnome projektu Horo-Aleltu u Etiopiji.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – Slaven Dobrović

Slaven Dobrović
SLAVEN DOBROVIĆ

Član Nacionalnog vijeća Mosta, Dobrović je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U svom se znanstvenom radu posebno bavi vodama, naročito razvojem i primjenom ekološki zasnovanih sustava gospodarenja vodama. Dobrović i supruga imaju sedmero djece.

Ministarstvo pravosuđa – Ante Šprlje

Ante Šprlje 

                                ANTE ŠPRLJE 

Šprlje je iz Metkovića, (36), sudac, izabran je za ministra pravosuđa ispred zagrebačkog odvjetnika Jure Martinovića. Nakon što se njegovo ime još prije nekoliko dana pojavilo među mogućim kandidatima za mjesto ministra, iz pravosudnih krugova mogle su se čuti kritike da nema dovoljno iskustva u pravosuđu, doznao je Telegram. Naime, Šprlje je sudac tek tri godine.

Ministarstvo gospodarstva – Tomislav Panenić

Tomislav Panenić
TOMISLAV PANENIĆ

Načelnik Općine Tompojevci, istaknuo se povlačenjem više milijuna kuna iz EU fondova; uveo je LED rasvjetu i bežični internet u općinu. Godine 2013. u prvom krugu lokalnih izbora pobijedio je dotadašnjeg HDZ-ova kandidata.

Ministrica socijalne politike Bernardic Juretić

Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije

Bernardica Juretić

                                    BERNARDICA JURETIĆ 

Magistra psihologije iz Italije, bivša časna sestra i voditeljica ljudskih resursa u IGH samo je dio osebujnog životopisa Bernardice Juretić, kandidatkinje za novu ministricu socijalne politike i mladih koja će svoju dužnost preuzeti nakon što nova Vlada sutra bude potvrđena u Saboru. Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije. Mediji su svojevremeno pisali da je Juretić napustila samostan zbog ljubavi, ali ona je to odlučno negirala. Ipak, od odlaska iz samostana nije bila u duljoj vezi. “Otkad sam izašla iz samostana, bila sam samo u jednoj kraćoj vezi, koja je propala. Shvatila sam da to nije ono što sam tražila i prekinula sam jer mi je bolje biti sama nego nesretna. I dalje vjerujem u ljubav, ali nisam zaljubljive naravi”, zaključila je Juretić intervju 2012. za Gloriju.

Rođena u okolici Omiša završila je srednju medicinsku školu u Dubrovniku. Obrazovanje je nastavila u Italiji na sveučilištu Pontificia Salesiana u Rimu. Magistrirala je na temu “Oboljeli od AIDS-a s psihološkog gledišta”. “Morala sam direktno raditi s oboljelima u tada prvoj kući za oboljele od AIDS-a u Italiji i jednoj od prvih u Europi. Završila sam i tečaj edukacije pri talijanskom Caritasu za rad s oboljelima o AIDS-u. To je bilo jedno, iako teško, lijepo iskustvo i ljudski i profesionalno”, rekla je Juretić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

L

Zaredila se u 21. godini, u rimokatoličkom crkvenom redu osnovanom u 19. stoljeću u Italiji. Početkom 90-ih postala je “prvo lice” borbe protiv zlouporaba droga, a s 27 godina napustila samostan, nakon kako je sama rekla: “Dugog razmišljanja”.  “Bila sam preopterećena poslom i nisam više mogla izdržati život na dva kolosijeka. Posla s ovisnicima bilo je sve više i više, a imala sam i brojne samostanske obaveze. Na kraju sam počela razmišljati kome sam potrebnija i zaključila da su to ovisnici. No, odluku nisam donijela preko noći”, objasnila je 2012. godine za Gloriju.

Prva je u Hrvatskoj osnovala komune za liječenje ovisnika o drogama osnovavši četiri komune, u Cisti Velikoj, Ivanovcu kod Okučana, u Paučju i na Čiovu, kroz koje je prošlo oko dvije tisuće ovisnika. “Svake godine između 30 i 40 ovisnika uspješno završi program koji traje dvije godine. Međutim, ima onih koji nisu uspjeli završiti program, ali apstiniraju i dobro su. Pratimo sudbine naših bivših štićenika, ali sve ih je više”, rekla je Juretić za Nacional 2003., godine.

Preuzela je Vladin ured za suzbijanje zloporaba opojnih droga, dolaskom Ive Sanadera na vlast. Nakon nešto više od četiri godine 2008., napustila je posao u Vladi.“Svatko u jednom trenutku osjeti da mora promijeniti mjesto posla, pa sam tako i ja odlučila postupiti. Zezam se kako sam napokon odlučila skinuti se s droge. No sigurno je da je mojoj odluci pridonijela i činjenica da nije bilo dovoljno političke volje, ali i sporosti Vlade oko donošenja odluke da moj ured, kojem sam bila predstojnica, ima veće ovlasti u borbi protiv droge. Time sam bila nezadovoljna, a kako nikakvih promjena nije bilo, odlučila sam otići”, ispričala je 2008. godine Juretić u razgovoru za Jutarnji. Iz Vladinog ured otišla je u IGH na mjesto voditeljice ljudskih resursa na poziv Jure Radića. Nakon nekoliko godina napustila je IGH i vratila se svojoj strasti, pomaganju ovisnicima.

 

Featured

images

TRANSPARENCY INTERNATIONAL HRVATSKA, POTVRDIO JE DA SE RADI O SUSPEKTNOJ PRODAJI DIONICA.

NA POTEZU JE „DRUG CVITAN“ KOJEGA BI OVA AFERA OD 10 MILIJUNA EURA TREBALA ZANIMATI PUNO VIŠE OD SASLUŠAVANJA ZASTUPNIKA NOVOGA SABORA, ZBOG SUMNJE NA KORUPCIJU.

OVA AFERA IMA 10 MILIJUNA EURA RAZLOGA VIŠE

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) oglasio je prodaju 0,6 posto dionica Hrvatskog telekoma putem javne dražbe, koja će se održati 7. prosinca na Zagrebačkoj burzi. Ono što u pozivu na dražbu ne piše – je notorna činjenica, da bi kupci dionica HT-a u ovo zimsko vrijeme mogli biti – dobrano nasanjkani – pao snijeg ili ne!   

Na dražbi je ponuđeno deset paketa po 50 tisuća dionica HT-a, tj. ukupno 500 tisuća dionica, koje čine 0,6 posto od ukupnog broja izdanih. Početna cijena za svaki pojedini paket iznosi 7,125 milijuna kuna, a na dražbi će se prodavati s varijabilnim završetkom, pri čemu dražbovni korak iznosi 25 tisuća kuna. U pozivu CERP-a stoji kako se pojedinačni paketi dionica prodaju po načelu „sve ili ništa“.

No, kako je i država dioničar 1,78 posto dionica HT-a, prodajom je moguće da se kupci „poskliznu“ kupnjom – bude li Društvo „Potrošač“ „izbilo“ svojih 150 milijuna kuna HT-u, samo osnovne potražnje u sporu s njim. Tada će dionice imati vrijednost grudice.

U slučaju da Županijski sud potvrdi županijsku presudu, a kako mu je naložio Vrhovni sud, HT bi mogao biti dobrano uzdrman iznosom od 150 milijuna kuna, tj. isplatom odštete 42 tisuće potročača izbilo minimalno svojih 150 milijuna kuna vrijednosti HT-a, što je samo osnovni iznos potražnje u sporu s HT-om zbog „nezakonite radnje u povodu pretplate“, a što je, uostalom i sam HT priznao u svom prospektu. U tom bi slučaju vrijednost dionica koje se sada nude – višestruko pala.

Povodom javne dražbe CERP-a o prodaji suspektnih dionica oglasilo se i Društvo „Potrošač“, obavještavajući zainteresirane za kupnju dionica, da bi im vrijednost itekako mogla pasti. Zato se vjerojatno i prodaju ad hoc donesenom odlukom o prodaji, kako bi se HT riješio utega i zaradio, a kupci u dogledno vrijeme – izgubili.

Naime, Društvo „Potrošač“ priopćilo je putem medija, koje je potpisao njegov dopredsjednik mr. Ilija Rkman, da je Vrhovni sud 26.11. ove godine prihvatio reviziju Društva „Potrošač“ u predmetu „telefonske pretplate“, a koja je vraćena na ponovno suđenje na Županijski sud.

Tako će navedene dionice biti ponuđene kupcima, koje nitko nije obavijestio, što se moralo napraviti temeljem Zakona o zaštiti potrošača, da zainteresirani za HT dionice kupuju „grudu snijega“.

Odlukom Vrhovnog suda i dalje je na snazi prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zagrebu u korist „Potrošača“, kojom je utvrđen djelomično ništavnim članak 2. Ugovora o koncesiji, a koji se odnosi na tzv. „pretplatu“ i 42 tisuće identičnih zahtijeva Općinskom državnom odvjetništvu, kako bi se „mirno“ riješio predmet u svezi povrata pretplaćene pretplate HT-ovih korisnika.

Da stvar bude bolja, HT-u je „netko nepoznat“ „prijateljski“ sugerirao kako bi žalba „Potrošača“ mogla biti usvojena, pa je opet „netko“ donio odluku da se na brzinu riješe dionica, jer sudska trakavica u sporu između HT-a i „Potrošača“ od 2007., godine iznosi 150 milijuna kuna, u doba podnošenja tužbe, kada je HT imao približno milijun i 350 tisuća korisnika. Ovom iznosu nisu pripisane kamate, koje bi mogle još više srozati cijenu dionica, a niti Bajića prije, niti Cvitana kasnije, očito nije zanimala, niti zanima, moguća korupcija u ovom slučaju. No sigurno je jedno – zanimat će Europsko Povjerenstvo za zaštitu potrošača.

Revizorska kuća ERNST&yong je u revizorskom izvještaju 07.02.2011. godine navela da ishod ovih tužbi može imati značajan utjecaj na HT, ali da nisu izvršena rezerviranja.

Svi obaviješteni – čuju, al’ ne haju… 

„Potrošač“ je o navedenim činjenicama obavijestio HANFU, Zagrebačku burzu, DUUDI, CERP, ali do završetka teksta nitko od navedenih nije reagirao na njegovu obavijest, iako su prema Zakonu u zaštiti potrošača trebali obavijestiti potencijalne kupce o možebitnim posljedicama o kupnji dionica, kako je potvrdio i u svom godišnjem izvještaju i sam Hrvatski telekom i revizorska kuća ERNST&yong.

Tehnička vlada odnosno premijer Zoran Milanović, kao i sama predsjednica nisu se udostojali odgovoriti na upit, a Ministarstvo financija nas je uputilo na CERP, kao i HT-ov Odjel za korporativne komunikacije – opet na prodavatelja, odnosno nesretni CERP. „Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno predlagatelju“, stoji u priopćenju HT-a.

A tko onda u ovoj državi donosi odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, ako nije Ministarstvo financija ili vlada?

Kako su na upite odgovorili tek Ministarstvo financija i HT, a iz njih se nije moglo ništa saznati, kome se tako žuri prodati dionice, zašto, tko je donio odluku o ad hoc prodaji, te mogućem oštećenju državnog proračuna, kao i hoće li obustaviti prodaju, jer je i država dioničar HT-a, pa bi presudom u korist „Potrošača“ i ona izgubila novac. Jedini koji se oglasio i pozvao vladu da podastre sve informacije o prodaji HT dionica je Transparency International Hrvatska.

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajom“, rekao je dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora Transparency Internationala Hrvatska.

Ali uzalud pozivi, zahtjevi za objašnjenjem, da se građanima objasni zašto se baš sada prodaju njihove dionice, kada je mogućnost da društvo Potrošač „olakša“ HT za najmanje 150 milijuna kuna bez kamata – te kako ovo uopće nije dobar poklon za Božić – očito ne zanima nikoga tko je odgovoran za prodaju kontaminiranih dionica.

Prođe li ova prodaja dionica – uspješno po HT, neuspješno po kupce. svu malverzaciju pokriti će prvi snijeg i činit će se čisto kao snijeg. Nasanjkani kupci, ujedno poskliznuti kupnjom suspektnih dionica, završiti će s traumom otvorenog prijeloma džepa i otopljenom grudom snijega u njemu.

Pa koliko god koštalo da koštalo, i ako je i od države koju kao volimo više od matere, očito i više od Kralj’ce ‘rvata, tj. predsjednice koja se ne zamara nebitnim slučajevima poput ovog koja zakida građane, a ona njihova “ledena kraljica”… “Vi ste moji”, reče ona u izbornoj noći. A čija je ona? – kada je ne zanima što joj se u državi događa?

Možda bi novu vladu mogli zanimati pregovori, možda bi mogla postići bolju cijenu? Možda bi se mogla i konstituirati?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom ove činjenice, moglo bi se posumnjati da su možda neke osobe u HT-u, budzašto nagovorile za sada NN osobe u Vladi i CERP-u, da iza leđa Milanoviću i Lalovcu puste u prodaju dionice HT-a u doba bezvlađa. Sve te likove mogao bi, možda jel, i ako. brzo razotrkriti Cvitan – ako ga uopće zanima malo raditi i baviti se svojim poslom, kao i njegove službenike, te bi se moglo saznati kome je u interesu tako brza prodaja “obiteljskog srebra”.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
to predsjednica

UPIT PREDSJEDNICI RH GOSPOĐI KOLINDI GRABAR KITAROVIĆ

Poštovana,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog Telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoćete li Vi kao predsjednica, poduzeti konkretne aktivnosti, a koje su u Vašoj jurisdikciji, u cilju zaštite interesa Hrvatske države i ad hoc donesene odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, baš u ovo vrijeme?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa. Slijedom ove činjenice, s pravom postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche Telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom u vrijeme tehničke vlade.

Imate li Vi, kao predsjednica, saznanja tko je donio odluku o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno državnih udjela u HT-u i zašto se baš prodaje u vrijeme kada Hrvatska ima tek tehničku vladu?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

 

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
 glasnogovornica@mfin.hr,  sabor

UPIT ZA MINISTRA FINANCIJA GOSPODINA BORISA LALOVCA

UPIT ZA PREMIJERA GOSPODINA ZORANA MILANOVIĆA

Poštovani,

Slijedom prodaje dionica HT-a, putem javne dražbe, a koja će se održati 7.12. ove godine, koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), a kojem je i država dioničar, molimo vas da nam odgovorite tko je i kada donio odluku o prodaji 0,6 posto dionica HT-a? Zašto je toliko hitna prodaja dionica, u doba tehničke vlade, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke za državu I u vrijeme konstituiranja nove?

Deutsche Telekom, odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, su 2005., godine kažnjene s 95 milijuna dolara, zbog dokazanih koruptivnih radnji u navedenim zemljama (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), a koje su uplatile američkom Ministarstvu pravosuđa, kako bi izbjegle tužbu, u nagodbi.

Slijedom ove činjenice i ad hoc donesenom odlukom o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno HT dionica, u vrijeme kada nije konstituirana nova vlada, može se smatrati suspektnom, kao što postoji sumnja na moguće oštećenje državnog proračuna Republike Hrvatske, ovom prodajom.

Slijedom svega navedenog molimo vas da nam prokomentirate zašto je CERP sada oglasio prodaju, zašto se žuri sa prodajom državnih dionica HT-a?

Molimo Vas za komentar i odgovor kao pojašnjenje o prodaji HT dionica, zbog plasmana teksta, u što je moguće kraćem roku.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
to: pr@t.ht.hr
Dec 3 (2 days ago)
UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovani,

Molimo Vas da nam prokomentirate prodaju dionica HT-a na Zagrebačkoj burzi, a koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), putem javne dražbe koja će se održati 7.12. ove godine.

Jeste li kao tvrtka sudjelovali u odluci o prodaji, te kada je dogovorena prodaja državnih dionica, tko je sve sudjelovao u odluci o prodaji, i zašto je ona “tako hitna”, u vrijeme kada Hrvatska ima tehničku vladu, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke po RH?

Republika Hrvatska jedna je od dioničara HT-a, te se ovom prodajom smatra kako država i HT prodaju u vrijeme tehničke vlade “obiteljsko srebro”.

Deutsche telekom je 2005., godine “kažnjen” s 95 milijuna dolara, a koje je uplatio američkom Ministarstvu pravosuđa, zbog dokazanih koruptivnih radnji njegovih tvrtki kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), u nagodbi s američkim vlastima, kako bi izbjegao tužbu.

Slijedom ove činjenice, molimo Vas da nam pojasnite i prokomentirate ovu prodaju dionica HT-a, a kojem je i država dioničar, kao i mogućem oštećenju državnog proračuna, ovom prodajom.

Molimo Vas za što hitniji odgovor, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

From: PR T-HT [mailto:PR@t.ht.hr]
Sent: Friday, December 04, 2015 9:07 AM
To: ‘Objektiv’
Subject: RE: UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovana gđo Milas,

zahvaljujemo na Vašem upitu i u nastavku šaljemo odgovor:

„Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno prodavatelju.“

Srdačan pozdrav,

Odjel za korporativne komunikacije

Hrvatski Telekom

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gđo Budimir,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoće li TIH, reagirati na ovu prodaju, barem objavom i poduzeti neke aktivnosti u vezi ovoga slučaja? Upit smo poslali i predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, kao i tehničkoj vladi, i upravi HT-a. Stoga Vas lijepo molimo za komentar ovoga slučaja, o prodaji “obiteljskog srebra”, dok vlada nije konstituirana.

Znajući da je Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, kažnjene zbog koruptivnih radnji u iznosu od 95 milijuna dolara, pa slijedom toga postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom, u vrijeme tehničke vlade.

Deutsche telekom je 2005., godine u navedenim zemljama, dokazano, korumpirao određene institucije i ljude, što je otkrio američki Ured za pranje novca, te kako bi izbjegao tužbu, platio je navedenu kaznu u nagodbi, američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom navedenog, hoće li Transparency intervenirati ili se barem osvrnuti na ovaj slučaj, te upoznati javnost s mogućim oštećenjem državnog proračuna, te zašto baš sada ide prodaja HT dionica, kojem je dioničar i država?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gospođo Milas,

evo odgovora, na Vaš upit- odgovara dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a:

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajomdr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a

mr.scDavorka Budimir, predsjednica

Transparency International Croatia

 

Featured

Izbjeglice u Egejskom moru

Turska već mjesecima velik broj sirijskih izbjeglica koji službeno dolaze na njezinu granicu po kratkom postupku izgoni u njihovu ratom zahvaćenu zemlju i tako ih prisiljava da okušaju sreću ilegalno, s krijumčarima, upozorio je u ponedjeljak Human Rights Watch (HRW).

“Zbog zatvaranja turske granice trudnice, djeca, starci i bolesnici u bijegu od ratnih strahota u Siriji moraju prkositi graničarima”, izrazio je žaljenje član te nevladine organizacije Gerry Simpson koji je zabilježio 51 iskaz sirijskih izbjeglica.

“Turska je sve dosad velikodušno primala Sirijce i s punim pravom osigurava svoju granicu, ali tražitelje azila ne smije vraćati u ratom zahvaćeno područje”, dodao je Simpson.

Od početka građanskog rata 2011., režim islamsko-konzervativnog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, starog protivnika sirijskog predsjednika Bašara al Asada, širom je otvorio vrata izbjeglicama i danas se službeno skrbi za više od 2,2 milijuna njih, ali im ne dodjeljuje izbjeglički status ni politički azil.

Turska, koju saveznici odavno optužuju da ne čini dovoljno kako bi zaustavila priljev novih džihadista u skupinu Islamsku državu (IS) preko svog teritorija, prije nekoliko mjeseci je pojačala svoje granične kontrole.

Featured

Eksplozija i pad ruskog Airbusa iznad Sinaja pobudio je opravdane sumnje da je avion raznesen bombom koju su u njega postavili teroristi. Brojne aviokompanije u panici su, zabrinuti za sigurnost putnika.

Vjeruje se kako je razina sigurnosti na aerodromima niska u svim zemljama u kojima djeluje ISIS, ali i nekim od susjednim zemljama.

Na popisu nesigurnih aerodroma nalaze se oni u Maroku, Alžiru, Tunisu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji te Turskoj, piše Daily Mail.

Što se tiče ruskog Airbusa i istrage koja se trenutno provodi, vjeruje se da je bombu u ruski avion unio djelatnik aerodroma koji ju je spremio u prtljagu. Britanci turiste upozoravaju da neke zemlje imaju “kulturološki problem” s obukom i motivacijom sigurnosnog osoblja.

“Nije riječ samo o Egipćanima. Vjerojatno će biti sve više zemalja koje će smatrati da sigurnost leži u instalaciji novih uređaja i pisanju uputa za njihovo korištenje”, upozorio je Philip Hammond.

Featured

Kardinal-Bozanic-odgovorio-patrijarhu-Irineju-priopcenjem

Izbori su praznik demokracije, ako jesu, ono poslije izbora nije. U Hrvatskoj zasigurno, ne, a niti će biti. Demokracija ovdje teško raste i prima se, valjda ni sto godina za to ne bi bilo dovoljno.

Nije neka tajna a ni veliki napor uma shvatiti, da se Predsjednica – sama je naša sreća što ovlasti na Pantovčaku nema – htjela umiješati u izborni rasplet. To što bi to bilo izvan ustavnih ovlasti, odnosno nepoštivanje ustavnih odredbi, a koga briga, Ustav se ionako poštuje zbrda-zdola. Glavno je da stranka u kojoj je gospođa predsjednica izrasla i otišla u svijet, ostane na vlasti. Za to se ne biraju sredstva, i za taj uzvišeni cilj, sva su sredstva dozvoljena. No, relativna pobjeda stranke ‘zna se’ bila je toliko beznačajna – pet izbornih jedinica SDP-u i pet HDZ-u – da je plan propao još istog trenutka kad je Državno izborno povjerenstvo objavilo privremene rezultate. I ostalo je na tome, da je Predsjednica potpuno nepromišljeno i neodgovorno – što rade ti savjetnici, ako sama ne zna što radi? – čestitala relativnom pobjedniku.

Ali, kad ne može  Predsjednica, hoće Crkva! Na Kaptolu su se silno uznemirili na mogućnost još jednog mandata lijeve vlade pa su se odlučili na akciju. To što je ona protivna rezultatima izbora, zakonima države u koju se kunu – mi Hrvati – kao i zdravom razumu i životu, a koga je za to briga. Pa, majka Crkva valjda zna najbolje! Dakle, kako je MOST nezavisnih lista postao, svojim velikim uspjehom na ovim izborima, jako važan, možda i presudan za formiranje nove vlade, a time i vlasti, s Kaptola su krenuli frontalno na njih. S obzirom da je Most platforma, a ne politička stranka ni jedna opcija za sada nije dovoljno snažna da povuče na svoju stranu svih devetnaest zastupnika. Mišljenja koja su se mogla čuti još u izbornoj noći, da Mostu prijeti raskol, a time i raspad, kako vrijeme trgovanja ide, sve su realnija. Crkva će tome dati dostojan obol, sve da bi spasila ‘zna se’.

I tako, unatoč tome što se slažu oko nekih stvari, sve je jači sukob među članovima  MOST-a oko toga kako bi zapravo uopće trebali pregovarati sa strankama, a stječe se dojam kako je uspjeh najviše iznenadio njih same.

Hrvatska je tako često na repu Europe, s najprogresivnijim zakonima navodno, ali s najnazadnijom praksom sigurno. U Francuskoj, najvećoj katoličkoj zemlji Europe, posve je nemoguće i nezamislivo uopće da se Crkva, od najviših instanci do onih najnižih, miješa u svjetovni život, a pogotovo ne u politiku. Lijevi ili desni, manjinska vlada ili kohabitacija, kako god izbori dali. Crkva nema što tražiti ni raditi izvan sakristija. I u Njemačkoj je isto tako, koja doduše nije katolička nego protestantska, ali Crkvi se uvijek zna mjesto. Ako su nam uzor nekadašnje socijalističke zemlje, a danas najradikalnije zaostale članice EU, nećemo daleko dogurati, samo u propast.

Pa bi se tako sasvim realno moglo dogoditi, da voljom Crkve, imamo vlast koju birali nismo, koju ne želi prilična većina građana i koje je svima pun kufer. Premijera u šefu ‘zna se’ stranke, čovjeka koji je u politici više policajac nego političar, koji ne zna složiti tri suvisle rečenice, zapamtiti glavne dijelove programa stranke koju vodi, koji nije odmakao dalje od crvenih i crnih, ali koji bi baš onako kako su njegovi prethodnici odlazili iz stranke, i sâm trebao otići iz nje. A, ne, stranka ‘zna se’ bit će spašena, prisilom i nasiljem, a neželjeni čovjek i izborni gubitnik, bit će premijer.

I to samo znači, da izbori nisu festival demokracije, nego lakrdija i izigravanje zakona i prava, da MOST nije osvježenje, da nema reformi, mladih ljudi, nikakvog razvitka. Nego u 21. stoljeću, svi mi napredujemo u 19. stoljeće. Ipak, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, i svjetovnu i crkvenu.

 

Featured

Prgomet: Neæe mene nitko izbacivati iz stranke

Hrvatska je dobila svoj 9/11 – doduše preokrenutog datuma, ali je katastrofa po dvije najveće stranke slična tragediji rušenja blizanaca. Samo stranke osjećaju ovo rušenje, dok birači ne misle da su pogriješili. I HDZ i SDP su se urušili poput američkih blizanaca – u roku od par sati, do temelja. Ono što nacija nije čula, jest, koliko su dvije stranke dobile glasova, bez koalicijskih partnera. Ali to vjerojatno nećemo nikad niti čuti.  

Tomislav Karamarko i HDZ

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko u izbornoj se noći, sa zakašnjenjem od oko sat vremena obratio “navijačima” HDZ-a u svom stožeru, ujedno i naciji, nakon konzultacija sa svojim savjetnicima i koalicijskim partnerima – da je HDZ pobijedio. Istina je malo drugačija. SDP je izgubio sa svojom koalicijom, no niti HDZ nije pobijedio. Jutro poslije, donijelo je još poražavajuće službene rezultate, imajući na umu da je HDZ uzeo i glasove dijaspore.
MOST kao trojanski konj
MOST je sve zakomplicirao i postao trojanski konj dvije velike stranke. Niti jedna stranka ne može, niti mora tražiti “kuršlus” van sebe same. Birači nikome, ma kako se god on zvao, ne opraštaju deložacije, suspektne kredite, banke, švicarske franke, satrano pravosuđe koje je postalo najveća nakarada ovoga društva, raznorazne uhljebe, što političke, što one druge, namete i socijalnu neosjetljivost prošle vlade. Obje stranke su tokom godina uništile malog čovjeka, zaboravljajući da na njemu mirno žive svi uhljebi, da je politika odgovorna narodu, ma koliko god ona željela biti iznad njega. “Možeš koliko hoćeš, ali ne dokle hoćeš”, stara je uzrečica, koju su vladajući u obje stranke zaboravili. I dobili su što su zaslužili. Onaj tko ne sluša i ne radi u korist svog naroda, neće više biti na vlasti. Narod ga diže i spušta. Nikako shvatiti da prepotentnost i javašluk, onih koji rade na dobrobiti pojedinaca, uništavajući malog čovjeka, više ne prolaze u narodu. I tako su birači odlučili pravdu sami podijeliti na izborima a konačan rezultat je – nećemo vas, iznevjerili ste povjerenje nacije, malih ljudi, pa tako niti jedna velika stranka nije dobila potreban broj glasova za pobjedu. Narod je odlučio, a političari neka se koprcaju. To su tražili i dobili. No, ukoliko slijedeća vlada, koalicija neće raditi i zaštiti malog čovjeka – očekuju nas vrlo brzo novi izbori. Sve stane u jednu rečenicu: Promijenila su se vremena, kada su birači trpjeli i šutjeli. Ovo svima valja upamtiti. Genetska greška je što Hrvati dugo pamte.
Predsjednica zbrzala i stavila kamen oko vrata
Da je bilo tko u vlasti radio godinama unazad, po pravdi – pobijedio bi. Nisu ljudi više zadrti “svojom” strankom, i to su jasno pokazali na izborima. Od stranačke pripadnosti se ne živi. Ali i slijedeća vlada, ukoliko neće raditi na dobrobiti malog čovjeka ima svoj, puno kraći rok od četiri godine. Šteta je, da obje stranke nisu uzele u obzir poraz i šup kartu udijeljenu bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću, koji je bio lakmus ovim izborima. Već sada je posve jasno, da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, nakon devet mjeseci provedenih na Pantovčaku, ne bi danas prošla na ponovljenim izborima. I ona je uvelike zaslužna za krah HDZ-a, svojim izletavanjem, provokacijama iz Kine legalno izabranoj vladi, jer dolazi iz redova HDZ-a. Posljednji gaf joj je bio čestitka prije službene objave DIP-a, o rezultatima parlamentarnih izbora. Tako je i ona uzela kamen i stavila ga sebi i svojoj stranci koja ju je vinula na Pantovčak oko vrata.
Što je zapravo bila poanta HDZ-ove kampanje?
HDZ-ovci po krvi, zamjeraju šefu stranke Tomislavu Karamarku beskrajnu vjeru u njegove savjetnike, koji su, istina, i više nego dobro odradili posao SDP-u, nego HDZ-u. Zamjeraju mu izbjegavanje sučeljavanja s Milanovićem, što nije ušao u ring, a želja za premijerskim mjestom, pokazala se kao utopija. Nije dovoljno iščitati ankete i ravnati se po njima. Zamjeraju mu članovi, što je ispao “zec”, primivši zdravo za gotovo “da je već premijer”, naopako računajući, da će pokupiti i da ima više od 68 glasova, jer su ga savjetnici u to uvjerili. Zato nije išao na sučeljavanje, prihvativši izvitoperenu retoriku svojih savjetnika: “ja sam pobjednik izbora”, “ne moram se sučeljavati s nikim”, “pobjednički rezultat je na mojoj strani”. On sam, pak, ne posjeduje širinu pogleda, imajući na umu njegov policijski profil, savjetnici mu također nemaju širinu, loš je retoričar i nije ponudio biračima ništa osim uvreda, po naputku svojih savjetnika drugim strankama, vjerujući u njihove loše, poslije će se pokazati – katastrofalne procjene. Još uvijek nije jasna predizborna kampanja HDZ-a, tj. što se željelo njome postići. Ako su željeli uzeti glasove SDP-u, nisu smjeli vrijeđati SDP-ovo biračko tijelo. Ako su željeli mobilizirati svoje “spavače”, trebali su se koncentrirati na program. Što je, zapravo, bila poanta HDZ-ove predizborne kampanje?
Prgomet ima širinu
 

Tako HDZ nije dobio izbore, s tri “boda” razlike od bivših. Podjednako su loše obje stranke i narod ih ne želi. To je poruka koju se treba shvatiti, za budućnost. Šef HDZ-a još nije kontaktirao MOST, Božu Petrova, niti Prgometa službeno, očito niti sada ne shvaćajući kako je danas najvažnija stvar u zemlji zvati se Drago Prgomet. Jer Prgomet ima daleko više političkog iskustva, uzevši u obzir da je od 2003., godine ušao u Sabor kao HDZ-ovac. Ali se također postavlja pitanje, ako je sada Prgomet otkriven, što je radio prošlih godina, osim što se u neslozi razišao s HDZ-om i Karamarkom, a javnost ga doživljava kao promjenu. Ta on je godinama već u politici, ima više političkog iskustva od Karamarka, nije tip koji ne trpi debate, dapače, stječe se dojam da ih i voli, a to može samo čovjek koji posjeduje širinu i dubinu. Daleko od toga da Prgometu neće proraditi taština i da mu ego neće proraditi. Valja upamtiti da je Drago Prgomet od 2003., u Saboru, da je obnašao funkciju člana Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, bio član Odbora za useljeništvo, ali javnosti je odnedavno postao poznat. Kako to, da se od 2003., bavi politikom i sjedivši u Saboru, a hrvatska javnost ga je tek sada otkrila? Što je Prgomet radio u Saboru, da se nije istakao i puno prije u svom radu?

Reteriranje šefa HDZ-a

Karamarko želi ponuditi Prgometu, kako se neslužbeno doznaje, mjesto premijera, a on sam, vratio bi se u Sabor i odradio svoj mandat u tišini, šefujući HDZ-om, u sjeni, primiren.
Greška za greškom 
I opet greška, stara tjedan dana prije izbora. Karamarko je, po naputku svojih savjetnika omalovažavao MOST, baš kao i Kujudndžić Živi zid na izborima za predsjednika. Kujundžić je potonuo, Živi zid “prošao”. I opet se ništa iz prošlih predsjedničkih izbora nije naučilo, koji su, opet ponovljeno, bili lakmus ovim izborima.
MOST neće u koaliciju, ofermanio je potvrdu od javnog bilježnika. Tako bi ga obje stranke lako mogle lomiti i nesviklog Prgometa na mjestu premijera, da se HDZ ili SDP pojave u dogledno vrijeme kao spasitelji, kada ovoga stignu sve nedaće koje nosi premijerska funkcija. Prgomet pak ne smatra Karamarka svojim nekim velikim protivnikom. Niti treba, dokazali su to izbori.
Milanović ponudio MOSTU partnerstvo
Milanović je, pak, cijelo vrijeme izborne kampanje, doduše samo na novinarske upite odgovarao HDZ-u otrovno, stavljajući u prvi plan ono što je napravila njegova vlada i što joj je na umu u daljnjem radu. Ali ljudi nisu zaboravili braniteljski šator u Savskoj, ministra policije Ostojića “mogu ali neću”, koji ga nije želio maknuti, zorno pokazujući na ovom primjeru, da nismo svi jednaki pred zakonom. Dozvolila je dosadašnja vlada deložacije ljudi, socijalnu neosjetljivost, ne zaštićujući malog čovjeka,  Zmajlovićevo divljanje i selidbu, besramno trošenje novaca poreznih obveznika, Pusićkinu vožnju pod rotirkama psa k veterinaru i bahatluk prijevoza avionom iz Ankare, Opaćićkino ne primanje silovanih žena – i još mnogo toga. Umjesto da je “čistio” kao premijer sve afere, po kratkom postupku, danas bi bio pobjednik. Štiteći “svoje”, uništio je sebe, koaliciju i – izgubio izbore. Da je radio, birači bi vidjeli da su svi jednaki pred zakonom, makar u praksi to nikada nećemo biti, ali bi bila bačena kost za slijedeće četiri godine. Milanović je, za razliku od Karamarka, zatomio svoju nadaleko poznatu aroganciju koja je čak postala i simpatična, u izazivanju šefa HDZ-a na sučeljavanje, a ovaj odbio – također iz arogancije (oni su karakterno isti). U izbornoj noći javno je pozvao najvažniju udrugu u zemlji MOST, dobitnike izbora, da se pridruže koaliciji riječima “Mi ne možemo sami” i ponudio partnerstvo MOST-u. Jer drugačije niti ne može doći na vlast.
Najvažnije se danas zvati Drago… Prgomet
I on također, ukoliko mu ego dozvoli, kako kažu neslužbeno u SDP-u, želi najvažnijem imenu u zemlji Dragu Prgometu ponuditi mjesto premijera, dok bi se on sam fizički sklonio u Ministarstvo vanjskih poslova na mjestu ministra. Na taj način pokazao bi svoju veličinu i širinu, pomalo savjetujući Prgometa. I tu je u prednosti pred Karamarkom, jer šef HDZ-a nema apsolutno nikakvo praktično iskustvo na premijerskoj poziciji.
“Hladni rat” preko Hrvatske
Kako hrvatska javnost, barem većina ne zna da se već godinama preko Hrvatske vodi “hladni rat” između Amerikanaca, Britanaca, a i Rusi nam dođu k’o nepotreban flaster, koji žele ući na ove prostore, pa čičak traka EU, koja bi određivala što možemo, a što ne – to je cirkus još i veći. Amerikanci su se unervozili udarajući po Hrvatskoj pitanjem “što želi”, jer Rusi preko MOL-a i Mađarske žele ove prostore, s predbacivanjem Amerikanaca: “Vi biste kao Vučić šurovali s MOL-om”. U isto vrijeme, predsjednica se priklonila Višegradskoj skupini, na što Amerikanci ne gledaju blagonaklono, poslavši poruku preko Britanije odnosno Davida Camerona – nek se Hrvatska odluči. U ovom cirkusu, dvije zaraćene strane jednako dišu: Neće Ruse, niti im je EU daleka rođakinja. A Hrvati neće nikoga – ukoliko im taj netko ne pruži osnovu za dobar život i garantira isti – nečim. Do sada je Hrvatska bila poligon stranaca i rob diktatura kako se kome prohtije. Milanović je odbrusio Europskoj komisiji, što su Hrvati popratili sa simpatijama u slučaju Slovenije. Hrvatska treba čovjeka koji će štititi njene interese, ne podilazeći vanjskim faktorima.
Razbijena politička matrica
Ovo je prvi put da su Hrvati, ne obazirući se na vanjske diktate, jer većina nije niti percipirala, a samo takvi mogu kompletno slomiti cijelu političku matricu, izabravši po svojem nahođenju, a ne diktatu politike izvana, dobro ili loše po sebe. Uzalud su političari letali od Merkelice do Camerona, naslikavali se i blesasto smješkali u kamere. “Imamo potporu vanjskih” – biračima nije sjelo. Tko vanjski daje potporu i kome – Hrvatima je svejedno. Ukoliko su loše izabrali, izbori će biti puno prije kraja redovnog mandata. Ne može se više, niti koliko hoće niti dokle hoće.
Šup karta od sada i prije završetka mandata
U Hrvatskoj se politika svela i najvažnija stvar danas je – zvati se Drago Prgomet. Od prije neki dan, ništa više neće biti kao do sada. Političari će šup kartu zaraditi i prije kraja mandata. Ukoliko žele stolovati, provučeni danas kroz ušicu igle, tko god zasjeo i dobio mandat. Neće se više moći provlačiti službena kartica u osobne svrhe, dizati avion, vozikati psa pod rotirkama k veterinaru, trošiti i ne odgovarati za rasipanje poreznog novca. Bolje se riješiti jednoga, dvoje, troje, nego “kleknut” na izborima. Ukoliko budu pametni. No u to je teško moguće povjerovati i naivnima.
Featured

23.45

Za Hrvatski sabor birali smo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u ‘dijaspori’, a osam pripadnici nacionalnih manjina. Za Sabor se glasalo u Hrvatskoj, te u još 48 država diljem svijeta.

00:59 DIP-ovi rezulati (67 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:35 DIP-ovi rezulati (59 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:25 DIP-ovi rezulati (54 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:00 Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin obratio se javnosti u ponoć. Glasovalo je 60,47 posto birača. Ukupno je obrađeno 50 posto glasova.

Domoljubna koalicija  61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

23:56 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 45 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

IDS – 4

HDSSB – 2

Bandić Milan 365 – 2

Živi zid – 1

Uspješna Hrvatska – 1

23:40 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 40 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

HDSSB – 2

IDS – 4

Živi zid – 1

Bandić Milan 365 – 2

Uspješna Hrvatska – 1

23:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 35 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)
SDP-ova koalicija 54
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
Uspješna Hrvatska 1
ŽIVI ZID 1


23:00 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 31 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 61
SDP-ova koalicija 53
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
UH 1
ŽIVI ZID 1

22: 50 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 26,45 posto obrađenih biračkih mjesta:

SDP-ova koalicija 55
MOST 19
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 2

IZBORIIzvor: n1

22:30 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 22 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 53

MOST 18
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 1
Uspješna Hrvatska 1

22:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 19 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 54
MOST 16
IDS 5
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2
Bandić 2

IZBORIIzvor: N1

22:00 Prvi službeni, ali nepotpuni rezultati DIP-a nakon 14,30 posto prebrojanih glasova:

Domoljubna koalicija 63
Hrvatska raste 52
MOST – 17
IDS 5
Živi zid 2
Bandić 2
HDSSB 2

21:45 Ostojić: Drago mi je da je Prgomet odbio ponudu HDZ-a

21:40 Ružica Vukovac iz Mosta: Nude nam mjesto šefa Sabora i premijera.

21:20 Vrdoljak: Idemo napraviti veliku koaliciju s MOST-om

21:15 Živi zid je i očigledno zadovoljan brojem mandata koje je osvojio prema izlaznim anketama. Pred hotelom u kojem čekaju i konačne rezultate ‘pripremili’ su bakljadu.

21:11 HDZ-ovci su se uhvatili u kolo i rasplesali uz Thompsonove hitove

21:10 Jadranka Kosor za N1: Razgovori su već počeli i telefoni su usijani

21:00 Ivo Josipović kazao je za N1: ‘MOST je uhvatio pravi trenutak. Kao nekad Laburisti. No očito je riječ o ljudima koji imaju nešto za reći. Most je više desno nego lijevo. Ne bih nagađao o postizbornim koalicijama’

20:55 Sociolog Dražen Lalić je u razgovoru za N1 rekao: “Ja da sam na mjestu MOST-a, ja bih isključio telefone. ORaH je ostao na samo jednoj političarki i bilo je jasno da će loše proći, kada je Mirela Holy promovirala izbornu kuharicu.”

“Opozicija nije uspjela pretočiti nezadovoljstvo u podršku za sebe. Most i manje stranke će odlučivati o Vladi. Oni su se pojavili tek nekoliko mjeseci prije izbora i vidi se da imaju pojedine konzervativne predstavnike, kuda će oni krenuti u smislu koaliranja je teško procijeniti.

20:50 Prema novim rezultatima izlaznih anketa Domoljubna koalicija koja je preuzela vodstvo s ukupno 57 mandata najbolji rezultat, devet mandata, ostvarila je u V. izbornoj jedinici (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko srijesmka županija), dok je koalicija Hrvatska raste najuspješnija u III. jedinici (Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija) gdje je dobila osam mandata.

20:10 NOVI PODACI IZLAZNIH ANKETA:

Domoljubna koalicija 57
Hrvatska raste 56
MOST 17
Živi zid 3
IDS 3
Bandić 2
HDSSB 2

20:00 U studiju N1 televizije izlazne ankete komentirali su i ekonomistica Sandra Švaljek te povjesničar Tvrtko jakovina.

‘Rezultat je interesantan jer tako nešto još nismo imali. Poznato je da stranke ciljaju glasača u sredini a to je došlo do izražaja u programima vodećih koalicija

Čisto ziherašenje, a to nije primjereno za trenutak u kojem je Hrvatska. Rezultat Mosta je nagrada birača za hrabrost koju su pokazali. Ekonomski program Mosta je krajnje liberalan, ali teško je reći da su građani to prepoznali. No Most ima određene rezultate na lokalnoj razini’, rekla je Švaljek.

‘Ako ovakvo stanje ostane onda će Most biti ključan. Meni se čini da će lijeva koalicija lakše pregovarati oko reformi javne uprave. Manjinska vlada nije katastrofa, ali bit će eksperiment. U toj situaciji Most može gurati vladu na reforme. Meni se čini da Most ima dilemu da li su treća opcija i to može biti skliska stvar. Ako dođe do pregovora, mi imamo iskustvo da se male stranke moglo jeftino kupiti’, smatra Jakovina.

19:43 Gosti u studiju komentirali su prve izjave političara nakon izlaznih anketa.

Vučković: Dobro smo predvidjeli da će ovo biti triler. Nije dobro da neki već proglašavaju pobjedu, Hajdaš Dončić je tu bio ishitren.

Lalić: Tri su opasnosti. Prvo – politički autizam vodećih stranaka. Druga je opasnost od manjinske vlade, jer ako je vjerovati Mostu oni neće koalirati. Treća je opasnost vezana za neprihvaćenje odgovornosti kod manjinskih lista.

19:09 Prema prvim izlaznim anketama, Živi zid je osvojio tri mandata.

19:08 Prema prvim izlaznim anketama ORaH nije osvojio niti jedno zastupničko mjesto.

19:07 MOST u euforiji: Za sada imaju 18 zastupničkih mjesta.

19:06 Koalicija Hrvatska raste zadovoljna izlaznim anketama.

19:05 Po objavi izlaznih anketa u stožeru HDZ-a zavladala je nevjerica.

19:03 Prema izlaznim anketama koalicija Hrvatska raste 56 mandata, HDZ-ova isto toliko. Most osvaja 18, HDSSB 2, IDS 3, Živi zid 3, Bandić Milan 2 mandata.

18:55 Izbore u studiju N1 komentiraju sociolog Dražen Lalić i politička analitičarka Milica Vučković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Komentar izlaznih anketa.

Lalić: Očito je da se bez Mosta neće moći formirati vlada u Hrvatskoj

Vučković: Ovo će biti veliki politički test za Most.

Koliko je izlaznost važna?

‘Jako je važna, jer je to indikator povjerenja birača. Nadam se još boljim rezultatima do kraja glasanja jer sam očekivala i veću izlasnost’, kaže Vučković.

Lalić: Očito je da velikim strankama odgovara niža izlasnost. Imamo sličnu izlasnost kao i 2011. Izgleda da se apatija u društvu i dalje održava.

Postoji li neko objašnjenje zašto je ujutro bila bolja izlaznost?

Vučković: Teško je reći, no ja bih rekla da su izašli ranije zbog lijepog vremena. To su građani koji uvijek izlaze na izbore.

Lalić: Najveća je snaga ovih 30-ak posto koji nisu izašli i na to mora računati svaka vlast. U situaciji razmjerno male izlaznosti onda veće snage profitiraju jer imaju bolju organizaciju i više rade na terenu.

Specifičnost Hrvatske je da je u urbanijim sredinama veća izlaznost.

Lalić: Veća je koncentracija visokoobrazovnih ljudi, a i lako je uočiti da su u tim gradovima bolji uvjeti za život. Sve je to vezano uz ranije spomenutu apatiju. Kad su ljudi opterećeni siromaštvom – nije ih briga za izbore. Očito je nezadovoljstvo političkim akterima svih boja.
18:48 Stožer HDZ-a u Gastro Globusu na Zagrebačkom velesajmu je poluprazan, a od viđenijih HDZ-ovaca njime je prošetao tek Željko Reiner.

18:30 Sudeći po izlaznosti, ovo će biti doista posebni izbori, motivacija birača i njihov broj samo je jedna od činjenica koje bi mogle odlučiti ove izbore. Veliko je pitanje večeras kako će proći veliki izborni blokovi Hrvatska raste predvođena SDP-om i Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om.

Podsjetimo, do 16:30 glaslao je 46,57 posto birača. Prije četiri godine izlaznost je do 16:30 iznosila 46,06 posto.

Prvi izbori s preferencijalnim glasom

Osmi su  ovo saborski izbori, prvi parlamentarni na kojima su birači imali preferencijski glas, dakle na listi za koju su glasali mogli su zaokružiti i ime kandidata kojemu su davali prednost, odnosno kojeg su preferirali u odnosu na sve druge kandidate s te liste.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak, odnosno mjesto na listi. Za naklonost birača bore se političke stranke i koalicije, nezavisni i kandidati nacionalnih manjina, kandidata je više od 2.300 sa 166 listi, mahom stranačkih.

Featured

miletic

Predsjednik IDS-a Boris Miletić u utorak je izrazio nevjericu što je vodstvo HDSSB-a u Saboru predalo izborne liste u pratnji Slavonske sokolske garde u crnim uniformama s HDSSB-ovim zastavama, ocijenivši to sumrakom zdrave pameti.

Miletić je za Hinu izjavio kako je ostao šokiran, kao i cijela Istra.

“Glavaš postrojava crnokošuljaše u središtu Zagreba, a nitko ne reagira. To je sumrak zdrave pameti, demonstracija gluposti i primitivizma”, poručio je Miletić.

Postrojavanje tzv. Glavaševe garde ocijenio je uvredom za sve što je Hrvatska postigla u posljednjih dvadeset godina u smislu razvoja demokracije i civiliziranog društva. “Sretan sam što se tako nešto u Istri ne može dogoditi”, zaključio je Miletić.

Na Hinin upit u PU zagrebačkoj rekli su da u tom slučaju nije bilo elemenata prekršaja ili kaznenog djela.

Featured

Šibenik, 19.10.2015. - Pomorski vještak Ante Zaninoviæ, s Brodarskog instituta, kazao je na suðenju poduzetniku Tomislavu Horvatinèiæu da njegov gliser ne bi svom silinom 16. kolovoza 2011. kod otoèiæa Maslinovik u primoštenskom akvatoriju udario u jedrilicu talijanskog braènog para Salpietro, koji je u nesreæi poginuo, da ona nije prekasno skrenula u desno. Na arhivskoj fotografiji Tomislav Horvatinèiæ tijekom suðenja na Opæinskom sudu u Šibeniku 8.5.2012. godine. 
foto HINA / mm

Poduzetnik Tomislav Horvatinčić rekao je u obrani iznoseći je u postupku koji se vodi protiv njega na šibenskome sudu zbog sumnje da je u kolovozu 2011. skrivio pomorsku nesreću u kojoj je poginuo talijanski bračni par Salpietro kako ne prođe dan a da ne pomisli na poginule i kako život mjeri u razdobljima prije i poslije nesreće, a da je neposredno prije sudara doživio ‘blackout’.

Kako je rekao, unatoč odbijanju obitelji da prihvati materijalnu kompenzaciju za poginule, i dalje je spreman za takav dogovor.

Horvatinčić je u jednoipolsatnom iznošenju obrane iscrpno opisao kako je iz njegove perspektive izgledao kobni dan te okolnosti prije nesreće.

Sudu je ispričao kako je sa zaručnicom odlučio uzeti “nekoliko dana pauze te su napravili itinerar od Ičića do Hvara”.

Rekao je da je kobnog dana imao glavobolju pa je popio dvije tablete Tomapirina te se sa zaručnicom uputio prema Hvaru.

Najprije je plovio brzinom od tri do pet milja, a kad je izišao na otvoreno more, povećao je brzinu na 20 do 25 milja, te je prebacio na autopilotno upravljanje plovilom, no ostao je sjediti za kormilom, kako je objasnio, u maniri dobrog pomorca.

U jednom trenutku, rekao je Horvatinčić, na udaljenosti oko tri kilometra na desnoj je strani ugledao jedrilicu koja se kretala prema njemu, no nije imala razvijena jedra.

Nakon nekog vremena uočio je jedrilicu udaljenu oko 400 metara, opet njemu s desne strane, no, kako je rekao, iskusni pomorci ne reagiraju prije nego što se nađu na udaljenosti od 250 ili 300 metara od drugog plovila.

Horvatinčić je rekao kako je i on namjeravao na spomenutoj udaljenosti autopilot skrenuti ulijevo, no u tom je trenutku doživio, kako je to nazvao, ‘blackout’.

Osvijestio se kad ga je zaručnica prodrmala i nekoliko puta zazvala imenom, a odmah nakon toga, rekao je sudu, udario je u ‘nekakvu prepreku’.

Kad se okrenuo, vidio je da se dogodila havarija, da je naletio na jedrilicu koju je namjeravao izbjeći.

Na 92 mu se nitko nije javio, a 112 zaboravio pozvati

Tada je pozvao gumenjak koji je prolazio u blizini, a za kormilom mu je bio Nijemac, koji mu je rekao da su ljudi s jedrilice mrtvi te kako nema potrebe ići na taj brod. Dodao je kako je odmah počeo zvati pomoć, no na broj 92 nitko mu se nije javio.

Nije se sjetio, rekao je, nazvati 112, no počeo je zvati prijatelje i poznanike iz Splita te s Hvara, od kojih je tražio da pozovu pomoć. Dodao je kako je bio u potpunom šoku.

Na pitanje suda kako objašnjava svoju prvu izjavu, koju je poslala njegova tvrtka, a u kojoj je naveo kako je nesreću “izazvala greška na autopilotu”, Horvatinčić je odgovorio kako ne isključuje mogućnost da je problem bio u upravljačkom mehanizmu, no ne sjeća se da je izričito spomenuo autopilota.

Horvatinčić je ustvrdio kako članu uprave tvrtke Vajagiću nikada nije diktirao niti sugerirao što da napiše u priopćenju medijima te kako je on to učinio samoinicijativno, pretpostavljajući u čemu je problem s obzirom na dosadašnje intervencije na plovilu.

Na današnjem ročištu odbijen je i zahtjev predstavnika obitelji poginulih Talijana za izuzeće sutkinje Maje Šupe zbog tvrdnji kako je pristrana i naklonjena optuženiku.

Tražio odštetu od obitelji poginulih Talijana

Tvrtka Tomislava Horvatinčića, kako javlja HRT, tražila je 250 tisuća eura odštete od obitelji talijanskih nautičara stradalih u pomorskoj nesreći kod Primoštena. To je na suđenju otkrio opunomoćenik obitelji Salipietro Ognjen Frangeš te je upitao Horvatinčića je li upoznat s tim procesom pokrenutim na Trgovačkom sudu u Splitu.

Riječ je o tvrtki Santa Marina na koju je bila registrirana i jahta kojom je Horvatinčić udario u jedrilicu talijanskog para.

“Ja svaki dan potpisujem jako puno dokumentacije”, rekao je Horvatinčić dodavši kako ne zna je li to potpisao niti da se sjeća odštetnog zahtjeva.

Featured

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” Željko Stipić ponudio je u ponedjeljak članstvu svojeg sindikata ostavku na raspolaganje, držeći da je nedavni štrajk u obrazovanju i znanosti bio neuspješan, pa za takav neuspjeh treba snositi posljedice.

Stipić ističe da je štrajk započet 25. rujna radi povećanja plaća u obrazovanju i znanosti za četiri posto doživio urušavanje i osipanje. Bio je to najduljii štrajk koji nije donio ništa, a zbog osipanja sudionika i neuspjeha sindikati će u svakoj idućoj situaciji biti sve slabiji i štrajkaški nesposobniji izboriti se za svoje ciljeve.

Dalekosežne posljedice neuspjeha štrajka

“Zbog neuspjeha ovog štrajka, čemu smo i mi iz ‘Preporoda’ u nekoj mjeri pridonijeli, ali i zbog dalekosežnih posljedica koje će taj neuspjeh izazvati na sindikalnoj sceni, podnosim ostavku o kojoj će se svi članovi sindikata izjasniti pojedinačnim, tajnim izjašnjavanjem”, izjavio je Stipić na konferenciji za novinare.

Stipićeva ostavka nije neopoziva već će se o njoj moći izjasniti preko 8000 članova sindikata, koji će od 7. do 13. listopada o tomu glasovati, a odluku će donijeti većina glasova onih koji pristupe izjašnjavanju.

Slože li se s njegovom ostavkom, Stipić će odustati od kandidature za idući mandat za koju su ga predložile podružnice sindikata, a dobije li pozitivno mišljenje članstva, njegova će kandidatura za daljnje obnašanje dužnosti biti na skupštini sindikata 8. listopada zajedno s ostalim kandidaturama.

Smatra da je razlog za štrajk bio osnovan i zato su u njemu solidarno sudjelovali s ostala tri sindikata koji su ga organizirali, ali se tijekom štrajka pokazalo da su sindikalci podcijenili solidnu pripremljenost Vlade za taj štrajk, kaže.

“Sindikati su odluke o nastavku štrajka donosili euforično, bez analize, ignoriranjem činjenica i podataka”, tvrdi Stipić.

“Predložili smo da se štrajk okonča treći ili četvrti dan, ali smo odbijeni. Trebalo je imati izlaznu strategiju i ne dovesti se u situaciju da nam Vlada ponudi onakvo ponižavajuće pismo namjere”, kaže Stipić dodajući da štrajk “nije vodio Ribić, nego premijer Milanović, on je iz Vlade vukao konce”.

Na upit očekuje li ponudu ostavki kolega iz drugih sindikata, Stipić je odgovorio kako to od njih ne očekuje jer bi time doveli u pitanje ono što smatraju neospornim, a to je uspjeh štrajka. On uspjehom ne smatra to što se nekoliko dana pričalo o potplaćenosti prosvjetara jer se, kaže, o tome priča već godinama.

“Gore od neuspjeha je neuspjeh proglasiti uspjehom. Onaj tko je uspio, treba dobiti priznanje i pohvalu, a mi koji smatramo da nismo uspjeli dajemo ostavku”, kaže Stipić.

Komentirajući Stipićevu ponudu ostavke, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je Hini kako je podupire, kao i prijedlog da i ostali učine isto.

Najavio je da će i on, kao i predsjednik sindikata Igor Radeka na sjednici Velikog vijeća sindikata, 17. listopada, podnijeti ostavke, a o njima će se izjasniti Veliko vijeće.

“Treba vidjeti gdje je lanac pukao, kod vodstva, povjerenika ili članova, treba se analizirati situacija”, kaže Ribić naglasivši da to nije ništa novo ni spektakularno, ali da Stipić od toga radi spektakl i predstavu za medije.

“Trebao je onda Stipić dati neopozivu ostavku, s obzirom na to koliko se trudio tijekom štrajka raditi analize i ostalo što je potkopavalo samu provedbu štrajka”, smatra Ribić.

Ponovio je svoju ocjenu da su štrajk kao “vrstu pritiska”, kao bitku za svoj cilj sindikati izgubili, i tu nema pobjede, no štrajk je bio i demonstracija sindikalnih zahtjeva.

“Ostavio je traga na društvo, izbornu kampanju, javnost i politku. Jeka ovog štrajka ostat će u glavama svake politike koja pobijedi, svatko će znati što su prosvjetari tražili i svatko će znati da prosvjetari mogu ‘ugristi”, ponovio je Ribić svoje tvrdnje izrečene na dan prekida štrajka.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec naglasio je da nije štrajk proglasio uspješnim jer cilj povećanja plaća od četiri posto nisu postigli i Vlada je ovoga puta bila jača i pobijedila.

“Tvrdim da zbog toga borbu nećemo zaustaviti i sa svojim ćemo zahtjevima dočekati svaku iduću Vladu, koja god to bila. Uostalom, iz poraza se više može naučiti nego iz pobjede i to je prilika da ojačamo svoje slabe karike”, kaže Mihalinec.

U vezi podnošenja ostavke kaže da se nakon svake akcije u tom sindikatu radi temeljita analiza na svim razinama, a po statutu su mandati njega kao predsjednika, kao i svih dužnosnika sindikata, također na raspolaganju.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koja je prva objavila prekid štrajka, nije bila dostupna za komentar ostavke, no ona je odmah po odustajanju od štrajka poručila da je štrajk bio uspješan jer su sindikati pokazali da znaju braniti svoju profesiju, te su upozorili na probleme u sustavu obrazovanja.

Featured

Nakon šest godina recesije Hrvatska je u posljednja dva kvartala zabilježila simboličan rast gospodarstva te ušla u stagnaciju, a snažniji oporavak ne očekuje se niti sljedećih godina.
Prema istraživanju Bloomberga ponovno smo svrstani među deset najslabijih ekonomija svijeta, što se tiče gospodarskog rasta, te smo ove godine na šestom mjestu s prognoziranim rastom od 0,2 posto.
Najveći pad imat će Ukrajina gdje se očekuje pad BDP-a od čak 4 posto, dok se na drugom mjestu nalazi Rusija s padom od 3,5 posto. Ukrajinsko gospodarstvo pogođeno je ratom na istoku zemlje, dok Rusija trpi zbog zapadnih sankcija i niskih cijena nafte.
Slijede Brazil i Argentina čija gospodarstva su pod pristiskom zbog snažne inflacije i visoke nezaposlenosti. Brazilsko gospodarstvo ove će se godine, prema procjenama, smanjiti za 1,6 posto, dok će Argentina imati pad od 1,5 posto.
Među deset najslabijih gospodarstava našla se i Švicarska koja je pogođena snažnim rastom tečaja franka te će njihov BDP porasti za samo 0,1 posto.
Hrvatska je na šestom mjestu s rastom od 0,2 posto, dok se za Srbiju, prema Bloombergovom istraživanju očekuje rast od 0,5 posto.
Grčka, koja je ovog tjedna završila u bankrotu nakon što je propustila uplatu 1,6 milijardi eura dospjelih obveza prema Međunarodnom monetarnom fondu ove godine trebala bi imati rast gospodarstva od 0,9 posto.
Na posljednjem mjestu deset “najsporijih” je Italija, koja se već dulje vrijeme bori kako bi probudila uspavano gospodarstvo, a prema procjenama ove bi godine trebala imati rast od 1,1 posto.
Sa druge strane, od europskih zemalja najveći rast imat će Irska čije gospodarstvo bi trebalo porasti za 4,5 posto, a slijedi Poljska s porastom od 4 posto. Češka i slovačka imat će rast od 3 odnosno 2,9 posto.

Featured

hrastov

Jedan od najdužih sudskih procesa u povijesti hrvatskog pravosuđa, slučaj Hrastov, koji se po sudnicama vuče već 21 godinu, dobio je (privremeni) epilog na Vrhovnom sudu.

U ovom procesu punom apsurda, Županijski sud u Karlovcu je Mihajla Hrastova, optuženog za ratni zločin iz 1991.-e na Koranskom mostu u kojem je ubijeno 13 srpskih civila već tri puta oslobađao uz obrazloženje da je pucnjavi predhodio napad srpskih vojnika čime su oni izgubili status zarobljenika.

No, Vrhovni sud poništio je sve tri presude i sam proveo drugostupanjski i trećestupanjski postupak te Hrastova proglasio krivim i osudio na sedam godina zatvora. Potom je Ustavni sud poništio tu presudu zbog proceduralnih razloga pa je suđenje pred Vrhovnim sudom počelo iznova. U tom postupku Hrastov je osuđen na četiri godine zatvora

Vrhovni sud danas je odbio žalbe Hrastova i karlovačkog Županijskog državnog odvjetništva te Hrastovu potvrdio četverogodišnju zatvorsku kaznu za protupravno ubijanje i ranjavanje neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991.-e:  “Sud je presudio žalbe optuženika Mihajla Hrastova i državnog odvjetnika koje se odbijaju kao neosnovane te se potvrđuje drugostupanjska presuda”, stoji u presudi.

Hrastov je i u prvom postupku Vrhovnog suda proglašen krivim jer je postupio protivno Haškoj i Ženevskoj konvenciji iako je djelovao kao pripadnik posebne jedinice policije karlovačke policije i to u vrijeme kada su jedinice MUP-a i Zbora narodne garde odbijale napade aktivnog i rezervnog sastava JNA na Karlovac.

Naime, Vrhovni je sud zauzeo stanovište da nije smio, nakon što je primio zadatak da sa svojom grupom čuva i preprati u prostorije Policijske uprave grupu vojnika, pucati na njih na Koranskom mostu, jer nisu bili neposredno ugroženi životi njega i drugih policajaca.

No Županijski sud oslobađao ga je na temelju iskaza svjedoka i samog Hrastova da je njegov suborac, koji je bio pratitelj zarobljenika napadnut, te da su nakon toga pripadnici JNA krenuli prema Hrastovu. U oslobađajućim presudama stajalo je da je time “stao u obranu napadnutog suborca. a od sebe je otklonio izravno predstojeći napad i spriječio zlo većih razmjena, upad neprijatelja u grad“, dakle da je “postupao u nužnoj obrani, zbog čega je i oslobođen“.

Ovaj slučaj pun proturječja, nakon 24 godine dočekao je i drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda, koja još nije dostavljena njegovom odvjetniku, Krešimiru Vilajtoviću, no on je njome vidno nezadovoljan:

“Činjenice i dokazi koji su izvedeni tijekom postupka isključivo su kazneno-pravna odgovornost gospodina Hrastova. Takvog uvjerenja je bio i Županijski sud u Karlovcu kada ga je tri puta oslobodio za to kazneno djelo. Takvog sam uvjerenja i ja. Predmet Koranski most je predmet je predmet koji traje 24.-u godinu. Hrastov je 24 godine pod kaznenim postupkom. To je najduži predmet u Hrvatskoj. Postavljamo si pitanje koja je to presuda i gdje je tu pravda i pravičnost nakon 24 godine. Mislim da tu pravde nema.”

S predmetom idu dalje. Najavili su ustavnu tužbu: “Nisu sve pravne opcije iscrpljene. Obrana i dalje ide u pravnu bitku. To je jedino što nam preostaje. Idemo ustavnom tužbom protiv tih presuda Vrhovnog suda, idemo žestoko napasti i pokušati ukinuti i jednu i drugu presudu i dokazati nevinost gospodina Hrastova. U trenutku kada primimo drugostupanjsku, odnosno trećestupanjsku presudu počinje teći rok od 30 dana u kojem možemo podići ustavnu tužbu. Naravno da ćemo to iskoristiti. U toj ustavnoj tužbi tražit ćemo da se odgodi izvršenje kazne zatvora sve do odluke Ustavnog suda uz jednu napomenu da je gospodin Hrastov već više od dvije godine, što u pritvoru što u kaznionici, po prethodnoj presudi Vrhovnog suda. Već je odslužio više od dvije godine kazne zatvora.”

Kako je Hrastov četverogodišnju kaznu još 2009. počeo služiti u zatvoru u Lepoglavi, ali je odlukom Ustavnog suda zbog proceduralnih razloga tadašnja pravomoćna presuda bila ukinuta, u kaznu će mu se priznati razdoblje od svibnja 2009. do prosinca 2010. kao i vrijeme provedeno u pritvoru od 6. ožujka do 4. rujna 1992.Njegov odvjetnik tvrdi da će se i ovog puta dobrovoljno prijaviti u zatvor.

“To ovisi od kapaciteta i slobodnih mjesta u zatvoru. U pravilu 30-ak ili 40 dana, možda dva mjeseca treba da se uruči poziv za izdržavanje kazne zatvora. Cijela Hrvatska javnost zna da je gospodin Hrastov i prvi put kad je trebao otići na izdržavanje kazne otišao sam i prijavio se u zatvor. To će učiniti i sad”, zaključio je Vilajtović.

Šest suđenja, tri puta oslobođen, tri puta osuđen –  slučaj Mihajla Hrastova pokazuje svu raskoš apsurda hrvatskog pravosuđa koje o njegovoj sudbini ne može odlučiti već 24 godine.

Featured

Koncert na Trgu bana Jelaèiæa povodom Dana hrvatske neovisnosti

Glavni gradski trg, Zagreb, 2-og svibnja. Gordo? Dostojanstveno?

Višesatna “okupacija” Trga bana Jelačića, na kojem se okupilo dvadesetak tisuća ljudi, paraliza prometa i veliki dernek šatoraša, završili su netom prije ponoći ukazanjem Božidara Alića koji je svoj recital završio riječima: “Za Hrvatsku i za dom spremni”.  Bit će da ni njega, kao ni onda Šimunića nitko nije educirao da za isticanje te krilatice može dobiti prekršajnu prijavu prema Zakonu o javnom redu i miru ili Zakonu o javnom okupljanju.
I on je također, Božidar Alić, dobio status branitelja preko veze, uz golemu pomoć jednog HOS-ovca, Ž.M.-a, poštenjačine, koji ga je vodao od nemila do nedraga, kako bi ostvario status branitelja. A taj umišljeni glumac pozdravlja s pozornice “Za dom spremni” (naročito on se našao!) sa poklonjenim statusom branitelja. Još uvijek njegove poruke upućene meni, tada novinarki Arene egzistiraju i postoje u svezi njegovog statusa i molbi.
Nikad nisam mislila da ću ovo objaviti, ali eto ti Aliću – Ti si branitelj? Objasni “svojim” braniteljima kako si dobio status kojim se ponosiš! Ti pozdravljaš sa ” Za dom spremni”? Objasni braniteljima koji nemaju riješen svoj zasluženi, kako si ga ti stekao! Fotografije su nastale 31. svibnja 2008. godine, kada Alić još nije imao status branitelja, u Korenici u restoranu “Macola” na skupu Udruge Krmaka. Tada sam mu obećala pomoći da ga dobije. I dobio ga je – no ne redovitim putem. Na majici mu piše “Ponosni smo što smo krmci”, što se ne može reći za ostatak “ekipe” tada u Korenici, ali Alić se zaista može ponositi svojim statusom Krmka! Fotografije je snimio ratni izvjestitelj Tony Hnojčik, poznatiji po “izbačaju” iz  šatora u Savskoj 66, kada je snimavši u predbožićno vrijeme, zasmetao šatorašima. I to je bilo tada kada je Glogoški pozvao u šator “sve građane dobre volje”, a snimatelj izveden iz šatora, i uhićen od strane policije zaradivši prekršajnu prijavu, za remećenje javnog reda i mira – kao građanin.
A u subotu, i nebo se otvorilo – od srama! Dobili su što su htjeli – ide Hrvat na Hrvata. Za to su se borili? Hvala im, ali neka odstupe. Ova Vlada legitimno je izabrana, kao i predsjednica koja žmiri, i sami su si krivi, što im je uopće dozvolila dernek u Savskoj 66(6).
svinja

“Skup zajedništva 100 posto za Hrvatsku – Zajedno do pobjede”, ili nazvan “Veterinarski Institut za stoku sitnog zuba” prema svim zacrtanim kriterijima organizatora bio je uspjeh. Doveli su koga su mogli: Mate Mišo Kovač udijelio im je “šup-kartu, a klapi HRM-a “Sveti Juraj” zabranjen je nastup, (jer se vojska ne smije miješati u politiku), zaustavili normalno funkcioniranje grada, priredili masovni “plesnjak” okupljenima i dali im da uživaju u hrapavom glasu “slavuja iz Čavoglava” te izrecitirali poruke (čitaj: prijetnje) Zoranu Milanoviću, nazivajući ga kukavicom. Možda i je kukavica – ali tko to kaže?

Od Milanovića traže da do četvrtka, kada će biti 200 dana prosvjeda ispred Ministarstva branitelja, započne javni dijalog pred medijima, “da se izbjegnu manipulacije, laži i obmane kojima se njegova Vlada služi”.

“Podsjećam na riječi koje smo zadnji put izrekli na ovome mjestu da je mali korak od Trga bana Jelačića do Trga svetog Marka. Ako ne možete osigurati budućnost hrvatskom narodu, odstupite, ako ne prije, onda na Dan državnosti 30. svibnja,” poručio je Đuro Glogoški. U čije ime? Kome on to prijeti i s kojim pravom?

A prije četvrtka, bilo bi dobro da Đuro Glogoški objasni naciji kako je on, od običnog vojnika, “preskočio” činove i preko noći postao pukovnik u mirovini, po kojoj osnovi prima na račun svojeg statusa pukovnika iznos mirovine 24. 800 tisuće kuna plus svake sedme godine automobil u vrijednosti 170 tisuća kuna, što bi bila mjesečna otplata od dvije tisuće kuna u sedam godina. Glogoški prima kao umirovljeni pukovnik 12.452,44 kune na ime čina. Nesporno je da je stradao od granate, ali u vrijeme stradavanja nije bio na dužnosti, već je stradao kao i stotine drugih običnih građana i branitelja koji nisu dobili nikakav čin, a kamoli kao on i naknadu poput njega? Ne smeta ga što drugi branitelji ne mogu svake sedme godine priuštiti svojoj obitelji novi auto? To nije bitno? O tome ne govori, jel? Ne kaže se uzalud da ne laje pas zbog sela, već zbog sebe. Niti drugi nisu išli u rat da bi izgubili dijelove tijela. A on je na “štosdemferu” domovine za koju se borio? Kome on to prodaje demagogiju, i to naučenu, jer sumnjam da može sam složiti par rečenica. Aplauzi su bili između njegovog zastajkivanja pragmatičnog govora. Iskoristiti će krizu u Hrvatskoj – za što? Gdje je bio proteklih svih godina, kada se također nepravda događala, već sad, 200 dana u prosvjedu? Sad su se prosvjednici našli “boriti” i prijetiti! Za ovu zemlju ne bi se nitko više normalan borio, osim ako mu ne bi bile zagarantirane beneficije.

Optužio je Glogoški vlast da 195 dana nema razumijevanja za branitelje, ali ni za blokirane, Udruge Franak, radnike i seljake kao i za radnike uništenih i opljačkanih poduzeća, a njegov govor često je bio prekidan pljeskom i povicima “Đuro Đuro”, te “u boj za narod svoj”. Tko će to bojevat i na kojoj, tj. čijoj strani?

Glogoški je iznio niz kritika prema vlasti, optužio je da izbjegava dijalog, obmanjuje građane te da izjednačava agresora i veterane u pravima. Agresora i veterane. Poručio je i onima, kako je rekao, koji imaju obavezu prema hrvatskom narodu da ako nisu spremni na zajedništvo i tako krenuti u hrvatsku budućnost neka odstupe, što su nazočni pozdravili burnim odobravanjem. Vrijede li iste riječi i za lažne branitelje u njihovim (pravim) redovima i zašto ih pravi branitelji ne prokažu? Evo, ja sam Alića, i baš me briga, no što je s vama koji sami sebi držite “štangu”? Jel’ da nabrojim sve koji su nogom provalili u stanove a poslije ih legalno dobili uz pomoć HDZ-a dok je bio na vlasti? No bilo bi dobro da sami branitelji, napose Glogoški krene sa spiskom i počisti ispred svojih vrata. Dobro se zna koliko je Rubala koji se nagodio s državom izdao i “podebljao” zajedno s ostalima optuženima dijagnoze. No iako je osuđen, nikada nije izvršena niti jedna revizija tih podebljanih dijagnoza. Za to se Glogoški treba boriti.

“Nemamo vremena čekati kraj vašeg mandata. Do četvrtka se odlučite jeste li spremni sudjelovati u zajedništvu ili niste. Ako niste spremni na zajedništvo tada to javno recite.”, rekao je Glogoški i ponovio da će 30. svibnja krenuti na Trg svetog Marka i da će tada netko morati otići.

Dernek šatordžija, “veter(in)a(r)nski Institut za stoku sitnog zuba” počeo je okupljanjem na Trgu i odlaskom u Katedralu na misu za domovinu u povodu 20.-e obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak za sve poginule i stradale u Domovinskom ratu. Pri povratku na Trg, slikaju ih iznenađeni turisti  koji će svojim kućama udaljenima tisuće kilometara ponijeti još jedan suvenir: letke i naljepnice na kojima piše “100% za Hrvatsku”, a da nikome neće moći, niti znati objasniti kakvom su to masovnom “eventu” svjedočili.

Za to vrijeme, Trgom su defilirali mnogo “zanimljiviji” gosti. Čim se ukazao Branimir Glavaš postao je atrakcija – svi su htjeli okinuti “selfie” s njim.

Podršku ovom derneku dao je i Dario Kordić, bivši predsjednik tzv. Herceg Bosne. Kako ikome objasniti dakle, a da nije odavde, što se u subotu uopće događalo?

Nakon što ih je Mišo Kovač, čiji su nastup organizatori skupa olako najavili, javno oprao, stigla im je još jedna packa i to iz MORH-a koji je u posljednji tren zabranio ranije odobreni nastup klapi HRM-a “Sveti Juraj”. “Ne znamo što to znači, morat ćemo porazgovarati s ministrom obrane i vidjeti što je u pitanju. Znači li to da se Hrvatska vojska i Ministarstvo obrane odriču hrvatskih branitelja i hrvatskog naroda”, odluka je zaprepastila Đuru Glogoškog, ali i iživcirala predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josipa Klemma. Obrušio se na Zorana Milanovića s kojim se sreo u petak u Okučanima: “Ne želimo premijera koji nema vremena za hrvatske branitelje, kojemu je trebalo 200 dana da s hrvatskim braniteljima razgovara. I danas ponovno nož u leđa hrvatskim braniteljima, zabranom nastupa klapi HRM-a “Sveti Juraj.” Klemma ne dira što je aktivna vojska gladna, već je bijesan što je i tako suspektan ministar obrane zabranio nastup. Za koga se branitelji bore? Koga su oni podržali?

Poludevni dernek kulminirao je nastupom Marka Perkovića Thompsona, ruku na srce, on je i bio glavni razlog zašto se na Trgu uopće i okupilo toliko ljudi.

skup-branitelja-na-trgu-bana-jelacica

Sve je utihnulo pola sata prije ponoći i srećom, nije zabilježen niti jedan incident, no prijetnje s govornice još odjekuju.

Što to točno Glogoški očekuje da Milanović napravi do četvrtka i na koji način da se izjasni do dana kad mu je postavio ultimatum, jer eto, ne može čekati do kraja njegovog mandata? I što se misli pod time da se 30.og svibnja ide na Markov trg? Očekuje li uistinu da će premijer izići iz zgrade i predati mu u ruke svoju i Matićevu ostavku?

Možda da mu netko uglavi, jer glava mu radi da se vlast mijenja – samo na izborima, voljom građana. Ajmo Glogoški, ja sam prokazala jednog lažnjaka ovim tekstom, no hoćete li Vi nastaviti i imati hrabrosti prokazati kukolj među sobom, tj. braniteljima?Tada će “pravi” imati mjesta da dobiju ono što im pripada.

EPA/YOUSSEF RABIE YOUSSEF

Republika Hrvatska prodajom oružja Saudijskoj Arabiji, prekršila je međunarodni Ugovor o trgovini oružjem, koji zahtijeva da prije izvoza država mora napraviti procjenu zlouporabe oružja.

Iako već postoji nekoliko vrlo utemeljenih izvješća o ratnim zločinima koje je počinila vojska Saudijske Arabije, kao što su npr. izvješće UN-a ili poziv Europskog parlamenta o embargu izvoza oružja u Saudijsku Arabiju gdje jasno ističu ratne zločine koje je počinila Saudijska Arabija, Hrvatska je odlučila ne samo prodati oružje i municiju toj zemlji, već i ne ispitati za što će ono biti korišteno.

Naime, prema odgovoru koji smo sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zaprimili od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Republika Hrvatska nije u posjedu dokumenta iz kojega bi bila razvidna „procjena“ situacije izvoza oružja u Saudijsku Arabiju. Dakle, izvoz oružja u Saudijsku Arabiju rađen je bez bilo kakve procjene te je time došlo do povrede čl. 7 UN-ovog Ugovora o trgovini oružjem (Arms Trade Treaty – ATT), koji je Hrvatska ratificirala i usvojila 2014. godine.

Također,  Republika Hrvatska se posljednjih godina više puta našla u neugodnim međunarodnim skandalima vezanim za izvoz oružja u problematične zemlje. Prema pisanju Organized Crime and Corruption Reporting Project, RH je prodajom oružja Saudijskoj Arabiji uvelike doprinijela rasplamsavanju rata u Siriji. O tome je izvijestila i regionalna istraživačka mreža BIRN koja je objavila kako je RH Saudijskoj Arabiji prodala oružja i streljiva u periodu od 2014-2016 u iznosu od 134.86 mil USD. Ovaj period odnosi se na vrijeme kada je RH ratificirala Ugovor o trgovini oružjem.  Hrvatska nikada nije demantirala nalaze istraživačkih novinara. Iako RH i dalje taji od javnosti u koje zemlje prodaje oružje, uvidom u javne UN  i EU baze podataka nema sumnje da RH izvozi oružje i u Saudijsku Arabiju. Dodatno, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta  prekršilo je  i Zakon o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava koji kaže da je  Ministarstvo dužno do 30. travnja tekuće godine izraditi godišnje izvješće o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe za prethodnu godinu i dostaviti ga na usvajanje Vladi sa stupnjem tajnosti te da se ono mora objaviti do 30. svibnja tekuće godine na internetskoj stranici Ministarstva. Izvješće se je pojavilo na sjednici Vlade tek u lipnju 2017. i iz izvješća ponovno nije vidljivo u koje zemlje je RH prodavala oružje.

Ovo grubo kršenja međunarodne konvencije kao i domaćeg zakonodavstva, govori nam o potpunom manjku kontrole i strategije oko hrvatske politike izvoza oruža. Ovakvim neprofesionalnim i neodgovornim ponašanjem RH doprinosi rasplamsavanju oružanih sukoba u svijetu i međunarodnoj nestabilnosti.

Zbog toga Centar za mirovne studije traži od premijera Andreja Plenkovića i Potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić da odmah obustave izvoz robe vojne namjene iz RH, te da revidiraju politike izvoza i strogo poštuju međunarodne i domaće Zakone koji reguliraju izvoz robe vojne namjene. Također, CMS apelira da novac koji je do sada nezakonito zarađen izvozom oružja i streljiva Vlada usmjeri na integraciju i pomoć izbjeglicama koji traže zaštitu u RH  a dolaze iz zemalja zahvaćenih oružanim sukobima.

Izvor: CMS

Izvor: pixabay.com

Standardizirano europsko istraživanje o alkoholu provedeno u 19 zemalja u sklopu Zajedničke akcije za smanjenje štete povezane s alkoholom (JA RARHA) pokazalo je da Hrvati piju manje od ispitanika u ostalim zemljama, ali i da Hrvatska pripada među zemlje s najvećom razlikom među spolovima, jer je pet puta vjerojatnije da će Hrvati imati problema s alkoholom nego Hrvatice.

Istraživanjem je u 19 europskih zemalja obuhvaćeno 33.237 ispitanika, uključujući i uzorak od 1500 ljudi, starosti od 18 do 64 godine ispitanih u Hrvatskoj od 26. svibnja do 14. lipnja 2015., priopćio je u utorak Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), koji je bio nositelj istraživanja u Hrvatskoj.

Alkohol konzumiralo 84,6 posto ispitanika

Kad je riječ o konzumiranju alkohola kroz 12 mjeseci u istraživanim zemljama, pokazalo se da je alkohol pilo 84,6 posto ispitanika, pri čemu su muškarci (88,5 posto) pili značajno više od žena (80,7 posto).

Hrvatska se našla među zemljama u kojima se alkohol pije ispod prosjeka jer rezultati pokazuju da je u zadnjih 12 mjeseci alkoholna pića pilo 78,1 posto ispitanika, odnosno 85,3 posto muškaraca i 71 posto žena.

Iako statistički gledano Hrvati popiju značajno više alkohola od Hrvatica, hrvatski muškarci su ispod muškog prosjeka istraživanih zemalja.

Uz Hrvatsku ispod prosjeka se pije u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Mađarskoj i Rumunjskoj, a iznad prosjeka u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Islandu, Velikoj Britaniji, Estoniji, Litvi, Poljskoj, Austriji, Francuskoj, Bugarskoj i Grčkoj.

Hrvati manje od prosjeka piju pivo, vino i žestoka pića

Pokazalo se da je na razini 19 zemalja pivo pilo 69 posto ispitanika, dok je u Hrvatskoj prosjek 66,2 posto (79,1 posto muškaraca i 53,4 posto žena).

Ni vino nije alkoholno piće koje hrvatski ispitanici piju više od ispitanika u drugim zemljama, s obzirom da prosjek na razini istraživanih zemalja iznosi 67 posto, a u Hrvatskoj 58,2 posto (65,2 posto muškaraca i 51,3 postio žena).

Slično je i sa žestokim pićima koja je u istraživanim zemljama pilo 57,9 posto ispitanika, a u Hrvatskoj 45,4 posto (54,9 posto muškaraca i 36,2 posto žena).

Istraživanje za Hrvatsku pokazalo je da 21,9 posto ispitanika u zadnjih 12 mjeseci nije pilo alkohol, od čega njih 13,9 posto nije pilo alkohol nikada u životu.

Nešto više od svakog desetog hrvatskog ispitanika, odnosno njih 11,1 posto, barem jednom mjesečno je pretjeralo u uživanju u alkoholu, što znači unošenje u tijelo 60 grama čistog alkohola za muškarce ili 40 grama čistog alkohola za žene tijekom jedne prigode.

Graf o udjelu pojedine vrste pića u ukupno popijenom volumenu čistog alkohola u Hrvatskoj u zadnjih 12 mjeseci pokazuje da je pivo s 56 posto najzastupljenije, zatim vino s 34 posto i, na kraju, žestoka alkoholna pića s deset posto.

Hrvati piju iz zabave i zato što je to zdravo   

Kao motive pijenja 38,3 posto hrvatskih ispitanika navodi to što “cuganje” čini zabave i proslave boljima, 26,4 posto zato što je to zabavno, 25,2 posto zato što im se sviđa taj osjećaj, 17,7 posto zato što je alkohol dio zdrave prehrane, a 14,4 posto jednostavno zato što je to zdravo.

Hrvatska je, uz Portugal i Rumunjsku, među zemljama s najvećom značajnom razlikom među spolovima jer je pet puta vjerojatnije da će Hrvati u odnosu na Hrvatice imati problema s alkoholom. Hrvatice imaju znatno manje problema s alkoholom i u odnosu na prosjek svih istraživanih zemalja.

Kad je riječ o nanošenju štete od drugih osoba koje su pile, istraživanje je pokazalo da je dio ispitanika u zadnjih 12 mjeseci doživio neku osobnu štetu, primjerice bili su budni noću, verbalno su zlostavljani, tjelesno ozlijeđeni, sudjelovali su u svađi, vozili se s vozačem koji je previše popio, bili sudionikom prometne nesreće, osjećali se nesigurnim na javnom mjestu, uključujući i javni prijevoz, bili uznemiravani od ljudi koji su povraćali, urinirali ili pravili nered kada su bili pijani.

Takva iskustva je 20,1 posto ispitanika doživjelo od nepoznate osobe, 43,7 posto od poznate osobe, a 49,8 posto od nepoznate i poznate osobe.

foto HINA/ Ivan ŠARAVANJA/ iš

Motovun Film Festival (MFF) i ove će godine na tajnim lokacijama diljem Zagreba organizirati  skrivene projekcije na kojima će prikazivati kultne filmove, a prvi je na rasporedu “Klub boraca” 24. lipnja.

“Skrivanjem kultnih filmova diljem Zagreba Motovun Film Festival pobrinut će se da zagrebačka publika prije velikog uspona na motovunsko Brdo filmova (25. – 29.7.) bude u zavidnoj filmskoj formi”, ističu organizatori MFF-a.

Igra skrivača, najavljuju, počinje 24. lipnja filmom “Klub boraca”, a sve koji žele otkrivati tajne lokacije održavanja projekcija pozivaju da se prijave na newsletter Motovun Film Festivala.

Na skrivenim projekcijama do sredine srpnja bit će prikazano pet klasika, a organizatori Festivala platna će “podizati” u bivšim samostanima, industrijskim zonama i na zelenim površinama koje će pretvarati u privremena kina.

Prvi je 24. lipnja na rasporedu “Klub boraca” Chucka Palahniuka, film koji “svi pamte kao nemilosrdnu kritiku konzumerističkog društva i odličnu glumačku sinergiju holivudskih faca Edwarda Nortona, Brada Pitta i Helene Bonham Carter”, ističu iz MFF-a.

Mjesto projekcije je Kuća za ljude i umjetnost Lauba, a to je ujedno i jedina poznata lokacija. Ostale lokacije oni koji se prijave na newsletter Festivala doznat će 24 sata prije početka filma otkrije u elektronskoj pošti.

Izvor: Hina

foto HINA

– Telefoni nam neprestano zvone, ljudi su ogorčeni i ljutiti zbog ovog što se dogodilo i zakompliciralo im djeci državnu maturu. ne stignemo ni odgovoriti – rekli su nam u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. – Ništa konkretno vam ne možemo reći osim, kad će taj ispit biti. Zajedno s Ministarstvom ćemo učiniti sve da maturanti ne budu više oštećeni.

Ispit iz hrvatskog jezika – test na obje razine državne mature, koji se trebao održati drugi dan (u dva dana mature  odgođen je jer je u jednoj školi u Splitu kompromitiran njegov sadržaj, priopćeno je iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Iz NCVVO-a su poručili da će se ispit iz hrvatskoga jezika – test (A i B razina) provesti 28. lipnja u 14 sati (uz takve temperature!).

Propust se dogodio u Obrtno-tehničkoj školi u Splitu, gdje su učenicima podijeljene vrećice s testom iz hrvatskog jezika umjesto vrećica s esejom. Oba su, naravno, ispitni materijali iz hrvatskog jezika. Čim su učenici otvorili vrećice, uočena je pogreška, pa su im podijeljeni pravi materijali. Maturanti Obrtničko-tehničke škole zatim su pisali esej baš kao i njihovi kolege diljem Hrvatske. Ipak, pisanje testa u okviru ispita iz hrvatskog jezika odgođeno je, jer su učenici vidjeli pitanja.

Nevjerojatno je i apsurdno, da se takva glupa greška, može uopće dogoditi. Čemu onda sterilni i vrlo strogi uvjeti sprovedbe ispita državne mature, kad se može nekoliko puta ovakvo nešto dogoditi. U školama su negdje sedmor, negdje petoro profesora u komisiji, ispitni koordinator i voditelj mature, ako toliko ljudi ne može razabrati ono sasvim očigledno (velikim slovima napisano) na kutiji s ispitnim materijalima i na samim kovertama koje trebaju podijeliti učenicima, onda nešto sasvim ozbiljno ne valja s maturom i s njihovom stručnošću.

Državna matura u Hrvatskoj se polaže od školske 2009./2010. godine, a za njezinu organizaciju i provedbu zadužen je NCVVO. Matura 2013. godine, imala je problem u čak tri škole, u Đakovu, Senju i Splitu, u kojima su umjesto eseja podijelili učenicima ispit iz hrvatskog jezika. U ljetnom roku 2014./2015. godine zabilježeno je nekoliko velikih problema u provođenju državne mature, uključujući i krađu ispita iz hrvatskog jezika u Puli, koji nisu bili čuvani prema zahtijevanoj proceduri. Zbog toga je ispit iz hrvatskog ponovljen, što je tad koštalo dodatnih 110.000 kuna. Također, u jednoj splitskoj školi maturantima su podijeljeni pogrešni testovi iz engleskog jezika.

Prošle školske godine dignuta je razina sigurnosti pa je državna matura provedena je bez većih problema. Ipak, povijest se ponavlja ubrzo. Državna matura se bez incidenta ne može provesti.

O tom događaju u splitskoj školi oglasila se i ministrica znanosti i obrazovanja  Blaženka Divjak, koja je od nadležnih tijela zatražila da hitno pokrenu mehanizme provjere i utvrđivanja odgovornosti za ovu situaciju. Također je zatražila da se poduzmu sve raspoložive mjere kako bi se matura provela prema svim uvriježenim pravilima te tako da maturanti ne budu zakinuti pri polaganju državne mature. Ministarstvo će u bliskoj suradnji s NCVVO-om nastaviti intenzivno pratiti situaciju i istražiti slučaj.

U ljetnom roku ispitima državne mature, koja je počela 6. lipnja, pristupa otprilike 31.000 učenika gimnazija i srednjih škola te gotovo 5600 kandidata izvan redovitog sustava obrazovanja u Hrvatskoj.

Kao što se moglo i očekivati, upleteni u ovaj incident, koji je kompromitirao cijelu maturu i zakomplicirao život maturantima, profesorima i ravnateljima (vrijeme je produžne nastave, maturalnih putovanja, obrane završnih radova, ostalih matura, što sve treba organizirati, a djeci vrlo blizu upisi na fakultete), šute kao zaliveni. Što je to tako neizvedivo u provedbi državne mature, posve je nejasno, gotovo misteriozno. Istragu treba provesti, no sankcija bez isprika i opravdanja, može biti samo jedna, otkaz.

I dok se javnost zamara stalno s HDZ-om i SDP-om, Saborom i Vladom, živimo u zemlji u kojoj izabrani ljudi nisu kadri provesti jednu državnu maturu.

foto HINA/ Denis CERIĆ /dc

Nastup najvećih zvijezda ovogodišnjeg INmusica, američkih rockera Kings of Leon, obilježio je drugi dan festivala, kada se na poljani pred velikom pozornicom na Jarunu, po riječima organizatora, okupilo više od 30.000 posjetitelja, najviše u jednom danu u povijesti festivala.

Po vrućem i sunčanom vremenu publiku pred velikom pozornicom u predvečerje su dodatno zagrijali hrvatski surf-rockeri The Bambi Molesters i kantautor, skladatelj, producent, multiinstrumentalist i lider legendarnih Walkaboutsa Chris Eckman, ujedinjeni u bend The Strange. Molestersi su jedan od najpriznatijih hrvatskih bendova na međunarodnoj sceni, što su potvrdili još jednim snažnim nastupom pred domaćom publikom i mnogobrojnim gostima iz inozemstva.

Navala posjetitelja iz inozemstva

Ulaznice za 12. izdanje INmusic-a prvi put u povijesti festivala rasprodane su u pretprodaji, tjedan dana prije njegova početka, a organizatori kažu da su na INmusic došli ljubitelji glazbe iz čak 60-tak zemalja svijeta. Sedmodnevni festivalski kamp koristi oko 95 posto inozemnih gostiju, što u vrijeme održavanja INmusica donosi izvrsne turističke rezultate. Samo u festivalskom kampu očekuje se između 12.000 i 15.000 noćenja, dok je u vrijeme INmusica rezervirano 75 posto smještajnih jedinica u Zagrebu.

Publiku je potom na OTP World stageu zaintrigirala grupa Kel Assouf kombinacijom tradicionalnog i modernog zvuka, istovremeno hipnotičnog i teškog, obogaćenog ženskim vokalom tipičnim za tuarešku kulturu. Na Jarunu su nastupili u sklopu projekta “Multikulturalizam u glazbi” koji nastoji kroz glazbu ukazati na važnost kulturnih raznolikosti i njihovu ulogu u formiranju suvremenog društva i kulture.

Zagrepčane i goste posebno je razgalio britanski indie rock trio Alt-J, čiji privlačan i neobičan zvuk spaja naizgled nespojive glazbene elemente u čudne i bogate melodije. Eksperimentalnim pristupom spajaju indie rock, pop, hip-hop, world music, trip-hop i elektronsku glazbu, a publika je nagradila njihov trud vrućim dočekom i dugim pljeskom.

Mladi beogradski garažni rock/post-punk trio Repetitor dokazao je na OTP World Stageu žestokom, silovitom, i beskompromisnom svirkom zašto su miljenici publike u regiji. Publika ih je zvala na bis, no zbog zgusnute satnice to nije bilo moguće.

Trijumf Kings of Leon

Najviše publike i najveći odaziv imali su Kings of Leon, koji su prvi put u Hrvatskoj nastupili upravo na INmusicu, što im je i jedini koncert u regiji. Iako bez uobičajenog kontakta s publikom, jer su se obratili fanovima tek pred sam kraj nastupa, uspjeli su podići i održati atmosferu svojim hitovima poput “Use Somebody”, “Pyro”, “Crawl”, “Notion” i “Sex on Fire”, te novim singlom “Waste a Moment” za kraj jedno i pol satnog nastupa.

Kings of Leon dosad su prodali preko 18 milijuna albuma i 24 milijuna singlova, osvojili su arene i stadione i predvodili neke od najvećih i najprestižnijih svjetskih festivala. Povod njihove ljetne europske turneje je izlazak novog albuma “WALLS”, koji je debitirao na prvom mjestu Billbordove ljestvice.

Pred kraj drugog dana INmusica nastupio je britanski Public Service Broadcasting i uzbudljivim spojem indie/elektronike, popraćenim hipnotičkim vizualnim projekcijama, oduševio zahtjevniju publiku, željnu intelektualno poticajne glazbe.

Tesla, teatar, odmor, pub ili nargila zona

U sklopu ovogodišnjeg programa INteatra na daskama festivalskog drvenog kazališta drugog dana je nastupio Vilim Matula, a taj se prostor nakon predstave transformirao u noćni Silent Party na kojem je publiku do jutra zabavljala ekipa iz YEM kolektiva.

Posebna atrakcija INmusica od prošle godine je replika Teslina tornja, koji je lani bio posvećen Nikoli Tesli i David Bowieju, a ove godine svim velikim umovima koji su svoje potencijale usmjerili u stvaranje za dobrobit čovječanstva.

Posjetitelji koje ne zanimaju neki izvođači mogu se u međuvremenu zabaviti na karaokama, odmoriti se na brojnim krevetima razasutim po otoku, opustiti u festivalskom pubu ili nargila zoni, te probati osvježavajuće ljetne koktele.

Izvor: Hina

EPA/SEDAT SUNA

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta poziva zemlje članice EU-a i da suspendiraju pristupne pregovore s Turskom u slučaju da ta država provede ustavne promjene koje su izglasane na referendumu.

U prijedlogu rezolucije o napretku Turske, koji je izglasan na sastanku Odbora u Bruxellesu, pozivaju se “Komisija i nacionalne vlade da službeno bez odgode suspendiraju pregovore ako se paket ustavnih reformi usvoji u sadašnjem obliku”.

Ovoga proljeća u Turskoj je održan referendum na kojem su građani dali nove široke ovlasti predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. Te promjene daju Erdoganu mogućnost da uvede smrtnu kaznu, što je za EU crta koja se ne smije prijeći.

Odbor za vanjsku politiku smatra da predloženi paket reforme ustava nije u skladu s kriterijima za članstvo u EU-u te poziva turske vlasti da ozbiljno uzmu u obzir preporuke Venecijanske komisije Vijeća Europe, kao i činjenicu da je polovica stanovništva na referendumu glasovala protiv.

Europski zastupnici osuđuju “nerazmjeran odgovor” turskih vlasti na pokušaj državnog udara.

“Nastavak izvanrednog stanja u državi, koje ima nerazmjerne negativne posljedice na tursko društvo i arbitrarna uhićenja tisuća građana, uključujući zastupnike i gradonačelnike, izvor je velike zabrinutosti”, izjavila je parlamentarna izvijestiteljica za Tursku Kati Piri.

Prošle godine u Turskoj je pokušan neuspjeli državni udar nakon čega su vlasti pokrenule val uhićenja novinara, sudaca, aktivista za ljudska prava, zatvaranje medijskih kuća, škola i fakulteta.

O prijedlogu rezolucije izjasnit će se još puni saziv Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u srpnju.

Izvor: Hina

Facebook/
Art Festival Zen Opuzen

Ako sanjate o vikendu u prirodi, u umjetničkoj koloniji, okruženi prekrasnom vegetacijom neretvanske delte, vrijeme je da posjetite Opuzen, koji već treću godinu za redom priređuje feštu ulične umjetnosti, edukacije i glazbe kroz Art Festival Zen Opuzen.

Trodnevno događanje od 30. lipnja do 2. srpnja 2017. okupit će poznate ulične umjetnike iz zemlje i regije i oživjeti fasade Opuzena kroz druženje s građanima i gostima.

Poznata domaća ekipa koju predvode Lonac, Lunar, Modul, Bare, Hana i mnogi drugi, udružit će snage s kolegama iz Francuske, Srbije i Bosne i Hercegovine da bi ukrasili opuzenska pročelja i zidove nepovratno transformirajući Opuzen u ”Galeriju na otvorenom”.

Također se priprema i bogat popratni program koji će se održavati po opuzenskim ulicama i parkovima. Tako će nam rječiti Mane Mei predstaviti svoje popularne radionice „štampanja“ stiroporom po majicama, umjetnica Artitude će Papier mache tehnikom modeliranja izrađivati šašave životinje, dok će osječki kipar Nikola Faller od slame izrađivati monumentalne skulpture.

Nikolina Majdak upriličit će radionicu glume i žongliranja, dok će u večernjim satima biti organizirane dječije predstave na radost najmlađih posjetitelja.

Legendarni redatelj Žare Batinović imat će izložbu fotografija ”Iz ruke”.

Ritam noćnim zabavama ”udarat” će psihodelični surf rock band Dog’s Beach, glazbenik i performer Zoran Jambrešić, DJ-evei Kuna u Oblacima, ZAK, Kozmo kao i mnogi drugi.

No, nabrojan je samo dio aktivosti koje nas očekuju uz riječne rukavce čarobne Doline…

ZEN OPUZEN 

U svoj program aktivno uključuje zajednicu i otvara svoje trgove, škole i ulice svima koji žele bolje upoznati život i običaje neretvanskog kraja.

Ulaz na festival je besplatan, a svi željni vikend avanture u prirodi mogu u Art Park-u nabaviti karte za organizirani prijevoz, smještaj, hranu i ostale aktivosti.

Ovogodišnji izvođači pomno su odabrani, ne samo zbog impresivnih uradaka, nego i zbog njihove društvene uključenosti i poruka koje šalju svojim djelima poput poruke veselja, međusobnog poštovanja i konceptualnog rada kroz koji zajednica dobiva znatan pozitivni impuls na više razina.

Izvor: Direktno.hr

Izvor: Press FZFF

FILMOVI OD KOJIH ĆETE PADATI U NESVIJEST NA SEDMOM IZDANJU FANTASTIC ZAGREB FILM FESTIVALA!

Sedmo izdanje Fantastic Zagreb Film Festivala je pred nama, a u punih jedanaest dana odabrali smo za Vas najbolje i najaktualnije naslove znanstvene fantastike, trilera i suspensa do filmova strave, dokumentaraca i kultnih klasika! Od ove godine ne propustite i najavni vikend, dođite 23. i 24.06. na ljetnu pozornicu Tuškanac da zajedno najavimo 7. Fantastic Zagreb uz dva vrhunska filma: kultni ruski SF klasik Solaris legendarnog Andreja Tarkovskog i briljantan korejski fantasy triler Došljak (The Wailing) od autora hit trilera Chaser!

Ljetna pozornica Tuškanac nudi savršen bijeg od užarenog gradskog asfalta, jer kada prođete Dežmanov prolaz temperatura pada za par stupnjeva, a uz sjajne filmove, kokice i hladno pivo u ruci užitak je potpun!

Kao i prethodnih godina Fantastic Zagreb vas vodi i na spektakularne projekcije i provod na sljemensku utvrdu Medvedgrad gdje ćemo 07. i 08. srpnja prikazati dva sjajna filma i organizirati tulum do zore. Prijevoz za Medvedgrad je organiziran iz Šestina, baš kao i najbolji pogled na Zagreb! A za sam kraj festivala, 09. 07. na Ljetnoj pozornici Tuškanac, prikazujemo legendarni crno bijeli spektakl METROPOLIS Fritza Langa, europski i svjetski SF klasik koji ove godine obilježava 90. obljetnicu!

Izvor: Press FZFF
Izvor: Press FZFF

U nastavku predstavljamo neke od najatraktivnih ovogodišnjih naslova na Fantastic Zagrebu.

Sve novosti pratite na našoj internet stranici www.fantastic-zagreb.com i na Facebook stranici www. facebook.com/FantasticZagreb.com

 

NEKI OD FILMOVA KOJE SMO PRIPREMILI ZA VAS

VOZAČ (BABY DRIVER)

Adrenalinski hit Edgara Wrighta s fantastičnom glumačkom postavom (Jamie Foxx, Lilly James, Jon Hamm, Kevin Spacey, Flea iz Red Hot Chilly Peppersa) otvara ovogodišnji Fantastic Zagreb 29. 06. i  gledamo ga prvi u Europi! Baby Driver je profesionalni vozač koji upada u probleme kad se zaposli kod misterioznog gangstera, a film je maestralan miks akcije, trilera, fantastičnih automobilističkih prizora, humora, briljatnih dijaloga i savršene glazbene podloge.

PROJEKT LAZARUS (REALIVE)

PROJEKT LAZARUS je futuristička SF drama koja se bavi smislom života, našem postojanju te moralnim i etičkim pitanjima vezanim uz napredak znanosti i tehnologije. U središtu ovog vizualno prelijepog filma je uspješan mladi umjetnik kojemu je ostalo još samo godinu dana života i koji se odlučuje zamrznuti u nadi da će se u budućnosti otkriti lijek za njegovu smrtonosnu bolest. 2084. budi se u svijetu nespreman na novu stvarnost i bez najbližih koji više nisu među živima.

78/52

Jedan od najhvaljenijih ovogodišnjih dokumentaraca u režiji Alexandre O. Philippea premijerno prikazan na ovogodišnjem Sundanceu. Briljantna, zabavna i informativna analiza snimanja ikonografske scene tuširanja iz kultnog PSIHA Alfread Hitchcocka koji je zauvijek promijenio (ne samo) žanr horora o čemu u filmu govore mnogi slavni redatelji i filmaši. 78 predstavlja broj ponavljanja scene, a 52 broj izrezivanja scene.

SIROVO (RAW)

Briljantan prvijenac francuske redateljice Julie Ducouranu osvojio je niz prestižnih nagrada (najbolji žanrovski europski film, nagradu kritike na festivalu u Cannesu, najbolji film na SXSW u Austinu itd.) te hvalospjeve svjetske kritike. Radnja prati vegetarijanku koja nakon inicijacijskog rituala na veterinarskom fakultetu postane kanibal. Iako na trenutke brutalna i šokantna (na nekim projekcijama publika je padala u nesvijest) riječ je o poetskoj i emotivnoj horor drami o sazrijevanju.

DAVID LYNCH: THE ART LIFE

Dokumentarac koji govori o životu, karijeri, umu i intimnim razmišljanjima jednog od najvažnijih filmskih autora današnjice – Davidu Lynchu! U dokumentarcu upoznajemo i njegovu drugu umjetničku strast a to je slikarstvo, a film prati i njegovo djetinjstvo u Idahu te kasnije odrastanje u Philadelphiji. Obavezno štivo za sve ljubitelje genijalnog američkog autora koji nam je podario kultne naslove kao što su Plavi baršun, Čovjek slon, Dina, Mulholland Drive i tv serija Twin Peaks.

SILA PRIVLAČNOSTI (PRITYAZHENIE)

Od slavnog ruskog redatelja Fedora Bondarčuka dolazi nam SF blockbuster koji je etiketiran kao ruski Dan nezavisnosti! Film krase impresivni specijalni efekti dostojni svakog holivudskog spektala o invaziji vanzemaljaca, a kritika hvali inovativnu priču i dramske elemente koji se sjajno uklapaju u spektakularan akcijski okvir.  Ovoga puta vanzemaljci ne slijeću u New York već usred majke Rusije, ali SF spektakl je zajamčen!

Izvor: Press Fantastic Zagreb Film Festivala

EPA/CHRISTOPHE ARCHAMBAULT / POOL MAXPPP OUT

Stranka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona pobijedila je na parlamentarnim izborima – njegova Republika u pokretu (République en Marche) u koaliciji s Demokratskim pokretom (MoDem) osvojila je 361 mjesto u parlamentu, s ukupno 577 zastupnika. Macronova stranka osnovana je prije godinu dana, a polovica njenih kandidata ima malo političkog iskustva te su u prosjeku stari 45 godina. Time je riječ je o porazu mainstream stranaka – konzervativna koalicija predvođena Republikancima osvojila je 126 mjesta, koalicija socijalista osvojila je 46 mjesta, krajnje lijeva Nepokorena Francuska Jean-Michela Ménchelona 16 mjesta, komunisti 1o, a Nacionalna fronta Marine Le Pen osam.

Apstinencija je bila vrlo visoka, odnosno izlaznost vrlo niska, glasalo je oko 43 posto birača, u usporedbi s izborima 2012. razlika je velika, tad je glasalo 57,2 posto birača. U posljednjih šezdeset godina to je najniža izlaznost na parlamentarnim izborima u Francuskoj.

Macronovoj stranki apsolutna većina bila je vrlo izgledna već prema rezultatima prvog kruga – u Francuskoj je izborni sustav s dva kruga parlamentarnih i predsjedničkih izbora – većina će njih biti posve novih političkih zastupnika, što će sasvim promijeniti strukturu francuskog parlamenta, koji je bio desetljećima pod nadzorom konzervativnih i socijalističkih stranaka.

Novoizabrani 39-godišnji predsjednik Emmanuel Macron apsolutnu većinu u parlamentu treba za sprovedbu svog reformskog programa – to nije izborna mantra i zamagljivanje nego nužnost – koji uključuje osobito osjetljivu ali i neodgodivu reformu radnog zakonodavstva, ukidanja više od deset tisuća radnih mjesta u javnom sektoru i milijarde eura ulaganja u poslovno i radno osposobljavanje te korištenje energije iz obnovljivih izvora.

“Nikad do sada nismo imali takav paradoks: visoka koncentracija moći na jednoj  strani i velika napetost i očekivanja promjena na drugoj strani,” smatra vođa demokratske radničke konfederacije Laurent Berger, dodajući da nema mjesta euforiji i slavlju.

Oduševljenje s kojim je europski establišment dočekao pobjedu predsjednika Emmanuela Macrona u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora i olakšanje zbog zadržavanja ekstremne desnice daleko od vlasti, nisu ostavili mnogo prostora za trezveno sagledavanje sadržaja najavljenih politika novog predsjednika. Lideri Europske unije smatraju da je oluja prošla pa se tako. izbor Donalda Trumpa i Brexit,  čine kao ništa više od lošega sna. Sad novi francuski lideri žele iskoristiti trenutak kako bi implementirali neoliberalnu agendu Europske komisije, ciljajući prije svega, na radno zakonodavstvo. Gotovo čudotvornim djelovanjem marketinga i taktičkog glasanja, ne golema promjena prerušena je u povijesni zaokret koji će, izgledno je, otvoriti vrata novim, odvažnim inicijativama. Francuska ljevica i desnica izmijenjuju se na vlasti sve do ove godine, provode iste politike još od 1983. godine. Sada će čitavi dijelovi, i jedne i druge, biti dio iste vlade te će uskoro pripadati zajedničkoj parlamentarnoj većini. Promjena je ta, da će stvari sada izgledati nešto jasnije i vrijeme neće služiti najviše taktiziranju.

foto HINA/Lana SLIVAR DOMINIĆ

„Hrvatska elektroprivreda d.d., sukladno svojim strateškim ciljevima kontinuirano razmatra i analizira potencijalne akvizicije u regiji, te je stoga više energetskih subjekata od potencijalnog interesa HEP-a. Pritom sve poslovne aktivnosti u vezi s tim provodi u skladu sa Statutom Društva, Zakonom o trgovačkim društvima i ostalim zakonskim propisima“, odgovara na upit našeg portala Zoran Vidović,  službenik zadužen za informiranje HEP grupe. Na žalost, iz odgovora koji smo dobili ne može se iščitati ni slovo vezano uz konkretna pitanja koja smo HEP-u postavili, vezano uz neslužbenu informaciju da je Uprava HEP-a već započela razgovore i razmatra mogućnost za kupnju udjela u Elektroprivredi Crne Gore. Zbog toga su, kako neslužbeno doznajemo, navodno već započeli razgovori s talijanskom tvrtkom A2A, koja ima udio u EP Crne Gore i već se neko vrijeme želi riješiti tog dijela svog portelja.

Trenutno država ima 57,02 posto dionica EPCG, dok talijanska kompanija A2A  41,75 posto, a pregovori o izlaznoj strategiji talijanskog partnera podrazumijevaju i mogućnost da država iskoristi pravo prvokupa, ukoliko potencijalnim partnerom ne bude zadovoljna. Ukratko, osim sa A2A, HEP bi morao postići dogovor i sa EP Crne Gore, odnosno Vladom Crne Gore.

Naravno da nije sporno da HEP ulazi u takve akvizije u regiji, no u ovom je trenutku zapravo vrlo sporno tko smije pregovarati o poslovima koji imaju tako veliku vrijednost, tko će dati zeleno svjetlo za to te tko će za preuzeti odgovornost za obaveze koje iz tih razgovora mogu proizaći. Naime, direktoru HEP-a Perici Jukiću još je u rujnu prošle godine istekao mandat, ali je produžen, kao i svim direktorima javnih poduzeća, dok ne budu provedeni javni natječaji za nove čelnike uprava, odnosno do imenovanja privremene uprave. Tako su neka javna poduzeća u međuvremenu već preuzele privremene uprave, što se očekivalo i u slučaju HEP-a. Još krajem ožujka ove godine ministar državne imovine Goran Marić – pod čijom su ingerencijom i javna poduzeća – dao je naslutiti kako je siguran u to da Perica Jukić odlazi, no do danas ta smjena nije provedena u djelo. I predsjednik Uprave HEP-a koji je zapravo na odlasku i dalje vodi tu kompaniju, a čini se i neke velike projekte, kao što je  priprema za kupnju Elektroprivrede Crne Gore. No, upitno je, zapravo, i u čije ime se u pregovore uopće krenulo, pogotovo uzmemo li u obzir da je Vlada još do nedavno bila spremna prodati dio udjela u HEP-u da bi osigurala sredstva za otkup dionica Ine.

Iako iz HEP-a kažu da se sve poslovne aktivnosti u vezi s tim provode u skladu sa Statutom Društva, Zakonom o trgovačkim društvima i ostalim zakonskim propisima, nisu konkretnije odgovorili na naše pitanje postoji li bilo kakva odluka vlasnika – Vlade, odnosno Skupštine HEP-a – temeljem koje bi ulazak u pregovore oko kupnje crnogorske elektroprivrede bio odobren, a legitimitet uprave da ih vodi potvrđen. Naime, odobrenje za takve pregovore morao bi dati barem ministar financija Zdravko Marić, kao predstavnik vlasnika (Vlade RH) u Skupštini HEP-a. No, iz HEP-a nam nisu odgovorili zna li on uopće za te aktivnosti. Iako smo putem službe za informiranje ministru financija Zdravku Mariću postavili isto pitanje, ministar ni nakon osam dana nije odgovorio je li o pregovorima informiran i je li ih u ime Vlade odobrio. Prema neslužbenim informacijama, saznanja o nastojanjima HEP-a da uđe u taj posao, nisu imali ni u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, u kojem je zaštitu Perici Jukiću donedavno pružao državni tajnik iz Mostove kvote, Ante Čikotić.

Iz HEP-a također ni riječju nisu odgovorili na pitanje je li na razini kompanije formiran kakav radni tim te tko je u radnom timu koji pregovara s talijanskom kompanijom, kao ni jesu li odabrani konzultanti u tom poslu. Ako ne, to bi moglo voditi zaključku da se razgovori o kupnji udjela u crnogorskoj Elektroprivredi  vode u sumnjivim okolnosti. HEP bi, naime, morao provesti javni natječaj za izbor konzultanta, a nismo dobili odgovor na pitanje je li takav natječaj bio objavljen i proveden.

Nara-11

Legendarno gazirano bezalkoholno piće od naranče – Nara, slavi 50. rođendan. Više ili manje vidljiva, Nara se bez prekida proizvodi još od 1967. godine. Grupa Radenska, vlasnik Nare, odlučila se udahnuti nov život u jedan od najdugovječnijih domaćih brendova na tržištu te je za proslavu svoje prve velike obljetnice, redizajnirala pakiranje i predstavila zanimljivu kampanju za stare i buduće potrošače.

Nova kampanja naziva NARASLI UZ NARU, oživljava popularnu maskotu djevojčice i prepoznatljivu Nara melodiju, no interpretirane u suvremeno doba i od strane novih generacija. Nekadašnji autorski rad priznatog kantautora Arsena Dedića za ovu priliku osuvremenjen je i odsviran od strane njegova sina Matije Dedića, a stihove je otpjevala unuka Lu Dedić.
Danas je Radenska globalno poznata tvrtka koja brzo reagira na promjene i trendove. Netaknuta bogatstva prirode pretvara u tržišno zanimljive proizvode, vrhunske kvalitete. Radenska ujedno pridaje veliki značaj inovativnosti unutar asortimana ali i komunikaciji prema potrošačima. Upravo vođena time, ove godine odlučila se na redizajn Nare, s ciljem da novim dizajnom i modernijim izgledom na bolji način prenesu jasnu poruku kvalitete i tradicije.
[NARASLI UZ NARU] krovna je kampanja čiji je glavni protagonist malena djevojčica Nara. Maskotu djevojčice davno je osmislio ilustrator i animator Milan Blažeković. Sukladno mobilnosti koje nosi suvremeno doba, u ovoj kampanji maskota Nara putuje kroz vrijeme i podsjeća nas na mnoga zanimljiva događanja iz prošlosti, a koja je proživjela zajedno s nama. I ne samo to, ona naposlijetku poziva i same korisnike da podijele svoje lijepe trenutke iz prošlosti i ukoliko žele, pošalju dragoj osobi s kojom su ih dijelili besplatnu bočicu Nare, uz personaliziranu poruku i fotografiju.

Foto Hina Dario GRZELJ/ dag

Dunav Art Festivalom koji ‘teče i spaja’, žele se povezati Vukovar, Baranja i Erdut u jedinstveni umjetnički doživljaj, koji će hrvatsko Podunavlje brendirati kao jedinstvenu turističku i kulturnu destinaciju te donijeti vrhunsku glazbu, promicati vrijednosti kulturne baštine, ali i eno-gastronomska bogatstva toga hrvatskog kraja, kazali su u ponedjeljak organizatori Festivala.

Na konferenciji za medije na savskom nasipu ‘ispod stare platane’ i uz glazbeni izvedbu Stanislava Kovačića, organizatori su predstavili program manifestacije koja će se održavati od 29. lipnja do 1. srpnja.

“Uz kvalitetan jazz, klasiku, rock and roll bit će ponuđena probrana jela Podunavlja i vina podunavskih zemalja”, kazao je Zlatko Petrović Pajo jedan od organizatora manifestacije.

Očekuju da će Dunav Art Festival postati tradicija i umjetnička platforma koja će dugoročno pozicionirati Vukovar i hrvatsko Podunavlje kao jedan od centara prioritetnog područja kulture i turizma.

Bacanjem poruke u boci, organizatori su simbolično spojili Savu i Dunav. Tim performansom poruka iz boce, koja sadrži program festivala, simbolično treba prenijeti festivalski program tokom Save i Dunava.

“Vukovar će ovog ljeta biti glavno središte održavanja DunavArt Festivala, jedinstvenog projekta kojemu je glavna težnja podunavsku regiju približiti Hrvatskoj i obrnuto, istaknuti Hrvatsku na karti podunavskih zemalja”, kazao je Petrović.

Dunav Art Festival želi spojiti Vukovar, Baranju i Erdut

Ideja za manifestaciju potekla je od potrebe da se Hrvatska prikaže i predstavi i kao podunavska zemlja, naglasio je.

Festivalom se želi spojiti Vukovar, Baranja i Erdut jednako kao što Dunav, kao jedna od najvažnijih europskih rijeka, veže kulture 14 zemalja koje čine područje Dunavske strategije, jedne od četiri makro-regionalne strategije Europske unije, poručili su organizatori.

Hrvatsko Podunavlje krajem lipnja postaje središte održavanja jedinstvenog festivala glazbe, enologije i gastronomije, istaknuli su organizatori naglašavajući kako žele utemeljiti i “Zakladu DunavArt Festivala” za mlade glazbenike.

Osobit naglasak stavili su na potrebu razvoja Hrvatskog Podunavlja u svim sastavnicama, ističući važnost obnove njegovih kapaciteta, pokretanja gospodarstva, razvoja poljoprivrede, vinarstva, turizma, ugostiteljstva te oživljavanja kulturnih programa i baštine.

Na obali Dunava 29. lipanja uz klasičnu glazbu i jazz, u perivoju dvorca Eltz počinje program u Vukovaru. Slijedi otvorenje izložbe Grafički elementi u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom.

Baranja će 30. lipanja biti središte etno i jazz programa u PP Kopački rit. Proslavit će se i Dan Dunava uz Dunavske parkove prirode, Piknik u Ritu i Baranjski stol. Slijedi natjecanje u kuhanju “fiš paprikaša”,  i glazbeni program DAF, Duo violina K&K, Ariana Group. Ante Gelo Band & Ivana Rushaidat u Vukovaru će održati koncert.

Vukovar 1. srpanja obilježava jutarnja promenada “Duo klarineta”, a nakon toga Dunav Art piknik, te koncert zbora BREVIS, pobjednika 3. Svjetskog prvenstva mladih pjevačkih zborova u Sankt Peterburgu 2016.

U dvorcu Adamovic Cseh i Erdutskim vinogradima bit će upriličena degustacija vina i nastupi DJ Umbo, In da DunavArt Sofa, te koncert Groove Up Zdenka Kovačiček & Green house blues Band.

Kao zemljopisni pojam Dunav je općepoznat i znan kao poveznica srednje i jugoistočne  Europe. On uz Jadransko more, kao dio Mediterana, prema našem mišljenju, treba biti jedna od glavnih odrednica destinacijskog ili smještajnog brendiranja Hrvatske u budućnosti, poručili su organizatori.

Izvor: Hina

foto FaH / Ivo LUČIĆ

Međunarodni znanstveni susret “Čovjek i krš 2017.”, na kojem će biti predstavljena istraživanja o nekim od najaktualnijih pitanja odnosa čovjeka i krških okoliša danas, održat će se u Zadru od 26. do 29. lipnja.

Krški krajolici, jedinstveni zbog svoje prepoznatljive morfologije, hidrologije i živog svijeta, iznimno su osjetljivi na utjecaje. Istodobno su otvorena knjiga ljudske povijesti koja u značajnoj mjeri još nije pročitana, ističu moto skupa organizatori.

Na skupu će oko 75 sudionika iz 19 zemalja govoriti o utjecaju klimatskih promjena na krško podzemlje i zalihe pitke vode, o opasnostima po život u kršu zbog slijeganja i proloma tla, o rekonstrukcijama geološke prošlosti na temelju raznih vrsta nalaza i drugim stručnim temama, a bit će predstavljena i upotreba novih sofisticiranih tehnika istraživanja.

Ključna predavanja održat će globalno vodeći istraživači Derek Ford iz Kanade i Ognjen Bonacci iz Hrvatske.

Uz domaćina, Geografski odsjek Sveučilišta u Zadru, skup organiziraju regionalne ustanove s Dinarskog krša: Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva i Filozofski fakultet Crnogorskog sveučilišta iz Nikšića te globalne udruge: Međunarodna geografska unija i Međunarodna hidrogeološka udruga. Pokrovitelj skupa je UNESO.

U sklopu susreta, bit će organizirane i dvije stručne ekskurzije, jedna u Cerovačke pećine, špiljski kompleks od oko sedam kilometar dužine u južnom dijelu Parka prirode Velebit, i u Nacionalni park Krka, područje nepromijenjene i izuzetne prirodne vrijednosti, poznato se po sedam sedrenih barijera koje na Krki stvaraju vodopade iznimne privlačnosti.

Izvor: Hina

foto HINA / Denis CERIĆ /dc

Trodnevni glazbeni spektakl na otvorenom, INmusic festival, počinje u ponedjeljak na zagrebačkom jezeru Jarun gdje će do 21. lipnja nastupiti brojni poznati svjetski i domaći izvođači, uz bogat popratni program.

Na INmusic festivalu #12 od 19. do 21. lipnja na jezeru Jarun nastupit će poznata glazbena imena kao što su: Kings of Leon, Arcade Fire, Alt-J, Kasabian, Michael Kiwanuka, Flogging Molly, Darko Rundek, Slaves, Repetitor, Orchestra Baobab, Booka Shade, Danko Jones, Public Service Broadcasting i mnogi drugi.

Ulaznice za 12. izdanje INmusic-a po prvi put u povijesti festivala rasprodane su u pretprodaji,  tjedan dana prije početka festivala.

Program počinje u ponedjeljak u 16 sati i 45 minuta, a osim na glavnoj pozornici odvijat će se i na četiri manje pozornice te nekoliko lokacija rasutih po jarunskom otoku Mladosti.

U sklopu ovogodišnjeg programa INteatra na daskama, malenog festivalskog drvenog kazališta, nastupit će Roman Šušković, Vilim Matula i Zijah Sokolović, a isti prostor će se, nakon predstava, transformirati u noćni Silent Party na kojemu će publiku do jutra zabavljati ekipa iz YEM kolektiva.

Nezaobilazna atrakcija INmusic festivala je replika Teslinog tornja izgrađena 2016. godine, koji je prošle godine bio posvećen Nikoli Tesli i David Bowieju, a ove godine svim velikim umovima koji su svoje potencijale usmjerili u stvaranje za dobrobit čovječanstva.

Tijekom festivala posjetitelji će moći isprobati svoje vokalne sposobnosti na karaokama, odmoriti se na brojnim krevetima razasutim po otoku, opustiti u festivalskom pubu ili nargila zoni, te isprobati osvježavajuće ljetne koktele.

Organizatori ističu da se na ulazu sve ulaznice mijenjaju za festivalske narukvice, te mole posjetitelje da ih ne trgaju, režu ili na bilo koji način oštećuju jer tada prestaju biti važeće. Festivalske narukvice vrijede za jedan ulazak dnevno i nakon izlaska iz festivalskog prostora povratak s istom narukvicom iz sigurnosnih razloga više nije moguć do sljedećeg festivalskog dana.

Procijenjuje se da će zbog INmusica biti ostvareno oko 100 000 noćenja u Zagrebu, a uz procijenjenu potrošnju od 100 eura dnevno proizlazi da će INmusic festival gradu generirati prihod od oko 10 milijuna eura (75 milijuna kuna), navode organizatori.

Poznati svjetski mediji i ove su godine svrstali INmusic među najpopularnije festivale na svijetu koji se nikako ne bi smjeli propustiti.

Izvor: Hina

foto FaH/ Damir SENČAR

Hrvatski su poduzetnici u prošloj godini ostvarili konsolidiranu neto dobit veću od 24 milijarde kuna, od čega su 70 posto ostvarili poduzetnici u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji, pokazuju podaci Financijske agencije (Fine).

“Prema rezultatima poduzetnika u 2016. godini, promatrano na razini županija, zaključak je da gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija – županija”, navodi se u analizi Fine.

Fina je još ranije objavila podatke o poslovanju 114.483 hrvatska poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, a koji su Fini podnijeli godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe i u svrhu javne objave, pri čemu u te podatke nisu uključeni podaci za sva društva iz koncerna Agorkor, jer je od njih 35 samo osam društava podnijelo godišnje financijske izvještaje.

Po tim su podacima ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika prošle godine iznosili ukupno 633,1 milijardu kuna, a uz dobit razdoblja od 38,7 milijardi kuna i gubitak od 14,7 milijardi rashoda, konsolidirana je dobit poduzetnika iznosila nešto više od 24 milijarde kuna.

Više od polovine te konsolidirane dobiti, odnosno 57,1 posto ili 13,7 milijardi kuna ostvarili su poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu, koji su prvorangirani i prema ostalim kriterijima – broju poduzetnika, broju zaposlenih, ukupnom prihodu i dobiti i gubitku razdoblju, pokazuje analiza Fine.

Tako svaki treći poduzetnik ima sjedište u Zagrebu, od ukupno 114.483 njih 38.127 ima sjedište u hrvatskom glavnom gradu, dok je njihov udio u broju zaposlenih i nešto veći, 38,1 posto, odnosno zapošljavaju 325.735 od ukupno 853.979 zaposlenih u poduzetnicima obveznicima poreza na dobit (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija).

Poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu lani su ostvarili gotovo polovicu ukupnih prihoda hrvatski poduzetnika – od ukupno 633,1 milijardu kuna oni su ostvarili 311,9 milijardi kuna ukupnih prihoda.

Zagrebački su poduzetnici lani poslovali s dobiti razdoblja od 20,1 milijardu kuna, dok je gubitak iznosio 6,4 milijarde kuna pa su tako ostvarili konsolidiranu dobit razdoblja od 13,7 milijardi kuna, što je 57,5 posto više nego godinu prije.

Na drugom mjestu po neto dobiti su poduzetnici Zagrebačke županije s 1,8 milijardi kuna (rast od 50,6 posto), a treći su poduzetnici iz Istarske županije. Njihova neto dobit u 2016. iznosila je 1,2 milijarde kuna, što je 52,7 posto manje  u odnosu na 2015. godinu. Osnovni razlog toga pada je smanjena dobit Adris grupe, objašnjavaju u Fini.

Najveći skok po prihodu u Varaždinskoj županiji

Više od milijardu kuna neto dobiti lani su ostvarili poduzetnici u još dvije županije – Primorsko-goranskoj 1,19 milijardi kuna te Splitsko-dalmatinskoj 1,14 milijardu kuna.

Najveći skok na rang listi prema ukupnom prihodu u odnosu na pretprošlu godinu ostvarili su poduzetnici iz Varaždinske županije, koji su s neto dobiti od 611 milijuna kuna zauzeli 7. mjesto u odnosu na 14. mjesto u 2015. godini kad im je ukupna neto dobit iznosila 160,6 milijuna kuna.

Veći je skok zabilježila i Brodsko-posavska županija (s 19. na 15. mjesto), koja u postotku bilježi i najveći rast konsolidirane dobiti, za 857,7 posto, ali je riječ o skromnijim apsolutnim iznosima. Naime, 2015. su poduzetnici iz te županije ostvarili tek 14,8 milijuna kuna dobiti, a lani je to poraslo na 141,7 milijuna kuna.

Istovremeno su najviše nazadovali poduzetnici iz Koprivničko-križevačke županije koji su sa 6. mjesta 2015. godine pali na 13. mjesto prošle godine Poduzetnici iz te županije lani su ostvarili 420,4 milijuna kuna dobiti, što je 23,5 posto manje nego godinu ranije.

U 2016. godini jedino su poduzetnici sa sjedištem u Šibenskoj županiji poslovali s gubitkom, od 128 milijuna kuna.

No, “izneseni prikaz ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta na području određene županije”, napominju iz Fine.

Izvor: Hina

foto HINA/ Bonobostudio/ ua

Na 41. Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju, kratkometražna basna “Ježeva kuća” Eve Cvijanović osvojila je nagradu za najbolji film u kategoriji Young Audience (Jeune public), koju čine filmovi prikladni za djecu iz natjecateljskog programa, priopćeno je u nedjelju iz Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC).

Kao posebno priznanje nagradu dodjeljuje osmeročlani ‘dječji žiri’,  sastavljen od četiri predstavnika Annecyjevog studija za animaciju za djecu te četiri malena gosta iz jedne svjetske organizacije, a ove se godine radilo o predstavnicima švicarskog festivala Animatou.

Dodjela posebnih nagrada jednog od najprestižnijih svjetskih festivala animiranog filma održana je u petak, 16. lipnja u gradskoj vijećnici, u nazočnosti  gradonačelnika Annecyja, Jean-Luca Rigauta, dok je dodjela nagrada u glavnim kategorijama održana sinoć na svečanosti zatvaranja u Festivalskom centru Bonlieu.

Ove je godine na Annecy bilo prijavljeno više od 2.800 naslova iz 95 zemalja, a  u službenu konkurenciju kratkometražnih filmova, osim ‘Ježeve kuće’, bile su uvrštene još tri hrvatske koprodukcije: ‘Manivald’, redateljice Chintis Lundgren, ‘Aerodrom’ Michaele Müller i ‘Noćna ptica’ u režiji Špele Čadež.

Ovogodišnje 41. izdanje Festivala u Annecyju, koji svake godine okupi tisuće profesionalaca iz svijeta animacije, održalo se od 12. do 17. lipnja.

Animirani film  ‘Ježeva kuća’ premijerno je prikazana na ovogodišnjem Berlinaleu gdje je osvojila posebno priznanje u kategoriji Generation Kplus, a na Animafestu u Zagrebu film je osvojio Nagradu publike i posebno priznanje žirija. Film je sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.

Izvor: Hina

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close