Featured

 

Posljednjih dana medijsko prostranstvo doslovce je uzavrelo od prepucavanja na temu ustaše – partizani (ili pak Hrvati – Srbi?). Ništa novo pod suncem, čak sam se i ja već za  25 godina navikla i izgubila nadu da će to pitanje za mog života biti napokon riješeno.

Doduše za mene to i nije nekakva nepoznanica jer kako sam već bila pisala, u Hrvatsku sam došla prije 25 godina iz Sovjetskog Saveza (pokoj mu duši), a da stvar bude bolja „po nacionalnosti“ sam mješanac, odnosno tata mi je rodom iz grada koje se nalazi na obali poznate ruske rijeke Volga, a mamino rodoslovlje seže u slavne dane zaporoških kozaka. Odrasla sam u multinacionalnoj Odessi, gdje je definicija „odessit“ istovjetna nacionalnosti, državljanstvu, vjeroispovijesti, rasnoj pripadnosti i seksualnoj orijentaciji.

“Moja” Odessa

Recimo, u mojoj Odessi koja se teritorijalno nalazi u Ukrajini donedavna još nikomu nije padalo na pamet pitati „koje si nacionalnosti“, a danas je država podijeljena na Ukrajince i sve ostale. Situacija u Rusiji je još zanimljivija. Tamo je podjela na potomke crvenih i bijelih. Nakon raspada Sovjetskog Saveza kod „Novih Rusa“ krenula je moda za aristokratski pedigre. Onaj tko nije uspio pronaći na genealoškom stablu neku plemićku grančicu ili barem listić, naručivali su kod „stručnjaka“ krivotvorena drvca. Potomci radnika i seljaka preko noći su se preobrazili u „vaše visosti“ na veliko iznenađenje potomaka pravih aristokrata koji su tu lakrdijašku komediju promatrali iz Pariza ili Londona. Uistinu jao svijetu kad „rob postane gospodin ili sluškinja zauzme mjesto svoje gospođe“.  

Ova pojava nametnula je pitanje: koja je zapravo osobna zasluga pojedinca da je rođen u bogatoj, odnosno plemićkoj obitelji? Zar itko može na to utjecati? Ili još bolje. Obzirom da sam “mješanac”, ponekad od Velikih Hrvata čujem optužbe da nemam izgrađen „etnički identitet“. Pri čemu svatko od najgorljivijih zagovornika nacionalne svijesti podrazumijeva da moram izgraditi baš taj identitet koji ON smatra ispravnim. Pa se pitam kojeg bi se dijela svoje obitelji morala odreći, da zadovoljim šovinističke ideje nekih nacional-patriota? Tko je svojom voljom izabrao da bude rođen kao Hrvat, Rus ili Ukrajinac?

Volim i poštujem sve tri kulture, tradiciju i nacionalnu baštinu – rusku, ukrajinsku i hrvatsku ali po svojoj etničkoj pripadnosti pridržavam se one Biblijske: „Nema tu više ni Židova, ni Grka…“

“Ustaše-partizani”

Iz te pozicije s izvjesnom dozom skepticizma pratila sam diskusiju na temu ustaše-partizani na predstavljanju knjige Slavka Goldštajna u Novinarskom domu dok moju pažnju nisam privukla rečenica: „Nacionalizam je jednako ograničenost“. No, ja bih rekla – primitivizam.

Sasvim je razumljivo kad čovjek voli svoju kulturu i tradiciju ali uopće nije u redu kad on misli da je njegova kultura i nacionalna pripadnost za poredak vrijednija od susjedove. Ovdje, po mom mišljenju, treba itekako razlikovati pojmove država, zemlja i domovina. Država je politički pojam odnosno organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom koji može biti danas onakav, a sutra onakav. Zemlja je više zemljopisni pojam unutar međunarodno priznatih granica. A Domovina je opširan pojam koji uključuje jezik kulturu, tradiciju, odnosno samoidentifikaciju pojedinca unutar nacionalnog sustava. Prema tome između nacionalista i domoljuba je vrlo velika razlika. U osnove patriotizma ugrađena je ljubav prema domovini, a u osnovu nacionalizma – prema vlastitoj naciji i ako nacionalizam provocira raspad države, to patriotizam učvršćuje zajedničke temelje svake države.

Kozmopoliti-građani svijeta 

Sigurno vam je zapelo za oko da Hrvati i Ukrajinci se dijele na Velike, male i one ostale, a Rusi prema socijalnim „kastama“. Ništa čudno, jer nacionalizam je kao pozitivna pojava  nastao u njedrima imperija gdje interesi manjih etničkih grupa su potiskivani zbog opstanka velikodržavnih interesa. Međutim, istinski državotvorna nacija nakon uspostave neovisnosti ima obavezu prema svim građanima da suzbija nacionalizam koji sada dobiva negativnu konotaciju i daje naglasak na patriotizam kao ujedinjavajuću sastavnicu cijelog društva.

Osim toga postoji i pojam kozmopolitizam prema kojem prosvijećen čovjek uspostavlja odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice. To je stav prema kojemu su svi ljudi prije svega “građani svijeta”, a ne pripadnici različitih grupa poput lokalnih, regionalnih, nacionalnih i drugih zajednica.

Voli samo “svoju” naciju (podijeli pa vladaj)

Razlika između zagovaratelja „etničkog identiteta“ i „građanina svijeta“ je upravo ta da prvi voli samo „svoju“ naciju, odnosno samo one nacije kojima on osobno priznaje pravo na postojanje, a drugi se ne opterećuje jednom ili nekolicinom nacija, prihvaćajući u svakoj najbolje i odbacujući najgore. Osim toga,  ako mi netko pokaže čistokrvnog pripadnika jedne nacije, predložit ću ga za Guinessovu knjigu rekorda jer vjerujem da je teško pronaći čovjeka čijim žilama ne kola cijeli nacionalni koktel.

Bit će da se radi o spretnoj manipulaciji pripadnicima nacije po principu „podijeli i vladaj“ jer primitivnim umovima je puno lakše manipulirati nego osobama koji su sposobni razmišljati samostalno i analizirati informaciju. Baš zbog toga tvrdim da je nacionalizam jednak primitivizmu. Ako čovjek nema ništa vrijednije i značajnije  životu od pripadnosti nekoj naciji, ja ga iskreno žalim.

Featured

U Uredu gradonačelnika Metkovića, u petak je potpredsjednik Vlade RH i dosadašnji gradonačelnik Metkovića Božo Petrov svojoj zamjenici Katarini Ujdur predao vođenje Grada.

Premda će Katarina Ujdur službeno nositi naziv zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika, Metkovćani će je iz praktičnih razloga ubuduće nazivati gradonačelnicom, donosi portal metkovic.hr

Featured

Na podnevnoj presici mandatara nove Vlade Tihomira Oreškovića novinarima je uoči njegova obraćanja podijeljen popis predloženih ministara. Podsjetimo, Most je tijekom pregovora za formiranje Vlade tražio šest resora u kojima, po njihovu mišljenju, vladaju najveći problemi.

Riječ je o ministarstvima unutarnjih poslova, gospodarstva, uprave, pravosuđa, poljoprivrede i zaštite okoliša. Najviše je rasprave bilo oko MUP-a, no na koncu su HDZ i Domoljubna koalicija ipak prepustili stranci Bože Petrova to njima atraktivno ministarstvo.

Na materijalima podijeljenima na današnjoj presici čak uopće nije bio naveden kandidat za ministra MUP-a, no glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja za Telegram je potvrdio da je bila riječ tek o pogreški.

Donosimo vam popis Mostovih kandidata za ministre te njihove kratke životopise.

Ministarstvo unutranjih poslova – Vlaho Orepić

Vlaho Orepić
VLAHO OREPIĆ

Prvi zapovjednik Ratne luke u Pločama, imenovan još 1991. godine. Predsjednik je Udruge građana “Škanj”, a javnosti je postao poznat tijekom svoje višegodišnje borbe protiv gradnje termoelektrane u Pločama. S Božom Petrovom surađuje od referenduma o gradnji TE u Pločama, održanog početkom 2015., na kojem su građani odbili gradnju tog objekta.

Orepića je angažman protiv TE Ploče doveo u izravan sukob s Josipom Jurčevićem, direktorom tvrtke Luka Ploče energija d.o.o., iznimno bliskim sTomislavom Karamarkom i Milijanom Brkićem iz vremena dok su surađivali u SOA-i. Kao šef kadrovske službe Jurčević je bio ključna osoba za kadroviranje u SOA-i koje je često bilo proglašavano sumnjivim, no služba se pravdala svojim specifičnim potrebama.

Bliskost s Brkićem isplivala je na vidjelo tijekom imenovanja savjetnika u uredu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, kada je Jurčević bio jedan od kandidata za mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost. Brkić ga je u tome podržavao, no predsjednica je izabrala Josipa Buljevića, kojeg je danas Orešković istaknuo kao kandidata za novog ministra obrane. On je imao nešto veću podršku Tomislava Karamarka.

Orepić je u više navrata vrlo oštro kritizirao namjere Jurčevićeve tvrtke, a zbog javne osude što ju je on doživio kao sramoćenje, Ivan Pavlović, direktor Luke Ploče ga je i tužio.

Ministarstvo uprave – Dubravka Jurlina Alibegović

Dubravka Jurlina Alibegović
DUBRAVKA JURLINA ALIBEGOVIĆ

Ravnateljica Ekonomskog instituta i bivša zamjenica ministra znanosti i tehnologije u Račanovoj Vladi. Na mjestu ravnateljice Ekonomskog instituta nasljedila je Sandru Švaljek. Doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine.

Ministarstvo poljoprivrede – Davor Romić

Davor Romić
DAVOR ROMIĆ

Bivši dekan Agronomskog fakulteta. Doktorirao je 1994., a od 1982. je zaposlen na Agronomskom fakultetu, prvo kao stručni suradnik, da bi 2009. psstao redoviti profesor. Član je odbora za geokemiju HAZU-a. Kao član istraživačkoga tima proveo je šest mjeseci (1985) na međunarodnome projektu Horo-Aleltu u Etiopiji.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – Slaven Dobrović

Slaven Dobrović
SLAVEN DOBROVIĆ

Član Nacionalnog vijeća Mosta, Dobrović je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U svom se znanstvenom radu posebno bavi vodama, naročito razvojem i primjenom ekološki zasnovanih sustava gospodarenja vodama. Dobrović i supruga imaju sedmero djece.

Ministarstvo pravosuđa – Ante Šprlje

Ante Šprlje 

                                ANTE ŠPRLJE 

Šprlje je iz Metkovića, (36), sudac, izabran je za ministra pravosuđa ispred zagrebačkog odvjetnika Jure Martinovića. Nakon što se njegovo ime još prije nekoliko dana pojavilo među mogućim kandidatima za mjesto ministra, iz pravosudnih krugova mogle su se čuti kritike da nema dovoljno iskustva u pravosuđu, doznao je Telegram. Naime, Šprlje je sudac tek tri godine.

Ministarstvo gospodarstva – Tomislav Panenić

Tomislav Panenić
TOMISLAV PANENIĆ

Načelnik Općine Tompojevci, istaknuo se povlačenjem više milijuna kuna iz EU fondova; uveo je LED rasvjetu i bežični internet u općinu. Godine 2013. u prvom krugu lokalnih izbora pobijedio je dotadašnjeg HDZ-ova kandidata.

Ministrica socijalne politike Bernardic Juretić

Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije

Bernardica Juretić

                                    BERNARDICA JURETIĆ 

Magistra psihologije iz Italije, bivša časna sestra i voditeljica ljudskih resursa u IGH samo je dio osebujnog životopisa Bernardice Juretić, kandidatkinje za novu ministricu socijalne politike i mladih koja će svoju dužnost preuzeti nakon što nova Vlada sutra bude potvrđena u Saboru. Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije. Mediji su svojevremeno pisali da je Juretić napustila samostan zbog ljubavi, ali ona je to odlučno negirala. Ipak, od odlaska iz samostana nije bila u duljoj vezi. “Otkad sam izašla iz samostana, bila sam samo u jednoj kraćoj vezi, koja je propala. Shvatila sam da to nije ono što sam tražila i prekinula sam jer mi je bolje biti sama nego nesretna. I dalje vjerujem u ljubav, ali nisam zaljubljive naravi”, zaključila je Juretić intervju 2012. za Gloriju.

Rođena u okolici Omiša završila je srednju medicinsku školu u Dubrovniku. Obrazovanje je nastavila u Italiji na sveučilištu Pontificia Salesiana u Rimu. Magistrirala je na temu “Oboljeli od AIDS-a s psihološkog gledišta”. “Morala sam direktno raditi s oboljelima u tada prvoj kući za oboljele od AIDS-a u Italiji i jednoj od prvih u Europi. Završila sam i tečaj edukacije pri talijanskom Caritasu za rad s oboljelima o AIDS-u. To je bilo jedno, iako teško, lijepo iskustvo i ljudski i profesionalno”, rekla je Juretić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

L

Zaredila se u 21. godini, u rimokatoličkom crkvenom redu osnovanom u 19. stoljeću u Italiji. Početkom 90-ih postala je “prvo lice” borbe protiv zlouporaba droga, a s 27 godina napustila samostan, nakon kako je sama rekla: “Dugog razmišljanja”.  “Bila sam preopterećena poslom i nisam više mogla izdržati život na dva kolosijeka. Posla s ovisnicima bilo je sve više i više, a imala sam i brojne samostanske obaveze. Na kraju sam počela razmišljati kome sam potrebnija i zaključila da su to ovisnici. No, odluku nisam donijela preko noći”, objasnila je 2012. godine za Gloriju.

Prva je u Hrvatskoj osnovala komune za liječenje ovisnika o drogama osnovavši četiri komune, u Cisti Velikoj, Ivanovcu kod Okučana, u Paučju i na Čiovu, kroz koje je prošlo oko dvije tisuće ovisnika. “Svake godine između 30 i 40 ovisnika uspješno završi program koji traje dvije godine. Međutim, ima onih koji nisu uspjeli završiti program, ali apstiniraju i dobro su. Pratimo sudbine naših bivših štićenika, ali sve ih je više”, rekla je Juretić za Nacional 2003., godine.

Preuzela je Vladin ured za suzbijanje zloporaba opojnih droga, dolaskom Ive Sanadera na vlast. Nakon nešto više od četiri godine 2008., napustila je posao u Vladi.“Svatko u jednom trenutku osjeti da mora promijeniti mjesto posla, pa sam tako i ja odlučila postupiti. Zezam se kako sam napokon odlučila skinuti se s droge. No sigurno je da je mojoj odluci pridonijela i činjenica da nije bilo dovoljno političke volje, ali i sporosti Vlade oko donošenja odluke da moj ured, kojem sam bila predstojnica, ima veće ovlasti u borbi protiv droge. Time sam bila nezadovoljna, a kako nikakvih promjena nije bilo, odlučila sam otići”, ispričala je 2008. godine Juretić u razgovoru za Jutarnji. Iz Vladinog ured otišla je u IGH na mjesto voditeljice ljudskih resursa na poziv Jure Radića. Nakon nekoliko godina napustila je IGH i vratila se svojoj strasti, pomaganju ovisnicima.

 

Featured

TRANSPARENCY INTERNATIONAL HRVATSKA, POTVRDIO JE DA SE RADI O SUSPEKTNOJ PRODAJI DIONICA.

NA POTEZU JE „DRUG CVITAN“ KOJEGA BI OVA AFERA OD 10 MILIJUNA EURA TREBALA ZANIMATI PUNO VIŠE OD SASLUŠAVANJA ZASTUPNIKA NOVOGA SABORA, ZBOG SUMNJE NA KORUPCIJU.

OVA AFERA IMA 10 MILIJUNA EURA RAZLOGA VIŠE

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) oglasio je prodaju 0,6 posto dionica Hrvatskog telekoma putem javne dražbe, koja će se održati 7. prosinca na Zagrebačkoj burzi. Ono što u pozivu na dražbu ne piše – je notorna činjenica, da bi kupci dionica HT-a u ovo zimsko vrijeme mogli biti – dobrano nasanjkani – pao snijeg ili ne!   

Na dražbi je ponuđeno deset paketa po 50 tisuća dionica HT-a, tj. ukupno 500 tisuća dionica, koje čine 0,6 posto od ukupnog broja izdanih. Početna cijena za svaki pojedini paket iznosi 7,125 milijuna kuna, a na dražbi će se prodavati s varijabilnim završetkom, pri čemu dražbovni korak iznosi 25 tisuća kuna. U pozivu CERP-a stoji kako se pojedinačni paketi dionica prodaju po načelu „sve ili ništa“.

No, kako je i država dioničar 1,78 posto dionica HT-a, prodajom je moguće da se kupci „poskliznu“ kupnjom – bude li Društvo „Potrošač“ „izbilo“ svojih 150 milijuna kuna HT-u, samo osnovne potražnje u sporu s njim. Tada će dionice imati vrijednost grudice.

U slučaju da Županijski sud potvrdi županijsku presudu, a kako mu je naložio Vrhovni sud, HT bi mogao biti dobrano uzdrman iznosom od 150 milijuna kuna, tj. isplatom odštete 42 tisuće potročača izbilo minimalno svojih 150 milijuna kuna vrijednosti HT-a, što je samo osnovni iznos potražnje u sporu s HT-om zbog „nezakonite radnje u povodu pretplate“, a što je, uostalom i sam HT priznao u svom prospektu. U tom bi slučaju vrijednost dionica koje se sada nude – višestruko pala.

Povodom javne dražbe CERP-a o prodaji suspektnih dionica oglasilo se i Društvo „Potrošač“, obavještavajući zainteresirane za kupnju dionica, da bi im vrijednost itekako mogla pasti. Zato se vjerojatno i prodaju ad hoc donesenom odlukom o prodaji, kako bi se HT riješio utega i zaradio, a kupci u dogledno vrijeme – izgubili.

Naime, Društvo „Potrošač“ priopćilo je putem medija, koje je potpisao njegov dopredsjednik mr. Ilija Rkman, da je Vrhovni sud 26.11. ove godine prihvatio reviziju Društva „Potrošač“ u predmetu „telefonske pretplate“, a koja je vraćena na ponovno suđenje na Županijski sud.

Tako će navedene dionice biti ponuđene kupcima, koje nitko nije obavijestio, što se moralo napraviti temeljem Zakona o zaštiti potrošača, da zainteresirani za HT dionice kupuju „grudu snijega“.

Odlukom Vrhovnog suda i dalje je na snazi prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zagrebu u korist „Potrošača“, kojom je utvrđen djelomično ništavnim članak 2. Ugovora o koncesiji, a koji se odnosi na tzv. „pretplatu“ i 42 tisuće identičnih zahtijeva Općinskom državnom odvjetništvu, kako bi se „mirno“ riješio predmet u svezi povrata pretplaćene pretplate HT-ovih korisnika.

Da stvar bude bolja, HT-u je „netko nepoznat“ „prijateljski“ sugerirao kako bi žalba „Potrošača“ mogla biti usvojena, pa je opet „netko“ donio odluku da se na brzinu riješe dionica, jer sudska trakavica u sporu između HT-a i „Potrošača“ od 2007., godine iznosi 150 milijuna kuna, u doba podnošenja tužbe, kada je HT imao približno milijun i 350 tisuća korisnika. Ovom iznosu nisu pripisane kamate, koje bi mogle još više srozati cijenu dionica, a niti Bajića prije, niti Cvitana kasnije, očito nije zanimala, niti zanima, moguća korupcija u ovom slučaju. No sigurno je jedno – zanimat će Europsko Povjerenstvo za zaštitu potrošača.

Revizorska kuća ERNST&yong je u revizorskom izvještaju 07.02.2011. godine navela da ishod ovih tužbi može imati značajan utjecaj na HT, ali da nisu izvršena rezerviranja.

Svi obaviješteni – čuju, al’ ne haju… 

„Potrošač“ je o navedenim činjenicama obavijestio HANFU, Zagrebačku burzu, DUUDI, CERP, ali do završetka teksta nitko od navedenih nije reagirao na njegovu obavijest, iako su prema Zakonu u zaštiti potrošača trebali obavijestiti potencijalne kupce o možebitnim posljedicama o kupnji dionica, kako je potvrdio i u svom godišnjem izvještaju i sam Hrvatski telekom i revizorska kuća ERNST&yong.

Tehnička vlada odnosno premijer Zoran Milanović, kao i sama predsjednica nisu se udostojali odgovoriti na upit, a Ministarstvo financija nas je uputilo na CERP, kao i HT-ov Odjel za korporativne komunikacije – opet na prodavatelja, odnosno nesretni CERP. „Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno predlagatelju“, stoji u priopćenju HT-a.

A tko onda u ovoj državi donosi odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, ako nije Ministarstvo financija ili vlada?

Kako su na upite odgovorili tek Ministarstvo financija i HT, a iz njih se nije moglo ništa saznati, kome se tako žuri prodati dionice, zašto, tko je donio odluku o ad hoc prodaji, te mogućem oštećenju državnog proračuna, kao i hoće li obustaviti prodaju, jer je i država dioničar HT-a, pa bi presudom u korist „Potrošača“ i ona izgubila novac. Jedini koji se oglasio i pozvao vladu da podastre sve informacije o prodaji HT dionica je Transparency International Hrvatska.

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajom“, rekao je dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora Transparency Internationala Hrvatska.

Ali uzalud pozivi, zahtjevi za objašnjenjem, da se građanima objasni zašto se baš sada prodaju njihove dionice, kada je mogućnost da društvo Potrošač „olakša“ HT za najmanje 150 milijuna kuna bez kamata – te kako ovo uopće nije dobar poklon za Božić – očito ne zanima nikoga tko je odgovoran za prodaju kontaminiranih dionica.

Prođe li ova prodaja dionica – uspješno po HT, neuspješno po kupce. svu malverzaciju pokriti će prvi snijeg i činit će se čisto kao snijeg. Nasanjkani kupci, ujedno poskliznuti kupnjom suspektnih dionica, završiti će s traumom otvorenog prijeloma džepa i otopljenom grudom snijega u njemu.

Pa koliko god koštalo da koštalo, i ako je i od države koju kao volimo više od matere, očito i više od Kralj’ce ‘rvata, tj. predsjednice koja se ne zamara nebitnim slučajevima poput ovog koja zakida građane, a ona njihova “ledena kraljica”… “Vi ste moji”, reče ona u izbornoj noći. A čija je ona? – kada je ne zanima što joj se u državi događa?

Možda bi novu vladu mogli zanimati pregovori, možda bi mogla postići bolju cijenu? Možda bi se mogla i konstituirati?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom ove činjenice, moglo bi se posumnjati da su možda neke osobe u HT-u, budzašto nagovorile za sada NN osobe u Vladi i CERP-u, da iza leđa Milanoviću i Lalovcu puste u prodaju dionice HT-a u doba bezvlađa. Sve te likove mogao bi, možda jel, i ako. brzo razotrkriti Cvitan – ako ga uopće zanima malo raditi i baviti se svojim poslom, kao i njegove službenike, te bi se moglo saznati kome je u interesu tako brza prodaja “obiteljskog srebra”.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
to predsjednica

UPIT PREDSJEDNICI RH GOSPOĐI KOLINDI GRABAR KITAROVIĆ

Poštovana,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog Telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoćete li Vi kao predsjednica, poduzeti konkretne aktivnosti, a koje su u Vašoj jurisdikciji, u cilju zaštite interesa Hrvatske države i ad hoc donesene odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, baš u ovo vrijeme?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa. Slijedom ove činjenice, s pravom postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche Telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom u vrijeme tehničke vlade.

Imate li Vi, kao predsjednica, saznanja tko je donio odluku o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno državnih udjela u HT-u i zašto se baš prodaje u vrijeme kada Hrvatska ima tek tehničku vladu?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

 

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
 glasnogovornica@mfin.hr,  sabor

UPIT ZA MINISTRA FINANCIJA GOSPODINA BORISA LALOVCA

UPIT ZA PREMIJERA GOSPODINA ZORANA MILANOVIĆA

Poštovani,

Slijedom prodaje dionica HT-a, putem javne dražbe, a koja će se održati 7.12. ove godine, koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), a kojem je i država dioničar, molimo vas da nam odgovorite tko je i kada donio odluku o prodaji 0,6 posto dionica HT-a? Zašto je toliko hitna prodaja dionica, u doba tehničke vlade, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke za državu I u vrijeme konstituiranja nove?

Deutsche Telekom, odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, su 2005., godine kažnjene s 95 milijuna dolara, zbog dokazanih koruptivnih radnji u navedenim zemljama (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), a koje su uplatile američkom Ministarstvu pravosuđa, kako bi izbjegle tužbu, u nagodbi.

Slijedom ove činjenice i ad hoc donesenom odlukom o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno HT dionica, u vrijeme kada nije konstituirana nova vlada, može se smatrati suspektnom, kao što postoji sumnja na moguće oštećenje državnog proračuna Republike Hrvatske, ovom prodajom.

Slijedom svega navedenog molimo vas da nam prokomentirate zašto je CERP sada oglasio prodaju, zašto se žuri sa prodajom državnih dionica HT-a?

Molimo Vas za komentar i odgovor kao pojašnjenje o prodaji HT dionica, zbog plasmana teksta, u što je moguće kraćem roku.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
to:pr@t.ht.hr
Dec 3 (2 days ago)
UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovani,

Molimo Vas da nam prokomentirate prodaju dionica HT-a na Zagrebačkoj burzi, a koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), putem javne dražbe koja će se održati 7.12. ove godine.

Jeste li kao tvrtka sudjelovali u odluci o prodaji, te kada je dogovorena prodaja državnih dionica, tko je sve sudjelovao u odluci o prodaji, i zašto je ona “tako hitna”, u vrijeme kada Hrvatska ima tehničku vladu, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke po RH?

Republika Hrvatska jedna je od dioničara HT-a, te se ovom prodajom smatra kako država i HT prodaju u vrijeme tehničke vlade “obiteljsko srebro”.

Deutsche telekom je 2005., godine “kažnjen” s 95 milijuna dolara, a koje je uplatio američkom Ministarstvu pravosuđa, zbog dokazanih koruptivnih radnji njegovih tvrtki kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), u nagodbi s američkim vlastima, kako bi izbjegao tužbu.

Slijedom ove činjenice, molimo Vas da nam pojasnite i prokomentirate ovu prodaju dionica HT-a, a kojem je i država dioničar, kao i mogućem oštećenju državnog proračuna, ovom prodajom.

Molimo Vas za što hitniji odgovor, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

From: PR T-HT [mailto:PR@t.ht.hr]
Sent: Friday, December 04, 2015 9:07 AM
To: ‘Objektiv’
Subject: RE: UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovana gđo Milas,

zahvaljujemo na Vašem upitu i u nastavku šaljemo odgovor:

„Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno prodavatelju.“

Srdačan pozdrav,

Odjel za korporativne komunikacije

Hrvatski Telekom

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gđo Budimir,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoće li TIH, reagirati na ovu prodaju, barem objavom i poduzeti neke aktivnosti u vezi ovoga slučaja? Upit smo poslali i predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, kao i tehničkoj vladi, i upravi HT-a. Stoga Vas lijepo molimo za komentar ovoga slučaja, o prodaji “obiteljskog srebra”, dok vlada nije konstituirana.

Znajući da je Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, kažnjene zbog koruptivnih radnji u iznosu od 95 milijuna dolara, pa slijedom toga postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom, u vrijeme tehničke vlade.

Deutsche telekom je 2005., godine u navedenim zemljama, dokazano, korumpirao određene institucije i ljude, što je otkrio američki Ured za pranje novca, te kako bi izbjegao tužbu, platio je navedenu kaznu u nagodbi, američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom navedenog, hoće li Transparency intervenirati ili se barem osvrnuti na ovaj slučaj, te upoznati javnost s mogućim oštećenjem državnog proračuna, te zašto baš sada ide prodaja HT dionica, kojem je dioničar i država?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gospođo Milas,

evo odgovora, na Vaš upit- odgovara dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a:

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajomdr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a

mr.scDavorka Budimir, predsjednica

Transparency International Croatia

 

Featured

Turska već mjesecima velik broj sirijskih izbjeglica koji službeno dolaze na njezinu granicu po kratkom postupku izgoni u njihovu ratom zahvaćenu zemlju i tako ih prisiljava da okušaju sreću ilegalno, s krijumčarima, upozorio je u ponedjeljak Human Rights Watch (HRW).

“Zbog zatvaranja turske granice trudnice, djeca, starci i bolesnici u bijegu od ratnih strahota u Siriji moraju prkositi graničarima”, izrazio je žaljenje član te nevladine organizacije Gerry Simpson koji je zabilježio 51 iskaz sirijskih izbjeglica.

“Turska je sve dosad velikodušno primala Sirijce i s punim pravom osigurava svoju granicu, ali tražitelje azila ne smije vraćati u ratom zahvaćeno područje”, dodao je Simpson.

Od početka građanskog rata 2011., režim islamsko-konzervativnog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, starog protivnika sirijskog predsjednika Bašara al Asada, širom je otvorio vrata izbjeglicama i danas se službeno skrbi za više od 2,2 milijuna njih, ali im ne dodjeljuje izbjeglički status ni politički azil.

Turska, koju saveznici odavno optužuju da ne čini dovoljno kako bi zaustavila priljev novih džihadista u skupinu Islamsku državu (IS) preko svog teritorija, prije nekoliko mjeseci je pojačala svoje granične kontrole.

Featured

Eksplozija i pad ruskog Airbusa iznad Sinaja pobudio je opravdane sumnje da je avion raznesen bombom koju su u njega postavili teroristi. Brojne aviokompanije u panici su, zabrinuti za sigurnost putnika.

Vjeruje se kako je razina sigurnosti na aerodromima niska u svim zemljama u kojima djeluje ISIS, ali i nekim od susjednim zemljama.

Na popisu nesigurnih aerodroma nalaze se oni u Maroku, Alžiru, Tunisu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji te Turskoj, piše Daily Mail.

Što se tiče ruskog Airbusa i istrage koja se trenutno provodi, vjeruje se da je bombu u ruski avion unio djelatnik aerodroma koji ju je spremio u prtljagu. Britanci turiste upozoravaju da neke zemlje imaju “kulturološki problem” s obukom i motivacijom sigurnosnog osoblja.

“Nije riječ samo o Egipćanima. Vjerojatno će biti sve više zemalja koje će smatrati da sigurnost leži u instalaciji novih uređaja i pisanju uputa za njihovo korištenje”, upozorio je Philip Hammond.

Featured

Izbori su praznik demokracije, ako jesu, ono poslije izbora nije. U Hrvatskoj zasigurno, ne, a niti će biti. Demokracija ovdje teško raste i prima se, valjda ni sto godina za to ne bi bilo dovoljno.

Nije neka tajna a ni veliki napor uma shvatiti, da se Predsjednica – sama je naša sreća što ovlasti na Pantovčaku nema – htjela umiješati u izborni rasplet. To što bi to bilo izvan ustavnih ovlasti, odnosno nepoštivanje ustavnih odredbi, a koga briga, Ustav se ionako poštuje zbrda-zdola. Glavno je da stranka u kojoj je gospođa predsjednica izrasla i otišla u svijet, ostane na vlasti. Za to se ne biraju sredstva, i za taj uzvišeni cilj, sva su sredstva dozvoljena. No, relativna pobjeda stranke ‘zna se’ bila je toliko beznačajna – pet izbornih jedinica SDP-u i pet HDZ-u – da je plan propao još istog trenutka kad je Državno izborno povjerenstvo objavilo privremene rezultate. I ostalo je na tome, da je Predsjednica potpuno nepromišljeno i neodgovorno – što rade ti savjetnici, ako sama ne zna što radi? – čestitala relativnom pobjedniku.

Ali, kad ne može  Predsjednica, hoće Crkva! Na Kaptolu su se silno uznemirili na mogućnost još jednog mandata lijeve vlade pa su se odlučili na akciju. To što je ona protivna rezultatima izbora, zakonima države u koju se kunu – mi Hrvati – kao i zdravom razumu i životu, a koga je za to briga. Pa, majka Crkva valjda zna najbolje! Dakle, kako je MOST nezavisnih lista postao, svojim velikim uspjehom na ovim izborima, jako važan, možda i presudan za formiranje nove vlade, a time i vlasti, s Kaptola su krenuli frontalno na njih. S obzirom da je Most platforma, a ne politička stranka ni jedna opcija za sada nije dovoljno snažna da povuče na svoju stranu svih devetnaest zastupnika. Mišljenja koja su se mogla čuti još u izbornoj noći, da Mostu prijeti raskol, a time i raspad, kako vrijeme trgovanja ide, sve su realnija. Crkva će tome dati dostojan obol, sve da bi spasila ‘zna se’.

I tako, unatoč tome što se slažu oko nekih stvari, sve je jači sukob među članovima  MOST-a oko toga kako bi zapravo uopće trebali pregovarati sa strankama, a stječe se dojam kako je uspjeh najviše iznenadio njih same.

Hrvatska je tako često na repu Europe, s najprogresivnijim zakonima navodno, ali s najnazadnijom praksom sigurno. U Francuskoj, najvećoj katoličkoj zemlji Europe, posve je nemoguće i nezamislivo uopće da se Crkva, od najviših instanci do onih najnižih, miješa u svjetovni život, a pogotovo ne u politiku. Lijevi ili desni, manjinska vlada ili kohabitacija, kako god izbori dali. Crkva nema što tražiti ni raditi izvan sakristija. I u Njemačkoj je isto tako, koja doduše nije katolička nego protestantska, ali Crkvi se uvijek zna mjesto. Ako su nam uzor nekadašnje socijalističke zemlje, a danas najradikalnije zaostale članice EU, nećemo daleko dogurati, samo u propast.

Pa bi se tako sasvim realno moglo dogoditi, da voljom Crkve, imamo vlast koju birali nismo, koju ne želi prilična većina građana i koje je svima pun kufer. Premijera u šefu ‘zna se’ stranke, čovjeka koji je u politici više policajac nego političar, koji ne zna složiti tri suvisle rečenice, zapamtiti glavne dijelove programa stranke koju vodi, koji nije odmakao dalje od crvenih i crnih, ali koji bi baš onako kako su njegovi prethodnici odlazili iz stranke, i sâm trebao otići iz nje. A, ne, stranka ‘zna se’ bit će spašena, prisilom i nasiljem, a neželjeni čovjek i izborni gubitnik, bit će premijer.

I to samo znači, da izbori nisu festival demokracije, nego lakrdija i izigravanje zakona i prava, da MOST nije osvježenje, da nema reformi, mladih ljudi, nikakvog razvitka. Nego u 21. stoljeću, svi mi napredujemo u 19. stoljeće. Ipak, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, i svjetovnu i crkvenu.

 

Featured

Hrvatska je dobila svoj 9/11 – doduše preokrenutog datuma, ali je katastrofa po dvije najveće stranke slična tragediji rušenja blizanaca. Samo stranke osjećaju ovo rušenje, dok birači ne misle da su pogriješili. I HDZ i SDP su se urušili poput američkih blizanaca – u roku od par sati, do temelja. Ono što nacija nije čula, jest, koliko su dvije stranke dobile glasova, bez koalicijskih partnera. Ali to vjerojatno nećemo nikad niti čuti.  

Tomislav Karamarko i HDZ

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko u izbornoj se noći, sa zakašnjenjem od oko sat vremena obratio “navijačima” HDZ-a u svom stožeru, ujedno i naciji, nakon konzultacija sa svojim savjetnicima i koalicijskim partnerima – da je HDZ pobijedio. Istina je malo drugačija. SDP je izgubio sa svojom koalicijom, no niti HDZ nije pobijedio. Jutro poslije, donijelo je još poražavajuće službene rezultate, imajući na umu da je HDZ uzeo i glasove dijaspore.
MOST kao trojanski konj
MOST je sve zakomplicirao i postao trojanski konj dvije velike stranke. Niti jedna stranka ne može, niti mora tražiti “kuršlus” van sebe same. Birači nikome, ma kako se god on zvao, ne opraštaju deložacije, suspektne kredite, banke, švicarske franke, satrano pravosuđe koje je postalo najveća nakarada ovoga društva, raznorazne uhljebe, što političke, što one druge, namete i socijalnu neosjetljivost prošle vlade. Obje stranke su tokom godina uništile malog čovjeka, zaboravljajući da na njemu mirno žive svi uhljebi, da je politika odgovorna narodu, ma koliko god ona željela biti iznad njega. “Možeš koliko hoćeš, ali ne dokle hoćeš”, stara je uzrečica, koju su vladajući u obje stranke zaboravili. I dobili su što su zaslužili. Onaj tko ne sluša i ne radi u korist svog naroda, neće više biti na vlasti. Narod ga diže i spušta. Nikako shvatiti da prepotentnost i javašluk, onih koji rade na dobrobiti pojedinaca, uništavajući malog čovjeka, više ne prolaze u narodu. I tako su birači odlučili pravdu sami podijeliti na izborima a konačan rezultat je – nećemo vas, iznevjerili ste povjerenje nacije, malih ljudi, pa tako niti jedna velika stranka nije dobila potreban broj glasova za pobjedu. Narod je odlučio, a političari neka se koprcaju. To su tražili i dobili. No, ukoliko slijedeća vlada, koalicija neće raditi i zaštiti malog čovjeka – očekuju nas vrlo brzo novi izbori. Sve stane u jednu rečenicu: Promijenila su se vremena, kada su birači trpjeli i šutjeli. Ovo svima valja upamtiti. Genetska greška je što Hrvati dugo pamte.
Predsjednica zbrzala i stavila kamen oko vrata
Da je bilo tko u vlasti radio godinama unazad, po pravdi – pobijedio bi. Nisu ljudi više zadrti “svojom” strankom, i to su jasno pokazali na izborima. Od stranačke pripadnosti se ne živi. Ali i slijedeća vlada, ukoliko neće raditi na dobrobiti malog čovjeka ima svoj, puno kraći rok od četiri godine. Šteta je, da obje stranke nisu uzele u obzir poraz i šup kartu udijeljenu bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću, koji je bio lakmus ovim izborima. Već sada je posve jasno, da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, nakon devet mjeseci provedenih na Pantovčaku, ne bi danas prošla na ponovljenim izborima. I ona je uvelike zaslužna za krah HDZ-a, svojim izletavanjem, provokacijama iz Kine legalno izabranoj vladi, jer dolazi iz redova HDZ-a. Posljednji gaf joj je bio čestitka prije službene objave DIP-a, o rezultatima parlamentarnih izbora. Tako je i ona uzela kamen i stavila ga sebi i svojoj stranci koja ju je vinula na Pantovčak oko vrata.
Što je zapravo bila poanta HDZ-ove kampanje?
HDZ-ovci po krvi, zamjeraju šefu stranke Tomislavu Karamarku beskrajnu vjeru u njegove savjetnike, koji su, istina, i više nego dobro odradili posao SDP-u, nego HDZ-u. Zamjeraju mu izbjegavanje sučeljavanja s Milanovićem, što nije ušao u ring, a želja za premijerskim mjestom, pokazala se kao utopija. Nije dovoljno iščitati ankete i ravnati se po njima. Zamjeraju mu članovi, što je ispao “zec”, primivši zdravo za gotovo “da je već premijer”, naopako računajući, da će pokupiti i da ima više od 68 glasova, jer su ga savjetnici u to uvjerili. Zato nije išao na sučeljavanje, prihvativši izvitoperenu retoriku svojih savjetnika: “ja sam pobjednik izbora”, “ne moram se sučeljavati s nikim”, “pobjednički rezultat je na mojoj strani”. On sam, pak, ne posjeduje širinu pogleda, imajući na umu njegov policijski profil, savjetnici mu također nemaju širinu, loš je retoričar i nije ponudio biračima ništa osim uvreda, po naputku svojih savjetnika drugim strankama, vjerujući u njihove loše, poslije će se pokazati – katastrofalne procjene. Još uvijek nije jasna predizborna kampanja HDZ-a, tj. što se željelo njome postići. Ako su željeli uzeti glasove SDP-u, nisu smjeli vrijeđati SDP-ovo biračko tijelo. Ako su željeli mobilizirati svoje “spavače”, trebali su se koncentrirati na program. Što je, zapravo, bila poanta HDZ-ove predizborne kampanje?
Prgomet ima širinu
 

Tako HDZ nije dobio izbore, s tri “boda” razlike od bivših. Podjednako su loše obje stranke i narod ih ne želi. To je poruka koju se treba shvatiti, za budućnost. Šef HDZ-a još nije kontaktirao MOST, Božu Petrova, niti Prgometa službeno, očito niti sada ne shvaćajući kako je danas najvažnija stvar u zemlji zvati se Drago Prgomet. Jer Prgomet ima daleko više političkog iskustva, uzevši u obzir da je od 2003., godine ušao u Sabor kao HDZ-ovac. Ali se također postavlja pitanje, ako je sada Prgomet otkriven, što je radio prošlih godina, osim što se u neslozi razišao s HDZ-om i Karamarkom, a javnost ga doživljava kao promjenu. Ta on je godinama već u politici, ima više političkog iskustva od Karamarka, nije tip koji ne trpi debate, dapače, stječe se dojam da ih i voli, a to može samo čovjek koji posjeduje širinu i dubinu. Daleko od toga da Prgometu neće proraditi taština i da mu ego neće proraditi. Valja upamtiti da je Drago Prgomet od 2003., u Saboru, da je obnašao funkciju člana Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, bio član Odbora za useljeništvo, ali javnosti je odnedavno postao poznat. Kako to, da se od 2003., bavi politikom i sjedivši u Saboru, a hrvatska javnost ga je tek sada otkrila? Što je Prgomet radio u Saboru, da se nije istakao i puno prije u svom radu?

Reteriranje šefa HDZ-a

Karamarko želi ponuditi Prgometu, kako se neslužbeno doznaje, mjesto premijera, a on sam, vratio bi se u Sabor i odradio svoj mandat u tišini, šefujući HDZ-om, u sjeni, primiren.
Greška za greškom 
I opet greška, stara tjedan dana prije izbora. Karamarko je, po naputku svojih savjetnika omalovažavao MOST, baš kao i Kujudndžić Živi zid na izborima za predsjednika. Kujundžić je potonuo, Živi zid “prošao”. I opet se ništa iz prošlih predsjedničkih izbora nije naučilo, koji su, opet ponovljeno, bili lakmus ovim izborima.
MOST neće u koaliciju, ofermanio je potvrdu od javnog bilježnika. Tako bi ga obje stranke lako mogle lomiti i nesviklog Prgometa na mjestu premijera, da se HDZ ili SDP pojave u dogledno vrijeme kao spasitelji, kada ovoga stignu sve nedaće koje nosi premijerska funkcija. Prgomet pak ne smatra Karamarka svojim nekim velikim protivnikom. Niti treba, dokazali su to izbori.
Milanović ponudio MOSTU partnerstvo
Milanović je, pak, cijelo vrijeme izborne kampanje, doduše samo na novinarske upite odgovarao HDZ-u otrovno, stavljajući u prvi plan ono što je napravila njegova vlada i što joj je na umu u daljnjem radu. Ali ljudi nisu zaboravili braniteljski šator u Savskoj, ministra policije Ostojića “mogu ali neću”, koji ga nije želio maknuti, zorno pokazujući na ovom primjeru, da nismo svi jednaki pred zakonom. Dozvolila je dosadašnja vlada deložacije ljudi, socijalnu neosjetljivost, ne zaštićujući malog čovjeka,  Zmajlovićevo divljanje i selidbu, besramno trošenje novaca poreznih obveznika, Pusićkinu vožnju pod rotirkama psa k veterinaru i bahatluk prijevoza avionom iz Ankare, Opaćićkino ne primanje silovanih žena – i još mnogo toga. Umjesto da je “čistio” kao premijer sve afere, po kratkom postupku, danas bi bio pobjednik. Štiteći “svoje”, uništio je sebe, koaliciju i – izgubio izbore. Da je radio, birači bi vidjeli da su svi jednaki pred zakonom, makar u praksi to nikada nećemo biti, ali bi bila bačena kost za slijedeće četiri godine. Milanović je, za razliku od Karamarka, zatomio svoju nadaleko poznatu aroganciju koja je čak postala i simpatična, u izazivanju šefa HDZ-a na sučeljavanje, a ovaj odbio – također iz arogancije (oni su karakterno isti). U izbornoj noći javno je pozvao najvažniju udrugu u zemlji MOST, dobitnike izbora, da se pridruže koaliciji riječima “Mi ne možemo sami” i ponudio partnerstvo MOST-u. Jer drugačije niti ne može doći na vlast.
Najvažnije se danas zvati Drago… Prgomet
I on također, ukoliko mu ego dozvoli, kako kažu neslužbeno u SDP-u, želi najvažnijem imenu u zemlji Dragu Prgometu ponuditi mjesto premijera, dok bi se on sam fizički sklonio u Ministarstvo vanjskih poslova na mjestu ministra. Na taj način pokazao bi svoju veličinu i širinu, pomalo savjetujući Prgometa. I tu je u prednosti pred Karamarkom, jer šef HDZ-a nema apsolutno nikakvo praktično iskustvo na premijerskoj poziciji.
“Hladni rat” preko Hrvatske
Kako hrvatska javnost, barem većina ne zna da se već godinama preko Hrvatske vodi “hladni rat” između Amerikanaca, Britanaca, a i Rusi nam dođu k’o nepotreban flaster, koji žele ući na ove prostore, pa čičak traka EU, koja bi određivala što možemo, a što ne – to je cirkus još i veći. Amerikanci su se unervozili udarajući po Hrvatskoj pitanjem “što želi”, jer Rusi preko MOL-a i Mađarske žele ove prostore, s predbacivanjem Amerikanaca: “Vi biste kao Vučić šurovali s MOL-om”. U isto vrijeme, predsjednica se priklonila Višegradskoj skupini, na što Amerikanci ne gledaju blagonaklono, poslavši poruku preko Britanije odnosno Davida Camerona – nek se Hrvatska odluči. U ovom cirkusu, dvije zaraćene strane jednako dišu: Neće Ruse, niti im je EU daleka rođakinja. A Hrvati neće nikoga – ukoliko im taj netko ne pruži osnovu za dobar život i garantira isti – nečim. Do sada je Hrvatska bila poligon stranaca i rob diktatura kako se kome prohtije. Milanović je odbrusio Europskoj komisiji, što su Hrvati popratili sa simpatijama u slučaju Slovenije. Hrvatska treba čovjeka koji će štititi njene interese, ne podilazeći vanjskim faktorima.
Razbijena politička matrica
Ovo je prvi put da su Hrvati, ne obazirući se na vanjske diktate, jer većina nije niti percipirala, a samo takvi mogu kompletno slomiti cijelu političku matricu, izabravši po svojem nahođenju, a ne diktatu politike izvana, dobro ili loše po sebe. Uzalud su političari letali od Merkelice do Camerona, naslikavali se i blesasto smješkali u kamere. “Imamo potporu vanjskih” – biračima nije sjelo. Tko vanjski daje potporu i kome – Hrvatima je svejedno. Ukoliko su loše izabrali, izbori će biti puno prije kraja redovnog mandata. Ne može se više, niti koliko hoće niti dokle hoće.
Šup karta od sada i prije završetka mandata
U Hrvatskoj se politika svela i najvažnija stvar danas je – zvati se Drago Prgomet. Od prije neki dan, ništa više neće biti kao do sada. Političari će šup kartu zaraditi i prije kraja mandata. Ukoliko žele stolovati, provučeni danas kroz ušicu igle, tko god zasjeo i dobio mandat. Neće se više moći provlačiti službena kartica u osobne svrhe, dizati avion, vozikati psa pod rotirkama k veterinaru, trošiti i ne odgovarati za rasipanje poreznog novca. Bolje se riješiti jednoga, dvoje, troje, nego “kleknut” na izborima. Ukoliko budu pametni. No u to je teško moguće povjerovati i naivnima.
Featured

Za Hrvatski sabor birali smo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u ‘dijaspori’, a osam pripadnici nacionalnih manjina. Za Sabor se glasalo u Hrvatskoj, te u još 48 država diljem svijeta.

00:59 DIP-ovi rezulati (67 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:35 DIP-ovi rezulati (59 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:25 DIP-ovi rezulati (54 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:00 Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin obratio se javnosti u ponoć. Glasovalo je 60,47 posto birača. Ukupno je obrađeno 50 posto glasova.

Domoljubna koalicija  61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

23:56 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 45 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

IDS – 4

HDSSB – 2

Bandić Milan 365 – 2

Živi zid – 1

Uspješna Hrvatska – 1

23:40 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 40 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

HDSSB – 2

IDS – 4

Živi zid – 1

Bandić Milan 365 – 2

Uspješna Hrvatska – 1

23:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 35 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)
SDP-ova koalicija 54
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
Uspješna Hrvatska 1
ŽIVI ZID 1


23:00 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 31 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 61
SDP-ova koalicija 53
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
UH 1
ŽIVI ZID 1

22: 50 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 26,45 posto obrađenih biračkih mjesta:

SDP-ova koalicija 55
MOST 19
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 2

IZBORIIzvor: n1

22:30 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 22 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 53

MOST 18
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 1
Uspješna Hrvatska 1

22:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 19 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 54
MOST 16
IDS 5
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2
Bandić 2

IZBORIIzvor: N1

22:00 Prvi službeni, ali nepotpuni rezultati DIP-a nakon 14,30 posto prebrojanih glasova:

Domoljubna koalicija 63
Hrvatska raste 52
MOST – 17
IDS 5
Živi zid 2
Bandić 2
HDSSB 2

21:45 Ostojić: Drago mi je da je Prgomet odbio ponudu HDZ-a

21:40 Ružica Vukovac iz Mosta: Nude nam mjesto šefa Sabora i premijera.

21:20 Vrdoljak: Idemo napraviti veliku koaliciju s MOST-om

21:15 Živi zid je i očigledno zadovoljan brojem mandata koje je osvojio prema izlaznim anketama. Pred hotelom u kojem čekaju i konačne rezultate ‘pripremili’ su bakljadu.

21:11 HDZ-ovci su se uhvatili u kolo i rasplesali uz Thompsonove hitove

21:10 Jadranka Kosor za N1: Razgovori su već počeli i telefoni su usijani

21:00 Ivo Josipović kazao je za N1: ‘MOST je uhvatio pravi trenutak. Kao nekad Laburisti. No očito je riječ o ljudima koji imaju nešto za reći. Most je više desno nego lijevo. Ne bih nagađao o postizbornim koalicijama’

20:55 Sociolog Dražen Lalić je u razgovoru za N1 rekao: “Ja da sam na mjestu MOST-a, ja bih isključio telefone. ORaH je ostao na samo jednoj političarki i bilo je jasno da će loše proći, kada je Mirela Holy promovirala izbornu kuharicu.”

“Opozicija nije uspjela pretočiti nezadovoljstvo u podršku za sebe. Most i manje stranke će odlučivati o Vladi. Oni su se pojavili tek nekoliko mjeseci prije izbora i vidi se da imaju pojedine konzervativne predstavnike, kuda će oni krenuti u smislu koaliranja je teško procijeniti.

20:50 Prema novim rezultatima izlaznih anketa Domoljubna koalicija koja je preuzela vodstvo s ukupno 57 mandata najbolji rezultat, devet mandata, ostvarila je u V. izbornoj jedinici (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko srijesmka županija), dok je koalicija Hrvatska raste najuspješnija u III. jedinici (Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija) gdje je dobila osam mandata.

20:10 NOVI PODACI IZLAZNIH ANKETA:

Domoljubna koalicija 57
Hrvatska raste 56
MOST 17
Živi zid 3
IDS 3
Bandić 2
HDSSB 2

20:00 U studiju N1 televizije izlazne ankete komentirali su i ekonomistica Sandra Švaljek te povjesničar Tvrtko jakovina.

‘Rezultat je interesantan jer tako nešto još nismo imali. Poznato je da stranke ciljaju glasača u sredini a to je došlo do izražaja u programima vodećih koalicija

Čisto ziherašenje, a to nije primjereno za trenutak u kojem je Hrvatska. Rezultat Mosta je nagrada birača za hrabrost koju su pokazali. Ekonomski program Mosta je krajnje liberalan, ali teško je reći da su građani to prepoznali. No Most ima određene rezultate na lokalnoj razini’, rekla je Švaljek.

‘Ako ovakvo stanje ostane onda će Most biti ključan. Meni se čini da će lijeva koalicija lakše pregovarati oko reformi javne uprave. Manjinska vlada nije katastrofa, ali bit će eksperiment. U toj situaciji Most može gurati vladu na reforme. Meni se čini da Most ima dilemu da li su treća opcija i to može biti skliska stvar. Ako dođe do pregovora, mi imamo iskustvo da se male stranke moglo jeftino kupiti’, smatra Jakovina.

19:43 Gosti u studiju komentirali su prve izjave političara nakon izlaznih anketa.

Vučković: Dobro smo predvidjeli da će ovo biti triler. Nije dobro da neki već proglašavaju pobjedu, Hajdaš Dončić je tu bio ishitren.

Lalić: Tri su opasnosti. Prvo – politički autizam vodećih stranaka. Druga je opasnost od manjinske vlade, jer ako je vjerovati Mostu oni neće koalirati. Treća je opasnost vezana za neprihvaćenje odgovornosti kod manjinskih lista.

19:09 Prema prvim izlaznim anketama, Živi zid je osvojio tri mandata.

19:08 Prema prvim izlaznim anketama ORaH nije osvojio niti jedno zastupničko mjesto.

19:07 MOST u euforiji: Za sada imaju 18 zastupničkih mjesta.

19:06 Koalicija Hrvatska raste zadovoljna izlaznim anketama.

19:05 Po objavi izlaznih anketa u stožeru HDZ-a zavladala je nevjerica.

19:03 Prema izlaznim anketama koalicija Hrvatska raste 56 mandata, HDZ-ova isto toliko. Most osvaja 18, HDSSB 2, IDS 3, Živi zid 3, Bandić Milan 2 mandata.

18:55 Izbore u studiju N1 komentiraju sociolog Dražen Lalić i politička analitičarka Milica Vučković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Komentar izlaznih anketa.

Lalić: Očito je da se bez Mosta neće moći formirati vlada u Hrvatskoj

Vučković: Ovo će biti veliki politički test za Most.

Koliko je izlaznost važna?

‘Jako je važna, jer je to indikator povjerenja birača. Nadam se još boljim rezultatima do kraja glasanja jer sam očekivala i veću izlasnost’, kaže Vučković.

Lalić: Očito je da velikim strankama odgovara niža izlasnost. Imamo sličnu izlasnost kao i 2011. Izgleda da se apatija u društvu i dalje održava.

Postoji li neko objašnjenje zašto je ujutro bila bolja izlaznost?

Vučković: Teško je reći, no ja bih rekla da su izašli ranije zbog lijepog vremena. To su građani koji uvijek izlaze na izbore.

Lalić: Najveća je snaga ovih 30-ak posto koji nisu izašli i na to mora računati svaka vlast. U situaciji razmjerno male izlaznosti onda veće snage profitiraju jer imaju bolju organizaciju i više rade na terenu.

Specifičnost Hrvatske je da je u urbanijim sredinama veća izlaznost.

Lalić: Veća je koncentracija visokoobrazovnih ljudi, a i lako je uočiti da su u tim gradovima bolji uvjeti za život. Sve je to vezano uz ranije spomenutu apatiju. Kad su ljudi opterećeni siromaštvom – nije ih briga za izbore. Očito je nezadovoljstvo političkim akterima svih boja.
18:48 Stožer HDZ-a u Gastro Globusu na Zagrebačkom velesajmu je poluprazan, a od viđenijih HDZ-ovaca njime je prošetao tek Željko Reiner.

18:30 Sudeći po izlaznosti, ovo će biti doista posebni izbori, motivacija birača i njihov broj samo je jedna od činjenica koje bi mogle odlučiti ove izbore. Veliko je pitanje večeras kako će proći veliki izborni blokovi Hrvatska raste predvođena SDP-om i Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om.

Podsjetimo, do 16:30 glaslao je 46,57 posto birača. Prije četiri godine izlaznost je do 16:30 iznosila 46,06 posto.

Prvi izbori s preferencijalnim glasom

Osmi su  ovo saborski izbori, prvi parlamentarni na kojima su birači imali preferencijski glas, dakle na listi za koju su glasali mogli su zaokružiti i ime kandidata kojemu su davali prednost, odnosno kojeg su preferirali u odnosu na sve druge kandidate s te liste.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak, odnosno mjesto na listi. Za naklonost birača bore se političke stranke i koalicije, nezavisni i kandidati nacionalnih manjina, kandidata je više od 2.300 sa 166 listi, mahom stranačkih.

Featured

Predsjednik IDS-a Boris Miletić u utorak je izrazio nevjericu što je vodstvo HDSSB-a u Saboru predalo izborne liste u pratnji Slavonske sokolske garde u crnim uniformama s HDSSB-ovim zastavama, ocijenivši to sumrakom zdrave pameti.

Miletić je za Hinu izjavio kako je ostao šokiran, kao i cijela Istra.

“Glavaš postrojava crnokošuljaše u središtu Zagreba, a nitko ne reagira. To je sumrak zdrave pameti, demonstracija gluposti i primitivizma”, poručio je Miletić.

Postrojavanje tzv. Glavaševe garde ocijenio je uvredom za sve što je Hrvatska postigla u posljednjih dvadeset godina u smislu razvoja demokracije i civiliziranog društva. “Sretan sam što se tako nešto u Istri ne može dogoditi”, zaključio je Miletić.

Na Hinin upit u PU zagrebačkoj rekli su da u tom slučaju nije bilo elemenata prekršaja ili kaznenog djela.

Featured

Poduzetnik Tomislav Horvatinčić rekao je u obrani iznoseći je u postupku koji se vodi protiv njega na šibenskome sudu zbog sumnje da je u kolovozu 2011. skrivio pomorsku nesreću u kojoj je poginuo talijanski bračni par Salpietro kako ne prođe dan a da ne pomisli na poginule i kako život mjeri u razdobljima prije i poslije nesreće, a da je neposredno prije sudara doživio ‘blackout’.

Kako je rekao, unatoč odbijanju obitelji da prihvati materijalnu kompenzaciju za poginule, i dalje je spreman za takav dogovor.

Horvatinčić je u jednoipolsatnom iznošenju obrane iscrpno opisao kako je iz njegove perspektive izgledao kobni dan te okolnosti prije nesreće.

Sudu je ispričao kako je sa zaručnicom odlučio uzeti “nekoliko dana pauze te su napravili itinerar od Ičića do Hvara”.

Rekao je da je kobnog dana imao glavobolju pa je popio dvije tablete Tomapirina te se sa zaručnicom uputio prema Hvaru.

Najprije je plovio brzinom od tri do pet milja, a kad je izišao na otvoreno more, povećao je brzinu na 20 do 25 milja, te je prebacio na autopilotno upravljanje plovilom, no ostao je sjediti za kormilom, kako je objasnio, u maniri dobrog pomorca.

U jednom trenutku, rekao je Horvatinčić, na udaljenosti oko tri kilometra na desnoj je strani ugledao jedrilicu koja se kretala prema njemu, no nije imala razvijena jedra.

Nakon nekog vremena uočio je jedrilicu udaljenu oko 400 metara, opet njemu s desne strane, no, kako je rekao, iskusni pomorci ne reagiraju prije nego što se nađu na udaljenosti od 250 ili 300 metara od drugog plovila.

Horvatinčić je rekao kako je i on namjeravao na spomenutoj udaljenosti autopilot skrenuti ulijevo, no u tom je trenutku doživio, kako je to nazvao, ‘blackout’.

Osvijestio se kad ga je zaručnica prodrmala i nekoliko puta zazvala imenom, a odmah nakon toga, rekao je sudu, udario je u ‘nekakvu prepreku’.

Kad se okrenuo, vidio je da se dogodila havarija, da je naletio na jedrilicu koju je namjeravao izbjeći.

Na 92 mu se nitko nije javio, a 112 zaboravio pozvati

Tada je pozvao gumenjak koji je prolazio u blizini, a za kormilom mu je bio Nijemac, koji mu je rekao da su ljudi s jedrilice mrtvi te kako nema potrebe ići na taj brod. Dodao je kako je odmah počeo zvati pomoć, no na broj 92 nitko mu se nije javio.

Nije se sjetio, rekao je, nazvati 112, no počeo je zvati prijatelje i poznanike iz Splita te s Hvara, od kojih je tražio da pozovu pomoć. Dodao je kako je bio u potpunom šoku.

Na pitanje suda kako objašnjava svoju prvu izjavu, koju je poslala njegova tvrtka, a u kojoj je naveo kako je nesreću “izazvala greška na autopilotu”, Horvatinčić je odgovorio kako ne isključuje mogućnost da je problem bio u upravljačkom mehanizmu, no ne sjeća se da je izričito spomenuo autopilota.

Horvatinčić je ustvrdio kako članu uprave tvrtke Vajagiću nikada nije diktirao niti sugerirao što da napiše u priopćenju medijima te kako je on to učinio samoinicijativno, pretpostavljajući u čemu je problem s obzirom na dosadašnje intervencije na plovilu.

Na današnjem ročištu odbijen je i zahtjev predstavnika obitelji poginulih Talijana za izuzeće sutkinje Maje Šupe zbog tvrdnji kako je pristrana i naklonjena optuženiku.

Tražio odštetu od obitelji poginulih Talijana

Tvrtka Tomislava Horvatinčića, kako javlja HRT, tražila je 250 tisuća eura odštete od obitelji talijanskih nautičara stradalih u pomorskoj nesreći kod Primoštena. To je na suđenju otkrio opunomoćenik obitelji Salipietro Ognjen Frangeš te je upitao Horvatinčića je li upoznat s tim procesom pokrenutim na Trgovačkom sudu u Splitu.

Riječ je o tvrtki Santa Marina na koju je bila registrirana i jahta kojom je Horvatinčić udario u jedrilicu talijanskog para.

“Ja svaki dan potpisujem jako puno dokumentacije”, rekao je Horvatinčić dodavši kako ne zna je li to potpisao niti da se sjeća odštetnog zahtjeva.

Featured

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” Željko Stipić ponudio je u ponedjeljak članstvu svojeg sindikata ostavku na raspolaganje, držeći da je nedavni štrajk u obrazovanju i znanosti bio neuspješan, pa za takav neuspjeh treba snositi posljedice.

Stipić ističe da je štrajk započet 25. rujna radi povećanja plaća u obrazovanju i znanosti za četiri posto doživio urušavanje i osipanje. Bio je to najduljii štrajk koji nije donio ništa, a zbog osipanja sudionika i neuspjeha sindikati će u svakoj idućoj situaciji biti sve slabiji i štrajkaški nesposobniji izboriti se za svoje ciljeve.

Dalekosežne posljedice neuspjeha štrajka

“Zbog neuspjeha ovog štrajka, čemu smo i mi iz ‘Preporoda’ u nekoj mjeri pridonijeli, ali i zbog dalekosežnih posljedica koje će taj neuspjeh izazvati na sindikalnoj sceni, podnosim ostavku o kojoj će se svi članovi sindikata izjasniti pojedinačnim, tajnim izjašnjavanjem”, izjavio je Stipić na konferenciji za novinare.

Stipićeva ostavka nije neopoziva već će se o njoj moći izjasniti preko 8000 članova sindikata, koji će od 7. do 13. listopada o tomu glasovati, a odluku će donijeti većina glasova onih koji pristupe izjašnjavanju.

Slože li se s njegovom ostavkom, Stipić će odustati od kandidature za idući mandat za koju su ga predložile podružnice sindikata, a dobije li pozitivno mišljenje članstva, njegova će kandidatura za daljnje obnašanje dužnosti biti na skupštini sindikata 8. listopada zajedno s ostalim kandidaturama.

Smatra da je razlog za štrajk bio osnovan i zato su u njemu solidarno sudjelovali s ostala tri sindikata koji su ga organizirali, ali se tijekom štrajka pokazalo da su sindikalci podcijenili solidnu pripremljenost Vlade za taj štrajk, kaže.

“Sindikati su odluke o nastavku štrajka donosili euforično, bez analize, ignoriranjem činjenica i podataka”, tvrdi Stipić.

“Predložili smo da se štrajk okonča treći ili četvrti dan, ali smo odbijeni. Trebalo je imati izlaznu strategiju i ne dovesti se u situaciju da nam Vlada ponudi onakvo ponižavajuće pismo namjere”, kaže Stipić dodajući da štrajk “nije vodio Ribić, nego premijer Milanović, on je iz Vlade vukao konce”.

Na upit očekuje li ponudu ostavki kolega iz drugih sindikata, Stipić je odgovorio kako to od njih ne očekuje jer bi time doveli u pitanje ono što smatraju neospornim, a to je uspjeh štrajka. On uspjehom ne smatra to što se nekoliko dana pričalo o potplaćenosti prosvjetara jer se, kaže, o tome priča već godinama.

“Gore od neuspjeha je neuspjeh proglasiti uspjehom. Onaj tko je uspio, treba dobiti priznanje i pohvalu, a mi koji smatramo da nismo uspjeli dajemo ostavku”, kaže Stipić.

Komentirajući Stipićevu ponudu ostavke, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je Hini kako je podupire, kao i prijedlog da i ostali učine isto.

Najavio je da će i on, kao i predsjednik sindikata Igor Radeka na sjednici Velikog vijeća sindikata, 17. listopada, podnijeti ostavke, a o njima će se izjasniti Veliko vijeće.

“Treba vidjeti gdje je lanac pukao, kod vodstva, povjerenika ili članova, treba se analizirati situacija”, kaže Ribić naglasivši da to nije ništa novo ni spektakularno, ali da Stipić od toga radi spektakl i predstavu za medije.

“Trebao je onda Stipić dati neopozivu ostavku, s obzirom na to koliko se trudio tijekom štrajka raditi analize i ostalo što je potkopavalo samu provedbu štrajka”, smatra Ribić.

Ponovio je svoju ocjenu da su štrajk kao “vrstu pritiska”, kao bitku za svoj cilj sindikati izgubili, i tu nema pobjede, no štrajk je bio i demonstracija sindikalnih zahtjeva.

“Ostavio je traga na društvo, izbornu kampanju, javnost i politku. Jeka ovog štrajka ostat će u glavama svake politike koja pobijedi, svatko će znati što su prosvjetari tražili i svatko će znati da prosvjetari mogu ‘ugristi”, ponovio je Ribić svoje tvrdnje izrečene na dan prekida štrajka.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec naglasio je da nije štrajk proglasio uspješnim jer cilj povećanja plaća od četiri posto nisu postigli i Vlada je ovoga puta bila jača i pobijedila.

“Tvrdim da zbog toga borbu nećemo zaustaviti i sa svojim ćemo zahtjevima dočekati svaku iduću Vladu, koja god to bila. Uostalom, iz poraza se više može naučiti nego iz pobjede i to je prilika da ojačamo svoje slabe karike”, kaže Mihalinec.

U vezi podnošenja ostavke kaže da se nakon svake akcije u tom sindikatu radi temeljita analiza na svim razinama, a po statutu su mandati njega kao predsjednika, kao i svih dužnosnika sindikata, također na raspolaganju.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koja je prva objavila prekid štrajka, nije bila dostupna za komentar ostavke, no ona je odmah po odustajanju od štrajka poručila da je štrajk bio uspješan jer su sindikati pokazali da znaju braniti svoju profesiju, te su upozorili na probleme u sustavu obrazovanja.

Featured

Nakon šest godina recesije Hrvatska je u posljednja dva kvartala zabilježila simboličan rast gospodarstva te ušla u stagnaciju, a snažniji oporavak ne očekuje se niti sljedećih godina.
Prema istraživanju Bloomberga ponovno smo svrstani među deset najslabijih ekonomija svijeta, što se tiče gospodarskog rasta, te smo ove godine na šestom mjestu s prognoziranim rastom od 0,2 posto.
Najveći pad imat će Ukrajina gdje se očekuje pad BDP-a od čak 4 posto, dok se na drugom mjestu nalazi Rusija s padom od 3,5 posto. Ukrajinsko gospodarstvo pogođeno je ratom na istoku zemlje, dok Rusija trpi zbog zapadnih sankcija i niskih cijena nafte.
Slijede Brazil i Argentina čija gospodarstva su pod pristiskom zbog snažne inflacije i visoke nezaposlenosti. Brazilsko gospodarstvo ove će se godine, prema procjenama, smanjiti za 1,6 posto, dok će Argentina imati pad od 1,5 posto.
Među deset najslabijih gospodarstava našla se i Švicarska koja je pogođena snažnim rastom tečaja franka te će njihov BDP porasti za samo 0,1 posto.
Hrvatska je na šestom mjestu s rastom od 0,2 posto, dok se za Srbiju, prema Bloombergovom istraživanju očekuje rast od 0,5 posto.
Grčka, koja je ovog tjedna završila u bankrotu nakon što je propustila uplatu 1,6 milijardi eura dospjelih obveza prema Međunarodnom monetarnom fondu ove godine trebala bi imati rast gospodarstva od 0,9 posto.
Na posljednjem mjestu deset “najsporijih” je Italija, koja se već dulje vrijeme bori kako bi probudila uspavano gospodarstvo, a prema procjenama ove bi godine trebala imati rast od 1,1 posto.
Sa druge strane, od europskih zemalja najveći rast imat će Irska čije gospodarstvo bi trebalo porasti za 4,5 posto, a slijedi Poljska s porastom od 4 posto. Češka i slovačka imat će rast od 3 odnosno 2,9 posto.

Featured

Jedan od najdužih sudskih procesa u povijesti hrvatskog pravosuđa, slučaj Hrastov, koji se po sudnicama vuče već 21 godinu, dobio je (privremeni) epilog na Vrhovnom sudu.

U ovom procesu punom apsurda, Županijski sud u Karlovcu je Mihajla Hrastova, optuženog za ratni zločin iz 1991.-e na Koranskom mostu u kojem je ubijeno 13 srpskih civila već tri puta oslobađao uz obrazloženje da je pucnjavi predhodio napad srpskih vojnika čime su oni izgubili status zarobljenika.

No, Vrhovni sud poništio je sve tri presude i sam proveo drugostupanjski i trećestupanjski postupak te Hrastova proglasio krivim i osudio na sedam godina zatvora. Potom je Ustavni sud poništio tu presudu zbog proceduralnih razloga pa je suđenje pred Vrhovnim sudom počelo iznova. U tom postupku Hrastov je osuđen na četiri godine zatvora

Vrhovni sud danas je odbio žalbe Hrastova i karlovačkog Županijskog državnog odvjetništva te Hrastovu potvrdio četverogodišnju zatvorsku kaznu za protupravno ubijanje i ranjavanje neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991.-e:  “Sud je presudio žalbe optuženika Mihajla Hrastova i državnog odvjetnika koje se odbijaju kao neosnovane te se potvrđuje drugostupanjska presuda”, stoji u presudi.

Hrastov je i u prvom postupku Vrhovnog suda proglašen krivim jer je postupio protivno Haškoj i Ženevskoj konvenciji iako je djelovao kao pripadnik posebne jedinice policije karlovačke policije i to u vrijeme kada su jedinice MUP-a i Zbora narodne garde odbijale napade aktivnog i rezervnog sastava JNA na Karlovac.

Naime, Vrhovni je sud zauzeo stanovište da nije smio, nakon što je primio zadatak da sa svojom grupom čuva i preprati u prostorije Policijske uprave grupu vojnika, pucati na njih na Koranskom mostu, jer nisu bili neposredno ugroženi životi njega i drugih policajaca.

No Županijski sud oslobađao ga je na temelju iskaza svjedoka i samog Hrastova da je njegov suborac, koji je bio pratitelj zarobljenika napadnut, te da su nakon toga pripadnici JNA krenuli prema Hrastovu. U oslobađajućim presudama stajalo je da je time “stao u obranu napadnutog suborca. a od sebe je otklonio izravno predstojeći napad i spriječio zlo većih razmjena, upad neprijatelja u grad“, dakle da je “postupao u nužnoj obrani, zbog čega je i oslobođen“.

Ovaj slučaj pun proturječja, nakon 24 godine dočekao je i drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda, koja još nije dostavljena njegovom odvjetniku, Krešimiru Vilajtoviću, no on je njome vidno nezadovoljan:

“Činjenice i dokazi koji su izvedeni tijekom postupka isključivo su kazneno-pravna odgovornost gospodina Hrastova. Takvog uvjerenja je bio i Županijski sud u Karlovcu kada ga je tri puta oslobodio za to kazneno djelo. Takvog sam uvjerenja i ja. Predmet Koranski most je predmet je predmet koji traje 24.-u godinu. Hrastov je 24 godine pod kaznenim postupkom. To je najduži predmet u Hrvatskoj. Postavljamo si pitanje koja je to presuda i gdje je tu pravda i pravičnost nakon 24 godine. Mislim da tu pravde nema.”

S predmetom idu dalje. Najavili su ustavnu tužbu: “Nisu sve pravne opcije iscrpljene. Obrana i dalje ide u pravnu bitku. To je jedino što nam preostaje. Idemo ustavnom tužbom protiv tih presuda Vrhovnog suda, idemo žestoko napasti i pokušati ukinuti i jednu i drugu presudu i dokazati nevinost gospodina Hrastova. U trenutku kada primimo drugostupanjsku, odnosno trećestupanjsku presudu počinje teći rok od 30 dana u kojem možemo podići ustavnu tužbu. Naravno da ćemo to iskoristiti. U toj ustavnoj tužbi tražit ćemo da se odgodi izvršenje kazne zatvora sve do odluke Ustavnog suda uz jednu napomenu da je gospodin Hrastov već više od dvije godine, što u pritvoru što u kaznionici, po prethodnoj presudi Vrhovnog suda. Već je odslužio više od dvije godine kazne zatvora.”

Kako je Hrastov četverogodišnju kaznu još 2009. počeo služiti u zatvoru u Lepoglavi, ali je odlukom Ustavnog suda zbog proceduralnih razloga tadašnja pravomoćna presuda bila ukinuta, u kaznu će mu se priznati razdoblje od svibnja 2009. do prosinca 2010. kao i vrijeme provedeno u pritvoru od 6. ožujka do 4. rujna 1992.Njegov odvjetnik tvrdi da će se i ovog puta dobrovoljno prijaviti u zatvor.

“To ovisi od kapaciteta i slobodnih mjesta u zatvoru. U pravilu 30-ak ili 40 dana, možda dva mjeseca treba da se uruči poziv za izdržavanje kazne zatvora. Cijela Hrvatska javnost zna da je gospodin Hrastov i prvi put kad je trebao otići na izdržavanje kazne otišao sam i prijavio se u zatvor. To će učiniti i sad”, zaključio je Vilajtović.

Šest suđenja, tri puta oslobođen, tri puta osuđen –  slučaj Mihajla Hrastova pokazuje svu raskoš apsurda hrvatskog pravosuđa koje o njegovoj sudbini ne može odlučiti već 24 godine.

Featured

Glavni gradski trg, Zagreb, 2-og svibnja. Gordo? Dostojanstveno?

Višesatna “okupacija” Trga bana Jelačića, na kojem se okupilo dvadesetak tisuća ljudi, paraliza prometa i veliki dernek šatoraša, završili su netom prije ponoći ukazanjem Božidara Alića koji je svoj recital završio riječima: “Za Hrvatsku i za dom spremni”.  Bit će da ni njega, kao ni onda Šimunića nitko nije educirao da za isticanje te krilatice može dobiti prekršajnu prijavu prema Zakonu o javnom redu i miru ili Zakonu o javnom okupljanju.
I on je također, Božidar Alić, dobio status branitelja preko veze, uz golemu pomoć jednog HOS-ovca, Ž.M.-a, poštenjačine, koji ga je vodao od nemila do nedraga, kako bi ostvario status branitelja. A taj umišljeni glumac pozdravlja s pozornice “Za dom spremni” (naročito on se našao!) sa poklonjenim statusom branitelja. Još uvijek njegove poruke upućene meni, tada novinarki Arene egzistiraju i postoje u svezi njegovog statusa i molbi.
Nikad nisam mislila da ću ovo objaviti, ali eto ti Aliću – Ti si branitelj? Objasni “svojim” braniteljima kako si dobio status kojim se ponosiš! Ti pozdravljaš sa ” Za dom spremni”? Objasni braniteljima koji nemaju riješen svoj zasluženi, kako si ga ti stekao! Fotografije su nastale 31. svibnja 2008. godine, kada Alić još nije imao status branitelja, u Korenici u restoranu “Macola” na skupu Udruge Krmaka. Tada sam mu obećala pomoći da ga dobije. I dobio ga je – no ne redovitim putem. Na majici mu piše “Ponosni smo što smo krmci”, što se ne može reći za ostatak “ekipe” tada u Korenici, ali Alić se zaista može ponositi svojim statusom Krmka! Fotografije je snimio ratni izvjestitelj Tony Hnojčik, poznatiji po “izbačaju” iz  šatora u Savskoj 66, kada je snimavši u predbožićno vrijeme, zasmetao šatorašima. I to je bilo tada kada je Glogoški pozvao u šator “sve građane dobre volje”, a snimatelj izveden iz šatora, i uhićen od strane policije zaradivši prekršajnu prijavu, za remećenje javnog reda i mira – kao građanin.
A u subotu, i nebo se otvorilo – od srama! Dobili su što su htjeli – ide Hrvat na Hrvata. Za to su se borili? Hvala im, ali neka odstupe. Ova Vlada legitimno je izabrana, kao i predsjednica koja žmiri, i sami su si krivi, što im je uopće dozvolila dernek u Savskoj 66(6).
svinja

“Skup zajedništva 100 posto za Hrvatsku – Zajedno do pobjede”, ili nazvan “Veterinarski Institut za stoku sitnog zuba” prema svim zacrtanim kriterijima organizatora bio je uspjeh. Doveli su koga su mogli: Mate Mišo Kovač udijelio im je “šup-kartu, a klapi HRM-a “Sveti Juraj” zabranjen je nastup, (jer se vojska ne smije miješati u politiku), zaustavili normalno funkcioniranje grada, priredili masovni “plesnjak” okupljenima i dali im da uživaju u hrapavom glasu “slavuja iz Čavoglava” te izrecitirali poruke (čitaj: prijetnje) Zoranu Milanoviću, nazivajući ga kukavicom. Možda i je kukavica – ali tko to kaže?

Od Milanovića traže da do četvrtka, kada će biti 200 dana prosvjeda ispred Ministarstva branitelja, započne javni dijalog pred medijima, “da se izbjegnu manipulacije, laži i obmane kojima se njegova Vlada služi”.

“Podsjećam na riječi koje smo zadnji put izrekli na ovome mjestu da je mali korak od Trga bana Jelačića do Trga svetog Marka. Ako ne možete osigurati budućnost hrvatskom narodu, odstupite, ako ne prije, onda na Dan državnosti 30. svibnja,” poručio je Đuro Glogoški. U čije ime? Kome on to prijeti i s kojim pravom?

A prije četvrtka, bilo bi dobro da Đuro Glogoški objasni naciji kako je on, od običnog vojnika, “preskočio” činove i preko noći postao pukovnik u mirovini, po kojoj osnovi prima na račun svojeg statusa pukovnika iznos mirovine 24. 800 tisuće kuna plus svake sedme godine automobil u vrijednosti 170 tisuća kuna, što bi bila mjesečna otplata od dvije tisuće kuna u sedam godina. Glogoški prima kao umirovljeni pukovnik 12.452,44 kune na ime čina. Nesporno je da je stradao od granate, ali u vrijeme stradavanja nije bio na dužnosti, već je stradao kao i stotine drugih običnih građana i branitelja koji nisu dobili nikakav čin, a kamoli kao on i naknadu poput njega? Ne smeta ga što drugi branitelji ne mogu svake sedme godine priuštiti svojoj obitelji novi auto? To nije bitno? O tome ne govori, jel? Ne kaže se uzalud da ne laje pas zbog sela, već zbog sebe. Niti drugi nisu išli u rat da bi izgubili dijelove tijela. A on je na “štosdemferu” domovine za koju se borio? Kome on to prodaje demagogiju, i to naučenu, jer sumnjam da može sam složiti par rečenica. Aplauzi su bili između njegovog zastajkivanja pragmatičnog govora. Iskoristiti će krizu u Hrvatskoj – za što? Gdje je bio proteklih svih godina, kada se također nepravda događala, već sad, 200 dana u prosvjedu? Sad su se prosvjednici našli “boriti” i prijetiti! Za ovu zemlju ne bi se nitko više normalan borio, osim ako mu ne bi bile zagarantirane beneficije.

Optužio je Glogoški vlast da 195 dana nema razumijevanja za branitelje, ali ni za blokirane, Udruge Franak, radnike i seljake kao i za radnike uništenih i opljačkanih poduzeća, a njegov govor često je bio prekidan pljeskom i povicima “Đuro Đuro”, te “u boj za narod svoj”. Tko će to bojevat i na kojoj, tj. čijoj strani?

Glogoški je iznio niz kritika prema vlasti, optužio je da izbjegava dijalog, obmanjuje građane te da izjednačava agresora i veterane u pravima. Agresora i veterane. Poručio je i onima, kako je rekao, koji imaju obavezu prema hrvatskom narodu da ako nisu spremni na zajedništvo i tako krenuti u hrvatsku budućnost neka odstupe, što su nazočni pozdravili burnim odobravanjem. Vrijede li iste riječi i za lažne branitelje u njihovim (pravim) redovima i zašto ih pravi branitelji ne prokažu? Evo, ja sam Alića, i baš me briga, no što je s vama koji sami sebi držite “štangu”? Jel’ da nabrojim sve koji su nogom provalili u stanove a poslije ih legalno dobili uz pomoć HDZ-a dok je bio na vlasti? No bilo bi dobro da sami branitelji, napose Glogoški krene sa spiskom i počisti ispred svojih vrata. Dobro se zna koliko je Rubala koji se nagodio s državom izdao i “podebljao” zajedno s ostalima optuženima dijagnoze. No iako je osuđen, nikada nije izvršena niti jedna revizija tih podebljanih dijagnoza. Za to se Glogoški treba boriti.

“Nemamo vremena čekati kraj vašeg mandata. Do četvrtka se odlučite jeste li spremni sudjelovati u zajedništvu ili niste. Ako niste spremni na zajedništvo tada to javno recite.”, rekao je Glogoški i ponovio da će 30. svibnja krenuti na Trg svetog Marka i da će tada netko morati otići.

Dernek šatordžija, “veter(in)a(r)nski Institut za stoku sitnog zuba” počeo je okupljanjem na Trgu i odlaskom u Katedralu na misu za domovinu u povodu 20.-e obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak za sve poginule i stradale u Domovinskom ratu. Pri povratku na Trg, slikaju ih iznenađeni turisti  koji će svojim kućama udaljenima tisuće kilometara ponijeti još jedan suvenir: letke i naljepnice na kojima piše “100% za Hrvatsku”, a da nikome neće moći, niti znati objasniti kakvom su to masovnom “eventu” svjedočili.

Za to vrijeme, Trgom su defilirali mnogo “zanimljiviji” gosti. Čim se ukazao Branimir Glavaš postao je atrakcija – svi su htjeli okinuti “selfie” s njim.

Podršku ovom derneku dao je i Dario Kordić, bivši predsjednik tzv. Herceg Bosne. Kako ikome objasniti dakle, a da nije odavde, što se u subotu uopće događalo?

Nakon što ih je Mišo Kovač, čiji su nastup organizatori skupa olako najavili, javno oprao, stigla im je još jedna packa i to iz MORH-a koji je u posljednji tren zabranio ranije odobreni nastup klapi HRM-a “Sveti Juraj”. “Ne znamo što to znači, morat ćemo porazgovarati s ministrom obrane i vidjeti što je u pitanju. Znači li to da se Hrvatska vojska i Ministarstvo obrane odriču hrvatskih branitelja i hrvatskog naroda”, odluka je zaprepastila Đuru Glogoškog, ali i iživcirala predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josipa Klemma. Obrušio se na Zorana Milanovića s kojim se sreo u petak u Okučanima: “Ne želimo premijera koji nema vremena za hrvatske branitelje, kojemu je trebalo 200 dana da s hrvatskim braniteljima razgovara. I danas ponovno nož u leđa hrvatskim braniteljima, zabranom nastupa klapi HRM-a “Sveti Juraj.” Klemma ne dira što je aktivna vojska gladna, već je bijesan što je i tako suspektan ministar obrane zabranio nastup. Za koga se branitelji bore? Koga su oni podržali?

Poludevni dernek kulminirao je nastupom Marka Perkovića Thompsona, ruku na srce, on je i bio glavni razlog zašto se na Trgu uopće i okupilo toliko ljudi.

skup-branitelja-na-trgu-bana-jelacica

Sve je utihnulo pola sata prije ponoći i srećom, nije zabilježen niti jedan incident, no prijetnje s govornice još odjekuju.

Što to točno Glogoški očekuje da Milanović napravi do četvrtka i na koji način da se izjasni do dana kad mu je postavio ultimatum, jer eto, ne može čekati do kraja njegovog mandata? I što se misli pod time da se 30.og svibnja ide na Markov trg? Očekuje li uistinu da će premijer izići iz zgrade i predati mu u ruke svoju i Matićevu ostavku?

Možda da mu netko uglavi, jer glava mu radi da se vlast mijenja – samo na izborima, voljom građana. Ajmo Glogoški, ja sam prokazala jednog lažnjaka ovim tekstom, no hoćete li Vi nastaviti i imati hrabrosti prokazati kukolj među sobom, tj. braniteljima?Tada će “pravi” imati mjesta da dobiju ono što im pripada.

Jedna od najvećih javnih garaža u Gradu Zagrebu, ona u skopu Kliničkog bolničkog centra Zagreb, navodno bi mogla promijeniti koncesionara, doznaje Objektiv. Garaža s ukupno 664 parkirališna mjesta od čega je 30 invalidskih parkirališnih mjesta, 3 obiteljska parkirališna mjesta, 1 hibridno parkirališno mjesto i čak 332 rezerviranih povlaštenih parkirališnih mjesta za djelatnike bolnice (podaci iz diplomskog rada Prometnog fakulteta u Zagrebu „Analiza izvanuličnih parkirališnih površina i objekata za parkiranja“,  autora Vedrana Gagića iz kolovoza 2017.),  mogla bi prijeći na upravljanje drugome društvu, a ne Zagrebparkingu koji ubire novac od naplate parkiranja. Kakva je priroda odnosa Zagrebparkinga i garaže kojom upravlja, a čiji je vlasnik KBC Rebro, pitali smo vlasnika.

Iz KBC Rebro je stigao odgovor da „Zagrebački holding, podružnica Zagrebparking upravlja javnom garažom Rebro temeljem ugovora o plodouživanju garaže-poslužne stvari sklopljenog s KBC-om Zagreb, a u cilju otplate obveza KBC-a Zagreb za komunalni doprinos Gradu Zagrebu u iznosu od 36.295.080 kn nastalih s naslova projekta dogradnje KBC-a Zagreb na lokaciji Rebro.“

Prema ostalim dostavljenim podacima, iz KBC-a Rebro tvrde da je „ostvarenom razlikom prihoda i rashoda javne garaže Rebro KBC Zagreb do sada otplatio 66% obveza za navedeni komunalni doprinos Gradu Zagrebu.“

Na pitanje hoće li KBC Rebro promijeniti upravljača garažom i za navedenu uslugu tražiti koncesionara, odgovorili su da „po isteku ugovora o plodouživanju garaže-poslužne stvari odnosno po otplati obveze za komunalni doprinos razmotrit će se između ostalog i opcija koncesionara.“

Inače, garaža u sklopu KBC-a Rebro otvorena je u kolovozu 2007. godine iako je posve završena bila još u studenom 2006. godine, no zbog sudskog spora s Gradom Zagrebom otvorenje je kasnilo 9 mjeseci.

O tome je 2016. pisao portal Hrvatsko kulturno vijeće koji tvrdi da je ukupan iznos komunalnog doprinosa koji je KBC Zagreb dugovao Gradu Zagrebu 48 milijuna kuna za cjelokupnu dogradnju novog kompleksa bolnice te da je zbog toga „izgubljena“ garaža Rebro:

„Sporan je bio dug u iznosu 36.295.080,00 kn nastao neplaćanjem komunalnog doprinosa za razdoblje 2000. – 2003. godina.

“U kolovozu 2007. zaključen je ugovor kojim je postignuta nagodba s Gradom Zagrebom, na način da je prekinut spor i žalbeni postupak, te utvrđena međusobna prava i obveze u skladu s odlukama Vlade Republike Hrvatske. Ugovoren je način plaćanja komunalnog doprinosa putem osnivanja prava plodo-uživanja garaže. Navedeno pravo je preneseno na Grad Zagreb na određeno vrijeme, do naplate komunalnog doprinosa i podmirenja troškova na prilagodbi sustava u cilju stavljanja javne garaže u funkciju.

Grad Zagreb je izvršavanje svojih ovlasti i pravo plodo-uživanja prepustio Zagrebačkom holdingu – Podružnica Zagrebparking.

U razdoblju od kolovoza 2007. do kolovoza 2012., podružnica Zagrebparking je ostvarila ukupne prihode od pružanja usluga parkiranja u iznosu 17.371.999,00 kn i rashode u iznosu 9.527.714,00 kn.

Ostvarenu razliku u iznosu 7.844.285,00 kn podružnica je trebala uplatiti u proračun Grada Zagreba te izvijestiti Klinički bolnički centar radi umanjenja obveza za komunalni doprinos.

Uplaćena su sredstva u proračun Grada Zagreba u iznosu 5.753.567,00 kn, dok sredstva u iznosu 2.090.718,00 kn nisu doznačena u proračun Grada.”

Iz ovih podataka lako izračunamo: Zagrebački holding – Podružnica Zagrebparking imat će pravo plodo-uživanja Garaže “Rebro” (u koju je uloženo 74,7 milijuna kuna iz prvog kredita) najmanje do 2035. godine!!!“

Pitanja smo uputili i Ministarstvu zdravstva te Zagrebparkingu, oni do danas nisu odgovorili.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić, članica je HDZ-a šest godina, a od 2016. jedna je od šest potpredsjednika stranke. Magistrica ekonomije, koja slovi kao stručnjakinja za javne financije, proračun i apsorbciju novca iz europskih fondova, već je dva puta figurirala je kao potencijalna ministrica gospodarstva, ali u Vladu nije ušla.

Ministarstvu financija Ivana Maletić 2002. postaje savjetnica, zatim viša savjetnica, u rujnu 2004. načelnica Odjela za poslove nacionalnog fonda, a u svibnju 2005. imenovana je pomoćnicom ministra financija Ivana Šukera i povjereno joj je vođenje Uprave za izvršavanje državnog proračuna. U veljači 2008. unaprijeđena je na mjesto državne tajnice, a u travnju 2010. imenovana je na dužnost Zamjenice glavnog pregovarača u postupku pristupanja EU. Početkom 2012. osnovala je privatnu tvrtku s centrom za europske fondove.

Autorica je “Rezolucije o ubrzanju provedbe kohezijske politike” čija je svrha izbjegavanje gubitka novca iz fondova EU, a ovih je dana objavljeno i novo izdanje knjige “Moj EU projekt – priručnik za pripremu i provedbu EU projekata”, čija je Maletić urednica i koautorica.

Vrlo je zanimljivo pitanje, hoćete li opet ići u bitku za Europski parlament, biste li ostali zastupnica i nastavili s radom?

– Odlučuje se u stranci o tome, o listama još nismo razgovarali, ali pripreme traju cijelo vrijeme. Na terenu smo s ljudima u kontaktu i pokušavamo im približiti europske politike. Ništa posebno ne očekujem, ali ni očekujem. Vidjet ćemo, što će biti naš prioritet i interes, kako će se uopće slagati pa koji će ljudi u tom kontekstu biti najpoželjniji za listu. kako bih i završila ono što sam radila. Najviše će se lomiti koplja 2019/20. oko nove financijske omotnice, na kraju razdoblja od šest godina, kad se definira sve to novo. To je jako važno i kroz odbore se borim da bude što bolje napravljeno, ali i ostale aktivnosti. Jedna od prvih Rezolucija o ubrzanju i pojednostavljenju kohezijske politike je bila moja i na nju su se linkale druge rezolucije i usvojena je 2015. a onda je Komisija kroz radne skupine radila na tome da se ostvari nova financijska regulativa. Za novu perspektivu moramo vidjeti, da moguće budu drugačiji uvjeti i pravila. Volim raditi na tim poslovima i kroz te moje analize mijenjati stvari na europskoj razini, jer je to važno u svakodnevnom životu naših ljudi. Tako je uloga Europske investicijske banke (EIB) definirana Europskim ugovorom, da mora sudjelovati u razvoju manje razvijenih zemalja EU, što znači u ujednačenom razvoju, a mijenja se u tome pravcu.

Kad je na referendumu izglasan izlazak Velike Britanije iz Europske unije, odnosno Brexit, jako glasno se spekuliralo koje bi sljedeće zemlje mogle ići za njom. Danas to više ne postoji. Vrlo brzo su utihnule takve priče, nema zainteresiranih za odlazak iz Unije.

– Nema ni govora o tome. Nigel Farage, koji je sad napustio UKIP, a bio je glavni pokretač Brexita, lagao je toliko da se to neće moći nikad obrisati. Javno je priznao da se služio falsificiranim podacima, kako bi uzavreo klimu ugoženosti i oštećenosti za Veliku Britaniju i utjecao na to da većina izabere izlaz iz EU. Priznao je da je ljude prevario svojim načinom retorike i izvrtanjem činjenica. To je temelj Brexita. I to je strašno. Što će sad na kraju biti, to je isto pitanje.

Kakvo prihvaćanje i odaziv očekujete na europskim izborima?

– Mislim da će biti bolji nego na prethodnima. Ako se uspijemo pomaknuti na 30 posto uključenosti u izbore, onda je to pravi napredak. Još uvijek nismo, koliko god smo pokušali do sada, pokazati snagu članstva u EU i bitnost europejstva. Izbore za Europski parlament stalno prati onaj loš početak, koji je izazvao Zoran Milanović, to definitivno on na svojim leđima treba nositi, koji je kao premijer tada samo govorio o plaćama zastupnika. To je totalni apsurd. Zastupnici rade svaki u svom djelokrugu i Hrvatska samo može od toga imati dobro. Uvijek kažem, ja tu plaću iz Parlamenta zaradim radom i za troškove života koji su i mnogo veći. Ne razumijem uopće taj diskurs.

Pet godina je Hrvatska u EU, toliko ste i vi zastupnica u EU parlamentu, često se to gleda skeptično i sa sumnjom, gotovo bez ikakva temelja za to.

– Hrvatska jedino može biti u EU, nigdje drugdje. Kroz članstvo, ima slobodan pristup jedinstvenom tržištu od pola milijarde stanovnika, sudjelovanje u zajedničkim programima razmjene znanja, istraživanja i tehnoloških dostignuća, korištenje povoljnih izvora financiranja te bespovratnih sredstava kohezijske i poljoprivredne politike. Upravo zbog sudjelovanja na jedinstvenom tržištu turizam postaje sve snažniji, a očekuje se snažniji rast i u proizvodnim djelatnostima, naglašava Ivana Maletić te ističe i kako je Hrvatska u pet godina članstva uspjela izaći iz procedure prekomjernog deficita i po prvi put u povijesti ostvariti proračunski višak.

Koji su to drugi izvori financiranja koji bi mogli biti barem približno privlačni kao fondovi EU čija su sredstva ipak bespovratna?

– Ponekad su najbolji izvor financiranja bespovratna sredstva fondova EU, ali sve češće se krajnji korisnici odlučuju i za povoljne zajmove s kamatnom stopom 0,5 posto, odnosno 3 posto kojima financiraju ukupno ulaganje, dok fondovi EU sufinanciraju samo određeni postotak, i to ne ukupnog ulaganja, nego prihvatljivih troškova. Tako je često udio bespovratnih sredstava fondova EU u ukupnoj vrijednosti investicije 30 do 50 posto umjesto 50 do 80 posto.

Prema nekim informacijama, sredstava iz fondova EU namijenjenih financiranju projekata bit će sve manje. Članica ste triju odbora – za proračun, za regionalni razvoj te za ekonomsku i monetarnu politiku – uključena u sve dogovore o kohezijskoj politici i omotnicama. Što nas očekuje?

– U Hrvatskoj i nakon 2020. najvažniji izvor financiranja razvojnih i kapitalnih projekata biti fondovi EU jer će omotnica i dalje biti velika i iznosit će više od deset milijardi eura. Upravo zato, važno je da se svi koji se još nisu u to uključe što prije te pripremati i prijavljivati projekte. Najbolji je način učenja aktivno sudjelovanje na natječajima tj. prijavljivanje projekata. To je najbolja priprema za nova sredstva i natječaje koji nas očekuju.
Prijedlog koji je dala EK za novi proračun nije dobar i mi u EU parlamentu nećemo dozvoliti smanjenje od 10 posto sredstava za kohezijsku politiku i od 28 posto za ruralni razvoj i poljoprivredu.

Gledano šire, reforme i budućnost EU, kakva je slika?

– Činjenica je da postoji Europa dviju, ili više brzina. Samim tim, što dio zemalja nije u Schengenu, kao i time što dio zemalja nije u Eurozoni, imate razliku među članicama i to označava Europu više brzina. Ali ono što je važno, da sve prilike moraju biti otvorene svima i da svi moraju moći doći do tih jedinstvenih politika, a to je ono ka čemu se sad teži i sve se otvara. Zato je kod nas važno graditi to znanje i taj kapacitet. Prve četiri godine smo se više opirali, nego što smo pokušavali sudjelovati. Sad to sve treba nadoknađivati i to je šteta. Hrvatska ima, prema mom mišljenju, veliki intelektualni potencijal i mi se sigurno možemo pozicionirati, ako napokon udružimo te naše snage i odredimo što želimo.

Hrvatsku čeka predsjedanje EU, jesmo li spremni za to?

– Pripremamo se i nadam se da ćemo do 1.1.2020. biti potpuno spremni. Fokus bi trebali biti mladi i zadržavanje i privlačenje novih talenata, demografski izazovi, kao i sigurnost i stabilnost, proširenje, ali i ono što je posebnost i specifičnost Hrvatske, potrebu za oživljavanjem otoka i gradova koji zapravo imaju resurse i potencijale za razvoj i rast. Nešto izvanredno se može dogoditi, ali moramo znati što hoćemo i možemo raditi.

Dva puta do sada, bili ste apostrofirani kao potencijalna ministrica financija, ali se to nije ostvarilo…

– Ja sam zaista na izborima 2015. i 2016. Išla s mišlju da ću biti u Vladi. Nikad mi primarni nije bio cilj raditi isključivo u Bruxellesu i Strasbourgu, iako se tako može mnogo izboriti za svoju zemlju. Bila sam i pomoćnica ministra u jednom mandatu i nema u mogućnosti obnašanja ministarske funkcije nikakvog misterija.

Ne budete li opet europska zastupnica, što biste radili?

– Nastavila bih s ovim poslovima oko europskih fondova, što sam prije radila.

Živite na relaciji Zagreb, Bruxelles, Strasbourg, kako usklađujete poslovne i privatne obaveze?

– Život na tri, a i više adrese nije jednostavan, ali s dobrom organizacijom i uz veliku pomoć i razumijevanje obitelji, uspijevam dobro funkcionirati. Kad sam sudjelovala u pregovorima s EU, a onda i počela u Parlamentu, djevojčice su bile male i to je bilo mnogo teže. Avioni su mi postali poput ureda, jako mnogo posla obavim putujući, u protivnom bi bilo jako teško, jer bi za djecu ostalo premalo vremena.

Premijer Andrej Plenković komentirao je slučaj suđenja Darku Kovačeviću zvanom Daruvarac, rekao je kako se radi o “strašnom slučaju nasilja, gdje je više nego jasno, a dokazi su na internetu, što se točno dogodilo”.

– Vidim da su svi zgroženi time, ja to mogu gledati iz uloge koju imam kao predsjednik Vlade, ali kao pravnik, i mislim da je sasvim razvidno da je obrana u ovom slučaju koristila sve procesne taktičke poteze kako bi se odugovlačilo s postupkom – rekao je Plenković.

Premijerovo je mišljenje kako to nije dobro. “Način kako mi kao država i Vlada možemo to riješiti jest, da takve situacije u smislu korištenja procesnih instituta ne dovode do ugrožavanja brzog odvijanja procesa, što se u ovom slučaju dogodilo. Javnost je opravdano ogorčena, ja sam jednako tako ogorčen kao i svi, jer je ovaj slučaj eklatantan”, ustvrdio je premijer.

Na pitanje traže li se zakonske izmjene Plenković je kazao, kako je o tome razgovarao s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

“Ovo je nedopustivo, jer mislim da nema nikoga tko na bilo koji način može opravdati ovakvu situaciju koja je, prema svemu onom što se moglo vidjeti, prilično jasna”, kaže Plenković.

Novinari je zanimalo i ne ruši li se na taj način trodioba vlasti i načelo da se ne komentiraju procesi koji traju.

“Nitko ovdje ne komentira detalje samoga procesa. Govorimo o tome kako netko koristi određene institute. Ovdje je praktički stalno dolazilo do odgode samih rasprava. Nema tu miješanja u pravosuđe. Samo je zdravorazumski komentar, a sve ostalo bi bilo sklisko”, poručio je.

Održan je pripremni sastanak za izradu Akcijskog plana prevencije nasilja u školama u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Nakon najava ministrice Blaženke Divjak o sazivanju sastanka s ciljem pokretanja izrade Akcijskog plana prevencije nasilja u školama, već danas je održan pripremni sastanak na tu temu s relevantnim dionicima vezano uz pitanje prevencije i borbe protiv nasilja u školama. Inicijativa za hitni sastanak došla je od vertikale sindikata.

„Svi sudionici složili su se da reakcija nasiljem na nasilje nije rješenje niti je to ičije pravo. Dogovoreno je da se pristupi izradi Akcijskog plana koji će adresirati procjenu učinkovitosti preventivnih programa, potporu učenicima s teškoćama, edukaciju i potporu učiteljima i ravnateljima te učenicima i njihovim roditeljima te promjenu zakonodavnog okvira. Cilj je preko analize stanja, kratkoročnih i dugoročnih mjera, osigurati školu u kojoj je nulta stopa tolerancije na bilo koji oblik nasilja“, rekla je ministrica Divjak.

Na sastanku su, uz predstavnike Ministarstva, bili predstavnici Sindikata znanosti, Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, zatim predstavnici Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, kao i stručnjaci iz područja psihologije i pedagogije iz Hrvatskoga psihološkog društva, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga i Hrvatskoga pedagogijskog društva.

Rak je drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj od kojega umire gotovo svaka četvrta osoba, odnosno rak je bio uzrok 26 posto svih smrti u 2017. godini, istaknuto je na konferenciji o raku “Fight & win” kojoj je cilj podizanje svijesti o važnosti prevencije i borbi protiv raka.

Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka, u Sjedinjenim Američkim Državama na 100.000 stanovnika, 164 osobe umru od raka, a na razini Europske unije njih je  262.

U 2016. godini, na 100.000 stanovnika od raka dojke u EU, umrlo je 27 osoba, a u Hrvatskoj 47, istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu i članica neformalne skupine zastupnika u Europskom parlamentu za borbu protiv raka “Members Against Cancer” Dubravka Šuica.

“Evidentno je da SAD ulažu više i da vode više računa od zemalja u EU. To nas upućuje da su potrebna veća ulaganja u istraživanja, razvoj i inovacije, što je prioritet Europskog parlamenta. Hrvatska se mora više uključiti”, upozorila je.

“Rak je tema koja često nije dovoljno vidljiva, a velik je društveni fenomen koji ugrožava obitelji i mijenja im život iz temelja. Broj osoba s malignim bolestima u stalnom je porastu i u Europi i svijetu”, istaknuo je predsjednik vlade Andrej Plenković.

Dodaje kako se broj oboljelih povećava zbog duljeg životnog vijeka jer veći broj osoba dostiže godine u kojima se maligne bolesti češće pojavljuju, zbog svakodnevnog stresa koji je jedan od psiholoških okidača koji pridonose razvoju malignih bolesti te zbog velikog broja pušača i pretilih osoba, prema kojima je Hrvatska u europskom vrhu.

Sudionici konferencije složili su se kako je nužno razvijati svijest o tome da rak ne bira žrtve te i svijest o važnosti prevencije, zdravog načina života i odlazaka na preglede koji su jedini način za prijevremenu dijagnostiku i liječenje te maligne bolesti.

“Odaziv na screening programe je slab”, upozorio je ministar zdravstva Milan Kujundžić i dodao, kako uz tri postojeća nacionalna programa za rano otkrivanje zloćudnih bolesti (raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice), u 2019. počinju programi i za rano otkrivanje raka pluća i prostate.

Nacionalni plan za borbu protiv raka na državnoj razini trenutačno je u proceduri javnog savjetovanja, a Plenković očekuje se da će biti usvojen u prvoj polovici 2019. godine.

“Osigurana su sredstva za buduće screeninge, kao i za prioritetne liste, a to se prvenstveno odnosi na bolesnike sa sumnjom na zloćudnu bolest kojima u roku od sedam dana trebaju biti učinjeni dijagnostički postupci. Sve ostale velike investicije planiramo financirati iz EU fondova”, rekao je Kujundžić.

Osnivačica portala i udruge “Nismo same” Ivana Kalogjera Brkić upozorila je na stigmatizaciju i probleme oboljelih koji za vrijeme liječenja gube posao, teže su zapošljivi, nemaju dovoljno financijskih primanja, partneri ih ostavljaju, nemaju potporu obitelji te mnogi nemaju prikladan način odlaska na terapije.

Izložbom “Meštrovićev znak u Zagrebu – arhitektura: 80 godina Meštrovićeva paviljona”, koja se u utorak 18. prosinca otvara u Atelijeru Meštrović, Muzeji Ivana Meštrovića obilježavaju osamdesetu obljetnicu podizanja i otvorenja Doma hrvatskih likovnih umjetnika – Meštrovićeva paviljona.

Na izložbi će se prikazati sve faze u kojima je Meštrovićev paviljon doživio različite prenamjene i promjene, kao Dom hrvatskih likovnih umjetnika od 1938. do 1941., kao džamija od 1941. do 1945., kao Muzej narodnog oslobođenja/Muzej revolucije naroda Hrvatske od 1949. do 1991.) te ponovno kao Dom Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, od 1993. do danas.

Turbulentna povijest građevine predočit će se na izložbi i uz vizualne instalacije u izvedbi umjetnika Ivana Marušića Klifa.

Instalacijama utemeljenima na bogatoj fotografskoj i arhivskoj građi, sakupljenoj iz zagrebačkih muzeja i privatnih arhiva, pridružit će se originalna maketa Meštrovićeva paviljona iz fundusa Atelijera Meštrović.

Izložbu je osmislila viša kustosica Atelijera Meštrović Barbara Vujanović, kao nastavak istraživanja započetoga knjigom “Meštrovićev znak u Zagrebu”, objavljenom prošle godine, u kojoj je obradila Meštrovićevu zagrebačku spomeničku i arhitektonsku baštinu, te njegova djela u muzejima i crkvama.

Po njezinim riječima,  izložba želi upozoriti na slojevitost značenja te zgrade koju se prisvajalo i prilagođavalo potrebi političkih sistema, kao i cjelokupnu Meštrovićevu ostavštinu koja je učestalo razlog prijepora i različitih aproprijacija.

“U ovom slučaju Meštrovićev paviljon paradigmatski je znak zagrebačkoga prostora, te vremena, shvaćenoga u pluralnom značenju. Ovaj je Meštrovićev znak odraz (ne)razumijevanja grada i logike njegova rasta i funkcioniranja, on je mjerna jedinica (ne)tolerancije i (ne)brige o kulturnoj baštini, ali i zalog promišljanja odgovornosti spram njezine i naše budućnosti.”, ustvrdila je Vujanović u tekstu za katalog naslovljenom “Meštrovićev paviljon i paviljoni: mijene građevine kao odrazi vremena i prostora”.

Češka povjesničarka arhitekture Vendula Hnídková, s Instituta za povijest umjetnosti Češke akademije znanosti iz Praga smatra kako je Meštrović odredio “smion građevinski program kao rafiniranu sintezu tradicionalne tipologije i suvremene tehnologije, a to dvoje primijenio je u izgradnji izložbene dvorane.”

Hnídková se u svom tekstu “Hram hrvatskih umjetnika u kontekstu teških vremena” bavi kontekstom nastanka Paviljona, te donosi analizu tog paradigmatskog ostvarenja Ivana Meštrovića i njegovih suradnika kroz komparaciju s njegovim ostalim arhitektonskim ostvarenjima.

Izložbu će popratiti promocija kataloga te predavanja autorica i drugih stručnjaka. Bit će otvorena do 3. ožujka iduće godine.

Izvor: Hina

Stotinjak izviđača iz cijele Hrvatske u nedjelju je donijelo Betlehemsko svjetlo mira u Zagreb, te su ga zajedno s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem i rektorom zagrebačke katedrale Josipom Kuhtićem unijeli u zagrebačku prvostolnicu.

Izviđači su, krenuvši s Europskog trga, svečanim mimohodom Bakačevom ulicom stigli do katedrale gdje su im se pridružili predsjednik Sabora i rektor katedrale te su s 18-godišnjim izviđačem Nikolom Linićem unijeli svjetlo mira u zagrebačku prvostolnicu.

Donošenje Betlehemskog svjetla u Hrvatsku i ove je godine, 26. godinu zaredom, organizirao Savez izviđača Hrvatske, a nacionalni doček svjetla se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.

Betlehemsko svjetlo mira simbol je Božića i u Bibliji simbolizira dolazak Isusa, a njegovim rođenjem je bio obećan mir svim ljudima dobre volje. Paljenje i dijeljenje Betlehemskog svjetla podsjeća da ljudi dobre volje žele jedni drugima mir i dobro, te da je zadatak svih da šire mir među ljudima.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković zahvalio je Savezu izviđača na organizaciji donošenja Betlehemskog svjetla u Zagreb te izrazio nadu da će “taj simbol mira, dobrote i prijateljstva popraviti atmosferu” i u Hrvatskom saboru, gdje će ga sutra donijeti izviđači. Podsjetio je i kako se u taj običaj  Sabor uključio još 1992.  te istaknuo da se Betlehemskim svjetlom u predbožićno vrijeme svima šalje poruka mira, ljubavi, dobrote i međusobnog uvažavanja.

Predsjednica Saveza izviđača Hrvatske Lidija Pozaić Frketić rekla je da su običaj paljenja i dijeljenja Betlehemskog svjetla pokrenuli austrijski izviđači. Oni su ga 1988. prvi put donijeli iz Betlehema u Austriju odakle ga svake godine izviđači iz cijele Europe preuzimaju i donose u svoje zemlje.

Stotinjak hrvatskih izviđača preuzelo je Betlehemsko svjetlo jučer u Linzu u Austriji, a danas će ga iz zagrebačke katedrale prenijeti u svoje župe kao i u brojne državne institucije.

Izvor: Hina

Počelo je još večer prije. Živahniji promet u centru grada i podosta registarskih oznaka drugih gradova. Neki prolaznici su nosili kapu ili šal s nacionalnim obilježjima, a moglo se primijetiti i nekoliko omanjih grupa s hrvatskim trobojnicama kao pokatkad prije utakmica nogometne reprezentacije.
Čim je svanulo, nastala je gužva. Automobili uglavnom ukrašeni nekim kockastim detaljem, nogostupi poprilično puni Zagrepčana i ljudi pristiglih iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva. Neki su nosili njegove slike, a ponegdje se moglo čuti pjevušenje domoljubnih pjesama.

foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ ua

Na otkrivanje spomenika prvom hrvatskom predsjedniku hrlili su svi odreda.
Neposredno prije početka svečanosti već je sve bilo krcato, a kretanje je bilo otežano i u nekoliko okolnih ulica. Prema procjenama MUP-a, uz uzvanike je otkrivanju spomenika prisustvovalo oko dvadeset i sedam Zagrepčana.
Slika masovnog okupljanja govorila je više od tisuću riječi.

Gradonačelnik nažalost nije mogao biti nazočan zbog bolesti koja ne pita za spomenike i predsjednike, ali je zato svečanost popraćena lijepim govorom četvrte hrvatske predsjednice.
Dogodio se i incident. Na nekim se portalima moglo pročitati najoriginalnije i najvjerodostojnije objašnjenje tog nemilog događaja; jedan ratni veteran je počeo vikati da je Tuđman zločinac, a onda ga je – uz zakašnjelu reakciju policije – prebila skupina branitelja. Da je vikao branitelj, a prebila ga skupina ratnih veterana – bilo bi naopako.

Predsjednica je s otvaranja spomenika otišla na otvaranje bazena. Grubi kritičari i hejteri ovu priliku nipošto nisu propustili. Iako se u masi zajedljivih komentara – od onih kako je sramotno i nadrealno da predsjednica države otvara običan bazen, do onih seksistički intoniranih kako je trebala u bikiniju prva skočiti – baš i nije mogao pronaći neki suvisao razlog zbog čega predsjednica ne bi trebala biti na otvorenju bazena kojeg će prvenstveno koristiti djeca i mladi.
Ako ćemo tjerati mak na konac, puno nadrealnije je bilo prisustvo predsjednika Josipovića na otvaranju trgovine švedskog namještaja.

foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ ml

Gradonačelnik Bandić nije mogao doći na otkrivanje spomenika, ali je na otkrivanje proračuna ipak nakratko stigao, iako na štakama. U dramatičnom završnom glasanju, u sudačkoj nadoknadi, proračun je ipak izglasan.
I opet, prema starom, prokušanom i uspješnom receptu, uz glasove nekih koji su donedavno smatrani opozicijom.

Dakle, ništa nova. Izjave kojima su tog četvrtka trinaestog pravdali promjenu političkog kursa barem su nasmijale auditorij. Polovančeva je svakako za anale. Neće njemu, kaže, određivati kako da glasa neki koji nemaju zagrebačko prezime. Pa digne ruku za Bandića – drevno purgersko prezime. Međutim, objekt lokal-šovinističkog ispada Ćistokrvnog ZagrepĆaneca bio je Hasnbegović, što je ne samo ironija tjedna, već i mjeseca. A konkurira i za godišnju nagradu.

Inače, posebna internetska ekspertna grupa sačinjena od lingvista, matematičara i stručnjaka za anatomiju mozga, nanotehnološkom metodom je izračunala da bi se – u slučaju da nije Ćistokrvni ZagrepĆanec – Polovanec punim imenom zvao Milojko Tomislav Mulahasanović.

A objašnjenje koje je Ćorić iz HSS-a navodno dao svom stranačkom lideru Beljaku zasigurno će se još dugo parafrazirati. Njega je, kaže, život natjerao.
Ova tipična, učestala fraza izrečena u ovoj prilici možda i najvjerodostojnije oslikava sav jad i bijedu političke i društvene scene u ‘Rvata.
I u kojoj je mjeri politička i svaka druga korupcija u Hrvatskoj već ustaljena kao način života.
Zaključak: Bandić je pobjednik ovogodišnjeg proračuna, a sve ostalo bit će zaboravljeno dok rečeš „Saucha“, dočim Prebjezi ne posustaju u ofenzivi na svim frontovima, u svim skupštinama, šumama, gorama, lugovima, dolovima.

No, drama u zagrebačkoj Gradskoj skupštini bila je minorna u usporedbi s dramom nabave borbenih aviona F-16! Šok i nevjerica još uvijek tresu Ministarstvo obrane i HRZ. Spektakularno najavljivan deal ( čak su onomad i ministra Krstičevića provozali jedan krug u F-16 nemani!), ruši se kao kula od karata, uz uobičajeno popratno ismijavanje Hrvatske vojske i države. Totalni auzmeš!
Tko je kriv za fijasko i zašto je netko pokušavao kupiti ( dotrajale! ) izraelske borbene avione kakve prema međunarodnim sporazumima Hrvatska uopće ne može kupiti?
Kriv će biti gospodin Nitko. A to je učinio zato jer ga je život natjerao, rekao bi Ćorić.

Ako politička korupcija po skupštinama vjerodostojno oslikava unutarnju, onda tragikomedija s avionima još vjerodostojnije oslikava vanjsku političku bijedu ove jadne države u kojoj više nije ostalo ni četiri milijuna žitelja.
Eh, da. U avionskoj sapunici svakako valja spomenuti i ovotjedno Kotromanovićevo obraćanje. „Ne razumijem zašto se forsirala kupovina u Izraelu“, mudro je raščlanio problem.

Možda je ipak trebalo bolje iskoristiti Kotromanovićev utjecaj u Ukrajini? Tamo je, naime, napravljen odličan posao s MIG-ovima.

Puštanje na slobodu pomahnitalog nasilnika koji je brutalno prebio djevojku još je jedan dokaz da u Hrvatskoj vlada antipravosuđe. Ovaj mučan događaj se ni na koji način ne može ironizirati, niti ugrađivati u zonu humora. Bilo bi nepristojno i gadljivo. I bravo za Zadranke i Zadrane koji su tim povodom u subotu izašli na ulice!

No, može se i treba spomenuti da su gotovo u isto vrijeme prekršajno kažnjeni zločinački volonteri planinarskog društva Jastrebarsko. Jer su za potrebe volonterskog uređivanja piramide na Japetiću tamo došli o svom trošku i vlastita vozila, kakve li drskosti, parkirali u blizini piramide. Svakome tko je barem jednom bio na Japetiću kristalno je jasno koliko je ova prekršajna kazna bizarna.

Propis je propis, kaže stara uzrečica. Ne smije se parkirati na livadi uz cestu u parku prirode, čak ni kada uređuješ taj isti park prirode, a onaj tko piše kazne također dolazi automobilom i parkira na toj istoj livadi, ili nekoj obližnjoj.

Ne smije se parkirati na livadi uz cestu u parku prirode, čak ni ako je u tom istom parku prirode, podno te iste piramide koju su volonteri o svom trošku i znoju uređivali – kamenolom. I to ne običan kamenolom, ili neki mali kamenolomčić, već kamenolomčina od nekoliko kvadratnih kilometara vidljiva golim okom sa Mjeseca. Kamenolomčina kojom su prouzročeni odroni, skrenuti i usahli izvori i vodeni tokovi, uništena flora i fauna i narušen čitav ekosustav. Parka. Prirode.

Žuti prsluci su se napokon pojavili i u Hrvatskoj. Uz pet policajaca po glavi prosvjednika, okupilo se nešto više ljudi nego na otkrivanju Tuđmanovog spomenika. Uz ovakvu budućnost, Hrvatska ne treba strahovati za svoju prošlost!

I za kraj, najljepši literarni citat tjedna:
„Dan nakon otkrivanja spomenika prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju samostalne Hrvatske, dolazio sam automobilom iz smjera Novog Zagreba. Pogled se zaustavi na južnim vratima Zagreba, na dinamičnoj silueti spomenika dr. Franje Tuđmana. Prođe me misao žarka kao magma koju izgovorim gotovo naglas: Zagreb više nije isti grad! Toliko je postala moćnom ova nova razglednica Zagreba: Tuđman u pokretu kao da je upravo krenuo negdje iz južnih krajeva, obišao sve kutke i ušetao iznova u središte Hrvatske u svoju i njezinu novu povijest! Vrijeme je, pa možda i pravi, i zadnji čas, da Zagreb dobije spomenik utemeljitelju samostalne Hrvatske… Asocijativno je, do dramatičnosti, moćan ovaj novi fakt koji na nekadašnjoj livadi poprima sve atribute povijesnog megasimbola. Upravo, nova Tuđmanova figura Kuzme Kovačića, ovime dopunjuje galeriju s kojom će biti teže zaobilaziti ideju Tuđmanove Hrvatske, njegovu misao. Provoditi tihu ili bilo koju detuđmanizaciju … Upravo ovaj nedvojbeno drukčiji spomenik utemeljitelja slobodne Hrvatske, uskrsava iznova njegovu državničku, proročku i nezaustavljivu narav. Pokazuje stvarnost koju se ne može sputati, ne može zaustaviti.“
Goran Marić, HDZ

Integracija izbjeglica koje su posljednjih godina došle u Njemačku odvija se brže i uspješnije od očekivanog, rekao je predsjednik Saveza njemačkih poslodavaca Ingo Kramer, kako prenose njemački mediji.

„Angela Merkel je imala pravo kada je prije tri godine rekla ‘uspjet ćemo’. Od više od milijun ljudi koliko ih je, naročito nakon 2015., stiglo u Njemačku, trenutačno je njih više od 400.000 u radnom odnosu ili se nalazi u procesu stručne izobrazbe“, rekao je Kramer za dnevnik Augsburger Zeitung.

Predsjednik Saveza poslodavaca Njemačke (BDA), krovne udruge njemačkih organizacija poslodavaca, smatra da se naročito dobro integriraju mlade izbjeglice, kada je učenje njemačkog jezika u pitanju.

„Većina mladih migranata već nakon jedne godine toliko dobro govori njemački da mogu pratiti stručnu nastavu“, rekao je Kramer.

On je apelirao na društvo da promijeni temeljni stav prema pojmu migracije.

‘Njemačka ovisna o uvozu radne snage’

„Mnogi useljenici su postali podrška njemačkom gospodarstvu. Mi ne bismo smjeli strahovati od useljavanja, već na ljude koji dolaze u Njemačku moramo gledati kao na bogaćenje našeg društva“, rekao je Kramer, dodavši:

„Njemačka se migraciji mora okrenuti drugačije nego u prošlosti. Moramo prihvatiti radnike iz inozemstva jer inače postoji opasnost da naše gospodarstvo značajno oslabi i upadne u krizu poput one u devedesetima“, rekao je Kramer.

On je izrazio i nadu da će novi zakon o useljavanju stručne radne snage, oko kojeg su se načelno dogovorile stranke vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije, uskoro stupiti na snagu.

U centru Pariza na više je lokacija ponovno došlo do sukoba prosvjednika, unatoč pozivima da ih odgode zbog terorističkog napada u Strasbourgu ovoga tjedna i ustupcima koje im je obećao francuski predsjednik, „Žutih prsluka“ (Giletes jeunes) i policije, koja je koristila suzavac kako bi rastjerala masu prosvjednika.

Francuska je policija privela najmanje 168 osoba na subotnjim demonstracijama, petima zaredom, u kojima je širom zemlje sudjelovalo najmanje 33.500 građana, ipak, manje nego na prethodnim okupljanjima.

Na uglavnom mirnim prosvjedima u blizini Champs Elysées, bilo je ograničenih incidenata između demonstranata i policije., skobi su izbili u bočnoj ulici u blizini. Prosvjednici su pokušali ići neblokiranim ulicama.

U Saint-Etienneu tokom dana često je dolazilo do sukoba između demonstranata i policije, a u Arlesu demonstranti su blokirali nekoliko ulica te zapalili gume, dok su u Nantesu zapalili automobil. U Marseilleu je uhapšeno najmanje 12 osoba.

Uoči protesta u Parizu je razmješteno oko 8.000 policajaca i 14 oklopnih vozila, nakon nasilja na prethodnim prosvjedima, u kojima su prosvjednici razbijali i pljačkali prodavaonice, palili automobile i postavljali vatrene barikade na ulicama.

Pokret “Žuti prsluci” počeo je sredinom studenoga organizirati demonstracije širom Francuske zbog najavljenog povećanja poreza na gorivo u sklopu ekoloških mjera, ali se protest pretvorio u veliki izraz nezadovoljstva građana politikom predsjednika Emmanuela Macrona. Iako je predsjednik odlučio prihvatiti neke od njihovih zahtjeva, protesti su se nastavili i peti vikend zaredom.

U obraćanju naciji u ponedjeljak Macron je najavio rast plaća najsiromašnijim radnicima i smanjenje poreza za umirovljenike u okviru ustupaka u svrhu okončanja prosvjeda. Vlada kao i nekoliko sindikata i oporbenih političara,  pozvali su prosvjednike da ne izlaze na ulice u subotu nakon što su četiri osobe ubijene u napadu na božićnom sajmu u Strasbourgu.

Noć muzeja, manifestacija koja godinama u muzeje diljem Hrvatske privlači velik broj posjetitelja, u svom će se 14. izdanju održati u petak, 1. veljače, na temu “Muzeji – inovacije i digitalna budućnost”.

Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) pozvalo je sve muzeje i druge baštinske ustanove da do 11. siječnja prijave svoje programe na predloženu temu ili redovne programe koji su planirani za Noć muzeja te predstave publici iskustva u primjeni

Kako bi kreativno sagledali muzejske mogućnosti i omogućili veću dostupnost svojih sadržaja novoj muzejskoj publici, te im virtualno približili budućnost u muzejima, kao i svakodnevnom životu, hrvatski muzeji u svom radu koriste suvremene tehnologije, od digitalnih platformi i mobilnih aplikacija do VR tehnologije, digitalne tehnologije.

Tema je odabrana s obzirom na to da su komuniciranje različitih sadržaja – od muzejskih zbirki, stručnih, znanstvenih i drugih događaja, edukativnih i zabavnih sadržaja, sve do mogućnosti virtualnih obilazaka muzejskih postava, povijesnih zdanja i zaštićenih baštinskih lokaliteta, odnosno primjena digitalnih tehnologija otvorili neslućene mogućnosti inspiracije, interpretacije i prezentacije.

“Digitalni prostori omogućavaju preglede, pretraživanje i sagledavanje nevjerojatnih količina različitih muzejskih sadržaja, njihovo privremeno prostorno muzeologiziranje  i dostupnost velikom broju korisnika”, napominje HMD u opisu teme.

Muzeji su tako postali atraktivni i uzbudljivi prostori inovacije. “Publika danas traži doživljaj, koji se može prevesti kao istraživanje, prezentaciju, edukaciju, zabavu i mogućnost da po vlastitom odabiru i na način imanentan današnjoj i sutrašnjoj tehnološkoj razini, istinski dožive povijest, sadašnjost ili digitalnu budućnost”, dodaje se.

Noć muzeja pokrenuta je u Njemačkoj 1998., godinu dana kasnije počela se održavati i u Francuskoj, a od 2005. prerasta u događaj na europskoj razini, kada se pridružuje i Hrvatska.

Na prvom izdanju sudjelovao je samo Zagreb sa šest muzeja koje je obišlo oko deset tisuća ljudi, a danas je to manifestacija na nacionalnoj razini koja se svake godine održava u sve više gradova – prošle godine bilo ih je 110 na 230 lokacija, dok je posjetitelja bilo skoro 240 tisuća.

Manifestacija se održava tradicionalno u zimskim mjesecima, od 18 sati do jedan sat iza ponoći, uz besplatan ulaz za razna događanja, otvorenja izložbi, predavanja, radionice, koncerte, performanse, promocije, vodstva, kazališne predstave. Prema podacima s mrežnih stranica projekta, u 2014. godini bilo je rekordnih 360 tisuća posjetitelja.

Izvor: Hina

Nastavnici u Zagrebu okupili su se na prosvjedu ’’Za sigurnu školu’’.

Incident u Tehničkoj školi u Čakovcu izazvao je velik interes hrvatske javnosti. Naime, prije nekoliko dana se u Tehničkoj školi u Čakovcu dogodio incident koji je kulminirao fizičkim obračunom profesora Franje Dragičevića s dvojicom 16-godišnjih učenika.

Učiteljske grupe Nastavnici organizirano i Školska zbornica te sindikat Preporod upozoravaju povorkom i okupljanjem na Trgu bana Josipa Jelačića na, kako kažu, sve teže sigurnosno i psihičko, ali i materijalno stanje u hrvatskom obrazovanju što ostavlja teške posljedice na sve sudionike obrazovnog procesa. Na Trgu se okupilo nekoliko tisuća ljudi. ”Naši zakoni su loši i neučinkoviti. Zato mi tražimo, kada se radi o nasilju, da se izjednači s radnicima u zdravstvu. Mi ne tražimo ono što drugi nemaju, mi tražimo ono što drugi imaju. Tražimo trogodišnju kaznu za osobu koja je učitelja spriječila u obavljanju njegova posla”, rekla je profesorica Gordana Korač Gluha.

– Pozdravljam i podupirem ukazivanje na važnost rješavanja problema nasilja u školama i u društvu. Međutim, važno je da budemo oprezni u porukama koje šaljemo. Moramo zapamtiti da nikada nasilje nije iskorijenilo nasilje, već istraživanja dokazuju da u prevenciji nasilja ključnu ulogu imaju edukacija i odgovornost roditelja, kao i same škole, ali i uključivanje svih drugih relevantnih ustanova i dionika.

Jučer sam sazvala pripremni sastanak za izradu novog Akcijskog plana prevencije nasilja u školama, koji će se obuhvatiti promjenu pravnog okvira, pripremu edukacije te sustav podrške za učitelje, učenike i roditelje.

Uz to ističem da je Ministarstvo u prošlih godinu i pol dana, bitno povećalo ulaganje u edukaciju i programe prevencije nasilja u školama te da će i dodatno pojačati financiranje projekata koji podupiru škole bez nasilja – kaže ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u povodu ovog prosvjeda za sigurnost u školama.

U akciji na Trgu bana Jelačića između 9.30 i 11 sati kao gosti-podupiratelji-promotori sudjelovat će Tugomir Majdak, izaslanik Predsjednika Vlade RH, i dr. Sc. Maja Vučinić Knežević, pomoćnica ministrice u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku,  Damir Miškulin, voditelj UŠP Zagreb Hrvatskih šuma, Maja Gačić Nimac, izvršna direktorica Odnosa s javnošću i marketinga PBZ-a  a očekujemo i simpatizere i podupiratelje iz svijeta svijeta sporta, umjetnosti, medija.

U 10.10 sati jedanaestero djece i mladih  primit će od mons. Fabijana Svaline, ravnatelja HC-a, prigodne darove « za izvrsnost, darovitost i uspješnost »  namijenjene mladim osobama nadarenima za sport i umjetnost – na prijedlog Caritasa Zagrebačke nadbiskupije – među kojima su,  jednokratna   stipendija za izvrsnost, knjiga Zlatka Dalića « Rusija naših snova », poklon-paket « Podravkinih » proizvoda i obiteljsko božićno drvce s korijenom « Hrvatskih šuma ».

U 10.30 u akciju na Trgu tradicionalno će se uključiti i Grad Zagreb, koji će predstavljati zamjenice gradonačelnika dr. sc. Jelena Pavičić Vukičević i dr. sc. Olivera Majić, uz brojne predstavnike Gradske uprave, i to kupnjom drvaca, promotivnih proizvoda i pozivom građanima na pomoć siromašnim obiteljima.

Tijekom višesatnog programa, Zagrepčanke i Zagrepčane će animirati i s gostima prigodno razgovarati Tanja Popec, urednica i voditeljica na Hrvatskom katoličkom radiju.

 

Izvor: Hrvatske šume

Demokratska zastupnica Zoe Lofgren pitala je Googleovog direktora Sundara Pichaija na ispitivanju u Kongresu, zašto se u pretragama pojma “idiot” pojavljuje toliko slika američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Pichai je zastupnici, a i ne samo njoj, objasnio da nitko u Googleu nije namjestio da se takve slike prikazuju kad se upiše riječ “idiot”, već da se one automatski prikazuju, jer ljudi uz sliku Trumpa često pišu baš tu riječ.

Zakon je u Saboru predstavila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i poručila da je ministarsko mjesto preuzela kako bi “promijenila paradigmu obrazovanja” te da nije očekivala toliko kritika i opstrukcija jednog “malog, tehničkog zakona”.

Predstavljajući Zakon o udžbenicima ministrica je kazala je da će on omogućiti lakše torbe, niže cijene i digitalizaciju u školama. Zakon je, podsjetila je, u raspravi jedno duže vrijeme, ali, kroz tih pola godine moglo se čuti niz dezinformacija i laži. Jedna je, kaže i ona da će se zakonom ukinuti radne bilježnice. ‘Ništa ne ukidamo, ali postoje predmeti u kojima udžbenici nisu presudni poput tehničkog, glazbenog ili likovnog”, naglasila je i dodala da će učitelji moći odabrati ono što odgovara njihovim potrebama. Izdvojila je da smo dosad imali radne bilježnice i za informatiku.

‘Nije istina da zakon nameće digitalizaciju. Ali omogućava odabir i neće biti izbačeni tiskani udžbenici’, poručila je ministrica Divjak.

Odbacila je kritike da se ovim zakonom nekome pogoduje. ”Neki nakladnici su ukorak s vremenom, a drugi su napunili skladišta knjigama primjerenijima 19. stoljeću”, naglasila je ministrica.

SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac podsjetila je da je ministrica rekla da će djeca koja nemaju struje kod kuće moći puniti tablete u školi.

‘Uveli biste škole u 21. stoljeće kada bi popravili krovove, osigurali prehranu, povećali plaće profesorima, spriječili korupciju, konzultirali više struku’, naglasila je Glasovac.

‘Žalosti me da vi kao bivša pomoćnica ministra obrazovanja tu temu ne razumijete. Tema su udžbenici, uz to morali bi znati da su škole u nadležnosti osnivača, a mi ćemo se truditi kao i do sada da maksimalno pomognemo gdje je to potrebno’, odgovorila joj je ministrica Divjak.

‘Bandićev’ saborski Klub, koji je gotovo svakim danom sve veći i veći, zatražio je, da se u prijedlogu Zakona propiše, da država osigurava sredstva za udžbenika za sve osnovne škole, a da Vlada, zavisno od raspoloživog novca, može za svaku školsku godinu odlučiti i o financiranju udžbenika za srednjoškolce. Bez toga, Klub ne želi dići ruku za zakon.

Klub to radi nakon što je u saborskoj raspravi o Državnom proračunu za iduću godinu tražio pa nakon dobivenih jamstava, povukao zahtjev da se u proračunu za 2019. godinu osigura 280 milijuna kuna za besplatne udžbenike za osnovnoškolce.
U Klubu odbijaju tumačenje kako se njihova nova intervencija može razumjeti kao izraz nepovjerenja u dobivena jamstva te ponavljaju da je osnovno obrazovanje obvezno za sve učenike i svima treba biti dostupno pod jednakim uvjetima.

Ministrica Blaženka Divjak na naš upit: ‘’Biste li zaista dali ostavku, ako u Saboru ne prođe Zakon o udžbenicima?’’ kaže: ‘’Naravno da bih.’’

Unatoč zabrani liječnika, gradonačelnik Bandić se jutros pojavio na sjednici Skupštine. Očito je da je previše toga bilo u igri da bi išta prepustilo neizvjesnosti.

Dva puta održane su stanke za vrijeme kojih je Vandić ‘kupio’ jos tri glasa i skupio 26 ruku za proračun.

Zlatko Hasanbegović je nakon usvajanja proračuna poručio novinarima i javnosti da prate imenovanja u javnim poduzećima koja će se događati u idućim danima, a što je utržio Darinko Kosor i njegov kolega Krešo Beljak za podršku Bandiću.

Bandićev proračun podržali su nezavisni Jozo Milićević s Nezavisne liste Zagreb, HSLS-ov Miroslav Polovanec i HSS-ov Ilija Ćorić.

Mediji su danima pisali o mogućim scenarijima raspleta s obzirom na to da je oporba ranije najavila rušenje proračuna čemu je pridonio sukob Bandića s Neovisnima za Hrvatsku (NZH). Nakon što je Jelena Pavičić Vukičević prošli tjedan raskinula koaliciju s NZH i pozvala ih da daju ostavke na mjesta koja su im pripala temeljem koalicijskog sporazuma, jučer ih je smijenio Bandić: Zlatko Hasanbegović smijenjen je s mjesta člana Upravnog vijeća Muzeja grada Zagreba, Ana Lederer iz vijeća Muzeja za umjetnost i obrt te Umjetničkog paviljona, dok je Bruna Esih bila članica upravnog vijeća KD Vatroslav Lisinski.

Lederer je ostala na mjestu pročelnice za kulturu jer je Bandić ne može samo tako smijeniti nego je za to potrebno pokretanje procedure, na što je Lederer odgovorila: “Nakon što gradonačelnik Bandić izađe iz bolnice, što mu najiskrenije želim, očekujem da ćemo razgovarati i o tome”. Izrekla je to prilično pomirljivog tona, naglasivši da u ovom trenutku (jučer op.a.) doista ne zna tko će glasati za proračun, a tko ne.

Tportal je prošli tjedan anketirao gradske zastupnike i tada je njih 27 reklo da neće podržati proračun što znači da on neće proći jer Bandić treba 26 ruku. Među njima je bio i spomenuti trojac koji je Bandiću danas rekao da.

 

 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close