Featured

 

Posljednjih dana medijsko prostranstvo doslovce je uzavrelo od prepucavanja na temu ustaše – partizani (ili pak Hrvati – Srbi?). Ništa novo pod suncem, čak sam se i ja već za  25 godina navikla i izgubila nadu da će to pitanje za mog života biti napokon riješeno.

Doduše za mene to i nije nekakva nepoznanica jer kako sam već bila pisala, u Hrvatsku sam došla prije 25 godina iz Sovjetskog Saveza (pokoj mu duši), a da stvar bude bolja „po nacionalnosti“ sam mješanac, odnosno tata mi je rodom iz grada koje se nalazi na obali poznate ruske rijeke Volga, a mamino rodoslovlje seže u slavne dane zaporoških kozaka. Odrasla sam u multinacionalnoj Odessi, gdje je definicija „odessit“ istovjetna nacionalnosti, državljanstvu, vjeroispovijesti, rasnoj pripadnosti i seksualnoj orijentaciji.

“Moja” Odessa

Recimo, u mojoj Odessi koja se teritorijalno nalazi u Ukrajini donedavna još nikomu nije padalo na pamet pitati „koje si nacionalnosti“, a danas je država podijeljena na Ukrajince i sve ostale. Situacija u Rusiji je još zanimljivija. Tamo je podjela na potomke crvenih i bijelih. Nakon raspada Sovjetskog Saveza kod „Novih Rusa“ krenula je moda za aristokratski pedigre. Onaj tko nije uspio pronaći na genealoškom stablu neku plemićku grančicu ili barem listić, naručivali su kod „stručnjaka“ krivotvorena drvca. Potomci radnika i seljaka preko noći su se preobrazili u „vaše visosti“ na veliko iznenađenje potomaka pravih aristokrata koji su tu lakrdijašku komediju promatrali iz Pariza ili Londona. Uistinu jao svijetu kad „rob postane gospodin ili sluškinja zauzme mjesto svoje gospođe“.  

Ova pojava nametnula je pitanje: koja je zapravo osobna zasluga pojedinca da je rođen u bogatoj, odnosno plemićkoj obitelji? Zar itko može na to utjecati? Ili još bolje. Obzirom da sam “mješanac”, ponekad od Velikih Hrvata čujem optužbe da nemam izgrađen „etnički identitet“. Pri čemu svatko od najgorljivijih zagovornika nacionalne svijesti podrazumijeva da moram izgraditi baš taj identitet koji ON smatra ispravnim. Pa se pitam kojeg bi se dijela svoje obitelji morala odreći, da zadovoljim šovinističke ideje nekih nacional-patriota? Tko je svojom voljom izabrao da bude rođen kao Hrvat, Rus ili Ukrajinac?

Volim i poštujem sve tri kulture, tradiciju i nacionalnu baštinu – rusku, ukrajinsku i hrvatsku ali po svojoj etničkoj pripadnosti pridržavam se one Biblijske: „Nema tu više ni Židova, ni Grka…“

“Ustaše-partizani”

Iz te pozicije s izvjesnom dozom skepticizma pratila sam diskusiju na temu ustaše-partizani na predstavljanju knjige Slavka Goldštajna u Novinarskom domu dok moju pažnju nisam privukla rečenica: „Nacionalizam je jednako ograničenost“. No, ja bih rekla – primitivizam.

Sasvim je razumljivo kad čovjek voli svoju kulturu i tradiciju ali uopće nije u redu kad on misli da je njegova kultura i nacionalna pripadnost za poredak vrijednija od susjedove. Ovdje, po mom mišljenju, treba itekako razlikovati pojmove država, zemlja i domovina. Država je politički pojam odnosno organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom koji može biti danas onakav, a sutra onakav. Zemlja je više zemljopisni pojam unutar međunarodno priznatih granica. A Domovina je opširan pojam koji uključuje jezik kulturu, tradiciju, odnosno samoidentifikaciju pojedinca unutar nacionalnog sustava. Prema tome između nacionalista i domoljuba je vrlo velika razlika. U osnove patriotizma ugrađena je ljubav prema domovini, a u osnovu nacionalizma – prema vlastitoj naciji i ako nacionalizam provocira raspad države, to patriotizam učvršćuje zajedničke temelje svake države.

Kozmopoliti-građani svijeta 

Sigurno vam je zapelo za oko da Hrvati i Ukrajinci se dijele na Velike, male i one ostale, a Rusi prema socijalnim „kastama“. Ništa čudno, jer nacionalizam je kao pozitivna pojava  nastao u njedrima imperija gdje interesi manjih etničkih grupa su potiskivani zbog opstanka velikodržavnih interesa. Međutim, istinski državotvorna nacija nakon uspostave neovisnosti ima obavezu prema svim građanima da suzbija nacionalizam koji sada dobiva negativnu konotaciju i daje naglasak na patriotizam kao ujedinjavajuću sastavnicu cijelog društva.

Osim toga postoji i pojam kozmopolitizam prema kojem prosvijećen čovjek uspostavlja odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice. To je stav prema kojemu su svi ljudi prije svega “građani svijeta”, a ne pripadnici različitih grupa poput lokalnih, regionalnih, nacionalnih i drugih zajednica.

Voli samo “svoju” naciju (podijeli pa vladaj)

Razlika između zagovaratelja „etničkog identiteta“ i „građanina svijeta“ je upravo ta da prvi voli samo „svoju“ naciju, odnosno samo one nacije kojima on osobno priznaje pravo na postojanje, a drugi se ne opterećuje jednom ili nekolicinom nacija, prihvaćajući u svakoj najbolje i odbacujući najgore. Osim toga,  ako mi netko pokaže čistokrvnog pripadnika jedne nacije, predložit ću ga za Guinessovu knjigu rekorda jer vjerujem da je teško pronaći čovjeka čijim žilama ne kola cijeli nacionalni koktel.

Bit će da se radi o spretnoj manipulaciji pripadnicima nacije po principu „podijeli i vladaj“ jer primitivnim umovima je puno lakše manipulirati nego osobama koji su sposobni razmišljati samostalno i analizirati informaciju. Baš zbog toga tvrdim da je nacionalizam jednak primitivizmu. Ako čovjek nema ništa vrijednije i značajnije  životu od pripadnosti nekoj naciji, ja ga iskreno žalim.

Featured

U Uredu gradonačelnika Metkovića, u petak je potpredsjednik Vlade RH i dosadašnji gradonačelnik Metkovića Božo Petrov svojoj zamjenici Katarini Ujdur predao vođenje Grada.

Premda će Katarina Ujdur službeno nositi naziv zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika, Metkovćani će je iz praktičnih razloga ubuduće nazivati gradonačelnicom, donosi portal metkovic.hr

Featured

Na podnevnoj presici mandatara nove Vlade Tihomira Oreškovića novinarima je uoči njegova obraćanja podijeljen popis predloženih ministara. Podsjetimo, Most je tijekom pregovora za formiranje Vlade tražio šest resora u kojima, po njihovu mišljenju, vladaju najveći problemi.

Riječ je o ministarstvima unutarnjih poslova, gospodarstva, uprave, pravosuđa, poljoprivrede i zaštite okoliša. Najviše je rasprave bilo oko MUP-a, no na koncu su HDZ i Domoljubna koalicija ipak prepustili stranci Bože Petrova to njima atraktivno ministarstvo.

Na materijalima podijeljenima na današnjoj presici čak uopće nije bio naveden kandidat za ministra MUP-a, no glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja za Telegram je potvrdio da je bila riječ tek o pogreški.

Donosimo vam popis Mostovih kandidata za ministre te njihove kratke životopise.

Ministarstvo unutranjih poslova – Vlaho Orepić

Vlaho Orepić
VLAHO OREPIĆ

Prvi zapovjednik Ratne luke u Pločama, imenovan još 1991. godine. Predsjednik je Udruge građana “Škanj”, a javnosti je postao poznat tijekom svoje višegodišnje borbe protiv gradnje termoelektrane u Pločama. S Božom Petrovom surađuje od referenduma o gradnji TE u Pločama, održanog početkom 2015., na kojem su građani odbili gradnju tog objekta.

Orepića je angažman protiv TE Ploče doveo u izravan sukob s Josipom Jurčevićem, direktorom tvrtke Luka Ploče energija d.o.o., iznimno bliskim sTomislavom Karamarkom i Milijanom Brkićem iz vremena dok su surađivali u SOA-i. Kao šef kadrovske službe Jurčević je bio ključna osoba za kadroviranje u SOA-i koje je često bilo proglašavano sumnjivim, no služba se pravdala svojim specifičnim potrebama.

Bliskost s Brkićem isplivala je na vidjelo tijekom imenovanja savjetnika u uredu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, kada je Jurčević bio jedan od kandidata za mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost. Brkić ga je u tome podržavao, no predsjednica je izabrala Josipa Buljevića, kojeg je danas Orešković istaknuo kao kandidata za novog ministra obrane. On je imao nešto veću podršku Tomislava Karamarka.

Orepić je u više navrata vrlo oštro kritizirao namjere Jurčevićeve tvrtke, a zbog javne osude što ju je on doživio kao sramoćenje, Ivan Pavlović, direktor Luke Ploče ga je i tužio.

Ministarstvo uprave – Dubravka Jurlina Alibegović

Dubravka Jurlina Alibegović
DUBRAVKA JURLINA ALIBEGOVIĆ

Ravnateljica Ekonomskog instituta i bivša zamjenica ministra znanosti i tehnologije u Račanovoj Vladi. Na mjestu ravnateljice Ekonomskog instituta nasljedila je Sandru Švaljek. Doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine.

Ministarstvo poljoprivrede – Davor Romić

Davor Romić
DAVOR ROMIĆ

Bivši dekan Agronomskog fakulteta. Doktorirao je 1994., a od 1982. je zaposlen na Agronomskom fakultetu, prvo kao stručni suradnik, da bi 2009. psstao redoviti profesor. Član je odbora za geokemiju HAZU-a. Kao član istraživačkoga tima proveo je šest mjeseci (1985) na međunarodnome projektu Horo-Aleltu u Etiopiji.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – Slaven Dobrović

Slaven Dobrović
SLAVEN DOBROVIĆ

Član Nacionalnog vijeća Mosta, Dobrović je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U svom se znanstvenom radu posebno bavi vodama, naročito razvojem i primjenom ekološki zasnovanih sustava gospodarenja vodama. Dobrović i supruga imaju sedmero djece.

Ministarstvo pravosuđa – Ante Šprlje

Ante Šprlje 

                                ANTE ŠPRLJE 

Šprlje je iz Metkovića, (36), sudac, izabran je za ministra pravosuđa ispred zagrebačkog odvjetnika Jure Martinovića. Nakon što se njegovo ime još prije nekoliko dana pojavilo među mogućim kandidatima za mjesto ministra, iz pravosudnih krugova mogle su se čuti kritike da nema dovoljno iskustva u pravosuđu, doznao je Telegram. Naime, Šprlje je sudac tek tri godine.

Ministarstvo gospodarstva – Tomislav Panenić

Tomislav Panenić
TOMISLAV PANENIĆ

Načelnik Općine Tompojevci, istaknuo se povlačenjem više milijuna kuna iz EU fondova; uveo je LED rasvjetu i bežični internet u općinu. Godine 2013. u prvom krugu lokalnih izbora pobijedio je dotadašnjeg HDZ-ova kandidata.

Ministrica socijalne politike Bernardic Juretić

Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije

Bernardica Juretić

                                    BERNARDICA JURETIĆ 

Magistra psihologije iz Italije, bivša časna sestra i voditeljica ljudskih resursa u IGH samo je dio osebujnog životopisa Bernardice Juretić, kandidatkinje za novu ministricu socijalne politike i mladih koja će svoju dužnost preuzeti nakon što nova Vlada sutra bude potvrđena u Saboru. Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije. Mediji su svojevremeno pisali da je Juretić napustila samostan zbog ljubavi, ali ona je to odlučno negirala. Ipak, od odlaska iz samostana nije bila u duljoj vezi. “Otkad sam izašla iz samostana, bila sam samo u jednoj kraćoj vezi, koja je propala. Shvatila sam da to nije ono što sam tražila i prekinula sam jer mi je bolje biti sama nego nesretna. I dalje vjerujem u ljubav, ali nisam zaljubljive naravi”, zaključila je Juretić intervju 2012. za Gloriju.

Rođena u okolici Omiša završila je srednju medicinsku školu u Dubrovniku. Obrazovanje je nastavila u Italiji na sveučilištu Pontificia Salesiana u Rimu. Magistrirala je na temu “Oboljeli od AIDS-a s psihološkog gledišta”. “Morala sam direktno raditi s oboljelima u tada prvoj kući za oboljele od AIDS-a u Italiji i jednoj od prvih u Europi. Završila sam i tečaj edukacije pri talijanskom Caritasu za rad s oboljelima o AIDS-u. To je bilo jedno, iako teško, lijepo iskustvo i ljudski i profesionalno”, rekla je Juretić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

L

Zaredila se u 21. godini, u rimokatoličkom crkvenom redu osnovanom u 19. stoljeću u Italiji. Početkom 90-ih postala je “prvo lice” borbe protiv zlouporaba droga, a s 27 godina napustila samostan, nakon kako je sama rekla: “Dugog razmišljanja”.  “Bila sam preopterećena poslom i nisam više mogla izdržati život na dva kolosijeka. Posla s ovisnicima bilo je sve više i više, a imala sam i brojne samostanske obaveze. Na kraju sam počela razmišljati kome sam potrebnija i zaključila da su to ovisnici. No, odluku nisam donijela preko noći”, objasnila je 2012. godine za Gloriju.

Prva je u Hrvatskoj osnovala komune za liječenje ovisnika o drogama osnovavši četiri komune, u Cisti Velikoj, Ivanovcu kod Okučana, u Paučju i na Čiovu, kroz koje je prošlo oko dvije tisuće ovisnika. “Svake godine između 30 i 40 ovisnika uspješno završi program koji traje dvije godine. Međutim, ima onih koji nisu uspjeli završiti program, ali apstiniraju i dobro su. Pratimo sudbine naših bivših štićenika, ali sve ih je više”, rekla je Juretić za Nacional 2003., godine.

Preuzela je Vladin ured za suzbijanje zloporaba opojnih droga, dolaskom Ive Sanadera na vlast. Nakon nešto više od četiri godine 2008., napustila je posao u Vladi.“Svatko u jednom trenutku osjeti da mora promijeniti mjesto posla, pa sam tako i ja odlučila postupiti. Zezam se kako sam napokon odlučila skinuti se s droge. No sigurno je da je mojoj odluci pridonijela i činjenica da nije bilo dovoljno političke volje, ali i sporosti Vlade oko donošenja odluke da moj ured, kojem sam bila predstojnica, ima veće ovlasti u borbi protiv droge. Time sam bila nezadovoljna, a kako nikakvih promjena nije bilo, odlučila sam otići”, ispričala je 2008. godine Juretić u razgovoru za Jutarnji. Iz Vladinog ured otišla je u IGH na mjesto voditeljice ljudskih resursa na poziv Jure Radića. Nakon nekoliko godina napustila je IGH i vratila se svojoj strasti, pomaganju ovisnicima.

 

Featured

TRANSPARENCY INTERNATIONAL HRVATSKA, POTVRDIO JE DA SE RADI O SUSPEKTNOJ PRODAJI DIONICA.

NA POTEZU JE „DRUG CVITAN“ KOJEGA BI OVA AFERA OD 10 MILIJUNA EURA TREBALA ZANIMATI PUNO VIŠE OD SASLUŠAVANJA ZASTUPNIKA NOVOGA SABORA, ZBOG SUMNJE NA KORUPCIJU.

OVA AFERA IMA 10 MILIJUNA EURA RAZLOGA VIŠE

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) oglasio je prodaju 0,6 posto dionica Hrvatskog telekoma putem javne dražbe, koja će se održati 7. prosinca na Zagrebačkoj burzi. Ono što u pozivu na dražbu ne piše – je notorna činjenica, da bi kupci dionica HT-a u ovo zimsko vrijeme mogli biti – dobrano nasanjkani – pao snijeg ili ne!   

Na dražbi je ponuđeno deset paketa po 50 tisuća dionica HT-a, tj. ukupno 500 tisuća dionica, koje čine 0,6 posto od ukupnog broja izdanih. Početna cijena za svaki pojedini paket iznosi 7,125 milijuna kuna, a na dražbi će se prodavati s varijabilnim završetkom, pri čemu dražbovni korak iznosi 25 tisuća kuna. U pozivu CERP-a stoji kako se pojedinačni paketi dionica prodaju po načelu „sve ili ništa“.

No, kako je i država dioničar 1,78 posto dionica HT-a, prodajom je moguće da se kupci „poskliznu“ kupnjom – bude li Društvo „Potrošač“ „izbilo“ svojih 150 milijuna kuna HT-u, samo osnovne potražnje u sporu s njim. Tada će dionice imati vrijednost grudice.

U slučaju da Županijski sud potvrdi županijsku presudu, a kako mu je naložio Vrhovni sud, HT bi mogao biti dobrano uzdrman iznosom od 150 milijuna kuna, tj. isplatom odštete 42 tisuće potročača izbilo minimalno svojih 150 milijuna kuna vrijednosti HT-a, što je samo osnovni iznos potražnje u sporu s HT-om zbog „nezakonite radnje u povodu pretplate“, a što je, uostalom i sam HT priznao u svom prospektu. U tom bi slučaju vrijednost dionica koje se sada nude – višestruko pala.

Povodom javne dražbe CERP-a o prodaji suspektnih dionica oglasilo se i Društvo „Potrošač“, obavještavajući zainteresirane za kupnju dionica, da bi im vrijednost itekako mogla pasti. Zato se vjerojatno i prodaju ad hoc donesenom odlukom o prodaji, kako bi se HT riješio utega i zaradio, a kupci u dogledno vrijeme – izgubili.

Naime, Društvo „Potrošač“ priopćilo je putem medija, koje je potpisao njegov dopredsjednik mr. Ilija Rkman, da je Vrhovni sud 26.11. ove godine prihvatio reviziju Društva „Potrošač“ u predmetu „telefonske pretplate“, a koja je vraćena na ponovno suđenje na Županijski sud.

Tako će navedene dionice biti ponuđene kupcima, koje nitko nije obavijestio, što se moralo napraviti temeljem Zakona o zaštiti potrošača, da zainteresirani za HT dionice kupuju „grudu snijega“.

Odlukom Vrhovnog suda i dalje je na snazi prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zagrebu u korist „Potrošača“, kojom je utvrđen djelomično ništavnim članak 2. Ugovora o koncesiji, a koji se odnosi na tzv. „pretplatu“ i 42 tisuće identičnih zahtijeva Općinskom državnom odvjetništvu, kako bi se „mirno“ riješio predmet u svezi povrata pretplaćene pretplate HT-ovih korisnika.

Da stvar bude bolja, HT-u je „netko nepoznat“ „prijateljski“ sugerirao kako bi žalba „Potrošača“ mogla biti usvojena, pa je opet „netko“ donio odluku da se na brzinu riješe dionica, jer sudska trakavica u sporu između HT-a i „Potrošača“ od 2007., godine iznosi 150 milijuna kuna, u doba podnošenja tužbe, kada je HT imao približno milijun i 350 tisuća korisnika. Ovom iznosu nisu pripisane kamate, koje bi mogle još više srozati cijenu dionica, a niti Bajića prije, niti Cvitana kasnije, očito nije zanimala, niti zanima, moguća korupcija u ovom slučaju. No sigurno je jedno – zanimat će Europsko Povjerenstvo za zaštitu potrošača.

Revizorska kuća ERNST&yong je u revizorskom izvještaju 07.02.2011. godine navela da ishod ovih tužbi može imati značajan utjecaj na HT, ali da nisu izvršena rezerviranja.

Svi obaviješteni – čuju, al’ ne haju… 

„Potrošač“ je o navedenim činjenicama obavijestio HANFU, Zagrebačku burzu, DUUDI, CERP, ali do završetka teksta nitko od navedenih nije reagirao na njegovu obavijest, iako su prema Zakonu u zaštiti potrošača trebali obavijestiti potencijalne kupce o možebitnim posljedicama o kupnji dionica, kako je potvrdio i u svom godišnjem izvještaju i sam Hrvatski telekom i revizorska kuća ERNST&yong.

Tehnička vlada odnosno premijer Zoran Milanović, kao i sama predsjednica nisu se udostojali odgovoriti na upit, a Ministarstvo financija nas je uputilo na CERP, kao i HT-ov Odjel za korporativne komunikacije – opet na prodavatelja, odnosno nesretni CERP. „Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno predlagatelju“, stoji u priopćenju HT-a.

A tko onda u ovoj državi donosi odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, ako nije Ministarstvo financija ili vlada?

Kako su na upite odgovorili tek Ministarstvo financija i HT, a iz njih se nije moglo ništa saznati, kome se tako žuri prodati dionice, zašto, tko je donio odluku o ad hoc prodaji, te mogućem oštećenju državnog proračuna, kao i hoće li obustaviti prodaju, jer je i država dioničar HT-a, pa bi presudom u korist „Potrošača“ i ona izgubila novac. Jedini koji se oglasio i pozvao vladu da podastre sve informacije o prodaji HT dionica je Transparency International Hrvatska.

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajom“, rekao je dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora Transparency Internationala Hrvatska.

Ali uzalud pozivi, zahtjevi za objašnjenjem, da se građanima objasni zašto se baš sada prodaju njihove dionice, kada je mogućnost da društvo Potrošač „olakša“ HT za najmanje 150 milijuna kuna bez kamata – te kako ovo uopće nije dobar poklon za Božić – očito ne zanima nikoga tko je odgovoran za prodaju kontaminiranih dionica.

Prođe li ova prodaja dionica – uspješno po HT, neuspješno po kupce. svu malverzaciju pokriti će prvi snijeg i činit će se čisto kao snijeg. Nasanjkani kupci, ujedno poskliznuti kupnjom suspektnih dionica, završiti će s traumom otvorenog prijeloma džepa i otopljenom grudom snijega u njemu.

Pa koliko god koštalo da koštalo, i ako je i od države koju kao volimo više od matere, očito i više od Kralj’ce ‘rvata, tj. predsjednice koja se ne zamara nebitnim slučajevima poput ovog koja zakida građane, a ona njihova “ledena kraljica”… “Vi ste moji”, reče ona u izbornoj noći. A čija je ona? – kada je ne zanima što joj se u državi događa?

Možda bi novu vladu mogli zanimati pregovori, možda bi mogla postići bolju cijenu? Možda bi se mogla i konstituirati?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom ove činjenice, moglo bi se posumnjati da su možda neke osobe u HT-u, budzašto nagovorile za sada NN osobe u Vladi i CERP-u, da iza leđa Milanoviću i Lalovcu puste u prodaju dionice HT-a u doba bezvlađa. Sve te likove mogao bi, možda jel, i ako. brzo razotrkriti Cvitan – ako ga uopće zanima malo raditi i baviti se svojim poslom, kao i njegove službenike, te bi se moglo saznati kome je u interesu tako brza prodaja “obiteljskog srebra”.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
to predsjednica

UPIT PREDSJEDNICI RH GOSPOĐI KOLINDI GRABAR KITAROVIĆ

Poštovana,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog Telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoćete li Vi kao predsjednica, poduzeti konkretne aktivnosti, a koje su u Vašoj jurisdikciji, u cilju zaštite interesa Hrvatske države i ad hoc donesene odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, baš u ovo vrijeme?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa. Slijedom ove činjenice, s pravom postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche Telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom u vrijeme tehničke vlade.

Imate li Vi, kao predsjednica, saznanja tko je donio odluku o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno državnih udjela u HT-u i zašto se baš prodaje u vrijeme kada Hrvatska ima tek tehničku vladu?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

 

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
 glasnogovornica@mfin.hr,  sabor

UPIT ZA MINISTRA FINANCIJA GOSPODINA BORISA LALOVCA

UPIT ZA PREMIJERA GOSPODINA ZORANA MILANOVIĆA

Poštovani,

Slijedom prodaje dionica HT-a, putem javne dražbe, a koja će se održati 7.12. ove godine, koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), a kojem je i država dioničar, molimo vas da nam odgovorite tko je i kada donio odluku o prodaji 0,6 posto dionica HT-a? Zašto je toliko hitna prodaja dionica, u doba tehničke vlade, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke za državu I u vrijeme konstituiranja nove?

Deutsche Telekom, odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, su 2005., godine kažnjene s 95 milijuna dolara, zbog dokazanih koruptivnih radnji u navedenim zemljama (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), a koje su uplatile američkom Ministarstvu pravosuđa, kako bi izbjegle tužbu, u nagodbi.

Slijedom ove činjenice i ad hoc donesenom odlukom o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno HT dionica, u vrijeme kada nije konstituirana nova vlada, može se smatrati suspektnom, kao što postoji sumnja na moguće oštećenje državnog proračuna Republike Hrvatske, ovom prodajom.

Slijedom svega navedenog molimo vas da nam prokomentirate zašto je CERP sada oglasio prodaju, zašto se žuri sa prodajom državnih dionica HT-a?

Molimo Vas za komentar i odgovor kao pojašnjenje o prodaji HT dionica, zbog plasmana teksta, u što je moguće kraćem roku.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
to:pr@t.ht.hr
Dec 3 (2 days ago)
UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovani,

Molimo Vas da nam prokomentirate prodaju dionica HT-a na Zagrebačkoj burzi, a koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), putem javne dražbe koja će se održati 7.12. ove godine.

Jeste li kao tvrtka sudjelovali u odluci o prodaji, te kada je dogovorena prodaja državnih dionica, tko je sve sudjelovao u odluci o prodaji, i zašto je ona “tako hitna”, u vrijeme kada Hrvatska ima tehničku vladu, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke po RH?

Republika Hrvatska jedna je od dioničara HT-a, te se ovom prodajom smatra kako država i HT prodaju u vrijeme tehničke vlade “obiteljsko srebro”.

Deutsche telekom je 2005., godine “kažnjen” s 95 milijuna dolara, a koje je uplatio američkom Ministarstvu pravosuđa, zbog dokazanih koruptivnih radnji njegovih tvrtki kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), u nagodbi s američkim vlastima, kako bi izbjegao tužbu.

Slijedom ove činjenice, molimo Vas da nam pojasnite i prokomentirate ovu prodaju dionica HT-a, a kojem je i država dioničar, kao i mogućem oštećenju državnog proračuna, ovom prodajom.

Molimo Vas za što hitniji odgovor, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

From: PR T-HT [mailto:PR@t.ht.hr]
Sent: Friday, December 04, 2015 9:07 AM
To: ‘Objektiv’
Subject: RE: UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovana gđo Milas,

zahvaljujemo na Vašem upitu i u nastavku šaljemo odgovor:

„Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno prodavatelju.“

Srdačan pozdrav,

Odjel za korporativne komunikacije

Hrvatski Telekom

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gđo Budimir,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoće li TIH, reagirati na ovu prodaju, barem objavom i poduzeti neke aktivnosti u vezi ovoga slučaja? Upit smo poslali i predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, kao i tehničkoj vladi, i upravi HT-a. Stoga Vas lijepo molimo za komentar ovoga slučaja, o prodaji “obiteljskog srebra”, dok vlada nije konstituirana.

Znajući da je Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, kažnjene zbog koruptivnih radnji u iznosu od 95 milijuna dolara, pa slijedom toga postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom, u vrijeme tehničke vlade.

Deutsche telekom je 2005., godine u navedenim zemljama, dokazano, korumpirao određene institucije i ljude, što je otkrio američki Ured za pranje novca, te kako bi izbjegao tužbu, platio je navedenu kaznu u nagodbi, američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom navedenog, hoće li Transparency intervenirati ili se barem osvrnuti na ovaj slučaj, te upoznati javnost s mogućim oštećenjem državnog proračuna, te zašto baš sada ide prodaja HT dionica, kojem je dioničar i država?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gospođo Milas,

evo odgovora, na Vaš upit- odgovara dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a:

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajomdr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a

mr.scDavorka Budimir, predsjednica

Transparency International Croatia

 

Featured

Turska već mjesecima velik broj sirijskih izbjeglica koji službeno dolaze na njezinu granicu po kratkom postupku izgoni u njihovu ratom zahvaćenu zemlju i tako ih prisiljava da okušaju sreću ilegalno, s krijumčarima, upozorio je u ponedjeljak Human Rights Watch (HRW).

“Zbog zatvaranja turske granice trudnice, djeca, starci i bolesnici u bijegu od ratnih strahota u Siriji moraju prkositi graničarima”, izrazio je žaljenje član te nevladine organizacije Gerry Simpson koji je zabilježio 51 iskaz sirijskih izbjeglica.

“Turska je sve dosad velikodušno primala Sirijce i s punim pravom osigurava svoju granicu, ali tražitelje azila ne smije vraćati u ratom zahvaćeno područje”, dodao je Simpson.

Od početka građanskog rata 2011., režim islamsko-konzervativnog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, starog protivnika sirijskog predsjednika Bašara al Asada, širom je otvorio vrata izbjeglicama i danas se službeno skrbi za više od 2,2 milijuna njih, ali im ne dodjeljuje izbjeglički status ni politički azil.

Turska, koju saveznici odavno optužuju da ne čini dovoljno kako bi zaustavila priljev novih džihadista u skupinu Islamsku državu (IS) preko svog teritorija, prije nekoliko mjeseci je pojačala svoje granične kontrole.

Featured

Eksplozija i pad ruskog Airbusa iznad Sinaja pobudio je opravdane sumnje da je avion raznesen bombom koju su u njega postavili teroristi. Brojne aviokompanije u panici su, zabrinuti za sigurnost putnika.

Vjeruje se kako je razina sigurnosti na aerodromima niska u svim zemljama u kojima djeluje ISIS, ali i nekim od susjednim zemljama.

Na popisu nesigurnih aerodroma nalaze se oni u Maroku, Alžiru, Tunisu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji te Turskoj, piše Daily Mail.

Što se tiče ruskog Airbusa i istrage koja se trenutno provodi, vjeruje se da je bombu u ruski avion unio djelatnik aerodroma koji ju je spremio u prtljagu. Britanci turiste upozoravaju da neke zemlje imaju “kulturološki problem” s obukom i motivacijom sigurnosnog osoblja.

“Nije riječ samo o Egipćanima. Vjerojatno će biti sve više zemalja koje će smatrati da sigurnost leži u instalaciji novih uređaja i pisanju uputa za njihovo korištenje”, upozorio je Philip Hammond.

Featured

Izbori su praznik demokracije, ako jesu, ono poslije izbora nije. U Hrvatskoj zasigurno, ne, a niti će biti. Demokracija ovdje teško raste i prima se, valjda ni sto godina za to ne bi bilo dovoljno.

Nije neka tajna a ni veliki napor uma shvatiti, da se Predsjednica – sama je naša sreća što ovlasti na Pantovčaku nema – htjela umiješati u izborni rasplet. To što bi to bilo izvan ustavnih ovlasti, odnosno nepoštivanje ustavnih odredbi, a koga briga, Ustav se ionako poštuje zbrda-zdola. Glavno je da stranka u kojoj je gospođa predsjednica izrasla i otišla u svijet, ostane na vlasti. Za to se ne biraju sredstva, i za taj uzvišeni cilj, sva su sredstva dozvoljena. No, relativna pobjeda stranke ‘zna se’ bila je toliko beznačajna – pet izbornih jedinica SDP-u i pet HDZ-u – da je plan propao još istog trenutka kad je Državno izborno povjerenstvo objavilo privremene rezultate. I ostalo je na tome, da je Predsjednica potpuno nepromišljeno i neodgovorno – što rade ti savjetnici, ako sama ne zna što radi? – čestitala relativnom pobjedniku.

Ali, kad ne može  Predsjednica, hoće Crkva! Na Kaptolu su se silno uznemirili na mogućnost još jednog mandata lijeve vlade pa su se odlučili na akciju. To što je ona protivna rezultatima izbora, zakonima države u koju se kunu – mi Hrvati – kao i zdravom razumu i životu, a koga je za to briga. Pa, majka Crkva valjda zna najbolje! Dakle, kako je MOST nezavisnih lista postao, svojim velikim uspjehom na ovim izborima, jako važan, možda i presudan za formiranje nove vlade, a time i vlasti, s Kaptola su krenuli frontalno na njih. S obzirom da je Most platforma, a ne politička stranka ni jedna opcija za sada nije dovoljno snažna da povuče na svoju stranu svih devetnaest zastupnika. Mišljenja koja su se mogla čuti još u izbornoj noći, da Mostu prijeti raskol, a time i raspad, kako vrijeme trgovanja ide, sve su realnija. Crkva će tome dati dostojan obol, sve da bi spasila ‘zna se’.

I tako, unatoč tome što se slažu oko nekih stvari, sve je jači sukob među članovima  MOST-a oko toga kako bi zapravo uopće trebali pregovarati sa strankama, a stječe se dojam kako je uspjeh najviše iznenadio njih same.

Hrvatska je tako često na repu Europe, s najprogresivnijim zakonima navodno, ali s najnazadnijom praksom sigurno. U Francuskoj, najvećoj katoličkoj zemlji Europe, posve je nemoguće i nezamislivo uopće da se Crkva, od najviših instanci do onih najnižih, miješa u svjetovni život, a pogotovo ne u politiku. Lijevi ili desni, manjinska vlada ili kohabitacija, kako god izbori dali. Crkva nema što tražiti ni raditi izvan sakristija. I u Njemačkoj je isto tako, koja doduše nije katolička nego protestantska, ali Crkvi se uvijek zna mjesto. Ako su nam uzor nekadašnje socijalističke zemlje, a danas najradikalnije zaostale članice EU, nećemo daleko dogurati, samo u propast.

Pa bi se tako sasvim realno moglo dogoditi, da voljom Crkve, imamo vlast koju birali nismo, koju ne želi prilična većina građana i koje je svima pun kufer. Premijera u šefu ‘zna se’ stranke, čovjeka koji je u politici više policajac nego političar, koji ne zna složiti tri suvisle rečenice, zapamtiti glavne dijelove programa stranke koju vodi, koji nije odmakao dalje od crvenih i crnih, ali koji bi baš onako kako su njegovi prethodnici odlazili iz stranke, i sâm trebao otići iz nje. A, ne, stranka ‘zna se’ bit će spašena, prisilom i nasiljem, a neželjeni čovjek i izborni gubitnik, bit će premijer.

I to samo znači, da izbori nisu festival demokracije, nego lakrdija i izigravanje zakona i prava, da MOST nije osvježenje, da nema reformi, mladih ljudi, nikakvog razvitka. Nego u 21. stoljeću, svi mi napredujemo u 19. stoljeće. Ipak, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, i svjetovnu i crkvenu.

 

Featured

Hrvatska je dobila svoj 9/11 – doduše preokrenutog datuma, ali je katastrofa po dvije najveće stranke slična tragediji rušenja blizanaca. Samo stranke osjećaju ovo rušenje, dok birači ne misle da su pogriješili. I HDZ i SDP su se urušili poput američkih blizanaca – u roku od par sati, do temelja. Ono što nacija nije čula, jest, koliko su dvije stranke dobile glasova, bez koalicijskih partnera. Ali to vjerojatno nećemo nikad niti čuti.  

Tomislav Karamarko i HDZ

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko u izbornoj se noći, sa zakašnjenjem od oko sat vremena obratio “navijačima” HDZ-a u svom stožeru, ujedno i naciji, nakon konzultacija sa svojim savjetnicima i koalicijskim partnerima – da je HDZ pobijedio. Istina je malo drugačija. SDP je izgubio sa svojom koalicijom, no niti HDZ nije pobijedio. Jutro poslije, donijelo je još poražavajuće službene rezultate, imajući na umu da je HDZ uzeo i glasove dijaspore.
MOST kao trojanski konj
MOST je sve zakomplicirao i postao trojanski konj dvije velike stranke. Niti jedna stranka ne može, niti mora tražiti “kuršlus” van sebe same. Birači nikome, ma kako se god on zvao, ne opraštaju deložacije, suspektne kredite, banke, švicarske franke, satrano pravosuđe koje je postalo najveća nakarada ovoga društva, raznorazne uhljebe, što političke, što one druge, namete i socijalnu neosjetljivost prošle vlade. Obje stranke su tokom godina uništile malog čovjeka, zaboravljajući da na njemu mirno žive svi uhljebi, da je politika odgovorna narodu, ma koliko god ona željela biti iznad njega. “Možeš koliko hoćeš, ali ne dokle hoćeš”, stara je uzrečica, koju su vladajući u obje stranke zaboravili. I dobili su što su zaslužili. Onaj tko ne sluša i ne radi u korist svog naroda, neće više biti na vlasti. Narod ga diže i spušta. Nikako shvatiti da prepotentnost i javašluk, onih koji rade na dobrobiti pojedinaca, uništavajući malog čovjeka, više ne prolaze u narodu. I tako su birači odlučili pravdu sami podijeliti na izborima a konačan rezultat je – nećemo vas, iznevjerili ste povjerenje nacije, malih ljudi, pa tako niti jedna velika stranka nije dobila potreban broj glasova za pobjedu. Narod je odlučio, a političari neka se koprcaju. To su tražili i dobili. No, ukoliko slijedeća vlada, koalicija neće raditi i zaštiti malog čovjeka – očekuju nas vrlo brzo novi izbori. Sve stane u jednu rečenicu: Promijenila su se vremena, kada su birači trpjeli i šutjeli. Ovo svima valja upamtiti. Genetska greška je što Hrvati dugo pamte.
Predsjednica zbrzala i stavila kamen oko vrata
Da je bilo tko u vlasti radio godinama unazad, po pravdi – pobijedio bi. Nisu ljudi više zadrti “svojom” strankom, i to su jasno pokazali na izborima. Od stranačke pripadnosti se ne živi. Ali i slijedeća vlada, ukoliko neće raditi na dobrobiti malog čovjeka ima svoj, puno kraći rok od četiri godine. Šteta je, da obje stranke nisu uzele u obzir poraz i šup kartu udijeljenu bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću, koji je bio lakmus ovim izborima. Već sada je posve jasno, da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, nakon devet mjeseci provedenih na Pantovčaku, ne bi danas prošla na ponovljenim izborima. I ona je uvelike zaslužna za krah HDZ-a, svojim izletavanjem, provokacijama iz Kine legalno izabranoj vladi, jer dolazi iz redova HDZ-a. Posljednji gaf joj je bio čestitka prije službene objave DIP-a, o rezultatima parlamentarnih izbora. Tako je i ona uzela kamen i stavila ga sebi i svojoj stranci koja ju je vinula na Pantovčak oko vrata.
Što je zapravo bila poanta HDZ-ove kampanje?
HDZ-ovci po krvi, zamjeraju šefu stranke Tomislavu Karamarku beskrajnu vjeru u njegove savjetnike, koji su, istina, i više nego dobro odradili posao SDP-u, nego HDZ-u. Zamjeraju mu izbjegavanje sučeljavanja s Milanovićem, što nije ušao u ring, a želja za premijerskim mjestom, pokazala se kao utopija. Nije dovoljno iščitati ankete i ravnati se po njima. Zamjeraju mu članovi, što je ispao “zec”, primivši zdravo za gotovo “da je već premijer”, naopako računajući, da će pokupiti i da ima više od 68 glasova, jer su ga savjetnici u to uvjerili. Zato nije išao na sučeljavanje, prihvativši izvitoperenu retoriku svojih savjetnika: “ja sam pobjednik izbora”, “ne moram se sučeljavati s nikim”, “pobjednički rezultat je na mojoj strani”. On sam, pak, ne posjeduje širinu pogleda, imajući na umu njegov policijski profil, savjetnici mu također nemaju širinu, loš je retoričar i nije ponudio biračima ništa osim uvreda, po naputku svojih savjetnika drugim strankama, vjerujući u njihove loše, poslije će se pokazati – katastrofalne procjene. Još uvijek nije jasna predizborna kampanja HDZ-a, tj. što se željelo njome postići. Ako su željeli uzeti glasove SDP-u, nisu smjeli vrijeđati SDP-ovo biračko tijelo. Ako su željeli mobilizirati svoje “spavače”, trebali su se koncentrirati na program. Što je, zapravo, bila poanta HDZ-ove predizborne kampanje?
Prgomet ima širinu
 

Tako HDZ nije dobio izbore, s tri “boda” razlike od bivših. Podjednako su loše obje stranke i narod ih ne želi. To je poruka koju se treba shvatiti, za budućnost. Šef HDZ-a još nije kontaktirao MOST, Božu Petrova, niti Prgometa službeno, očito niti sada ne shvaćajući kako je danas najvažnija stvar u zemlji zvati se Drago Prgomet. Jer Prgomet ima daleko više političkog iskustva, uzevši u obzir da je od 2003., godine ušao u Sabor kao HDZ-ovac. Ali se također postavlja pitanje, ako je sada Prgomet otkriven, što je radio prošlih godina, osim što se u neslozi razišao s HDZ-om i Karamarkom, a javnost ga doživljava kao promjenu. Ta on je godinama već u politici, ima više političkog iskustva od Karamarka, nije tip koji ne trpi debate, dapače, stječe se dojam da ih i voli, a to može samo čovjek koji posjeduje širinu i dubinu. Daleko od toga da Prgometu neće proraditi taština i da mu ego neće proraditi. Valja upamtiti da je Drago Prgomet od 2003., u Saboru, da je obnašao funkciju člana Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, bio član Odbora za useljeništvo, ali javnosti je odnedavno postao poznat. Kako to, da se od 2003., bavi politikom i sjedivši u Saboru, a hrvatska javnost ga je tek sada otkrila? Što je Prgomet radio u Saboru, da se nije istakao i puno prije u svom radu?

Reteriranje šefa HDZ-a

Karamarko želi ponuditi Prgometu, kako se neslužbeno doznaje, mjesto premijera, a on sam, vratio bi se u Sabor i odradio svoj mandat u tišini, šefujući HDZ-om, u sjeni, primiren.
Greška za greškom 
I opet greška, stara tjedan dana prije izbora. Karamarko je, po naputku svojih savjetnika omalovažavao MOST, baš kao i Kujudndžić Živi zid na izborima za predsjednika. Kujundžić je potonuo, Živi zid “prošao”. I opet se ništa iz prošlih predsjedničkih izbora nije naučilo, koji su, opet ponovljeno, bili lakmus ovim izborima.
MOST neće u koaliciju, ofermanio je potvrdu od javnog bilježnika. Tako bi ga obje stranke lako mogle lomiti i nesviklog Prgometa na mjestu premijera, da se HDZ ili SDP pojave u dogledno vrijeme kao spasitelji, kada ovoga stignu sve nedaće koje nosi premijerska funkcija. Prgomet pak ne smatra Karamarka svojim nekim velikim protivnikom. Niti treba, dokazali su to izbori.
Milanović ponudio MOSTU partnerstvo
Milanović je, pak, cijelo vrijeme izborne kampanje, doduše samo na novinarske upite odgovarao HDZ-u otrovno, stavljajući u prvi plan ono što je napravila njegova vlada i što joj je na umu u daljnjem radu. Ali ljudi nisu zaboravili braniteljski šator u Savskoj, ministra policije Ostojića “mogu ali neću”, koji ga nije želio maknuti, zorno pokazujući na ovom primjeru, da nismo svi jednaki pred zakonom. Dozvolila je dosadašnja vlada deložacije ljudi, socijalnu neosjetljivost, ne zaštićujući malog čovjeka,  Zmajlovićevo divljanje i selidbu, besramno trošenje novaca poreznih obveznika, Pusićkinu vožnju pod rotirkama psa k veterinaru i bahatluk prijevoza avionom iz Ankare, Opaćićkino ne primanje silovanih žena – i još mnogo toga. Umjesto da je “čistio” kao premijer sve afere, po kratkom postupku, danas bi bio pobjednik. Štiteći “svoje”, uništio je sebe, koaliciju i – izgubio izbore. Da je radio, birači bi vidjeli da su svi jednaki pred zakonom, makar u praksi to nikada nećemo biti, ali bi bila bačena kost za slijedeće četiri godine. Milanović je, za razliku od Karamarka, zatomio svoju nadaleko poznatu aroganciju koja je čak postala i simpatična, u izazivanju šefa HDZ-a na sučeljavanje, a ovaj odbio – također iz arogancije (oni su karakterno isti). U izbornoj noći javno je pozvao najvažniju udrugu u zemlji MOST, dobitnike izbora, da se pridruže koaliciji riječima “Mi ne možemo sami” i ponudio partnerstvo MOST-u. Jer drugačije niti ne može doći na vlast.
Najvažnije se danas zvati Drago… Prgomet
I on također, ukoliko mu ego dozvoli, kako kažu neslužbeno u SDP-u, želi najvažnijem imenu u zemlji Dragu Prgometu ponuditi mjesto premijera, dok bi se on sam fizički sklonio u Ministarstvo vanjskih poslova na mjestu ministra. Na taj način pokazao bi svoju veličinu i širinu, pomalo savjetujući Prgometa. I tu je u prednosti pred Karamarkom, jer šef HDZ-a nema apsolutno nikakvo praktično iskustvo na premijerskoj poziciji.
“Hladni rat” preko Hrvatske
Kako hrvatska javnost, barem većina ne zna da se već godinama preko Hrvatske vodi “hladni rat” između Amerikanaca, Britanaca, a i Rusi nam dođu k’o nepotreban flaster, koji žele ući na ove prostore, pa čičak traka EU, koja bi određivala što možemo, a što ne – to je cirkus još i veći. Amerikanci su se unervozili udarajući po Hrvatskoj pitanjem “što želi”, jer Rusi preko MOL-a i Mađarske žele ove prostore, s predbacivanjem Amerikanaca: “Vi biste kao Vučić šurovali s MOL-om”. U isto vrijeme, predsjednica se priklonila Višegradskoj skupini, na što Amerikanci ne gledaju blagonaklono, poslavši poruku preko Britanije odnosno Davida Camerona – nek se Hrvatska odluči. U ovom cirkusu, dvije zaraćene strane jednako dišu: Neće Ruse, niti im je EU daleka rođakinja. A Hrvati neće nikoga – ukoliko im taj netko ne pruži osnovu za dobar život i garantira isti – nečim. Do sada je Hrvatska bila poligon stranaca i rob diktatura kako se kome prohtije. Milanović je odbrusio Europskoj komisiji, što su Hrvati popratili sa simpatijama u slučaju Slovenije. Hrvatska treba čovjeka koji će štititi njene interese, ne podilazeći vanjskim faktorima.
Razbijena politička matrica
Ovo je prvi put da su Hrvati, ne obazirući se na vanjske diktate, jer većina nije niti percipirala, a samo takvi mogu kompletno slomiti cijelu političku matricu, izabravši po svojem nahođenju, a ne diktatu politike izvana, dobro ili loše po sebe. Uzalud su političari letali od Merkelice do Camerona, naslikavali se i blesasto smješkali u kamere. “Imamo potporu vanjskih” – biračima nije sjelo. Tko vanjski daje potporu i kome – Hrvatima je svejedno. Ukoliko su loše izabrali, izbori će biti puno prije kraja redovnog mandata. Ne može se više, niti koliko hoće niti dokle hoće.
Šup karta od sada i prije završetka mandata
U Hrvatskoj se politika svela i najvažnija stvar danas je – zvati se Drago Prgomet. Od prije neki dan, ništa više neće biti kao do sada. Političari će šup kartu zaraditi i prije kraja mandata. Ukoliko žele stolovati, provučeni danas kroz ušicu igle, tko god zasjeo i dobio mandat. Neće se više moći provlačiti službena kartica u osobne svrhe, dizati avion, vozikati psa pod rotirkama k veterinaru, trošiti i ne odgovarati za rasipanje poreznog novca. Bolje se riješiti jednoga, dvoje, troje, nego “kleknut” na izborima. Ukoliko budu pametni. No u to je teško moguće povjerovati i naivnima.
Featured

Za Hrvatski sabor birali smo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u ‘dijaspori’, a osam pripadnici nacionalnih manjina. Za Sabor se glasalo u Hrvatskoj, te u još 48 država diljem svijeta.

00:59 DIP-ovi rezulati (67 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:35 DIP-ovi rezulati (59 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:25 DIP-ovi rezulati (54 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:00 Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin obratio se javnosti u ponoć. Glasovalo je 60,47 posto birača. Ukupno je obrađeno 50 posto glasova.

Domoljubna koalicija  61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

23:56 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 45 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

IDS – 4

HDSSB – 2

Bandić Milan 365 – 2

Živi zid – 1

Uspješna Hrvatska – 1

23:40 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 40 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

HDSSB – 2

IDS – 4

Živi zid – 1

Bandić Milan 365 – 2

Uspješna Hrvatska – 1

23:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 35 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)
SDP-ova koalicija 54
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
Uspješna Hrvatska 1
ŽIVI ZID 1


23:00 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 31 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 61
SDP-ova koalicija 53
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
UH 1
ŽIVI ZID 1

22: 50 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 26,45 posto obrađenih biračkih mjesta:

SDP-ova koalicija 55
MOST 19
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 2

IZBORIIzvor: n1

22:30 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 22 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 53

MOST 18
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 1
Uspješna Hrvatska 1

22:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 19 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 54
MOST 16
IDS 5
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2
Bandić 2

IZBORIIzvor: N1

22:00 Prvi službeni, ali nepotpuni rezultati DIP-a nakon 14,30 posto prebrojanih glasova:

Domoljubna koalicija 63
Hrvatska raste 52
MOST – 17
IDS 5
Živi zid 2
Bandić 2
HDSSB 2

21:45 Ostojić: Drago mi je da je Prgomet odbio ponudu HDZ-a

21:40 Ružica Vukovac iz Mosta: Nude nam mjesto šefa Sabora i premijera.

21:20 Vrdoljak: Idemo napraviti veliku koaliciju s MOST-om

21:15 Živi zid je i očigledno zadovoljan brojem mandata koje je osvojio prema izlaznim anketama. Pred hotelom u kojem čekaju i konačne rezultate ‘pripremili’ su bakljadu.

21:11 HDZ-ovci su se uhvatili u kolo i rasplesali uz Thompsonove hitove

21:10 Jadranka Kosor za N1: Razgovori su već počeli i telefoni su usijani

21:00 Ivo Josipović kazao je za N1: ‘MOST je uhvatio pravi trenutak. Kao nekad Laburisti. No očito je riječ o ljudima koji imaju nešto za reći. Most je više desno nego lijevo. Ne bih nagađao o postizbornim koalicijama’

20:55 Sociolog Dražen Lalić je u razgovoru za N1 rekao: “Ja da sam na mjestu MOST-a, ja bih isključio telefone. ORaH je ostao na samo jednoj političarki i bilo je jasno da će loše proći, kada je Mirela Holy promovirala izbornu kuharicu.”

“Opozicija nije uspjela pretočiti nezadovoljstvo u podršku za sebe. Most i manje stranke će odlučivati o Vladi. Oni su se pojavili tek nekoliko mjeseci prije izbora i vidi se da imaju pojedine konzervativne predstavnike, kuda će oni krenuti u smislu koaliranja je teško procijeniti.

20:50 Prema novim rezultatima izlaznih anketa Domoljubna koalicija koja je preuzela vodstvo s ukupno 57 mandata najbolji rezultat, devet mandata, ostvarila je u V. izbornoj jedinici (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko srijesmka županija), dok je koalicija Hrvatska raste najuspješnija u III. jedinici (Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija) gdje je dobila osam mandata.

20:10 NOVI PODACI IZLAZNIH ANKETA:

Domoljubna koalicija 57
Hrvatska raste 56
MOST 17
Živi zid 3
IDS 3
Bandić 2
HDSSB 2

20:00 U studiju N1 televizije izlazne ankete komentirali su i ekonomistica Sandra Švaljek te povjesničar Tvrtko jakovina.

‘Rezultat je interesantan jer tako nešto još nismo imali. Poznato je da stranke ciljaju glasača u sredini a to je došlo do izražaja u programima vodećih koalicija

Čisto ziherašenje, a to nije primjereno za trenutak u kojem je Hrvatska. Rezultat Mosta je nagrada birača za hrabrost koju su pokazali. Ekonomski program Mosta je krajnje liberalan, ali teško je reći da su građani to prepoznali. No Most ima određene rezultate na lokalnoj razini’, rekla je Švaljek.

‘Ako ovakvo stanje ostane onda će Most biti ključan. Meni se čini da će lijeva koalicija lakše pregovarati oko reformi javne uprave. Manjinska vlada nije katastrofa, ali bit će eksperiment. U toj situaciji Most može gurati vladu na reforme. Meni se čini da Most ima dilemu da li su treća opcija i to može biti skliska stvar. Ako dođe do pregovora, mi imamo iskustvo da se male stranke moglo jeftino kupiti’, smatra Jakovina.

19:43 Gosti u studiju komentirali su prve izjave političara nakon izlaznih anketa.

Vučković: Dobro smo predvidjeli da će ovo biti triler. Nije dobro da neki već proglašavaju pobjedu, Hajdaš Dončić je tu bio ishitren.

Lalić: Tri su opasnosti. Prvo – politički autizam vodećih stranaka. Druga je opasnost od manjinske vlade, jer ako je vjerovati Mostu oni neće koalirati. Treća je opasnost vezana za neprihvaćenje odgovornosti kod manjinskih lista.

19:09 Prema prvim izlaznim anketama, Živi zid je osvojio tri mandata.

19:08 Prema prvim izlaznim anketama ORaH nije osvojio niti jedno zastupničko mjesto.

19:07 MOST u euforiji: Za sada imaju 18 zastupničkih mjesta.

19:06 Koalicija Hrvatska raste zadovoljna izlaznim anketama.

19:05 Po objavi izlaznih anketa u stožeru HDZ-a zavladala je nevjerica.

19:03 Prema izlaznim anketama koalicija Hrvatska raste 56 mandata, HDZ-ova isto toliko. Most osvaja 18, HDSSB 2, IDS 3, Živi zid 3, Bandić Milan 2 mandata.

18:55 Izbore u studiju N1 komentiraju sociolog Dražen Lalić i politička analitičarka Milica Vučković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Komentar izlaznih anketa.

Lalić: Očito je da se bez Mosta neće moći formirati vlada u Hrvatskoj

Vučković: Ovo će biti veliki politički test za Most.

Koliko je izlaznost važna?

‘Jako je važna, jer je to indikator povjerenja birača. Nadam se još boljim rezultatima do kraja glasanja jer sam očekivala i veću izlasnost’, kaže Vučković.

Lalić: Očito je da velikim strankama odgovara niža izlasnost. Imamo sličnu izlasnost kao i 2011. Izgleda da se apatija u društvu i dalje održava.

Postoji li neko objašnjenje zašto je ujutro bila bolja izlaznost?

Vučković: Teško je reći, no ja bih rekla da su izašli ranije zbog lijepog vremena. To su građani koji uvijek izlaze na izbore.

Lalić: Najveća je snaga ovih 30-ak posto koji nisu izašli i na to mora računati svaka vlast. U situaciji razmjerno male izlaznosti onda veće snage profitiraju jer imaju bolju organizaciju i više rade na terenu.

Specifičnost Hrvatske je da je u urbanijim sredinama veća izlaznost.

Lalić: Veća je koncentracija visokoobrazovnih ljudi, a i lako je uočiti da su u tim gradovima bolji uvjeti za život. Sve je to vezano uz ranije spomenutu apatiju. Kad su ljudi opterećeni siromaštvom – nije ih briga za izbore. Očito je nezadovoljstvo političkim akterima svih boja.
18:48 Stožer HDZ-a u Gastro Globusu na Zagrebačkom velesajmu je poluprazan, a od viđenijih HDZ-ovaca njime je prošetao tek Željko Reiner.

18:30 Sudeći po izlaznosti, ovo će biti doista posebni izbori, motivacija birača i njihov broj samo je jedna od činjenica koje bi mogle odlučiti ove izbore. Veliko je pitanje večeras kako će proći veliki izborni blokovi Hrvatska raste predvođena SDP-om i Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om.

Podsjetimo, do 16:30 glaslao je 46,57 posto birača. Prije četiri godine izlaznost je do 16:30 iznosila 46,06 posto.

Prvi izbori s preferencijalnim glasom

Osmi su  ovo saborski izbori, prvi parlamentarni na kojima su birači imali preferencijski glas, dakle na listi za koju su glasali mogli su zaokružiti i ime kandidata kojemu su davali prednost, odnosno kojeg su preferirali u odnosu na sve druge kandidate s te liste.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak, odnosno mjesto na listi. Za naklonost birača bore se političke stranke i koalicije, nezavisni i kandidati nacionalnih manjina, kandidata je više od 2.300 sa 166 listi, mahom stranačkih.

Featured

Predsjednik IDS-a Boris Miletić u utorak je izrazio nevjericu što je vodstvo HDSSB-a u Saboru predalo izborne liste u pratnji Slavonske sokolske garde u crnim uniformama s HDSSB-ovim zastavama, ocijenivši to sumrakom zdrave pameti.

Miletić je za Hinu izjavio kako je ostao šokiran, kao i cijela Istra.

“Glavaš postrojava crnokošuljaše u središtu Zagreba, a nitko ne reagira. To je sumrak zdrave pameti, demonstracija gluposti i primitivizma”, poručio je Miletić.

Postrojavanje tzv. Glavaševe garde ocijenio je uvredom za sve što je Hrvatska postigla u posljednjih dvadeset godina u smislu razvoja demokracije i civiliziranog društva. “Sretan sam što se tako nešto u Istri ne može dogoditi”, zaključio je Miletić.

Na Hinin upit u PU zagrebačkoj rekli su da u tom slučaju nije bilo elemenata prekršaja ili kaznenog djela.

Featured

Poduzetnik Tomislav Horvatinčić rekao je u obrani iznoseći je u postupku koji se vodi protiv njega na šibenskome sudu zbog sumnje da je u kolovozu 2011. skrivio pomorsku nesreću u kojoj je poginuo talijanski bračni par Salpietro kako ne prođe dan a da ne pomisli na poginule i kako život mjeri u razdobljima prije i poslije nesreće, a da je neposredno prije sudara doživio ‘blackout’.

Kako je rekao, unatoč odbijanju obitelji da prihvati materijalnu kompenzaciju za poginule, i dalje je spreman za takav dogovor.

Horvatinčić je u jednoipolsatnom iznošenju obrane iscrpno opisao kako je iz njegove perspektive izgledao kobni dan te okolnosti prije nesreće.

Sudu je ispričao kako je sa zaručnicom odlučio uzeti “nekoliko dana pauze te su napravili itinerar od Ičića do Hvara”.

Rekao je da je kobnog dana imao glavobolju pa je popio dvije tablete Tomapirina te se sa zaručnicom uputio prema Hvaru.

Najprije je plovio brzinom od tri do pet milja, a kad je izišao na otvoreno more, povećao je brzinu na 20 do 25 milja, te je prebacio na autopilotno upravljanje plovilom, no ostao je sjediti za kormilom, kako je objasnio, u maniri dobrog pomorca.

U jednom trenutku, rekao je Horvatinčić, na udaljenosti oko tri kilometra na desnoj je strani ugledao jedrilicu koja se kretala prema njemu, no nije imala razvijena jedra.

Nakon nekog vremena uočio je jedrilicu udaljenu oko 400 metara, opet njemu s desne strane, no, kako je rekao, iskusni pomorci ne reagiraju prije nego što se nađu na udaljenosti od 250 ili 300 metara od drugog plovila.

Horvatinčić je rekao kako je i on namjeravao na spomenutoj udaljenosti autopilot skrenuti ulijevo, no u tom je trenutku doživio, kako je to nazvao, ‘blackout’.

Osvijestio se kad ga je zaručnica prodrmala i nekoliko puta zazvala imenom, a odmah nakon toga, rekao je sudu, udario je u ‘nekakvu prepreku’.

Kad se okrenuo, vidio je da se dogodila havarija, da je naletio na jedrilicu koju je namjeravao izbjeći.

Na 92 mu se nitko nije javio, a 112 zaboravio pozvati

Tada je pozvao gumenjak koji je prolazio u blizini, a za kormilom mu je bio Nijemac, koji mu je rekao da su ljudi s jedrilice mrtvi te kako nema potrebe ići na taj brod. Dodao je kako je odmah počeo zvati pomoć, no na broj 92 nitko mu se nije javio.

Nije se sjetio, rekao je, nazvati 112, no počeo je zvati prijatelje i poznanike iz Splita te s Hvara, od kojih je tražio da pozovu pomoć. Dodao je kako je bio u potpunom šoku.

Na pitanje suda kako objašnjava svoju prvu izjavu, koju je poslala njegova tvrtka, a u kojoj je naveo kako je nesreću “izazvala greška na autopilotu”, Horvatinčić je odgovorio kako ne isključuje mogućnost da je problem bio u upravljačkom mehanizmu, no ne sjeća se da je izričito spomenuo autopilota.

Horvatinčić je ustvrdio kako članu uprave tvrtke Vajagiću nikada nije diktirao niti sugerirao što da napiše u priopćenju medijima te kako je on to učinio samoinicijativno, pretpostavljajući u čemu je problem s obzirom na dosadašnje intervencije na plovilu.

Na današnjem ročištu odbijen je i zahtjev predstavnika obitelji poginulih Talijana za izuzeće sutkinje Maje Šupe zbog tvrdnji kako je pristrana i naklonjena optuženiku.

Tražio odštetu od obitelji poginulih Talijana

Tvrtka Tomislava Horvatinčića, kako javlja HRT, tražila je 250 tisuća eura odštete od obitelji talijanskih nautičara stradalih u pomorskoj nesreći kod Primoštena. To je na suđenju otkrio opunomoćenik obitelji Salipietro Ognjen Frangeš te je upitao Horvatinčića je li upoznat s tim procesom pokrenutim na Trgovačkom sudu u Splitu.

Riječ je o tvrtki Santa Marina na koju je bila registrirana i jahta kojom je Horvatinčić udario u jedrilicu talijanskog para.

“Ja svaki dan potpisujem jako puno dokumentacije”, rekao je Horvatinčić dodavši kako ne zna je li to potpisao niti da se sjeća odštetnog zahtjeva.

Featured

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” Željko Stipić ponudio je u ponedjeljak članstvu svojeg sindikata ostavku na raspolaganje, držeći da je nedavni štrajk u obrazovanju i znanosti bio neuspješan, pa za takav neuspjeh treba snositi posljedice.

Stipić ističe da je štrajk započet 25. rujna radi povećanja plaća u obrazovanju i znanosti za četiri posto doživio urušavanje i osipanje. Bio je to najduljii štrajk koji nije donio ništa, a zbog osipanja sudionika i neuspjeha sindikati će u svakoj idućoj situaciji biti sve slabiji i štrajkaški nesposobniji izboriti se za svoje ciljeve.

Dalekosežne posljedice neuspjeha štrajka

“Zbog neuspjeha ovog štrajka, čemu smo i mi iz ‘Preporoda’ u nekoj mjeri pridonijeli, ali i zbog dalekosežnih posljedica koje će taj neuspjeh izazvati na sindikalnoj sceni, podnosim ostavku o kojoj će se svi članovi sindikata izjasniti pojedinačnim, tajnim izjašnjavanjem”, izjavio je Stipić na konferenciji za novinare.

Stipićeva ostavka nije neopoziva već će se o njoj moći izjasniti preko 8000 članova sindikata, koji će od 7. do 13. listopada o tomu glasovati, a odluku će donijeti većina glasova onih koji pristupe izjašnjavanju.

Slože li se s njegovom ostavkom, Stipić će odustati od kandidature za idući mandat za koju su ga predložile podružnice sindikata, a dobije li pozitivno mišljenje članstva, njegova će kandidatura za daljnje obnašanje dužnosti biti na skupštini sindikata 8. listopada zajedno s ostalim kandidaturama.

Smatra da je razlog za štrajk bio osnovan i zato su u njemu solidarno sudjelovali s ostala tri sindikata koji su ga organizirali, ali se tijekom štrajka pokazalo da su sindikalci podcijenili solidnu pripremljenost Vlade za taj štrajk, kaže.

“Sindikati su odluke o nastavku štrajka donosili euforično, bez analize, ignoriranjem činjenica i podataka”, tvrdi Stipić.

“Predložili smo da se štrajk okonča treći ili četvrti dan, ali smo odbijeni. Trebalo je imati izlaznu strategiju i ne dovesti se u situaciju da nam Vlada ponudi onakvo ponižavajuće pismo namjere”, kaže Stipić dodajući da štrajk “nije vodio Ribić, nego premijer Milanović, on je iz Vlade vukao konce”.

Na upit očekuje li ponudu ostavki kolega iz drugih sindikata, Stipić je odgovorio kako to od njih ne očekuje jer bi time doveli u pitanje ono što smatraju neospornim, a to je uspjeh štrajka. On uspjehom ne smatra to što se nekoliko dana pričalo o potplaćenosti prosvjetara jer se, kaže, o tome priča već godinama.

“Gore od neuspjeha je neuspjeh proglasiti uspjehom. Onaj tko je uspio, treba dobiti priznanje i pohvalu, a mi koji smatramo da nismo uspjeli dajemo ostavku”, kaže Stipić.

Komentirajući Stipićevu ponudu ostavke, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je Hini kako je podupire, kao i prijedlog da i ostali učine isto.

Najavio je da će i on, kao i predsjednik sindikata Igor Radeka na sjednici Velikog vijeća sindikata, 17. listopada, podnijeti ostavke, a o njima će se izjasniti Veliko vijeće.

“Treba vidjeti gdje je lanac pukao, kod vodstva, povjerenika ili članova, treba se analizirati situacija”, kaže Ribić naglasivši da to nije ništa novo ni spektakularno, ali da Stipić od toga radi spektakl i predstavu za medije.

“Trebao je onda Stipić dati neopozivu ostavku, s obzirom na to koliko se trudio tijekom štrajka raditi analize i ostalo što je potkopavalo samu provedbu štrajka”, smatra Ribić.

Ponovio je svoju ocjenu da su štrajk kao “vrstu pritiska”, kao bitku za svoj cilj sindikati izgubili, i tu nema pobjede, no štrajk je bio i demonstracija sindikalnih zahtjeva.

“Ostavio je traga na društvo, izbornu kampanju, javnost i politku. Jeka ovog štrajka ostat će u glavama svake politike koja pobijedi, svatko će znati što su prosvjetari tražili i svatko će znati da prosvjetari mogu ‘ugristi”, ponovio je Ribić svoje tvrdnje izrečene na dan prekida štrajka.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec naglasio je da nije štrajk proglasio uspješnim jer cilj povećanja plaća od četiri posto nisu postigli i Vlada je ovoga puta bila jača i pobijedila.

“Tvrdim da zbog toga borbu nećemo zaustaviti i sa svojim ćemo zahtjevima dočekati svaku iduću Vladu, koja god to bila. Uostalom, iz poraza se više može naučiti nego iz pobjede i to je prilika da ojačamo svoje slabe karike”, kaže Mihalinec.

U vezi podnošenja ostavke kaže da se nakon svake akcije u tom sindikatu radi temeljita analiza na svim razinama, a po statutu su mandati njega kao predsjednika, kao i svih dužnosnika sindikata, također na raspolaganju.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koja je prva objavila prekid štrajka, nije bila dostupna za komentar ostavke, no ona je odmah po odustajanju od štrajka poručila da je štrajk bio uspješan jer su sindikati pokazali da znaju braniti svoju profesiju, te su upozorili na probleme u sustavu obrazovanja.

Featured

Nakon šest godina recesije Hrvatska je u posljednja dva kvartala zabilježila simboličan rast gospodarstva te ušla u stagnaciju, a snažniji oporavak ne očekuje se niti sljedećih godina.
Prema istraživanju Bloomberga ponovno smo svrstani među deset najslabijih ekonomija svijeta, što se tiče gospodarskog rasta, te smo ove godine na šestom mjestu s prognoziranim rastom od 0,2 posto.
Najveći pad imat će Ukrajina gdje se očekuje pad BDP-a od čak 4 posto, dok se na drugom mjestu nalazi Rusija s padom od 3,5 posto. Ukrajinsko gospodarstvo pogođeno je ratom na istoku zemlje, dok Rusija trpi zbog zapadnih sankcija i niskih cijena nafte.
Slijede Brazil i Argentina čija gospodarstva su pod pristiskom zbog snažne inflacije i visoke nezaposlenosti. Brazilsko gospodarstvo ove će se godine, prema procjenama, smanjiti za 1,6 posto, dok će Argentina imati pad od 1,5 posto.
Među deset najslabijih gospodarstava našla se i Švicarska koja je pogođena snažnim rastom tečaja franka te će njihov BDP porasti za samo 0,1 posto.
Hrvatska je na šestom mjestu s rastom od 0,2 posto, dok se za Srbiju, prema Bloombergovom istraživanju očekuje rast od 0,5 posto.
Grčka, koja je ovog tjedna završila u bankrotu nakon što je propustila uplatu 1,6 milijardi eura dospjelih obveza prema Međunarodnom monetarnom fondu ove godine trebala bi imati rast gospodarstva od 0,9 posto.
Na posljednjem mjestu deset “najsporijih” je Italija, koja se već dulje vrijeme bori kako bi probudila uspavano gospodarstvo, a prema procjenama ove bi godine trebala imati rast od 1,1 posto.
Sa druge strane, od europskih zemalja najveći rast imat će Irska čije gospodarstvo bi trebalo porasti za 4,5 posto, a slijedi Poljska s porastom od 4 posto. Češka i slovačka imat će rast od 3 odnosno 2,9 posto.

Featured

Jedan od najdužih sudskih procesa u povijesti hrvatskog pravosuđa, slučaj Hrastov, koji se po sudnicama vuče već 21 godinu, dobio je (privremeni) epilog na Vrhovnom sudu.

U ovom procesu punom apsurda, Županijski sud u Karlovcu je Mihajla Hrastova, optuženog za ratni zločin iz 1991.-e na Koranskom mostu u kojem je ubijeno 13 srpskih civila već tri puta oslobađao uz obrazloženje da je pucnjavi predhodio napad srpskih vojnika čime su oni izgubili status zarobljenika.

No, Vrhovni sud poništio je sve tri presude i sam proveo drugostupanjski i trećestupanjski postupak te Hrastova proglasio krivim i osudio na sedam godina zatvora. Potom je Ustavni sud poništio tu presudu zbog proceduralnih razloga pa je suđenje pred Vrhovnim sudom počelo iznova. U tom postupku Hrastov je osuđen na četiri godine zatvora

Vrhovni sud danas je odbio žalbe Hrastova i karlovačkog Županijskog državnog odvjetništva te Hrastovu potvrdio četverogodišnju zatvorsku kaznu za protupravno ubijanje i ranjavanje neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991.-e:  “Sud je presudio žalbe optuženika Mihajla Hrastova i državnog odvjetnika koje se odbijaju kao neosnovane te se potvrđuje drugostupanjska presuda”, stoji u presudi.

Hrastov je i u prvom postupku Vrhovnog suda proglašen krivim jer je postupio protivno Haškoj i Ženevskoj konvenciji iako je djelovao kao pripadnik posebne jedinice policije karlovačke policije i to u vrijeme kada su jedinice MUP-a i Zbora narodne garde odbijale napade aktivnog i rezervnog sastava JNA na Karlovac.

Naime, Vrhovni je sud zauzeo stanovište da nije smio, nakon što je primio zadatak da sa svojom grupom čuva i preprati u prostorije Policijske uprave grupu vojnika, pucati na njih na Koranskom mostu, jer nisu bili neposredno ugroženi životi njega i drugih policajaca.

No Županijski sud oslobađao ga je na temelju iskaza svjedoka i samog Hrastova da je njegov suborac, koji je bio pratitelj zarobljenika napadnut, te da su nakon toga pripadnici JNA krenuli prema Hrastovu. U oslobađajućim presudama stajalo je da je time “stao u obranu napadnutog suborca. a od sebe je otklonio izravno predstojeći napad i spriječio zlo većih razmjena, upad neprijatelja u grad“, dakle da je “postupao u nužnoj obrani, zbog čega je i oslobođen“.

Ovaj slučaj pun proturječja, nakon 24 godine dočekao je i drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda, koja još nije dostavljena njegovom odvjetniku, Krešimiru Vilajtoviću, no on je njome vidno nezadovoljan:

“Činjenice i dokazi koji su izvedeni tijekom postupka isključivo su kazneno-pravna odgovornost gospodina Hrastova. Takvog uvjerenja je bio i Županijski sud u Karlovcu kada ga je tri puta oslobodio za to kazneno djelo. Takvog sam uvjerenja i ja. Predmet Koranski most je predmet je predmet koji traje 24.-u godinu. Hrastov je 24 godine pod kaznenim postupkom. To je najduži predmet u Hrvatskoj. Postavljamo si pitanje koja je to presuda i gdje je tu pravda i pravičnost nakon 24 godine. Mislim da tu pravde nema.”

S predmetom idu dalje. Najavili su ustavnu tužbu: “Nisu sve pravne opcije iscrpljene. Obrana i dalje ide u pravnu bitku. To je jedino što nam preostaje. Idemo ustavnom tužbom protiv tih presuda Vrhovnog suda, idemo žestoko napasti i pokušati ukinuti i jednu i drugu presudu i dokazati nevinost gospodina Hrastova. U trenutku kada primimo drugostupanjsku, odnosno trećestupanjsku presudu počinje teći rok od 30 dana u kojem možemo podići ustavnu tužbu. Naravno da ćemo to iskoristiti. U toj ustavnoj tužbi tražit ćemo da se odgodi izvršenje kazne zatvora sve do odluke Ustavnog suda uz jednu napomenu da je gospodin Hrastov već više od dvije godine, što u pritvoru što u kaznionici, po prethodnoj presudi Vrhovnog suda. Već je odslužio više od dvije godine kazne zatvora.”

Kako je Hrastov četverogodišnju kaznu još 2009. počeo služiti u zatvoru u Lepoglavi, ali je odlukom Ustavnog suda zbog proceduralnih razloga tadašnja pravomoćna presuda bila ukinuta, u kaznu će mu se priznati razdoblje od svibnja 2009. do prosinca 2010. kao i vrijeme provedeno u pritvoru od 6. ožujka do 4. rujna 1992.Njegov odvjetnik tvrdi da će se i ovog puta dobrovoljno prijaviti u zatvor.

“To ovisi od kapaciteta i slobodnih mjesta u zatvoru. U pravilu 30-ak ili 40 dana, možda dva mjeseca treba da se uruči poziv za izdržavanje kazne zatvora. Cijela Hrvatska javnost zna da je gospodin Hrastov i prvi put kad je trebao otići na izdržavanje kazne otišao sam i prijavio se u zatvor. To će učiniti i sad”, zaključio je Vilajtović.

Šest suđenja, tri puta oslobođen, tri puta osuđen –  slučaj Mihajla Hrastova pokazuje svu raskoš apsurda hrvatskog pravosuđa koje o njegovoj sudbini ne može odlučiti već 24 godine.

Featured

Glavni gradski trg, Zagreb, 2-og svibnja. Gordo? Dostojanstveno?

Višesatna “okupacija” Trga bana Jelačića, na kojem se okupilo dvadesetak tisuća ljudi, paraliza prometa i veliki dernek šatoraša, završili su netom prije ponoći ukazanjem Božidara Alića koji je svoj recital završio riječima: “Za Hrvatsku i za dom spremni”.  Bit će da ni njega, kao ni onda Šimunića nitko nije educirao da za isticanje te krilatice može dobiti prekršajnu prijavu prema Zakonu o javnom redu i miru ili Zakonu o javnom okupljanju.
I on je također, Božidar Alić, dobio status branitelja preko veze, uz golemu pomoć jednog HOS-ovca, Ž.M.-a, poštenjačine, koji ga je vodao od nemila do nedraga, kako bi ostvario status branitelja. A taj umišljeni glumac pozdravlja s pozornice “Za dom spremni” (naročito on se našao!) sa poklonjenim statusom branitelja. Još uvijek njegove poruke upućene meni, tada novinarki Arene egzistiraju i postoje u svezi njegovog statusa i molbi.
Nikad nisam mislila da ću ovo objaviti, ali eto ti Aliću – Ti si branitelj? Objasni “svojim” braniteljima kako si dobio status kojim se ponosiš! Ti pozdravljaš sa ” Za dom spremni”? Objasni braniteljima koji nemaju riješen svoj zasluženi, kako si ga ti stekao! Fotografije su nastale 31. svibnja 2008. godine, kada Alić još nije imao status branitelja, u Korenici u restoranu “Macola” na skupu Udruge Krmaka. Tada sam mu obećala pomoći da ga dobije. I dobio ga je – no ne redovitim putem. Na majici mu piše “Ponosni smo što smo krmci”, što se ne može reći za ostatak “ekipe” tada u Korenici, ali Alić se zaista može ponositi svojim statusom Krmka! Fotografije je snimio ratni izvjestitelj Tony Hnojčik, poznatiji po “izbačaju” iz  šatora u Savskoj 66, kada je snimavši u predbožićno vrijeme, zasmetao šatorašima. I to je bilo tada kada je Glogoški pozvao u šator “sve građane dobre volje”, a snimatelj izveden iz šatora, i uhićen od strane policije zaradivši prekršajnu prijavu, za remećenje javnog reda i mira – kao građanin.
A u subotu, i nebo se otvorilo – od srama! Dobili su što su htjeli – ide Hrvat na Hrvata. Za to su se borili? Hvala im, ali neka odstupe. Ova Vlada legitimno je izabrana, kao i predsjednica koja žmiri, i sami su si krivi, što im je uopće dozvolila dernek u Savskoj 66(6).
svinja

“Skup zajedništva 100 posto za Hrvatsku – Zajedno do pobjede”, ili nazvan “Veterinarski Institut za stoku sitnog zuba” prema svim zacrtanim kriterijima organizatora bio je uspjeh. Doveli su koga su mogli: Mate Mišo Kovač udijelio im je “šup-kartu, a klapi HRM-a “Sveti Juraj” zabranjen je nastup, (jer se vojska ne smije miješati u politiku), zaustavili normalno funkcioniranje grada, priredili masovni “plesnjak” okupljenima i dali im da uživaju u hrapavom glasu “slavuja iz Čavoglava” te izrecitirali poruke (čitaj: prijetnje) Zoranu Milanoviću, nazivajući ga kukavicom. Možda i je kukavica – ali tko to kaže?

Od Milanovića traže da do četvrtka, kada će biti 200 dana prosvjeda ispred Ministarstva branitelja, započne javni dijalog pred medijima, “da se izbjegnu manipulacije, laži i obmane kojima se njegova Vlada služi”.

“Podsjećam na riječi koje smo zadnji put izrekli na ovome mjestu da je mali korak od Trga bana Jelačića do Trga svetog Marka. Ako ne možete osigurati budućnost hrvatskom narodu, odstupite, ako ne prije, onda na Dan državnosti 30. svibnja,” poručio je Đuro Glogoški. U čije ime? Kome on to prijeti i s kojim pravom?

A prije četvrtka, bilo bi dobro da Đuro Glogoški objasni naciji kako je on, od običnog vojnika, “preskočio” činove i preko noći postao pukovnik u mirovini, po kojoj osnovi prima na račun svojeg statusa pukovnika iznos mirovine 24. 800 tisuće kuna plus svake sedme godine automobil u vrijednosti 170 tisuća kuna, što bi bila mjesečna otplata od dvije tisuće kuna u sedam godina. Glogoški prima kao umirovljeni pukovnik 12.452,44 kune na ime čina. Nesporno je da je stradao od granate, ali u vrijeme stradavanja nije bio na dužnosti, već je stradao kao i stotine drugih običnih građana i branitelja koji nisu dobili nikakav čin, a kamoli kao on i naknadu poput njega? Ne smeta ga što drugi branitelji ne mogu svake sedme godine priuštiti svojoj obitelji novi auto? To nije bitno? O tome ne govori, jel? Ne kaže se uzalud da ne laje pas zbog sela, već zbog sebe. Niti drugi nisu išli u rat da bi izgubili dijelove tijela. A on je na “štosdemferu” domovine za koju se borio? Kome on to prodaje demagogiju, i to naučenu, jer sumnjam da može sam složiti par rečenica. Aplauzi su bili između njegovog zastajkivanja pragmatičnog govora. Iskoristiti će krizu u Hrvatskoj – za što? Gdje je bio proteklih svih godina, kada se također nepravda događala, već sad, 200 dana u prosvjedu? Sad su se prosvjednici našli “boriti” i prijetiti! Za ovu zemlju ne bi se nitko više normalan borio, osim ako mu ne bi bile zagarantirane beneficije.

Optužio je Glogoški vlast da 195 dana nema razumijevanja za branitelje, ali ni za blokirane, Udruge Franak, radnike i seljake kao i za radnike uništenih i opljačkanih poduzeća, a njegov govor često je bio prekidan pljeskom i povicima “Đuro Đuro”, te “u boj za narod svoj”. Tko će to bojevat i na kojoj, tj. čijoj strani?

Glogoški je iznio niz kritika prema vlasti, optužio je da izbjegava dijalog, obmanjuje građane te da izjednačava agresora i veterane u pravima. Agresora i veterane. Poručio je i onima, kako je rekao, koji imaju obavezu prema hrvatskom narodu da ako nisu spremni na zajedništvo i tako krenuti u hrvatsku budućnost neka odstupe, što su nazočni pozdravili burnim odobravanjem. Vrijede li iste riječi i za lažne branitelje u njihovim (pravim) redovima i zašto ih pravi branitelji ne prokažu? Evo, ja sam Alića, i baš me briga, no što je s vama koji sami sebi držite “štangu”? Jel’ da nabrojim sve koji su nogom provalili u stanove a poslije ih legalno dobili uz pomoć HDZ-a dok je bio na vlasti? No bilo bi dobro da sami branitelji, napose Glogoški krene sa spiskom i počisti ispred svojih vrata. Dobro se zna koliko je Rubala koji se nagodio s državom izdao i “podebljao” zajedno s ostalima optuženima dijagnoze. No iako je osuđen, nikada nije izvršena niti jedna revizija tih podebljanih dijagnoza. Za to se Glogoški treba boriti.

“Nemamo vremena čekati kraj vašeg mandata. Do četvrtka se odlučite jeste li spremni sudjelovati u zajedništvu ili niste. Ako niste spremni na zajedništvo tada to javno recite.”, rekao je Glogoški i ponovio da će 30. svibnja krenuti na Trg svetog Marka i da će tada netko morati otići.

Dernek šatordžija, “veter(in)a(r)nski Institut za stoku sitnog zuba” počeo je okupljanjem na Trgu i odlaskom u Katedralu na misu za domovinu u povodu 20.-e obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak za sve poginule i stradale u Domovinskom ratu. Pri povratku na Trg, slikaju ih iznenađeni turisti  koji će svojim kućama udaljenima tisuće kilometara ponijeti još jedan suvenir: letke i naljepnice na kojima piše “100% za Hrvatsku”, a da nikome neće moći, niti znati objasniti kakvom su to masovnom “eventu” svjedočili.

Za to vrijeme, Trgom su defilirali mnogo “zanimljiviji” gosti. Čim se ukazao Branimir Glavaš postao je atrakcija – svi su htjeli okinuti “selfie” s njim.

Podršku ovom derneku dao je i Dario Kordić, bivši predsjednik tzv. Herceg Bosne. Kako ikome objasniti dakle, a da nije odavde, što se u subotu uopće događalo?

Nakon što ih je Mišo Kovač, čiji su nastup organizatori skupa olako najavili, javno oprao, stigla im je još jedna packa i to iz MORH-a koji je u posljednji tren zabranio ranije odobreni nastup klapi HRM-a “Sveti Juraj”. “Ne znamo što to znači, morat ćemo porazgovarati s ministrom obrane i vidjeti što je u pitanju. Znači li to da se Hrvatska vojska i Ministarstvo obrane odriču hrvatskih branitelja i hrvatskog naroda”, odluka je zaprepastila Đuru Glogoškog, ali i iživcirala predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josipa Klemma. Obrušio se na Zorana Milanovića s kojim se sreo u petak u Okučanima: “Ne želimo premijera koji nema vremena za hrvatske branitelje, kojemu je trebalo 200 dana da s hrvatskim braniteljima razgovara. I danas ponovno nož u leđa hrvatskim braniteljima, zabranom nastupa klapi HRM-a “Sveti Juraj.” Klemma ne dira što je aktivna vojska gladna, već je bijesan što je i tako suspektan ministar obrane zabranio nastup. Za koga se branitelji bore? Koga su oni podržali?

Poludevni dernek kulminirao je nastupom Marka Perkovića Thompsona, ruku na srce, on je i bio glavni razlog zašto se na Trgu uopće i okupilo toliko ljudi.

skup-branitelja-na-trgu-bana-jelacica

Sve je utihnulo pola sata prije ponoći i srećom, nije zabilježen niti jedan incident, no prijetnje s govornice još odjekuju.

Što to točno Glogoški očekuje da Milanović napravi do četvrtka i na koji način da se izjasni do dana kad mu je postavio ultimatum, jer eto, ne može čekati do kraja njegovog mandata? I što se misli pod time da se 30.og svibnja ide na Markov trg? Očekuje li uistinu da će premijer izići iz zgrade i predati mu u ruke svoju i Matićevu ostavku?

Možda da mu netko uglavi, jer glava mu radi da se vlast mijenja – samo na izborima, voljom građana. Ajmo Glogoški, ja sam prokazala jednog lažnjaka ovim tekstom, no hoćete li Vi nastaviti i imati hrabrosti prokazati kukolj među sobom, tj. braniteljima?Tada će “pravi” imati mjesta da dobiju ono što im pripada.

Kanonski dramski tekst najvećeg hrvatskog pisca 20. stoljeća Miroslava Krleže, psihološka drama ‘Gospoda Glembajevi’, čija trajna aktualnost i dalje zapanjuje, a u produkciji Eurokaza te ‘novom kazališnom čitanju’ i ekstravagantnoj režiji iskusnog Branka Brezovca, uz historizaciju s elementima fantastike, donosi još vrtoglavije učinke, doživio je još jedno uprizorenje na kazališnim daskama te će, nakon srpanjskog gostovanja na zagrebačkom Gvozdu gdje je otvorio 8. Festival Miroslav Krleža i prvi se put javno predstavio publici, premijerno biti izveden u petak 25. listopada u 20 sati u preuređenom Kulturno-informativnom centru, popularnom KIC-u.

„Izvorno, Glembajevi govore o propasti jedne velike kapitalističke obitelji, o načinu kako je veličina te obitelji nastala, kako se u lukavosti održavala i kako se perverzno rastočila. U doba današnje tajkunizacije, koja vlada svim tranzicijskim prostorima od Baltika do Soluna, čini nam se tema te drame ključna za hrabri ulaz u vibriranje teatarske suvremenosti i neporecive aktualnosti. Nemoral je uvjet i poluga glembajevskog bogatstva, ali prepredenost bezosjećajnosti uči se odavno na službenim školama i ustanovama. Glembajevi su neka vrsta rentgena te bezosjećajnosti, koja i iznimke svojih pravila ne uspijeva presaditi u vrt razuma, već ih priklapa uz tvrde korijene dalekih nejasnoća i mutnih početaka…

foto: EUROKAZ press

Riječ je o gorkom, ali ne baš pesimističnom pristupu, koji odbacuje svaki pomak i prebačaj u retoričnost, blagoglagoljivost svake vrste, u ono što Adorno naziva vulgarnim idealizmom.

Nema spasa u naciji, nema nam morala, nema religioznosti, iskupljenja, savjesti. Ima mutno u nama i s tim mutežom priznanja zasnujmo jedan održiviji svijet nepodnošljive osjećajnosti i prisiljene čovječnosti,“ najavljuju iz Eurokaza.

Ulogu karizmatičnog dekadenta Leonea Glembaja tumači jedan od najzaposlenijih hrvatskih glumaca Mislav Čavajda, kao bezosjećajan aristokrat Ignjat Glembaj nastupa hrvatski glumac s danskom adresom i svjetskom karijerom, Zlatko Burić Kićo, a tajnovitu damu divlje prirode barunicu Castelli koju su u prošlosti glumile i neprežaljena Ena Begović i estradna zvijezda Severina, i to pod paskom istoga redatelja, ne utjelovljuje glumica već – neočekivano – mladi i talentirani glumac Domagoj Janković koji je spremno prihvatio glumački izazov te za ulogu obrijao brkove.

U ostalim ulogama pojavljuju se Suzana Brezovec kao sestra Angelika, Robert Španić kao klerik dr. Silberbrandt, prpošni Pavle Vrkljan igra sina adolescenta Olivera, a proletere Mario Strecha i Ivan Sirotić Grof. Glazbu je skladao Stanko Juzbašić, višeznačna scenografija povjerena je Ivani Knez, za kostime je zaslužna Suzana Brezovec, dok je impresivna svjetlosna rješenja donio Tomislav Maglečić. Poslije svečane premijere slijedi još nekoliko izvedbi u KIC-u, i to 27., 28. i 29. listopada s početkom u 20 sati.

Izvor: EUROKAZ press

Uvelike se govori novaca ima za mnogo toga. Pitanje je samo kako se i na što se troši. Nedavno je tako objavljeno, kako će se prema projektima Ministarstva pravosuđa, u iduće dvije godine u uređenje sudskih zgrada uložiti gotovo 425 milijuna kuna, od čega 207 milijuna kuna za obnovu zagrebačke Palače pravde.

Najveći dio sredstava namaknut će se iz kredita Svjetske banke, nešto će se financirati iz proračuna, a u manjoj mjeri, obnovu sudskih zgrada sufinancirat će i jedinice lokalne samouprave. Projekti su odabrani su Zagrebu, zatim u Splitu, Dubrovniku, Zadru, Šibeniku, Vinkovcima, Senju, Imotskom.

Jesu li to toliko spominjani razvojni projekti, ili su, toliko potrebne reforme pravosuđa, a da to uopće ne znamo?

Više od 600.000 sudskih slučajeva ima nacija od četiri milijuna stanovnika. Ono pravosuđe, u kome se na klauzulu pravomoćnosti razvoda braka čeka tri-četiri godine, u kome policija uhapsi osmnjičenika(e) a sud ih nakon nekoliko dana pusti da se brane sa slobode, u kome se čak i po deset godina čeka na presudu, u kome nema pravne sigurnosti, onome u kojem se vlastita ljudska prava često štite na Europskom sudu u Strasbourgu… To je ono pravosuđe, čak i ako uzmemo u obzir ponavljano mišljenje ministra Dražena Bošnjakovića kako postoji važan napredak.

Koje je bilo glavna prepreka Hrvatskoj u pristupnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju. Da se čekalo ispunjenje svih obaveza i zahtjeva, vjerojatno Hrvatska još godinama ne bi bila zemlja članica Unije. Napredak koji je ostvaren, a bez reforme sustava, znači malo, jer problema ima gotovo za svaki dan.

U pravosudnom poretku Europske unije iz 2019. objavljenom 20. svibnja 2019. godine prikazana je Hrvatska – s najvećim brojem sudaca u cijeloj Europskoj uniji na 100 000 stanovnika, ali s najgorim rezultatima, kad je u pitanju stjecanje povjerenja javnosti, potvrđivanje integriteta i neovisnost sudova i zalaganje za vladavinu zakona. Percepcija neovisnosti sudstva porazna je, ma koliko god se govorilo da stanje nije tako loše, percepcija građana o pravosuđu govori sve.

Uzmemo li u obzir javno izneseno mišljenje predsjednice Republike, ‘’da sudove treba prepustiti narodu’’, stanje pravosuđa nije sigurno bolje, jer to što Ustav kaže da vlast proizlazi iz naroda, ne znači i to, da pravosuđe prepuštamo anarhiji. Narod ima svoje izabrane predstavnike pa ako ne rade dobro, uvijek ih mogu zamijeniti i izabrati neke druge. U ovako lošem pravosuđu, koje je pod velikom sumnjom korupcije, takve su tvrdnje iznimno opasne i navode na nemoguće.

Država će sad rasipati novac, ulupavanjem u obnovu sudskih zgrada milijune kuna, a rezultata poboljšanja pravosuđa nema. Pa, sudovi su tu zbog građana, a nisu tu građani zbog sudova! Ali, isto tako, sudovi su zbog građana, a sporo obavljaju svoj posao pa su neke kazne kraće od čekanja na presudu.

Napredovalo se u pravosuđu – sa zastrašujućih 1,5 milijuna neriješenih predmeta, došlo se do njih 600.000, a i dalje je Hrvatska u velikom problemu – digitalizirano je sudstvo, što skraćuje i pojednostavljuje mnoge procedure, a za to je već i bilo vrijeme. Ipak, posla ima još toliko mnogo, za što nam ne trebaju ulični prosvjedi protiv rada sudova da bismo znali.

U takvom stanju pravosuđa, prioritet je uređenje zgrada sudova!? Podizanje Potemkinovih sela… To će biti reforma pravosuđa izgleda, ili je to, još jedna akcija u predizbornoj godini, koju će, kao i svaku drugu, platiti građani.

Prosvjedi diljem subotnjih špica urbane Hrvatske; organizatori ne žele društvo kao slučaj i zato žele mijenjati društvo, slovenski vlastodršci ne žele Hrvatsku u Schengenu, Penava ne želi statut na ćirilici, predsjednica prije problema ćiriličnog pisma želi riješiti „velike stvari“, ministar vanjskih i europskih poslova želi „sagledavati Vukovar u jednom kontekstu Domovinskog rata i još svježih rana“, Škoro želi sučeljavanje, Milanović ne želi sučeljavanje, već debatu, i u kampanji želi puno govoriti iako su mu u tom slučaju šanse znatno manje, nakon subotnjeg, sada već tradicionalnog prosvjeda sekularista, opet nitko ne želi objasniti zašto se od mizernih radničkih plaća i (pre)visokih poreza na račun perverzno bogate Crkve na razne načine uplaćuje više od milijarde kuna (dakle, svake dvije godine jedan Pelješki most!), popovi ne žele reviziju Vatikanskih ugovora, Bakir Izetbegović želi da cijeli svijet bude kao njegov otac Alija, lažni Milan Bandić želi da se poništi poništavanje rješenja o promjeni imena i da opet bude Milan Bandić, a ne Dario Juričan, Britanija želi i ne želi izaći iz EU, pola Katalonije želi, a pola ne želi biti dijelom Španjolske, „Prljavci“ glamuroznim koncertima žele podsjetiti koliko su bili važni za uranjanje nacije u mediokritetstvo i glazbenu polupismenost, predsjednica u casual soft rock odjevnoj kombinaciji na koncertu pred nacijom želi potvrditi odanost najdomoljubnijem i najdržavotvornijem bendu od stoljeća sedmog, ministar pravosuđa i ministar unutarnjih poslova žele da institucije rade svoj posao, državni tajnik u MUP-u želi biti predsjednik HSLS-a, sindikati ne žele odustati od zahtjeva i najavljuju štrajk na fakultetima, saborska većina i dalje želi da ministar zdravstva bude Kujundžić, Vakula ne želi sa sigurnošću prognozirati koliko će trajati bablje ljeto, Kerum želi adaptirati zaštićeno kulturno dobro po vlastitom projektu unatoč zabrani, tvrdeć’ da je ministarstvo go***, a ne kulture, Zagrepčani žele što brži završetak radova na rotoru, Europska komisija u novom izvještaju želi upozoriti da nam očajno ide digitalizacija javne uprave, Kalmeta želi Kolindinu pobjedu tvrdeć’ da stranci znaju reći „Bio sam u Hrvatskoj, u zemlji Kolinde Grabar-Kitarović“, SDP-ov ekonomski strateg Grčić, koji je onomad znanstveno dokazao da je manje zapravo više, želi skrenuti pažnju na premale plaće u privatnom sektoru iako za vrijeme njegova mandata nisu ni mrdnule, javnost želi doznati odakle Vrdoljaku novci za luksuzni stan, biskupi HBK-a na čelu s nadbiskupom Puljićem u službenom su priopćenju „pozitivnim ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu“ ( hihihihihi), i tako u skladu s tradicijom od stoljeća sedmog stadu žele poručiti za koga da se i dalje glasa na izborima, Culej želi dokazati da mu je žuta torba ipak ukradena, bankari i korporativne oligarhije žele nastaviti kao i do sada, misice žele mir u svijetu, Nuša želi zaboraviti Miju, mediji žele više zanimljivih događaja u idućem tjednu.

Je li prerano da napišemo pismo Djedu Mrazu ili da pričekamo još koji tjedan?

Hrvatska politika rješavanja problema trgovine ljudima u fokus stavlja sami zločin dok se u zemljama sa znatno osjetljivijom politikom u fokus stavlja zaštita žrtava, ističe se u usporednoj analizi u novom broju znanstvenog studentskog časopisa Mali Levijatan.

U Hrvatskoj napori na zbrinjavanju žrtava slijede tek nakon kriminala i već učinjene štete, dok primjerice Švedska najveći napor stavlja na sprječavanje mogućnosti da građani uopće postanu žrtvama, kaže se u članku mladog autora Tina Potza u časopisu koji izlazi na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Razlike u pristupu i rezultatima očituju se i u ocjenama koje te dvije države dobivaju u analizama uspješnosti suzbijanja trgovine ljudima.

U ocjenama američkog ministarstva vanjskih poslova Hrvatska je od tri moguća ranga stavljena u drugi, dok je Švedska stavljena u prvi rang, kaže se u članku.

Također, indeks ropstva Hrvatskoj iznosi 5.99, što znači da je šest stanovnika izloženo nekom obliku trgovine ljudima na 1000 njih, dok švedski indeks iznosi 1.58.

Jedan od najprofitabilnijih vidova kriminala

Najzastupljenija svrha trgovine ljudima je seksualna eksploatacija i može se interpretirati kao moderni robovlasnički odnos unutar liberalnih društava u kojem je posljedice trgovanja ljudima negiranje ljudskih prava i dostojanstva, napominje se u članku.

Trgovina ljudima protivna je vjeri u jednakost, slobodu i pravo na život. Ona pokazuje nesuglasice onoga što moderne države zagovaraju i principa po kojima djeluju i tako ropstvo ostaje prisutno u 21. stoljeću, navodi mladi autor Potz pozivajući se na literaturu, te ističe da ta kriminalna aktivnost uključuje čin transporta, sredstva sile ili prijevare i svrhu eksploatiranja.

Zbog niskog rizika i visoke zarade trgovanje je ljudima jedna od najprofitabilnijih kriminalnih djelatnosti, odmah iza trgovine drogom i oružjem. Žrtvom se najčešće postaje prijevarom, tako da joj se nude razni legalni poslovi za primamljive naknade, individualno, preko agencija ili oglasa, a potom dolazi do otmice u kojoj se žrtvi oduzimaju sva prava, objašnjava se.

UN procjenjuje da oko 70 posto ukupne trgovine ljudima ima svrhu seksualne eksploatacije, te da je polovica žrtava maloljetno. Trgovina sa svrhom seksualne eksploatacije može se odnositi na prisilnu prostituciju, koja je opisana kao pružanje seksualnih usluga pod prinudom, i na eksploatacija seksualnih djelatnosti, što je slučaj kada se žrtvi sustavno uskraćuje ili otima zarada, kaže se.

Stanje u Hrvatskoj

Hrvatska je zadnjih pet godina država destinacije i tranzita žena i djece za seksualnu eksploataciju te muškaraca, žena i djece za prisilan rad. Uvoz ljudskog roblja za seksualnu eksploataciju uglavnom se odvija iz balkanskih zemalja i središnje Europe. Romska djeca su pod prijetnjom prisilnoga rada i prosjačenja, kao i drugdje u Europi. Prijašnjih godina u sklopu velikog migrantskog vala jedan dio osoba iz Afganistana i Pakistana bio prisiljen seksualnim uslugama otplatiti troškove ilegalnog transporta, navodi se.

Međutim, od 39 detektiranih žrtava 2015. godine, 35 njih je bilo hrvatskog državljanstva, što pokazuje da veliki dio tog kriminala nije nužno vezan uz imigraciju.

Uočeno je i povećanje prisilnog rada, a 2017. raskrinkan je jedan ilegalni pozivni centar s 59 potencijalnih žrtava prisilnog rada i kriminala.

U Hrvatskoj je, u usporedbi s drugim državama, premala kazna za vršenje i sudjelovanje u kriminalu trgovine ljudima. Naime, od 17 osumnjičenih 2016. godina, sud je osudio tri počinitelja i to na manje od po tri godine zatvora, ističe se.

Stanje u Švedskoj

Policija je Švedskoj. 2017. godine istražila 212 slučajeva trgovine ljudima, što je godišnji porast za 30 posto, te otkrila da je među njima bilo 130 žrtava prisilnoga rada, a 82 žrtve seksualne eksploatacije. Oko četvrtina seksualnog roblja bila su djeca.

Žrtve seksualnog roblja uglavnom dolaze iz Istočne Europe, Afrike, Istočne Azije i Bliskog Istoka, kao i manjim dijelom švedske žene i djevojke. Vlasti su identificirale 444 moguće žrtava među tražiteljima azila.

Većina vršitelja trgovine iste su nacionalnosti kao i žrtve te sudjeluju u kriminalnim mrežama koje se bave i drugim vrstama kriminala. U Švedskoj je uočen porast prisilne prošnje i krađa, a procjena je da je 26 tisuća imigranata koji su se prijavili za azil u opasnosti trgovine ljudima.

Može li Hrvatska baštiniti švedski model?

Autor uspoređuje švedsko i hrvatsko rješavanje problema trgovine ljudima i ističe da bi primjena švedskog modela u Hrvatskoj tražila prilagodbu brojnih institucija u pogledu rodne jednakosti te izražava skepsu u volju da se to provede.

Kada bi se prihvatila švedska politika, sve izvršne razine u Hrvatskoj morale bi se obrazovati za ravnopravnosti spolova, a sudstvo bi moralo razviti shvaćanje kako presuđivati po tom pitanju.

U Hrvatskoj je prepreka prvenstveno shvaćanje problema trgovine ljudima. Svijest o ravnopravnosti spolova razvila se tek nakon desetljeća neovisnosti te je 2003. stupio na snagu Zakon o ravnopravnosti spolova, dok je Švedska već u osamdesetima imala Ministarstvo jednakosti spolova.

U Hrvatskoj još uvijek ne postoji seksualni odgoj kao zaseban predmet, napominje.

Također, u Hrvatskoj se uglavnom prepisuje uvođenje strožih kazni, daju nagrade za one koji prijave kriminal te više resursa regionalnim timovima i udrugama, dok Švedska svojom državom blagostanja pokušava omogućiti slabije socioekonomski situiranima da dostojno žive te da im prostitucija ne bude opcija za izlazak iz siromaštva.

Problem primjene švedskog modela na Hrvatsku ostaje dobrim dijelom na razini ideje, jer bi njezina primjena morala potaknuti promjenu kulture i zakonodavnog pristupa, a prije svega riješiti socioekonomske uzroke koji privlače ljude na sumnjive ponude, ocjenuje Tin Potz.

Izvor: Hina

Zagreb je najbolji veliki grad u kategoriji kvalitete života u ovogodišnjem izboru za najbolje gradove portala Gradonačelnik.hr, Jutarnjeg lista i agencije Ipsos, a priznanje je 4. listopada u šibenskom hotelu Amadria u sklopu Dana regionalnog razvoja i europskih fondova u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU primio gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić.

Žiri je do takve ocjene, proglašenja Zagreba pobjednikom u kategoriji najbolji veliki grad po kvaliteti života, došao na temelju brojnih parametara, uključujući i istraživanje mišljenja građana. Jedina nagrada koja je dodijeljena u Šibeniku, a koja je, između ostalog, temeljena na istraživanju građana, je ova nagrada. Baš to ovoj tituli, koja je zbog svoje kompleksnosti svojevrsna kruna cjelokupnog izbora, daje istinsku vrijednost, istaknuo je u svom uvodnom obraćanju gradonačelnik Bandić.

Zagreb prednjači po prosječnom dohotku po stanovniku, po bruto plaći po zaposlenom, po prosječnoj zaposlenosti per capita, po niskoj stopi nezaposlenosti i niskoj stopi siromaštva, po efikasnosti uprave, po iznosu stipendija i školarina po stanovniku, po visini sufinanciranja cijene prijevoza, po broju visokoobrazovanih stanovnika itd.
Zagreb prednjači i po drugim parametrima koji se nisu mjerili u ovoj kategoriji, a itekako doprinose kvaliteti života naših građana.

“Gradimo škole, vrtiće, obnavljamo sportske terene i igrališta, povećavamo zdravstvene kapacitete. Samo ove godine su napravljene dvije nove škole i pet novih športskih dvorana.” Gradonačelnik je zaključio kako on i Gradska uprava imaju tri temeljne zadaće: biti istinski servis građanima, biti istinska logistika zagrebačkim poduzetnicima te kao treća zadaća – da Holding uslužuje građane javnom uslugom na vrijeme i sa što manjom korekcijom cijena.

O mjerama, gospodarskim pokazateljima i gradskim programima koji stoje iza ovog priznanja govorile su zamjenice gradonačelnika Pavičić Vukičević i Majić.

Zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukićević naglasila je kako Grad 27% svog godišnjeg Proračuna izdvaja za mjere namijenjene mladima, obiteljima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, braniteljima i drugim ranjivim skupinama društva.

Među ostalim, istaknula je kako je Zagreb jedan od najsportskijih gradova i podsjetila da Zagreb od nedavno ima i novu Atletsku dvoranu i Boksački centar na Velesajmu te novo Baseball igralište. Zamjenica je također izdvojila i impresivnu zagrebačku kulturnu ponudu. Koncerti, kazališne predstave, filmski festivali, Dvorišta, More knjiga… sve to čini Zagreb nazaobilaznom ljetnom hit destinacijom. U 2019. smo financirali 1888 programa koji su nositelji 37 ustanova u kulturi tako da Zagreb za kulturu izdvaja više od 6% ukupnog Proračuna.

O ključnim područjima Razvojne strategije Grada Zagreba, kao strateško-planskog dokumenta politike regionalnog razvoja Grada do 2020.,  govorila je zamjenica Olivera Majić.

Navela je, između ostalog, kako je Grad Zagreb prvi grad u RH koji je donio Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama.

Donošenjem Okvirne strategije pametnog Grada Zagreba – Zagreb Smart City u veljači 2019. definiran je razvoj „pametnog grada“, politika poticanja obrtništva i poduzetništva provodi se konkretnim aktivnostima i mjerama. Temeljem gradskog Programa poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva do sada je (od 2000.g) utrošeno više od 500 milijuna kn. Osim financijske potpore, Grad potiče poduzetnike i razvojem infrastrukture i mentorske podrške.

Više na zagreb.hr

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) dosad je zaprimio dojave o ukupno 51 osobi oboljeloj od ospica u Hrvatskoj, a novooboljeli se trenutno javljaju isključivo u Zagrebu, gdje je od kraja kolovoza do 15. listopada oboljelo 27 osoba, pa se poduzimaju protuepidemijske mjere.

Prema do sada prikupljenim podacima, vidljiva su dva grupiranja oboljelih u Zagrebu – na radnom mjestu koje je krenulo od necijepljene mlade osobe i obiteljsko grupiranje u necijepljenoj višečlanoj obitelji, navodi HZJZ.

Među 51 osobom s ospicama u ovoj godini, najviše ih je zabilježeno u Zagrebu, ukupno 29, dok su se oboljeli u drugim županijama javljali uglavnom tijekom prve polovice godine, od čega najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji (14).

Iz HZJZ-a ponovno podsjećaju na važnost cijepljenja prema kalendaru cijepljenja bez odgode, kao i nadoknadu propuštenih cijepljenja.

Ističu da svaku sumnju na ospice treba odmah prijaviti nadležnoj epidemiološkoj službi radi poduzimanja protuepidemijskih mjera i  sprečavanja daljnjeg širenja bolesti.

Izvor: Hina

Trakavica Brexita, odnosno izlaska Velike Britanije iz Europske unije, ipak, se bliži svome kraju, s predviđenim datumom 31. listopada.

Britanski i europski pregovarači postigli su kompromise o carinskim kontrolama, usuglasili se o mehanizmu za Sjevernu Irsku i obećali dostizanje standarda Unije u socijalnim i ekološkim pitanjima. Jedino nedogovoreno je ostalo pitanje PDV-a, kako neslužbeno poručuju iz Europske komisije.

U Bruxellesu se održava summit EU, a britanski premijer Boris Johnson ostaje pri tome da, do 31. listoapada Velika Britanija izađe iz Unije, iako nema većinu u parlamentu da izglasa sporazum pa ovisi o unionističkim zastupnicima iz Sjeverne Irske. Upravo je granica između Sjeverne i Republike Irske najosjetljivije pitanje pregovora i mogućeg dogovora, jer će ona postati vanjska granica Unije, a prema mirovnom sporazumu iz 1998. ondje ne smiju biti kontrole.

Svaki sveučilišni udžbenik potvrđuje da sveučilište prepoznaje aktualne društvene potrebe koje traže primjenjiva znanstvena tumačenja te da razvija adekvatne znanstvene kapacitete koji mogu dati svoj znanstveni obol izučavanju modernih trendova.

Prvi znanstveni udžbenik iz područja odnosa s javnošću u Hrvatskoj i drugi takav udžbenik u svijetu, značajan je doprinos razvoju hrvatske znanosti, istaknuto je na predstavljanju prvog sveučilišnog udžbenika Sveučilišta VERN’ – „Agencije za odnose s javnošću“, autorice dr. sc. Mirele Holy.

„Među prva tri sveučilišna studija koja ćemo izvoditi na Sveučilištu VERN’, postoji i studij iz područja komunikacijskih znanosti, zbog čega je ovaj udžbenik komplementaran, kako našim postojećim tako i budućim komunikacijskim studijima. Riječ je naravno o inovativnom studiju Cyber komunikacije i znanost o mreži, dok ćemo u segmentu IT-a i kreativnih industrija izvoditi također jedinstvene sveučilišne preddiplomske studije Internet stvari i Transmedijska dramaturgija“, istaknuo je dekan Vlatko Cvrtila.

„Udžbenik objašnjava što su agencije za odnose s javnošću, kako funkcioniraju te koje su im zadaće i na koji način agencije rade. Studenti  će dobiti uvid u način na koji agencije komuniciraju i kako slažu poruke, a pomoći će im i u kritičkom čitanju agencijskih poruka. I u tome njezina prava vrijednost“, zaključio je recenzent udžbenika doc. dr. sc. Darijo Čerepinko.

„Iako PR agencije najčešće imaju negativnu percepciju u javnosti, činjenica je da su odnosi s javnošću zapravo samo alat koji je potpuno neutralan, a odgovornost u njegovom korištenju imaju sami pojedinci odnosno agencije. Stoga je ovaj udžbenik i doprinos razumijevanju rada agencija te promjeni percepcije javnosti“, zaključila je dr. sc. Mirela Holy, predavačica na VERN-u.

Udžbenik je namijenjen studentima na studiju odnosa s javnošću, marketinga i komunikacija, ali i studentima svih ostalih usmjerenja te praktičarima iz odnosa s javnošću koji se žele sustavno usavršavati u svojim profesijama.

Tek što su nedavno na prestižnom Cartoon Forumu u francuskom Tolouseu, između više od 1000 prijavljenih projekata, ušli u ‘odabrane’ te svjetskoj produkcijskoj kremi predstavili svoj novopečeni animirani serijal za predškolsku djecu ‘Nutz’, koji je izazvao golem interes i konkretne ponude renomiranih europskih TV-kuća, ovog su vikenda na drugoj strani francuske rivijere, u Cannesu, kao prvi Hrvati u povijesti, s animiranim serijalom ‘Little Who Who’ pobijedili na vodećem i najutjecajnijem svjetskom sajmu u području zabave za djecu, MIP Junioru, na kojem se na ‘pitchu’ od, prethodno 130 odabranih, glavnom žiriju imalo priliku predstaviti samo pet finalista.

Photo @Mip

‘Little Who Who’ (Mali tko tko) je 2D animirani show-serijal za klince od tri do šest godina koji, kroz oči male znatiželjne sove imena Who Who, istražuje svijet i što odrasli ljudi rade. Simpatična sovica živi usred velike šume s mamom Who, šeficom željezničke stanice, koja u svakoj epizodi dovodi novog putnika i upoznaje ga s Who Who i prijateljima. Mali Who Who želi spoznati što će biti kada odraste, pa obožava susretati nove ljude, uz koje uvijek nešto nauči iz svijeta koji ne poznaje, a koji njihove živote u selu čine malčice većima.

Idejni tvorac i redatelj serijala ‘Little Who Who’ koji sadrži 52 epizode po sedam minuta je Vjekoslav Živković, za scenarij je zaslužan Britanac Simon Rolph, animaciju potpisuje trio – Marija Ivšić, Domagoj Bogdan i Anna Sagadin – dok je produkcija povjerena Denisu Alentiju. Projekt su podržali Hrvatski audiovizualni centar, Grad Zagreb i Creative Media.

Pogledajte trailer pobjedničkog crtića ‘Little Who Who’ zagrebačkog studija za animaciju Recircle: https://vimeo.com/231999653

Izvor: Studio Recircle odnosi s javnošću

Njemačka policija je u jednom bunkeru njemačke vojske otkrila serverski centar Darkneta. Preko tih računala su prodavani droga i oružje, a tu su se nalazile i stranice s dječjom pornografijom, kako navodi Deutsche Welle.

Kada su pripadnici njemačke specijalne policije uspjeli probiti elektroničke sigurnosne sisteme i otvoriti blindirana metalna vrata bunkera na uzvisini iznad gradića Traben-Trarbacha na zapadu Njemačke, u unutrašnjosti ih je čekalo nemalo iznenađenje: na jednom nadzemnom i četiri podzemna kata nekadašnjeg bunkera njemačke vojske Bundeswehra je bilo smješteno oko 2.000 međusobno povezanih kompjutora. Radi se o najvećem serverskom sjedištu Darkneta do sada otkrivenom u Njemačkoj. Bio je to host siguran od provala.

Preko tih servera su kriminalci iz cijelog svijeta na skrivenim internetskim stranicama prodavali sve što je zabranjeno: drogu, oružje, krivotvoreni novac ili dječju pornografiju, a radi se o poslovima ogromnih razmjera.

U akciji njemačke policije, u kojoj je sudjelovalo oko 650 policajaca, uhićeno je sedmero od trinaestoro optuženih, a pretresi stanova su izvršeni i u okolnim zemljama Luksemburgu i Nizozemskoj te u Poljskoj. Istraga koja je sada uspješno okončana započeta je još prije pet godina, a kako navodi policija, veliki je izazov bio uopće ući u bunker koji je „osiguran u skladu s najvišim vojnim standardima”. Radi se o terenu površine 13.000 kvadratnih metara koji je bio ograđen žicom i zemljanim nasipima te osiguran videokamerama, a unutar žice su bili psi čuvari. Uz to su ulazna vrata bunkera bila osigurana digitalnom bravom.

Sa servera sakrivenih u podzemlju mjestašca Traban-Trarbacha, smještenog u idiličnom izletničkom kraju uz rijeku Mosel, bio je pokrenut napad hakera na 1,25 milijuna rutera njemačkog Telekoma 2016. godine. Oni su tada gotovo blokirali rad ovog njemačkog i svjetskog telekomunikacijskog giganta i pokušali se domoći podataka i šifri njegovih korisnika – što su na kraju stručnjaci za kompjutersku sigurnost ipak uspjeli spriječiti. Tada se u Njemačkoj nagađalo da iza tog napada stoje ruski hakeri pa je čak i kancelarka Angela Merkel bila dala izjavu koja upućuje u tom smjeru. Sada je njemačka policija objavila da je napad izveden preko tih računala u bunkeru.

Za razliku od interneta, u kojem je mnogo toga centralno organizirano i na neki način transparentno, Darknet funkcionira bez središnjeg sustava – tu je svako računalo istovremeno i server, koji međutim pohranjuje samo mali dio informacija – i to još u kodiranom obliku. Uz to je anonimiziran i prijenos podataka između pojedinih računala u Darknetu, a pronađen je i način da se tzv. meta-podaci učine neupotrebljivima za promatrače sa strane.

Dok se u regularnom internetu već i iz podataka o tome tko je s kime koliko komunicirao, koje su količine podataka razmjenjivane i kada, odnosno iz identifikacijskih adresa pojedinih računala, može saznati mnogo toga i o samom sadržaju, na Darknetu se podaci šalju uvijek na tri računala u mreži koja su slučajno izabrana. To znači da svaki podatak na taj način dobiva tri puta novu adresu pošiljatelja – na kraju je nemoguće utvrditi odakle je izvorna informacija došla.

Koliko dugo će cijela istraga trajati, za sada nije poznato. U bunkeru su uz računala pronađeni brojni nosači podataka, mobilni telefoni i „veća količina gotovine”, kako je navela policija.

Glavni akter ove krimi-priče je Nizozemac za sada poznat samo pod imenom Herman-Johan. On je 2012. došao u Traben-Trarbach i na jednoj sjednici gradskog vijeća koja je bila zatvorena za javnost predstavio svoju ponudu za kupnju vojnog bunkera na brežuljku iznad grada.

Tu se ne radi o nekom bunkeru iz Hitlerovih vremena, već o zdanju koje je u vrijeme Hladnog rata izgrađeno za potrebe Službe za geoinformacije, neke vrste meteorološke službe njemačke vojske. Ministarstvo obrane je 2007. odlučilo službu premjestiti na drugo mjesto, a bunker što prije prodati, budući da je i samo njegovo održavanje skupo. Ventilacijski sustav mora stalno biti u pogonu, jednako kao i pumpe koje jamče da se četiri podzemna kata neće naći preplavljena podzemnim vodama. Osim toga se u zdanju nalazi i veliko postrojenje za klimu, cisterne s naftom za pokretanje rezervnih agregata te velike baterije za struju. Faktički je samo trebalo uključiti računala i cijeli pogon je bio spreman za akciju.

Tako je najbolju ponudu na javnom natječaju imao Herman-Johan, koji je obećao smještanje računalnog centra u bunkeru i otvaranje 50 do 100 novih radnih mjesta. Navodno je cijeli bunkerski kompleks kupio 2013. godine za 350.000 eura. Od radnih mjesta na kraju ništa nije bilo, a kojim se poslovima njegov računski centar bavi, to nitko nije znao.

Trenutačno se Herman-Johan nalazi u njemačkom zatvoru.

Poljska i Madžarska godinama su zemlje problemi Europske unije, iako tranzicijski uspješne, politički i društveno vrlo konzervativne do ekstremizma, neprestance su na udaru Europske komisije radi temeljnih ljudskih prava, slobode govora i rada medija, prava na rad, prava na pobačaj, LGBTI prava. No, s zadnjim mađarskim lokalnim  i poljskim parlamentarnim izborima, unatoč pobjedi vladajućih, društveno i političko stanje u obje zemlje se mijenja. S time se u Europi počinje i na njenom istočnom dijelu, Novoj Europi, mijenjati ekstremno nacionalistička klima. Nacionalni desni ekstremizam, nije poražen kao u Staroj europi, na Zapadu, ali je svakako u padu, građani su osjetili trenutak odluke i potvrdili na izborima promjenu u obje zemlje.

Vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) Jarosława Kaczyńskog  pobijedila je na parlamentarnim izborima u Poljskoj i zadržala apsolutnu većinu u donjem domu parlamenta (Sejm), objavilo je nacionalno izborno povjerenstvo, ali je njihova pobjeda zasjenjena gubitkom kontrole u Senatu, što će PiS-u otežati provođenje njima željenih reformi. PiS je dobio apsolutnu većinu u Sejmu, sa 43,59 posto glasova, odnosno 235 mjesta od 460.

Oporbena Građanska koalicija, okupljena oko centrističke Građanske platforme, osvojila je 27,4 posto glasova i 134 zastupnika, što nije nimalo zanemariv rezultat ujedinjenih liberala, centrista i zelenih. Savez demokratske ljevice (Wjosna eurozastupnika Biedrona i socijalisti), bit će treća najjača snaga u parlamentu s 12,56 posto glasova i imat će 49 mjesta u Sejmu, a oni su postigli zapravo najveći uspjeh.

Demokršćanska PSL dobila je 30 mjesta s 8,55 posto glasova, a krajnje desna Konfederacija koja je dobila 6,81 posto glasova imat će 11 mjesta. Jedno mjesto predviđeno je za kandidata njemačke manjine.

Većina u donjem domu parlamenta omogućit će PiS-u da nastavi provoditi reforme pravosudnog sustava, medija i kulturnih institucija u svom drugom četverogodišnjem mandatu, ali će im, osim predsjednika (sadašnji Andzrej Duda je to već i napravio) koji može staviti veto na zakonske prijedloge,  probleme moći raditi i Senat.

PiS je, naime, izgubio kontrolu nad manje utjecajnim gornjim domom parlamenta, Senatom, gdje je dobio 49 mjesta. Senat u kojemu je 100 zastupnika može izmijeniti ili odgoditi zakone koje potvrdi donji dom parlamenta, imenovanja članova najvažnijih institucija te blokirati promjene ustava.

PiS se nadao dvotrećinskoj većini u Sejmu, kojom bi mogao mijenjati Ustav, dakle, apsolutnoj vlasti.

Liberalna oporba ostvarila je velike pobjede u nekim velikim gradovima čiji su birači zabrinuti za sudbinu demokratskih standarda u zemlji.

Odaziv birača na izbore bio je veći od 61 posto, što je iznimno, ali je sasvim jasno da su birači shvatili trenutak u kojem je Poljska i da je trenutak za vitalne promjene i ne mogu odustati od svog prava glasa. Prema navodima poljskih medija odaziv Poljaka izvan zemlje bio je izniman, kao i u zemlji, a tako su u Londonu, Dublinu, Rejkyaviku, u Njemačkoj, Francuskoj, da su građani gotovo zakrčili predstavništva svoje zemlje. Taj je odaziv odigrao bitnu ulogu za rezultate izbora.

Mađarske oporbene stranke ostvarile su, pak, velik uspjeh na lokalnim izborima, nanijevši udarac vladajućoj konzervativno-nacionalističkoj stranci Fidesz premijera Viktor Orbána. Oporba je osvojila je ključne pozicije, uključujući dužnost gradonačelnika Budimpešte.

Gergely Karacsony porazio je Fideszova gradonačelnika glavnoga grada Istvana Tarlosa s 50,1 posto osvojenih glasova, dok je suparnik dobio 44,1 posto. Oporba, koja je ostavila na strani međusobne razlike i prvi put je formirala široku frontu protiv sadašnje vlasti, istaknuvši zajedničke kandidate u mnogim mjestima, osvojila je i dužnosti predsjednika općinskih vijeća u 14 od 23 općina u Budimpešti. Fidesz ih je do sada držao 17.

No, oporba je bila uspješna i u Pečuhu, Miškolcu, Szombatélyju i Egeru i drugim mjestima. Često su lokalni izbori dobar pokazatelj, ne samo u Madžarskoj, odnosa političkih snaga i nagovješćuju promjene. Nakon mnogo godina monolitne vlasti u zemlji hrvatskih sjevernih susjeda, to je, prema ovom raspletu na izborima, vrijeme počelo.

Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković poručila je da će Povjerenstvo, unatoč prozivkama državnih dužnosnika, nastaviti raditi kao i do sada te da su se zbog stanja u Hrvatskoj i novog zakona o sprečavanju sukoba interesa obratili stranim institucijama.

“Svjedoci smo brojnih medijskih istupa najviših državnih dužnosnika, koji u svojim izjavama karakteriziraju rad Povjerenstva kao arbitara i kao politički instrumentaliziran. Radi zaštite rada i integriteta ovoga tijela želimo naglasiti da ćemo unatoč prozivkama i dalje nastaviti raditi kao i do sada, sukladno praksi koja je već potvrđena od upravnih sudova i Hrvatskog sabora prilikom izglasavanja naših godišnjih izvještaja”, kazala je predsjednica Povjerenstva.

Nedavnu izjavu premijera Andreja Plenkovića, koji je odluku Povjerenstva da je povrijedio načelo savjesnog i transparentnog postupanja nazvao apsurdnom, Nataša Novaković je ocijenila neprimjerenom, ali i dodala je, kako premijerove izjave ne doživljava osobno.

“Samo sam bila iznenađena. Neću komentirati na osobnoj razini. Premijer je mogao doći na sjednicu i sve što je rekao na izvanrednoj konferenciji za novinare mogao je reći kod nas na sjednici i očitovati se”, kazala je.

Ustvrdila je da Povjerenstvo postupa u skladu sa sudskom praksom, odnosno odlukama Upravnog suda i Visokog upravnog suda te da nije izvan zakona i uvijek je spremno za komunikaciju. “Mi ne vodimo osobni rat protiv nikoga, mi donosimo odluke jer je to naš posao”, istaknula je.

Zbog stanja u Hrvatskoj i najave novog zakona o sprečavanju sukoba interesa Povjerenstvo se prije mjesec dana obratilo Skupini država protiv korupcije Vijeća Europe (GRECO), a kontaktiralo je i Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Nataša Novaković je najavila kako će se sastati i s predstavnikom Europske komisije.

S ciljem promocije biciklističkih ruta Zagrebačke županije te pozicioniranja Zagrebačke županije kao cikloturističke destinacije, Turistička zajednica Zagrebačke županije u suradnji sa Zagrebačkom županijom organizira biciklijadu od grada Vrbovca do grada Svetog Ivana Zeline.

Biciklijada će se održati u subotu, 19. listopada 2019. godine.

Biciklijada kreće s Trga Petra Zrinskog u Vrbovcu u 12 sati, a cilj je Trg Ante Starčevića u Svetom Ivanu Zelini. Ruta dužine cca 20 km prilagođena je svim uzrastima i dobnim kategorijama.

Izvor: TZZŽ

Očekuje Vas zanimljiv i raznovrstan zabavni program, tombola za sudionike biciklijade, ručak, biciklističke vježbe sigurne vožnje na poligonima za najmlađe i brojni drugi sadržaji, uz pratnju Luke Bulića.

Bogat fond nagrada, bicikli i ostale praktične nagrade očekuju sudionike ove biciklijade kao i obilazak Muzeja Sv. Ivan Zelina s postavom izložbe na temu 120 godina biciklizma u Zelini.

Partneri: Hrvatski biciklistički savez, TZ grada Vrbovca i TZ grada Sveti Ivan Zelina

Pravo nastupa: Biciklisti s ispravnim biciklom, stariji od 16 godina

Prijave za sudjelovanje: On line obrazac https://forms.gle/1cRqdCzv3h24Hu946  

Rok za prijave: Redovne prijave do petka 18. rujna 2019., 16:00. Naknadne prijave biti će moguće ako će biti slobodnih mjesta. Prijavno mjesto za eventualne naknadne prijave biti će na startu biciklijade, na dan biciklijade, do 11:30.

Kotizacija: Sudjelovanje je besplatno

Mjesto okupljana i podizanje startnih paketa za prvih 200 prijavljenih putem web obrasca:
Vrbovec Trg Petra Zrinskog , do 11:00.

Start: Vrbovec, Trg Petra Zrinskog, 12:00

Cilj: Sveti Ivan Zelina,  Trg Ante Starčevića 13.00

Ruta: cca. 20 km – prilagođena je svim uzrastima i dobnim kategorijama.

Kategorije sudionika i duljina staze: Građani – 20 km

Minimalna dob sudionika: 16 godina napunjenih na dan biciklijade. Djeca mlađa od 16 godina mogu sudjelovati u biciklijadi samo uz pratnju odrasle osobe te moraju nositi zaštitnu kacigu.

Maksimalan broj sudionika: 300, biciklijada je otvorena za građanstvo, prvih 200 prijavljenih dobivaju poklon paket.

Besplatna okrjepa: Na startu biciklijade i na cilju u Sv Ivan Zelini. Ručak na cilju, besplatan za sve sudionike.

Opći uvjeti:

Svi sudionici biciklijade voze na vlastitu odgovornost. Organizator ne snosi odgovornost za djela učinjena od strane sudionika prema trećim osobama. Organizator zadržava pravo promjena uvjeta biciklijade bez prethodne najave.

U slučaju loših vremenskih prilika, biciklijada će biti odgođena o čemu će biti obavijesti putem web stranice Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Nagradni fond: 3 bicikla za sve sudionike izvlačiti će se na tomboli. Nagrada za najsporiju vožnju u kojoj mogu sudjelovati svi sudionici.

 

Izvor: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Jedna od najvećih maketa željeznice u Europi, Backo Mini Express postaje Muzej vlakića čime Zagreb među prvima u svijetu dobiva ovakvu rijetku izložbu i stalni postav s gotovo 140 vlakova u pokretu, priopćilo je novoosnovani muzej u ponedjeljak.

Najveća maketa željeznice u jugoistočnoj Europi, a peta najveća u Europi, djelo je poduzetnika Antuna Urbića Backa i njegovih suradnika te je projekt koji je gotovo 85 posto hrvatski proizvod uz pomoć domaće struke i inovacija.

“Maketu postavljenu u Gundulićevoj 4 posjećuju gotovo svi bez razlike u godinama. Muzej vlakića prostire se na dvije etaže te na više od 350 četvornih metara zatvorenog prostora s velikim bogatstvom detalja stvarnog života u gradu Zagrebu, kroz priču o željeznici”, navodi se u priopćenju.

Dodaje se kako Muzej donosi umanjenu realnost u omjeru 1:87, gdje maketom svakodnevno prometuje 140 vlakova na čak 1500 metara tračnica, od kojih su neke ukopane i do deset centimetara u pod, a neke su na visini od tri metra.

Osim vlakića postava je poznata i zbog brojnih umanjenih detalja grada Zagreba, poput sljemenske skijaške staze sa skijašima i žičarom, ili Adventa s mini klizalištem i klizačima.

Navode kako Muzej godišnje obiđe više od 20 tisuća posjetitelja. Najviše stranih gostiju dolazi iz susjednih zemalja poput Srbije i Slovenije, a iz EU najviše iz Njemačke, Austrije, Španjolske, Danske i Švedske. Od prekooceanskih gostiju najviše je onih iz SAD-a, Čilea, Japana, Koreje i Kine te Australije i Novog Zelanda.

Izvor: Hina

Prema Tutankamonovom proketstvu i Nostradamusovom proročanstvu određeno nam je da ćemo u 2019. na naslovnicama  još uvijek gledati iste njuške kriminalaca iz devedesetih.
Ili prema prokletstvu faraona Tutantuđmana.
Inače, proročanstvo vrijedi za sve „s ovih prostora“. Braća Tarabići su za Srbiju proročanstvo potvrdili.
Udarna vijest je, naime, kako je pretučen „kontroverzni poduzetnik“, a to je na ovim prostorima, već i vrapci na granama o tome lamentiraju, eufemizam za notornog kriminalca i mafijaša.

No, bilo je i lijepih vijesti. Bilo je i dražesnih internetskih performansa. Recimo, Ava Karabatić je interpretacijom kajkavske popevke toliko razgalila naciju i napaćen narod da se u kampanji za predsjednicu pjevačka ženska konkurencija mora itekako zamisliti.

Iako je ženska konkurencija imala zapažen prodor na sportskom području. Ozarena i inspirirana pobjedom nad Mađarskom – jednom od najbezveznijih ekipa druge polovice dvadesetog i dva desetljeća dvadesetprvog stoljeća – svjesno ili nesvjesno raširila je hrvatsku potkovu od Visa do Kupresa.
Ako netko misli da izrečeno nije teško sramoćenje države i institucije predsjednika, pokušajte zamisliti da, recimo, Angela Merkel nakon pobjede njemačke nogometne reprezentacije izjavi: „A što da vam kažem, presretna sam, naravno, zbog rezultata, a još više zbog Joachima i svih igrača i ponajviše zbog ovih ljudi koji su se skupili ovdje u Berlinu. Od Dortmunda do Danzinga, cijela Njemačka“
Ili da francuski predsjednik izjavi – cijela Francuska, od Pariza do Madrida.

A da se utakmica igrala u Kupresu, odbjegli „kontroverzni poduzetnik“ Mamić bi mogao podići ruke i zapjevati „ne može nam nitko ništa…“, kao nedavno u Sarajevu.
Granice su ionako iluzija.

Uz estradne nastupe i performanse političara, predsjedničkih kandidatkinja i kandidata, prodavačice mandarina i kojekakve egzibicioniste, medicinske sestre, profesori i učitelji jednostavno nisu imali izgleda da dođu u žižu zanimanja javnosti.

Vlastodršci su ponudili uvredljivih dva posto i time osigurali sve uvjete za sveopći štrajk koji se nikada neće dogoditi.

Ispod radara se nekako provlači i informacija da mizerno povećanje mirovina za mnoštvo umirovljenika znači gubitak dopunskog osiguranja. Na jednoj strani su pedesetak kuna u dobitku, a na drugoj stotinjak u gubitku.
Što u konačnici nije ništa drugo već novo, tko bi znao koje u nizu, povećanje poreza.
Lafferova krivulja je genijalno ekonomsko otkriće iz osamdesetih godina. Najjednostavnije objašnjeno, Lafferova krivulja nam pokazuje i dokazuje da veći porezi donose i veće državne prihode, ali samo do jedne točke. Ukoliko se ona prijeđe, a mi smo ju prešli već odavno, još prije nekih dvadesetak godina, veći porezi u konačnici i dugoročno neće donositi veće prihode, već rapidno manje.
Mi smo porezno iscijeđeni do apsurda. I zato rasipni vlastodršci nemaju boljih rješenja od otimanja novih pedesetak kuna već nekoliko puta opljačkanim umirovljenicima.

A šef najdomoljubnije i najdržavorornije stranke izjavio je kako im je cilj privući kvalitetne članove s pravim vještinama. Kandidati će, dakle, morati pokazati zavidne vještine u disciplinama laganja, amoralnosti, krađe, izbjegavanju poreza, raspirivanju međunacionalne mržnje, nepotizmu, mitomaniji, falsificiranju diploma, kupnji stručne spreme, baljezganju gluposti itd.
Jedan od tih i takvih perspektivnih izdanaka, neki od šefova njihove mladeži, izjavio je kako ga veseli što se mladi više odlučuju za zapošljavanje u privatnom, a ne javnom sektoru.
Kakva li je tek mladež, ako im je taj šef?

Od događanja u svijetu svakako je najzanimljiviji Brexit. Nakon silnih političkih, diplomatskih i birokratskih zavrzlama ne zna se hoće li i kada Britanija izaći iz EU, je li odluka referenduma konačna, što uopće i koga predstavlja referendum, a koga i što zastupnici, ima li bilo što u EU smisla i je li se uopće bilo što promijenilo otkako postoji.
U početku odlična ideja ( kao i jedinstvena valuta euro) danas je pretvorena samo u moćno oružje za porobljavanje malih naroda i malih ekonomija u koristi najvećih korporativnih oligarhija, a sve pod krinkom političke korektnosti, civilizirane procedure i visokih razvojnih standarda.
No, jasno nam daje do znanja da svi dogovori i ugovori vrijede sve dok odgovaraju najjačima i najmoćnijima. Sve se to, naravno, prelilo i preslikalo na mikro sustave. Politička korektnost, neovisno pravosuđe, pravedni i rigorozni porezni sustavi, najviši standardi, transparentnost, neuplitanje države u „slobodno tržište“…sve to vrijedi, osim kad ne vrijedi.

SPORT: Tjedan kvalifikacijskih utakmica. Mađare smo potukli na igralištu, a istukli na ulicama Splita. Nasrnuše na mađarske navijače kao da ih osobno predvodi Khuen Hedervary. Velšani su nam izjednačili krajem prvog poluvremena, ali su kvalifikacije i dalje dosadne gotovo kao HNL.

Vremenska prognoza: Uskoro stiže ciklona i štrajk na fakultetima. Oprez!

Najbolji hrvatski gimnastičar Tin Srbić osvajač je srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Stuttgartu. Aktualni viceprvak Europe te zlatni sa Svjetskog prvenstva u Montrealu iz 2017., svojoj je kolekciji medalja s velikih natjecanja pridodao i svjetsko srebro.

Unatoč ozljedi zadobivenoj prije nekoliko dana, Tin je bez većih grešaka odradio svoju vježbu na preči te zasluženo osvojio drugo mjesto s konačnom ocjenom 14.666.

– Srebro je ovdje oko vrata i jako, jako sam ponosan i sretan što sam iz ove situacije izvukao stvarno najbolje što sam mogao. Imao sam dobar osjećaj uoči finala, ali mislim da su me kvalifikacije psihički ispraznile. Možda ne bih bio ovoliko uzbuđen,  da ovo SP nisu bile kvalifikacije za Olimpijske igre i da ih nisam već osigurao prije samog finala. Bio sam jako miran i dobro sam se osjećao. Sva sreća, na kraju je ispalo jako dobro. – rekao je Srbić nakon dodjele medalja u dvorani u Stutgartu.

Prvo mjesto i zlatna medalja pripali su Brazilcu Arthuru Marianu (14.900), dok se iza Tina Srbića (14.666), na trećoj poziciji smjestio Rus Artur Dalalojan (14.533).

Nastup u današnjem finalu te srebrna medalja Tinu Srbiću osigurali su vizu za Olimpijske igre u Tokiju sljedeće godine. Tinu će se u Tokiju pridružiti i Ana Đerek, što je i potvrđeno po završetku natjecanja na svjetskoj smotri.

– Evo, jedno 18 godina sanjam da izborim nastup na Olimpijskim igrama… Uspio sam. Sada je i potvrđeno da sam to ostvario i to je konačno. Ne znam što bih rekao. Jedva čekam! Sad već poslije ovoga kreću i pripreme za Olimpijske igre u dogovoru s trenerom. Stvarno sam jako sretan i uzbuđen zbog toga svega. – nije krio oduševljenje Tin Srbić.

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close