Featured

 

Posljednjih dana medijsko prostranstvo doslovce je uzavrelo od prepucavanja na temu ustaše – partizani (ili pak Hrvati – Srbi?). Ništa novo pod suncem, čak sam se i ja već za  25 godina navikla i izgubila nadu da će to pitanje za mog života biti napokon riješeno.

Doduše za mene to i nije nekakva nepoznanica jer kako sam već bila pisala, u Hrvatsku sam došla prije 25 godina iz Sovjetskog Saveza (pokoj mu duši), a da stvar bude bolja „po nacionalnosti“ sam mješanac, odnosno tata mi je rodom iz grada koje se nalazi na obali poznate ruske rijeke Volga, a mamino rodoslovlje seže u slavne dane zaporoških kozaka. Odrasla sam u multinacionalnoj Odessi, gdje je definicija „odessit“ istovjetna nacionalnosti, državljanstvu, vjeroispovijesti, rasnoj pripadnosti i seksualnoj orijentaciji.

“Moja” Odessa

Recimo, u mojoj Odessi koja se teritorijalno nalazi u Ukrajini donedavna još nikomu nije padalo na pamet pitati „koje si nacionalnosti“, a danas je država podijeljena na Ukrajince i sve ostale. Situacija u Rusiji je još zanimljivija. Tamo je podjela na potomke crvenih i bijelih. Nakon raspada Sovjetskog Saveza kod „Novih Rusa“ krenula je moda za aristokratski pedigre. Onaj tko nije uspio pronaći na genealoškom stablu neku plemićku grančicu ili barem listić, naručivali su kod „stručnjaka“ krivotvorena drvca. Potomci radnika i seljaka preko noći su se preobrazili u „vaše visosti“ na veliko iznenađenje potomaka pravih aristokrata koji su tu lakrdijašku komediju promatrali iz Pariza ili Londona. Uistinu jao svijetu kad „rob postane gospodin ili sluškinja zauzme mjesto svoje gospođe“.  

Ova pojava nametnula je pitanje: koja je zapravo osobna zasluga pojedinca da je rođen u bogatoj, odnosno plemićkoj obitelji? Zar itko može na to utjecati? Ili još bolje. Obzirom da sam “mješanac”, ponekad od Velikih Hrvata čujem optužbe da nemam izgrađen „etnički identitet“. Pri čemu svatko od najgorljivijih zagovornika nacionalne svijesti podrazumijeva da moram izgraditi baš taj identitet koji ON smatra ispravnim. Pa se pitam kojeg bi se dijela svoje obitelji morala odreći, da zadovoljim šovinističke ideje nekih nacional-patriota? Tko je svojom voljom izabrao da bude rođen kao Hrvat, Rus ili Ukrajinac?

Volim i poštujem sve tri kulture, tradiciju i nacionalnu baštinu – rusku, ukrajinsku i hrvatsku ali po svojoj etničkoj pripadnosti pridržavam se one Biblijske: „Nema tu više ni Židova, ni Grka…“

“Ustaše-partizani”

Iz te pozicije s izvjesnom dozom skepticizma pratila sam diskusiju na temu ustaše-partizani na predstavljanju knjige Slavka Goldštajna u Novinarskom domu dok moju pažnju nisam privukla rečenica: „Nacionalizam je jednako ograničenost“. No, ja bih rekla – primitivizam.

Sasvim je razumljivo kad čovjek voli svoju kulturu i tradiciju ali uopće nije u redu kad on misli da je njegova kultura i nacionalna pripadnost za poredak vrijednija od susjedove. Ovdje, po mom mišljenju, treba itekako razlikovati pojmove država, zemlja i domovina. Država je politički pojam odnosno organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom koji može biti danas onakav, a sutra onakav. Zemlja je više zemljopisni pojam unutar međunarodno priznatih granica. A Domovina je opširan pojam koji uključuje jezik kulturu, tradiciju, odnosno samoidentifikaciju pojedinca unutar nacionalnog sustava. Prema tome između nacionalista i domoljuba je vrlo velika razlika. U osnove patriotizma ugrađena je ljubav prema domovini, a u osnovu nacionalizma – prema vlastitoj naciji i ako nacionalizam provocira raspad države, to patriotizam učvršćuje zajedničke temelje svake države.

Kozmopoliti-građani svijeta 

Sigurno vam je zapelo za oko da Hrvati i Ukrajinci se dijele na Velike, male i one ostale, a Rusi prema socijalnim „kastama“. Ništa čudno, jer nacionalizam je kao pozitivna pojava  nastao u njedrima imperija gdje interesi manjih etničkih grupa su potiskivani zbog opstanka velikodržavnih interesa. Međutim, istinski državotvorna nacija nakon uspostave neovisnosti ima obavezu prema svim građanima da suzbija nacionalizam koji sada dobiva negativnu konotaciju i daje naglasak na patriotizam kao ujedinjavajuću sastavnicu cijelog društva.

Osim toga postoji i pojam kozmopolitizam prema kojem prosvijećen čovjek uspostavlja odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice. To je stav prema kojemu su svi ljudi prije svega “građani svijeta”, a ne pripadnici različitih grupa poput lokalnih, regionalnih, nacionalnih i drugih zajednica.

Voli samo “svoju” naciju (podijeli pa vladaj)

Razlika između zagovaratelja „etničkog identiteta“ i „građanina svijeta“ je upravo ta da prvi voli samo „svoju“ naciju, odnosno samo one nacije kojima on osobno priznaje pravo na postojanje, a drugi se ne opterećuje jednom ili nekolicinom nacija, prihvaćajući u svakoj najbolje i odbacujući najgore. Osim toga,  ako mi netko pokaže čistokrvnog pripadnika jedne nacije, predložit ću ga za Guinessovu knjigu rekorda jer vjerujem da je teško pronaći čovjeka čijim žilama ne kola cijeli nacionalni koktel.

Bit će da se radi o spretnoj manipulaciji pripadnicima nacije po principu „podijeli i vladaj“ jer primitivnim umovima je puno lakše manipulirati nego osobama koji su sposobni razmišljati samostalno i analizirati informaciju. Baš zbog toga tvrdim da je nacionalizam jednak primitivizmu. Ako čovjek nema ništa vrijednije i značajnije  životu od pripadnosti nekoj naciji, ja ga iskreno žalim.

Featured

U Uredu gradonačelnika Metkovića, u petak je potpredsjednik Vlade RH i dosadašnji gradonačelnik Metkovića Božo Petrov svojoj zamjenici Katarini Ujdur predao vođenje Grada.

Premda će Katarina Ujdur službeno nositi naziv zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika, Metkovćani će je iz praktičnih razloga ubuduće nazivati gradonačelnicom, donosi portal metkovic.hr

Featured

Na podnevnoj presici mandatara nove Vlade Tihomira Oreškovića novinarima je uoči njegova obraćanja podijeljen popis predloženih ministara. Podsjetimo, Most je tijekom pregovora za formiranje Vlade tražio šest resora u kojima, po njihovu mišljenju, vladaju najveći problemi.

Riječ je o ministarstvima unutarnjih poslova, gospodarstva, uprave, pravosuđa, poljoprivrede i zaštite okoliša. Najviše je rasprave bilo oko MUP-a, no na koncu su HDZ i Domoljubna koalicija ipak prepustili stranci Bože Petrova to njima atraktivno ministarstvo.

Na materijalima podijeljenima na današnjoj presici čak uopće nije bio naveden kandidat za ministra MUP-a, no glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja za Telegram je potvrdio da je bila riječ tek o pogreški.

Donosimo vam popis Mostovih kandidata za ministre te njihove kratke životopise.

Ministarstvo unutranjih poslova – Vlaho Orepić

Vlaho Orepić
VLAHO OREPIĆ

Prvi zapovjednik Ratne luke u Pločama, imenovan još 1991. godine. Predsjednik je Udruge građana “Škanj”, a javnosti je postao poznat tijekom svoje višegodišnje borbe protiv gradnje termoelektrane u Pločama. S Božom Petrovom surađuje od referenduma o gradnji TE u Pločama, održanog početkom 2015., na kojem su građani odbili gradnju tog objekta.

Orepića je angažman protiv TE Ploče doveo u izravan sukob s Josipom Jurčevićem, direktorom tvrtke Luka Ploče energija d.o.o., iznimno bliskim sTomislavom Karamarkom i Milijanom Brkićem iz vremena dok su surađivali u SOA-i. Kao šef kadrovske službe Jurčević je bio ključna osoba za kadroviranje u SOA-i koje je često bilo proglašavano sumnjivim, no služba se pravdala svojim specifičnim potrebama.

Bliskost s Brkićem isplivala je na vidjelo tijekom imenovanja savjetnika u uredu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, kada je Jurčević bio jedan od kandidata za mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost. Brkić ga je u tome podržavao, no predsjednica je izabrala Josipa Buljevića, kojeg je danas Orešković istaknuo kao kandidata za novog ministra obrane. On je imao nešto veću podršku Tomislava Karamarka.

Orepić je u više navrata vrlo oštro kritizirao namjere Jurčevićeve tvrtke, a zbog javne osude što ju je on doživio kao sramoćenje, Ivan Pavlović, direktor Luke Ploče ga je i tužio.

Ministarstvo uprave – Dubravka Jurlina Alibegović

Dubravka Jurlina Alibegović
DUBRAVKA JURLINA ALIBEGOVIĆ

Ravnateljica Ekonomskog instituta i bivša zamjenica ministra znanosti i tehnologije u Račanovoj Vladi. Na mjestu ravnateljice Ekonomskog instituta nasljedila je Sandru Švaljek. Doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine.

Ministarstvo poljoprivrede – Davor Romić

Davor Romić
DAVOR ROMIĆ

Bivši dekan Agronomskog fakulteta. Doktorirao je 1994., a od 1982. je zaposlen na Agronomskom fakultetu, prvo kao stručni suradnik, da bi 2009. psstao redoviti profesor. Član je odbora za geokemiju HAZU-a. Kao član istraživačkoga tima proveo je šest mjeseci (1985) na međunarodnome projektu Horo-Aleltu u Etiopiji.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – Slaven Dobrović

Slaven Dobrović
SLAVEN DOBROVIĆ

Član Nacionalnog vijeća Mosta, Dobrović je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U svom se znanstvenom radu posebno bavi vodama, naročito razvojem i primjenom ekološki zasnovanih sustava gospodarenja vodama. Dobrović i supruga imaju sedmero djece.

Ministarstvo pravosuđa – Ante Šprlje

Ante Šprlje 

                                ANTE ŠPRLJE 

Šprlje je iz Metkovića, (36), sudac, izabran je za ministra pravosuđa ispred zagrebačkog odvjetnika Jure Martinovića. Nakon što se njegovo ime još prije nekoliko dana pojavilo među mogućim kandidatima za mjesto ministra, iz pravosudnih krugova mogle su se čuti kritike da nema dovoljno iskustva u pravosuđu, doznao je Telegram. Naime, Šprlje je sudac tek tri godine.

Ministarstvo gospodarstva – Tomislav Panenić

Tomislav Panenić
TOMISLAV PANENIĆ

Načelnik Općine Tompojevci, istaknuo se povlačenjem više milijuna kuna iz EU fondova; uveo je LED rasvjetu i bežični internet u općinu. Godine 2013. u prvom krugu lokalnih izbora pobijedio je dotadašnjeg HDZ-ova kandidata.

Ministrica socijalne politike Bernardic Juretić

Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije

Bernardica Juretić

                                    BERNARDICA JURETIĆ 

Magistra psihologije iz Italije, bivša časna sestra i voditeljica ljudskih resursa u IGH samo je dio osebujnog životopisa Bernardice Juretić, kandidatkinje za novu ministricu socijalne politike i mladih koja će svoju dužnost preuzeti nakon što nova Vlada sutra bude potvrđena u Saboru. Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije. Mediji su svojevremeno pisali da je Juretić napustila samostan zbog ljubavi, ali ona je to odlučno negirala. Ipak, od odlaska iz samostana nije bila u duljoj vezi. “Otkad sam izašla iz samostana, bila sam samo u jednoj kraćoj vezi, koja je propala. Shvatila sam da to nije ono što sam tražila i prekinula sam jer mi je bolje biti sama nego nesretna. I dalje vjerujem u ljubav, ali nisam zaljubljive naravi”, zaključila je Juretić intervju 2012. za Gloriju.

Rođena u okolici Omiša završila je srednju medicinsku školu u Dubrovniku. Obrazovanje je nastavila u Italiji na sveučilištu Pontificia Salesiana u Rimu. Magistrirala je na temu “Oboljeli od AIDS-a s psihološkog gledišta”. “Morala sam direktno raditi s oboljelima u tada prvoj kući za oboljele od AIDS-a u Italiji i jednoj od prvih u Europi. Završila sam i tečaj edukacije pri talijanskom Caritasu za rad s oboljelima o AIDS-u. To je bilo jedno, iako teško, lijepo iskustvo i ljudski i profesionalno”, rekla je Juretić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

L

Zaredila se u 21. godini, u rimokatoličkom crkvenom redu osnovanom u 19. stoljeću u Italiji. Početkom 90-ih postala je “prvo lice” borbe protiv zlouporaba droga, a s 27 godina napustila samostan, nakon kako je sama rekla: “Dugog razmišljanja”.  “Bila sam preopterećena poslom i nisam više mogla izdržati život na dva kolosijeka. Posla s ovisnicima bilo je sve više i više, a imala sam i brojne samostanske obaveze. Na kraju sam počela razmišljati kome sam potrebnija i zaključila da su to ovisnici. No, odluku nisam donijela preko noći”, objasnila je 2012. godine za Gloriju.

Prva je u Hrvatskoj osnovala komune za liječenje ovisnika o drogama osnovavši četiri komune, u Cisti Velikoj, Ivanovcu kod Okučana, u Paučju i na Čiovu, kroz koje je prošlo oko dvije tisuće ovisnika. “Svake godine između 30 i 40 ovisnika uspješno završi program koji traje dvije godine. Međutim, ima onih koji nisu uspjeli završiti program, ali apstiniraju i dobro su. Pratimo sudbine naših bivših štićenika, ali sve ih je više”, rekla je Juretić za Nacional 2003., godine.

Preuzela je Vladin ured za suzbijanje zloporaba opojnih droga, dolaskom Ive Sanadera na vlast. Nakon nešto više od četiri godine 2008., napustila je posao u Vladi.“Svatko u jednom trenutku osjeti da mora promijeniti mjesto posla, pa sam tako i ja odlučila postupiti. Zezam se kako sam napokon odlučila skinuti se s droge. No sigurno je da je mojoj odluci pridonijela i činjenica da nije bilo dovoljno političke volje, ali i sporosti Vlade oko donošenja odluke da moj ured, kojem sam bila predstojnica, ima veće ovlasti u borbi protiv droge. Time sam bila nezadovoljna, a kako nikakvih promjena nije bilo, odlučila sam otići”, ispričala je 2008. godine Juretić u razgovoru za Jutarnji. Iz Vladinog ured otišla je u IGH na mjesto voditeljice ljudskih resursa na poziv Jure Radića. Nakon nekoliko godina napustila je IGH i vratila se svojoj strasti, pomaganju ovisnicima.

 

Featured

TRANSPARENCY INTERNATIONAL HRVATSKA, POTVRDIO JE DA SE RADI O SUSPEKTNOJ PRODAJI DIONICA.

NA POTEZU JE „DRUG CVITAN“ KOJEGA BI OVA AFERA OD 10 MILIJUNA EURA TREBALA ZANIMATI PUNO VIŠE OD SASLUŠAVANJA ZASTUPNIKA NOVOGA SABORA, ZBOG SUMNJE NA KORUPCIJU.

OVA AFERA IMA 10 MILIJUNA EURA RAZLOGA VIŠE

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) oglasio je prodaju 0,6 posto dionica Hrvatskog telekoma putem javne dražbe, koja će se održati 7. prosinca na Zagrebačkoj burzi. Ono što u pozivu na dražbu ne piše – je notorna činjenica, da bi kupci dionica HT-a u ovo zimsko vrijeme mogli biti – dobrano nasanjkani – pao snijeg ili ne!   

Na dražbi je ponuđeno deset paketa po 50 tisuća dionica HT-a, tj. ukupno 500 tisuća dionica, koje čine 0,6 posto od ukupnog broja izdanih. Početna cijena za svaki pojedini paket iznosi 7,125 milijuna kuna, a na dražbi će se prodavati s varijabilnim završetkom, pri čemu dražbovni korak iznosi 25 tisuća kuna. U pozivu CERP-a stoji kako se pojedinačni paketi dionica prodaju po načelu „sve ili ništa“.

No, kako je i država dioničar 1,78 posto dionica HT-a, prodajom je moguće da se kupci „poskliznu“ kupnjom – bude li Društvo „Potrošač“ „izbilo“ svojih 150 milijuna kuna HT-u, samo osnovne potražnje u sporu s njim. Tada će dionice imati vrijednost grudice.

U slučaju da Županijski sud potvrdi županijsku presudu, a kako mu je naložio Vrhovni sud, HT bi mogao biti dobrano uzdrman iznosom od 150 milijuna kuna, tj. isplatom odštete 42 tisuće potročača izbilo minimalno svojih 150 milijuna kuna vrijednosti HT-a, što je samo osnovni iznos potražnje u sporu s HT-om zbog „nezakonite radnje u povodu pretplate“, a što je, uostalom i sam HT priznao u svom prospektu. U tom bi slučaju vrijednost dionica koje se sada nude – višestruko pala.

Povodom javne dražbe CERP-a o prodaji suspektnih dionica oglasilo se i Društvo „Potrošač“, obavještavajući zainteresirane za kupnju dionica, da bi im vrijednost itekako mogla pasti. Zato se vjerojatno i prodaju ad hoc donesenom odlukom o prodaji, kako bi se HT riješio utega i zaradio, a kupci u dogledno vrijeme – izgubili.

Naime, Društvo „Potrošač“ priopćilo je putem medija, koje je potpisao njegov dopredsjednik mr. Ilija Rkman, da je Vrhovni sud 26.11. ove godine prihvatio reviziju Društva „Potrošač“ u predmetu „telefonske pretplate“, a koja je vraćena na ponovno suđenje na Županijski sud.

Tako će navedene dionice biti ponuđene kupcima, koje nitko nije obavijestio, što se moralo napraviti temeljem Zakona o zaštiti potrošača, da zainteresirani za HT dionice kupuju „grudu snijega“.

Odlukom Vrhovnog suda i dalje je na snazi prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zagrebu u korist „Potrošača“, kojom je utvrđen djelomično ništavnim članak 2. Ugovora o koncesiji, a koji se odnosi na tzv. „pretplatu“ i 42 tisuće identičnih zahtijeva Općinskom državnom odvjetništvu, kako bi se „mirno“ riješio predmet u svezi povrata pretplaćene pretplate HT-ovih korisnika.

Da stvar bude bolja, HT-u je „netko nepoznat“ „prijateljski“ sugerirao kako bi žalba „Potrošača“ mogla biti usvojena, pa je opet „netko“ donio odluku da se na brzinu riješe dionica, jer sudska trakavica u sporu između HT-a i „Potrošača“ od 2007., godine iznosi 150 milijuna kuna, u doba podnošenja tužbe, kada je HT imao približno milijun i 350 tisuća korisnika. Ovom iznosu nisu pripisane kamate, koje bi mogle još više srozati cijenu dionica, a niti Bajića prije, niti Cvitana kasnije, očito nije zanimala, niti zanima, moguća korupcija u ovom slučaju. No sigurno je jedno – zanimat će Europsko Povjerenstvo za zaštitu potrošača.

Revizorska kuća ERNST&yong je u revizorskom izvještaju 07.02.2011. godine navela da ishod ovih tužbi može imati značajan utjecaj na HT, ali da nisu izvršena rezerviranja.

Svi obaviješteni – čuju, al’ ne haju… 

„Potrošač“ je o navedenim činjenicama obavijestio HANFU, Zagrebačku burzu, DUUDI, CERP, ali do završetka teksta nitko od navedenih nije reagirao na njegovu obavijest, iako su prema Zakonu u zaštiti potrošača trebali obavijestiti potencijalne kupce o možebitnim posljedicama o kupnji dionica, kako je potvrdio i u svom godišnjem izvještaju i sam Hrvatski telekom i revizorska kuća ERNST&yong.

Tehnička vlada odnosno premijer Zoran Milanović, kao i sama predsjednica nisu se udostojali odgovoriti na upit, a Ministarstvo financija nas je uputilo na CERP, kao i HT-ov Odjel za korporativne komunikacije – opet na prodavatelja, odnosno nesretni CERP. „Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno predlagatelju“, stoji u priopćenju HT-a.

A tko onda u ovoj državi donosi odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, ako nije Ministarstvo financija ili vlada?

Kako su na upite odgovorili tek Ministarstvo financija i HT, a iz njih se nije moglo ništa saznati, kome se tako žuri prodati dionice, zašto, tko je donio odluku o ad hoc prodaji, te mogućem oštećenju državnog proračuna, kao i hoće li obustaviti prodaju, jer je i država dioničar HT-a, pa bi presudom u korist „Potrošača“ i ona izgubila novac. Jedini koji se oglasio i pozvao vladu da podastre sve informacije o prodaji HT dionica je Transparency International Hrvatska.

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajom“, rekao je dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora Transparency Internationala Hrvatska.

Ali uzalud pozivi, zahtjevi za objašnjenjem, da se građanima objasni zašto se baš sada prodaju njihove dionice, kada je mogućnost da društvo Potrošač „olakša“ HT za najmanje 150 milijuna kuna bez kamata – te kako ovo uopće nije dobar poklon za Božić – očito ne zanima nikoga tko je odgovoran za prodaju kontaminiranih dionica.

Prođe li ova prodaja dionica – uspješno po HT, neuspješno po kupce. svu malverzaciju pokriti će prvi snijeg i činit će se čisto kao snijeg. Nasanjkani kupci, ujedno poskliznuti kupnjom suspektnih dionica, završiti će s traumom otvorenog prijeloma džepa i otopljenom grudom snijega u njemu.

Pa koliko god koštalo da koštalo, i ako je i od države koju kao volimo više od matere, očito i više od Kralj’ce ‘rvata, tj. predsjednice koja se ne zamara nebitnim slučajevima poput ovog koja zakida građane, a ona njihova “ledena kraljica”… “Vi ste moji”, reče ona u izbornoj noći. A čija je ona? – kada je ne zanima što joj se u državi događa?

Možda bi novu vladu mogli zanimati pregovori, možda bi mogla postići bolju cijenu? Možda bi se mogla i konstituirati?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom ove činjenice, moglo bi se posumnjati da su možda neke osobe u HT-u, budzašto nagovorile za sada NN osobe u Vladi i CERP-u, da iza leđa Milanoviću i Lalovcu puste u prodaju dionice HT-a u doba bezvlađa. Sve te likove mogao bi, možda jel, i ako. brzo razotrkriti Cvitan – ako ga uopće zanima malo raditi i baviti se svojim poslom, kao i njegove službenike, te bi se moglo saznati kome je u interesu tako brza prodaja “obiteljskog srebra”.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
to predsjednica

UPIT PREDSJEDNICI RH GOSPOĐI KOLINDI GRABAR KITAROVIĆ

Poštovana,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog Telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoćete li Vi kao predsjednica, poduzeti konkretne aktivnosti, a koje su u Vašoj jurisdikciji, u cilju zaštite interesa Hrvatske države i ad hoc donesene odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, baš u ovo vrijeme?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa. Slijedom ove činjenice, s pravom postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche Telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom u vrijeme tehničke vlade.

Imate li Vi, kao predsjednica, saznanja tko je donio odluku o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno državnih udjela u HT-u i zašto se baš prodaje u vrijeme kada Hrvatska ima tek tehničku vladu?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

 

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
 glasnogovornica@mfin.hr,  sabor

UPIT ZA MINISTRA FINANCIJA GOSPODINA BORISA LALOVCA

UPIT ZA PREMIJERA GOSPODINA ZORANA MILANOVIĆA

Poštovani,

Slijedom prodaje dionica HT-a, putem javne dražbe, a koja će se održati 7.12. ove godine, koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), a kojem je i država dioničar, molimo vas da nam odgovorite tko je i kada donio odluku o prodaji 0,6 posto dionica HT-a? Zašto je toliko hitna prodaja dionica, u doba tehničke vlade, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke za državu I u vrijeme konstituiranja nove?

Deutsche Telekom, odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, su 2005., godine kažnjene s 95 milijuna dolara, zbog dokazanih koruptivnih radnji u navedenim zemljama (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), a koje su uplatile američkom Ministarstvu pravosuđa, kako bi izbjegle tužbu, u nagodbi.

Slijedom ove činjenice i ad hoc donesenom odlukom o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno HT dionica, u vrijeme kada nije konstituirana nova vlada, može se smatrati suspektnom, kao što postoji sumnja na moguće oštećenje državnog proračuna Republike Hrvatske, ovom prodajom.

Slijedom svega navedenog molimo vas da nam prokomentirate zašto je CERP sada oglasio prodaju, zašto se žuri sa prodajom državnih dionica HT-a?

Molimo Vas za komentar i odgovor kao pojašnjenje o prodaji HT dionica, zbog plasmana teksta, u što je moguće kraćem roku.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
to:pr@t.ht.hr
Dec 3 (2 days ago)
UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovani,

Molimo Vas da nam prokomentirate prodaju dionica HT-a na Zagrebačkoj burzi, a koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), putem javne dražbe koja će se održati 7.12. ove godine.

Jeste li kao tvrtka sudjelovali u odluci o prodaji, te kada je dogovorena prodaja državnih dionica, tko je sve sudjelovao u odluci o prodaji, i zašto je ona “tako hitna”, u vrijeme kada Hrvatska ima tehničku vladu, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke po RH?

Republika Hrvatska jedna je od dioničara HT-a, te se ovom prodajom smatra kako država i HT prodaju u vrijeme tehničke vlade “obiteljsko srebro”.

Deutsche telekom je 2005., godine “kažnjen” s 95 milijuna dolara, a koje je uplatio američkom Ministarstvu pravosuđa, zbog dokazanih koruptivnih radnji njegovih tvrtki kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), u nagodbi s američkim vlastima, kako bi izbjegao tužbu.

Slijedom ove činjenice, molimo Vas da nam pojasnite i prokomentirate ovu prodaju dionica HT-a, a kojem je i država dioničar, kao i mogućem oštećenju državnog proračuna, ovom prodajom.

Molimo Vas za što hitniji odgovor, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

From: PR T-HT [mailto:PR@t.ht.hr]
Sent: Friday, December 04, 2015 9:07 AM
To: ‘Objektiv’
Subject: RE: UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovana gđo Milas,

zahvaljujemo na Vašem upitu i u nastavku šaljemo odgovor:

„Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno prodavatelju.“

Srdačan pozdrav,

Odjel za korporativne komunikacije

Hrvatski Telekom

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gđo Budimir,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoće li TIH, reagirati na ovu prodaju, barem objavom i poduzeti neke aktivnosti u vezi ovoga slučaja? Upit smo poslali i predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, kao i tehničkoj vladi, i upravi HT-a. Stoga Vas lijepo molimo za komentar ovoga slučaja, o prodaji “obiteljskog srebra”, dok vlada nije konstituirana.

Znajući da je Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, kažnjene zbog koruptivnih radnji u iznosu od 95 milijuna dolara, pa slijedom toga postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom, u vrijeme tehničke vlade.

Deutsche telekom je 2005., godine u navedenim zemljama, dokazano, korumpirao određene institucije i ljude, što je otkrio američki Ured za pranje novca, te kako bi izbjegao tužbu, platio je navedenu kaznu u nagodbi, američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom navedenog, hoće li Transparency intervenirati ili se barem osvrnuti na ovaj slučaj, te upoznati javnost s mogućim oštećenjem državnog proračuna, te zašto baš sada ide prodaja HT dionica, kojem je dioničar i država?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gospođo Milas,

evo odgovora, na Vaš upit- odgovara dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a:

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajomdr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a

mr.scDavorka Budimir, predsjednica

Transparency International Croatia

 

Featured

Turska već mjesecima velik broj sirijskih izbjeglica koji službeno dolaze na njezinu granicu po kratkom postupku izgoni u njihovu ratom zahvaćenu zemlju i tako ih prisiljava da okušaju sreću ilegalno, s krijumčarima, upozorio je u ponedjeljak Human Rights Watch (HRW).

“Zbog zatvaranja turske granice trudnice, djeca, starci i bolesnici u bijegu od ratnih strahota u Siriji moraju prkositi graničarima”, izrazio je žaljenje član te nevladine organizacije Gerry Simpson koji je zabilježio 51 iskaz sirijskih izbjeglica.

“Turska je sve dosad velikodušno primala Sirijce i s punim pravom osigurava svoju granicu, ali tražitelje azila ne smije vraćati u ratom zahvaćeno područje”, dodao je Simpson.

Od početka građanskog rata 2011., režim islamsko-konzervativnog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, starog protivnika sirijskog predsjednika Bašara al Asada, širom je otvorio vrata izbjeglicama i danas se službeno skrbi za više od 2,2 milijuna njih, ali im ne dodjeljuje izbjeglički status ni politički azil.

Turska, koju saveznici odavno optužuju da ne čini dovoljno kako bi zaustavila priljev novih džihadista u skupinu Islamsku državu (IS) preko svog teritorija, prije nekoliko mjeseci je pojačala svoje granične kontrole.

Featured

Eksplozija i pad ruskog Airbusa iznad Sinaja pobudio je opravdane sumnje da je avion raznesen bombom koju su u njega postavili teroristi. Brojne aviokompanije u panici su, zabrinuti za sigurnost putnika.

Vjeruje se kako je razina sigurnosti na aerodromima niska u svim zemljama u kojima djeluje ISIS, ali i nekim od susjednim zemljama.

Na popisu nesigurnih aerodroma nalaze se oni u Maroku, Alžiru, Tunisu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji te Turskoj, piše Daily Mail.

Što se tiče ruskog Airbusa i istrage koja se trenutno provodi, vjeruje se da je bombu u ruski avion unio djelatnik aerodroma koji ju je spremio u prtljagu. Britanci turiste upozoravaju da neke zemlje imaju “kulturološki problem” s obukom i motivacijom sigurnosnog osoblja.

“Nije riječ samo o Egipćanima. Vjerojatno će biti sve više zemalja koje će smatrati da sigurnost leži u instalaciji novih uređaja i pisanju uputa za njihovo korištenje”, upozorio je Philip Hammond.

Featured

Izbori su praznik demokracije, ako jesu, ono poslije izbora nije. U Hrvatskoj zasigurno, ne, a niti će biti. Demokracija ovdje teško raste i prima se, valjda ni sto godina za to ne bi bilo dovoljno.

Nije neka tajna a ni veliki napor uma shvatiti, da se Predsjednica – sama je naša sreća što ovlasti na Pantovčaku nema – htjela umiješati u izborni rasplet. To što bi to bilo izvan ustavnih ovlasti, odnosno nepoštivanje ustavnih odredbi, a koga briga, Ustav se ionako poštuje zbrda-zdola. Glavno je da stranka u kojoj je gospođa predsjednica izrasla i otišla u svijet, ostane na vlasti. Za to se ne biraju sredstva, i za taj uzvišeni cilj, sva su sredstva dozvoljena. No, relativna pobjeda stranke ‘zna se’ bila je toliko beznačajna – pet izbornih jedinica SDP-u i pet HDZ-u – da je plan propao još istog trenutka kad je Državno izborno povjerenstvo objavilo privremene rezultate. I ostalo je na tome, da je Predsjednica potpuno nepromišljeno i neodgovorno – što rade ti savjetnici, ako sama ne zna što radi? – čestitala relativnom pobjedniku.

Ali, kad ne može  Predsjednica, hoće Crkva! Na Kaptolu su se silno uznemirili na mogućnost još jednog mandata lijeve vlade pa su se odlučili na akciju. To što je ona protivna rezultatima izbora, zakonima države u koju se kunu – mi Hrvati – kao i zdravom razumu i životu, a koga je za to briga. Pa, majka Crkva valjda zna najbolje! Dakle, kako je MOST nezavisnih lista postao, svojim velikim uspjehom na ovim izborima, jako važan, možda i presudan za formiranje nove vlade, a time i vlasti, s Kaptola su krenuli frontalno na njih. S obzirom da je Most platforma, a ne politička stranka ni jedna opcija za sada nije dovoljno snažna da povuče na svoju stranu svih devetnaest zastupnika. Mišljenja koja su se mogla čuti još u izbornoj noći, da Mostu prijeti raskol, a time i raspad, kako vrijeme trgovanja ide, sve su realnija. Crkva će tome dati dostojan obol, sve da bi spasila ‘zna se’.

I tako, unatoč tome što se slažu oko nekih stvari, sve je jači sukob među članovima  MOST-a oko toga kako bi zapravo uopće trebali pregovarati sa strankama, a stječe se dojam kako je uspjeh najviše iznenadio njih same.

Hrvatska je tako često na repu Europe, s najprogresivnijim zakonima navodno, ali s najnazadnijom praksom sigurno. U Francuskoj, najvećoj katoličkoj zemlji Europe, posve je nemoguće i nezamislivo uopće da se Crkva, od najviših instanci do onih najnižih, miješa u svjetovni život, a pogotovo ne u politiku. Lijevi ili desni, manjinska vlada ili kohabitacija, kako god izbori dali. Crkva nema što tražiti ni raditi izvan sakristija. I u Njemačkoj je isto tako, koja doduše nije katolička nego protestantska, ali Crkvi se uvijek zna mjesto. Ako su nam uzor nekadašnje socijalističke zemlje, a danas najradikalnije zaostale članice EU, nećemo daleko dogurati, samo u propast.

Pa bi se tako sasvim realno moglo dogoditi, da voljom Crkve, imamo vlast koju birali nismo, koju ne želi prilična većina građana i koje je svima pun kufer. Premijera u šefu ‘zna se’ stranke, čovjeka koji je u politici više policajac nego političar, koji ne zna složiti tri suvisle rečenice, zapamtiti glavne dijelove programa stranke koju vodi, koji nije odmakao dalje od crvenih i crnih, ali koji bi baš onako kako su njegovi prethodnici odlazili iz stranke, i sâm trebao otići iz nje. A, ne, stranka ‘zna se’ bit će spašena, prisilom i nasiljem, a neželjeni čovjek i izborni gubitnik, bit će premijer.

I to samo znači, da izbori nisu festival demokracije, nego lakrdija i izigravanje zakona i prava, da MOST nije osvježenje, da nema reformi, mladih ljudi, nikakvog razvitka. Nego u 21. stoljeću, svi mi napredujemo u 19. stoljeće. Ipak, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, i svjetovnu i crkvenu.

 

Featured

Hrvatska je dobila svoj 9/11 – doduše preokrenutog datuma, ali je katastrofa po dvije najveće stranke slična tragediji rušenja blizanaca. Samo stranke osjećaju ovo rušenje, dok birači ne misle da su pogriješili. I HDZ i SDP su se urušili poput američkih blizanaca – u roku od par sati, do temelja. Ono što nacija nije čula, jest, koliko su dvije stranke dobile glasova, bez koalicijskih partnera. Ali to vjerojatno nećemo nikad niti čuti.  

Tomislav Karamarko i HDZ

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko u izbornoj se noći, sa zakašnjenjem od oko sat vremena obratio “navijačima” HDZ-a u svom stožeru, ujedno i naciji, nakon konzultacija sa svojim savjetnicima i koalicijskim partnerima – da je HDZ pobijedio. Istina je malo drugačija. SDP je izgubio sa svojom koalicijom, no niti HDZ nije pobijedio. Jutro poslije, donijelo je još poražavajuće službene rezultate, imajući na umu da je HDZ uzeo i glasove dijaspore.
MOST kao trojanski konj
MOST je sve zakomplicirao i postao trojanski konj dvije velike stranke. Niti jedna stranka ne može, niti mora tražiti “kuršlus” van sebe same. Birači nikome, ma kako se god on zvao, ne opraštaju deložacije, suspektne kredite, banke, švicarske franke, satrano pravosuđe koje je postalo najveća nakarada ovoga društva, raznorazne uhljebe, što političke, što one druge, namete i socijalnu neosjetljivost prošle vlade. Obje stranke su tokom godina uništile malog čovjeka, zaboravljajući da na njemu mirno žive svi uhljebi, da je politika odgovorna narodu, ma koliko god ona željela biti iznad njega. “Možeš koliko hoćeš, ali ne dokle hoćeš”, stara je uzrečica, koju su vladajući u obje stranke zaboravili. I dobili su što su zaslužili. Onaj tko ne sluša i ne radi u korist svog naroda, neće više biti na vlasti. Narod ga diže i spušta. Nikako shvatiti da prepotentnost i javašluk, onih koji rade na dobrobiti pojedinaca, uništavajući malog čovjeka, više ne prolaze u narodu. I tako su birači odlučili pravdu sami podijeliti na izborima a konačan rezultat je – nećemo vas, iznevjerili ste povjerenje nacije, malih ljudi, pa tako niti jedna velika stranka nije dobila potreban broj glasova za pobjedu. Narod je odlučio, a političari neka se koprcaju. To su tražili i dobili. No, ukoliko slijedeća vlada, koalicija neće raditi i zaštiti malog čovjeka – očekuju nas vrlo brzo novi izbori. Sve stane u jednu rečenicu: Promijenila su se vremena, kada su birači trpjeli i šutjeli. Ovo svima valja upamtiti. Genetska greška je što Hrvati dugo pamte.
Predsjednica zbrzala i stavila kamen oko vrata
Da je bilo tko u vlasti radio godinama unazad, po pravdi – pobijedio bi. Nisu ljudi više zadrti “svojom” strankom, i to su jasno pokazali na izborima. Od stranačke pripadnosti se ne živi. Ali i slijedeća vlada, ukoliko neće raditi na dobrobiti malog čovjeka ima svoj, puno kraći rok od četiri godine. Šteta je, da obje stranke nisu uzele u obzir poraz i šup kartu udijeljenu bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću, koji je bio lakmus ovim izborima. Već sada je posve jasno, da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, nakon devet mjeseci provedenih na Pantovčaku, ne bi danas prošla na ponovljenim izborima. I ona je uvelike zaslužna za krah HDZ-a, svojim izletavanjem, provokacijama iz Kine legalno izabranoj vladi, jer dolazi iz redova HDZ-a. Posljednji gaf joj je bio čestitka prije službene objave DIP-a, o rezultatima parlamentarnih izbora. Tako je i ona uzela kamen i stavila ga sebi i svojoj stranci koja ju je vinula na Pantovčak oko vrata.
Što je zapravo bila poanta HDZ-ove kampanje?
HDZ-ovci po krvi, zamjeraju šefu stranke Tomislavu Karamarku beskrajnu vjeru u njegove savjetnike, koji su, istina, i više nego dobro odradili posao SDP-u, nego HDZ-u. Zamjeraju mu izbjegavanje sučeljavanja s Milanovićem, što nije ušao u ring, a želja za premijerskim mjestom, pokazala se kao utopija. Nije dovoljno iščitati ankete i ravnati se po njima. Zamjeraju mu članovi, što je ispao “zec”, primivši zdravo za gotovo “da je već premijer”, naopako računajući, da će pokupiti i da ima više od 68 glasova, jer su ga savjetnici u to uvjerili. Zato nije išao na sučeljavanje, prihvativši izvitoperenu retoriku svojih savjetnika: “ja sam pobjednik izbora”, “ne moram se sučeljavati s nikim”, “pobjednički rezultat je na mojoj strani”. On sam, pak, ne posjeduje širinu pogleda, imajući na umu njegov policijski profil, savjetnici mu također nemaju širinu, loš je retoričar i nije ponudio biračima ništa osim uvreda, po naputku svojih savjetnika drugim strankama, vjerujući u njihove loše, poslije će se pokazati – katastrofalne procjene. Još uvijek nije jasna predizborna kampanja HDZ-a, tj. što se željelo njome postići. Ako su željeli uzeti glasove SDP-u, nisu smjeli vrijeđati SDP-ovo biračko tijelo. Ako su željeli mobilizirati svoje “spavače”, trebali su se koncentrirati na program. Što je, zapravo, bila poanta HDZ-ove predizborne kampanje?
Prgomet ima širinu
 

Tako HDZ nije dobio izbore, s tri “boda” razlike od bivših. Podjednako su loše obje stranke i narod ih ne želi. To je poruka koju se treba shvatiti, za budućnost. Šef HDZ-a još nije kontaktirao MOST, Božu Petrova, niti Prgometa službeno, očito niti sada ne shvaćajući kako je danas najvažnija stvar u zemlji zvati se Drago Prgomet. Jer Prgomet ima daleko više političkog iskustva, uzevši u obzir da je od 2003., godine ušao u Sabor kao HDZ-ovac. Ali se također postavlja pitanje, ako je sada Prgomet otkriven, što je radio prošlih godina, osim što se u neslozi razišao s HDZ-om i Karamarkom, a javnost ga doživljava kao promjenu. Ta on je godinama već u politici, ima više političkog iskustva od Karamarka, nije tip koji ne trpi debate, dapače, stječe se dojam da ih i voli, a to može samo čovjek koji posjeduje širinu i dubinu. Daleko od toga da Prgometu neće proraditi taština i da mu ego neće proraditi. Valja upamtiti da je Drago Prgomet od 2003., u Saboru, da je obnašao funkciju člana Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, bio član Odbora za useljeništvo, ali javnosti je odnedavno postao poznat. Kako to, da se od 2003., bavi politikom i sjedivši u Saboru, a hrvatska javnost ga je tek sada otkrila? Što je Prgomet radio u Saboru, da se nije istakao i puno prije u svom radu?

Reteriranje šefa HDZ-a

Karamarko želi ponuditi Prgometu, kako se neslužbeno doznaje, mjesto premijera, a on sam, vratio bi se u Sabor i odradio svoj mandat u tišini, šefujući HDZ-om, u sjeni, primiren.
Greška za greškom 
I opet greška, stara tjedan dana prije izbora. Karamarko je, po naputku svojih savjetnika omalovažavao MOST, baš kao i Kujudndžić Živi zid na izborima za predsjednika. Kujundžić je potonuo, Živi zid “prošao”. I opet se ništa iz prošlih predsjedničkih izbora nije naučilo, koji su, opet ponovljeno, bili lakmus ovim izborima.
MOST neće u koaliciju, ofermanio je potvrdu od javnog bilježnika. Tako bi ga obje stranke lako mogle lomiti i nesviklog Prgometa na mjestu premijera, da se HDZ ili SDP pojave u dogledno vrijeme kao spasitelji, kada ovoga stignu sve nedaće koje nosi premijerska funkcija. Prgomet pak ne smatra Karamarka svojim nekim velikim protivnikom. Niti treba, dokazali su to izbori.
Milanović ponudio MOSTU partnerstvo
Milanović je, pak, cijelo vrijeme izborne kampanje, doduše samo na novinarske upite odgovarao HDZ-u otrovno, stavljajući u prvi plan ono što je napravila njegova vlada i što joj je na umu u daljnjem radu. Ali ljudi nisu zaboravili braniteljski šator u Savskoj, ministra policije Ostojića “mogu ali neću”, koji ga nije želio maknuti, zorno pokazujući na ovom primjeru, da nismo svi jednaki pred zakonom. Dozvolila je dosadašnja vlada deložacije ljudi, socijalnu neosjetljivost, ne zaštićujući malog čovjeka,  Zmajlovićevo divljanje i selidbu, besramno trošenje novaca poreznih obveznika, Pusićkinu vožnju pod rotirkama psa k veterinaru i bahatluk prijevoza avionom iz Ankare, Opaćićkino ne primanje silovanih žena – i još mnogo toga. Umjesto da je “čistio” kao premijer sve afere, po kratkom postupku, danas bi bio pobjednik. Štiteći “svoje”, uništio je sebe, koaliciju i – izgubio izbore. Da je radio, birači bi vidjeli da su svi jednaki pred zakonom, makar u praksi to nikada nećemo biti, ali bi bila bačena kost za slijedeće četiri godine. Milanović je, za razliku od Karamarka, zatomio svoju nadaleko poznatu aroganciju koja je čak postala i simpatična, u izazivanju šefa HDZ-a na sučeljavanje, a ovaj odbio – također iz arogancije (oni su karakterno isti). U izbornoj noći javno je pozvao najvažniju udrugu u zemlji MOST, dobitnike izbora, da se pridruže koaliciji riječima “Mi ne možemo sami” i ponudio partnerstvo MOST-u. Jer drugačije niti ne može doći na vlast.
Najvažnije se danas zvati Drago… Prgomet
I on također, ukoliko mu ego dozvoli, kako kažu neslužbeno u SDP-u, želi najvažnijem imenu u zemlji Dragu Prgometu ponuditi mjesto premijera, dok bi se on sam fizički sklonio u Ministarstvo vanjskih poslova na mjestu ministra. Na taj način pokazao bi svoju veličinu i širinu, pomalo savjetujući Prgometa. I tu je u prednosti pred Karamarkom, jer šef HDZ-a nema apsolutno nikakvo praktično iskustvo na premijerskoj poziciji.
“Hladni rat” preko Hrvatske
Kako hrvatska javnost, barem većina ne zna da se već godinama preko Hrvatske vodi “hladni rat” između Amerikanaca, Britanaca, a i Rusi nam dođu k’o nepotreban flaster, koji žele ući na ove prostore, pa čičak traka EU, koja bi određivala što možemo, a što ne – to je cirkus još i veći. Amerikanci su se unervozili udarajući po Hrvatskoj pitanjem “što želi”, jer Rusi preko MOL-a i Mađarske žele ove prostore, s predbacivanjem Amerikanaca: “Vi biste kao Vučić šurovali s MOL-om”. U isto vrijeme, predsjednica se priklonila Višegradskoj skupini, na što Amerikanci ne gledaju blagonaklono, poslavši poruku preko Britanije odnosno Davida Camerona – nek se Hrvatska odluči. U ovom cirkusu, dvije zaraćene strane jednako dišu: Neće Ruse, niti im je EU daleka rođakinja. A Hrvati neće nikoga – ukoliko im taj netko ne pruži osnovu za dobar život i garantira isti – nečim. Do sada je Hrvatska bila poligon stranaca i rob diktatura kako se kome prohtije. Milanović je odbrusio Europskoj komisiji, što su Hrvati popratili sa simpatijama u slučaju Slovenije. Hrvatska treba čovjeka koji će štititi njene interese, ne podilazeći vanjskim faktorima.
Razbijena politička matrica
Ovo je prvi put da su Hrvati, ne obazirući se na vanjske diktate, jer većina nije niti percipirala, a samo takvi mogu kompletno slomiti cijelu političku matricu, izabravši po svojem nahođenju, a ne diktatu politike izvana, dobro ili loše po sebe. Uzalud su političari letali od Merkelice do Camerona, naslikavali se i blesasto smješkali u kamere. “Imamo potporu vanjskih” – biračima nije sjelo. Tko vanjski daje potporu i kome – Hrvatima je svejedno. Ukoliko su loše izabrali, izbori će biti puno prije kraja redovnog mandata. Ne može se više, niti koliko hoće niti dokle hoće.
Šup karta od sada i prije završetka mandata
U Hrvatskoj se politika svela i najvažnija stvar danas je – zvati se Drago Prgomet. Od prije neki dan, ništa više neće biti kao do sada. Političari će šup kartu zaraditi i prije kraja mandata. Ukoliko žele stolovati, provučeni danas kroz ušicu igle, tko god zasjeo i dobio mandat. Neće se više moći provlačiti službena kartica u osobne svrhe, dizati avion, vozikati psa pod rotirkama k veterinaru, trošiti i ne odgovarati za rasipanje poreznog novca. Bolje se riješiti jednoga, dvoje, troje, nego “kleknut” na izborima. Ukoliko budu pametni. No u to je teško moguće povjerovati i naivnima.
Featured

Za Hrvatski sabor birali smo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u ‘dijaspori’, a osam pripadnici nacionalnih manjina. Za Sabor se glasalo u Hrvatskoj, te u još 48 država diljem svijeta.

00:59 DIP-ovi rezulati (67 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:35 DIP-ovi rezulati (59 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:25 DIP-ovi rezulati (54 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:00 Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin obratio se javnosti u ponoć. Glasovalo je 60,47 posto birača. Ukupno je obrađeno 50 posto glasova.

Domoljubna koalicija  61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

23:56 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 45 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

IDS – 4

HDSSB – 2

Bandić Milan 365 – 2

Živi zid – 1

Uspješna Hrvatska – 1

23:40 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 40 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

HDSSB – 2

IDS – 4

Živi zid – 1

Bandić Milan 365 – 2

Uspješna Hrvatska – 1

23:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 35 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)
SDP-ova koalicija 54
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
Uspješna Hrvatska 1
ŽIVI ZID 1


23:00 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 31 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 61
SDP-ova koalicija 53
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
UH 1
ŽIVI ZID 1

22: 50 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 26,45 posto obrađenih biračkih mjesta:

SDP-ova koalicija 55
MOST 19
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 2

IZBORIIzvor: n1

22:30 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 22 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 53

MOST 18
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 1
Uspješna Hrvatska 1

22:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 19 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 54
MOST 16
IDS 5
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2
Bandić 2

IZBORIIzvor: N1

22:00 Prvi službeni, ali nepotpuni rezultati DIP-a nakon 14,30 posto prebrojanih glasova:

Domoljubna koalicija 63
Hrvatska raste 52
MOST – 17
IDS 5
Živi zid 2
Bandić 2
HDSSB 2

21:45 Ostojić: Drago mi je da je Prgomet odbio ponudu HDZ-a

21:40 Ružica Vukovac iz Mosta: Nude nam mjesto šefa Sabora i premijera.

21:20 Vrdoljak: Idemo napraviti veliku koaliciju s MOST-om

21:15 Živi zid je i očigledno zadovoljan brojem mandata koje je osvojio prema izlaznim anketama. Pred hotelom u kojem čekaju i konačne rezultate ‘pripremili’ su bakljadu.

21:11 HDZ-ovci su se uhvatili u kolo i rasplesali uz Thompsonove hitove

21:10 Jadranka Kosor za N1: Razgovori su već počeli i telefoni su usijani

21:00 Ivo Josipović kazao je za N1: ‘MOST je uhvatio pravi trenutak. Kao nekad Laburisti. No očito je riječ o ljudima koji imaju nešto za reći. Most je više desno nego lijevo. Ne bih nagađao o postizbornim koalicijama’

20:55 Sociolog Dražen Lalić je u razgovoru za N1 rekao: “Ja da sam na mjestu MOST-a, ja bih isključio telefone. ORaH je ostao na samo jednoj političarki i bilo je jasno da će loše proći, kada je Mirela Holy promovirala izbornu kuharicu.”

“Opozicija nije uspjela pretočiti nezadovoljstvo u podršku za sebe. Most i manje stranke će odlučivati o Vladi. Oni su se pojavili tek nekoliko mjeseci prije izbora i vidi se da imaju pojedine konzervativne predstavnike, kuda će oni krenuti u smislu koaliranja je teško procijeniti.

20:50 Prema novim rezultatima izlaznih anketa Domoljubna koalicija koja je preuzela vodstvo s ukupno 57 mandata najbolji rezultat, devet mandata, ostvarila je u V. izbornoj jedinici (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko srijesmka županija), dok je koalicija Hrvatska raste najuspješnija u III. jedinici (Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija) gdje je dobila osam mandata.

20:10 NOVI PODACI IZLAZNIH ANKETA:

Domoljubna koalicija 57
Hrvatska raste 56
MOST 17
Živi zid 3
IDS 3
Bandić 2
HDSSB 2

20:00 U studiju N1 televizije izlazne ankete komentirali su i ekonomistica Sandra Švaljek te povjesničar Tvrtko jakovina.

‘Rezultat je interesantan jer tako nešto još nismo imali. Poznato je da stranke ciljaju glasača u sredini a to je došlo do izražaja u programima vodećih koalicija

Čisto ziherašenje, a to nije primjereno za trenutak u kojem je Hrvatska. Rezultat Mosta je nagrada birača za hrabrost koju su pokazali. Ekonomski program Mosta je krajnje liberalan, ali teško je reći da su građani to prepoznali. No Most ima određene rezultate na lokalnoj razini’, rekla je Švaljek.

‘Ako ovakvo stanje ostane onda će Most biti ključan. Meni se čini da će lijeva koalicija lakše pregovarati oko reformi javne uprave. Manjinska vlada nije katastrofa, ali bit će eksperiment. U toj situaciji Most može gurati vladu na reforme. Meni se čini da Most ima dilemu da li su treća opcija i to može biti skliska stvar. Ako dođe do pregovora, mi imamo iskustvo da se male stranke moglo jeftino kupiti’, smatra Jakovina.

19:43 Gosti u studiju komentirali su prve izjave političara nakon izlaznih anketa.

Vučković: Dobro smo predvidjeli da će ovo biti triler. Nije dobro da neki već proglašavaju pobjedu, Hajdaš Dončić je tu bio ishitren.

Lalić: Tri su opasnosti. Prvo – politički autizam vodećih stranaka. Druga je opasnost od manjinske vlade, jer ako je vjerovati Mostu oni neće koalirati. Treća je opasnost vezana za neprihvaćenje odgovornosti kod manjinskih lista.

19:09 Prema prvim izlaznim anketama, Živi zid je osvojio tri mandata.

19:08 Prema prvim izlaznim anketama ORaH nije osvojio niti jedno zastupničko mjesto.

19:07 MOST u euforiji: Za sada imaju 18 zastupničkih mjesta.

19:06 Koalicija Hrvatska raste zadovoljna izlaznim anketama.

19:05 Po objavi izlaznih anketa u stožeru HDZ-a zavladala je nevjerica.

19:03 Prema izlaznim anketama koalicija Hrvatska raste 56 mandata, HDZ-ova isto toliko. Most osvaja 18, HDSSB 2, IDS 3, Živi zid 3, Bandić Milan 2 mandata.

18:55 Izbore u studiju N1 komentiraju sociolog Dražen Lalić i politička analitičarka Milica Vučković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Komentar izlaznih anketa.

Lalić: Očito je da se bez Mosta neće moći formirati vlada u Hrvatskoj

Vučković: Ovo će biti veliki politički test za Most.

Koliko je izlaznost važna?

‘Jako je važna, jer je to indikator povjerenja birača. Nadam se još boljim rezultatima do kraja glasanja jer sam očekivala i veću izlasnost’, kaže Vučković.

Lalić: Očito je da velikim strankama odgovara niža izlasnost. Imamo sličnu izlasnost kao i 2011. Izgleda da se apatija u društvu i dalje održava.

Postoji li neko objašnjenje zašto je ujutro bila bolja izlaznost?

Vučković: Teško je reći, no ja bih rekla da su izašli ranije zbog lijepog vremena. To su građani koji uvijek izlaze na izbore.

Lalić: Najveća je snaga ovih 30-ak posto koji nisu izašli i na to mora računati svaka vlast. U situaciji razmjerno male izlaznosti onda veće snage profitiraju jer imaju bolju organizaciju i više rade na terenu.

Specifičnost Hrvatske je da je u urbanijim sredinama veća izlaznost.

Lalić: Veća je koncentracija visokoobrazovnih ljudi, a i lako je uočiti da su u tim gradovima bolji uvjeti za život. Sve je to vezano uz ranije spomenutu apatiju. Kad su ljudi opterećeni siromaštvom – nije ih briga za izbore. Očito je nezadovoljstvo političkim akterima svih boja.
18:48 Stožer HDZ-a u Gastro Globusu na Zagrebačkom velesajmu je poluprazan, a od viđenijih HDZ-ovaca njime je prošetao tek Željko Reiner.

18:30 Sudeći po izlaznosti, ovo će biti doista posebni izbori, motivacija birača i njihov broj samo je jedna od činjenica koje bi mogle odlučiti ove izbore. Veliko je pitanje večeras kako će proći veliki izborni blokovi Hrvatska raste predvođena SDP-om i Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om.

Podsjetimo, do 16:30 glaslao je 46,57 posto birača. Prije četiri godine izlaznost je do 16:30 iznosila 46,06 posto.

Prvi izbori s preferencijalnim glasom

Osmi su  ovo saborski izbori, prvi parlamentarni na kojima su birači imali preferencijski glas, dakle na listi za koju su glasali mogli su zaokružiti i ime kandidata kojemu su davali prednost, odnosno kojeg su preferirali u odnosu na sve druge kandidate s te liste.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak, odnosno mjesto na listi. Za naklonost birača bore se političke stranke i koalicije, nezavisni i kandidati nacionalnih manjina, kandidata je više od 2.300 sa 166 listi, mahom stranačkih.

Featured

Predsjednik IDS-a Boris Miletić u utorak je izrazio nevjericu što je vodstvo HDSSB-a u Saboru predalo izborne liste u pratnji Slavonske sokolske garde u crnim uniformama s HDSSB-ovim zastavama, ocijenivši to sumrakom zdrave pameti.

Miletić je za Hinu izjavio kako je ostao šokiran, kao i cijela Istra.

“Glavaš postrojava crnokošuljaše u središtu Zagreba, a nitko ne reagira. To je sumrak zdrave pameti, demonstracija gluposti i primitivizma”, poručio je Miletić.

Postrojavanje tzv. Glavaševe garde ocijenio je uvredom za sve što je Hrvatska postigla u posljednjih dvadeset godina u smislu razvoja demokracije i civiliziranog društva. “Sretan sam što se tako nešto u Istri ne može dogoditi”, zaključio je Miletić.

Na Hinin upit u PU zagrebačkoj rekli su da u tom slučaju nije bilo elemenata prekršaja ili kaznenog djela.

Featured

Poduzetnik Tomislav Horvatinčić rekao je u obrani iznoseći je u postupku koji se vodi protiv njega na šibenskome sudu zbog sumnje da je u kolovozu 2011. skrivio pomorsku nesreću u kojoj je poginuo talijanski bračni par Salpietro kako ne prođe dan a da ne pomisli na poginule i kako život mjeri u razdobljima prije i poslije nesreće, a da je neposredno prije sudara doživio ‘blackout’.

Kako je rekao, unatoč odbijanju obitelji da prihvati materijalnu kompenzaciju za poginule, i dalje je spreman za takav dogovor.

Horvatinčić je u jednoipolsatnom iznošenju obrane iscrpno opisao kako je iz njegove perspektive izgledao kobni dan te okolnosti prije nesreće.

Sudu je ispričao kako je sa zaručnicom odlučio uzeti “nekoliko dana pauze te su napravili itinerar od Ičića do Hvara”.

Rekao je da je kobnog dana imao glavobolju pa je popio dvije tablete Tomapirina te se sa zaručnicom uputio prema Hvaru.

Najprije je plovio brzinom od tri do pet milja, a kad je izišao na otvoreno more, povećao je brzinu na 20 do 25 milja, te je prebacio na autopilotno upravljanje plovilom, no ostao je sjediti za kormilom, kako je objasnio, u maniri dobrog pomorca.

U jednom trenutku, rekao je Horvatinčić, na udaljenosti oko tri kilometra na desnoj je strani ugledao jedrilicu koja se kretala prema njemu, no nije imala razvijena jedra.

Nakon nekog vremena uočio je jedrilicu udaljenu oko 400 metara, opet njemu s desne strane, no, kako je rekao, iskusni pomorci ne reagiraju prije nego što se nađu na udaljenosti od 250 ili 300 metara od drugog plovila.

Horvatinčić je rekao kako je i on namjeravao na spomenutoj udaljenosti autopilot skrenuti ulijevo, no u tom je trenutku doživio, kako je to nazvao, ‘blackout’.

Osvijestio se kad ga je zaručnica prodrmala i nekoliko puta zazvala imenom, a odmah nakon toga, rekao je sudu, udario je u ‘nekakvu prepreku’.

Kad se okrenuo, vidio je da se dogodila havarija, da je naletio na jedrilicu koju je namjeravao izbjeći.

Na 92 mu se nitko nije javio, a 112 zaboravio pozvati

Tada je pozvao gumenjak koji je prolazio u blizini, a za kormilom mu je bio Nijemac, koji mu je rekao da su ljudi s jedrilice mrtvi te kako nema potrebe ići na taj brod. Dodao je kako je odmah počeo zvati pomoć, no na broj 92 nitko mu se nije javio.

Nije se sjetio, rekao je, nazvati 112, no počeo je zvati prijatelje i poznanike iz Splita te s Hvara, od kojih je tražio da pozovu pomoć. Dodao je kako je bio u potpunom šoku.

Na pitanje suda kako objašnjava svoju prvu izjavu, koju je poslala njegova tvrtka, a u kojoj je naveo kako je nesreću “izazvala greška na autopilotu”, Horvatinčić je odgovorio kako ne isključuje mogućnost da je problem bio u upravljačkom mehanizmu, no ne sjeća se da je izričito spomenuo autopilota.

Horvatinčić je ustvrdio kako članu uprave tvrtke Vajagiću nikada nije diktirao niti sugerirao što da napiše u priopćenju medijima te kako je on to učinio samoinicijativno, pretpostavljajući u čemu je problem s obzirom na dosadašnje intervencije na plovilu.

Na današnjem ročištu odbijen je i zahtjev predstavnika obitelji poginulih Talijana za izuzeće sutkinje Maje Šupe zbog tvrdnji kako je pristrana i naklonjena optuženiku.

Tražio odštetu od obitelji poginulih Talijana

Tvrtka Tomislava Horvatinčića, kako javlja HRT, tražila je 250 tisuća eura odštete od obitelji talijanskih nautičara stradalih u pomorskoj nesreći kod Primoštena. To je na suđenju otkrio opunomoćenik obitelji Salipietro Ognjen Frangeš te je upitao Horvatinčića je li upoznat s tim procesom pokrenutim na Trgovačkom sudu u Splitu.

Riječ je o tvrtki Santa Marina na koju je bila registrirana i jahta kojom je Horvatinčić udario u jedrilicu talijanskog para.

“Ja svaki dan potpisujem jako puno dokumentacije”, rekao je Horvatinčić dodavši kako ne zna je li to potpisao niti da se sjeća odštetnog zahtjeva.

Featured

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” Željko Stipić ponudio je u ponedjeljak članstvu svojeg sindikata ostavku na raspolaganje, držeći da je nedavni štrajk u obrazovanju i znanosti bio neuspješan, pa za takav neuspjeh treba snositi posljedice.

Stipić ističe da je štrajk započet 25. rujna radi povećanja plaća u obrazovanju i znanosti za četiri posto doživio urušavanje i osipanje. Bio je to najduljii štrajk koji nije donio ništa, a zbog osipanja sudionika i neuspjeha sindikati će u svakoj idućoj situaciji biti sve slabiji i štrajkaški nesposobniji izboriti se za svoje ciljeve.

Dalekosežne posljedice neuspjeha štrajka

“Zbog neuspjeha ovog štrajka, čemu smo i mi iz ‘Preporoda’ u nekoj mjeri pridonijeli, ali i zbog dalekosežnih posljedica koje će taj neuspjeh izazvati na sindikalnoj sceni, podnosim ostavku o kojoj će se svi članovi sindikata izjasniti pojedinačnim, tajnim izjašnjavanjem”, izjavio je Stipić na konferenciji za novinare.

Stipićeva ostavka nije neopoziva već će se o njoj moći izjasniti preko 8000 članova sindikata, koji će od 7. do 13. listopada o tomu glasovati, a odluku će donijeti većina glasova onih koji pristupe izjašnjavanju.

Slože li se s njegovom ostavkom, Stipić će odustati od kandidature za idući mandat za koju su ga predložile podružnice sindikata, a dobije li pozitivno mišljenje članstva, njegova će kandidatura za daljnje obnašanje dužnosti biti na skupštini sindikata 8. listopada zajedno s ostalim kandidaturama.

Smatra da je razlog za štrajk bio osnovan i zato su u njemu solidarno sudjelovali s ostala tri sindikata koji su ga organizirali, ali se tijekom štrajka pokazalo da su sindikalci podcijenili solidnu pripremljenost Vlade za taj štrajk, kaže.

“Sindikati su odluke o nastavku štrajka donosili euforično, bez analize, ignoriranjem činjenica i podataka”, tvrdi Stipić.

“Predložili smo da se štrajk okonča treći ili četvrti dan, ali smo odbijeni. Trebalo je imati izlaznu strategiju i ne dovesti se u situaciju da nam Vlada ponudi onakvo ponižavajuće pismo namjere”, kaže Stipić dodajući da štrajk “nije vodio Ribić, nego premijer Milanović, on je iz Vlade vukao konce”.

Na upit očekuje li ponudu ostavki kolega iz drugih sindikata, Stipić je odgovorio kako to od njih ne očekuje jer bi time doveli u pitanje ono što smatraju neospornim, a to je uspjeh štrajka. On uspjehom ne smatra to što se nekoliko dana pričalo o potplaćenosti prosvjetara jer se, kaže, o tome priča već godinama.

“Gore od neuspjeha je neuspjeh proglasiti uspjehom. Onaj tko je uspio, treba dobiti priznanje i pohvalu, a mi koji smatramo da nismo uspjeli dajemo ostavku”, kaže Stipić.

Komentirajući Stipićevu ponudu ostavke, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je Hini kako je podupire, kao i prijedlog da i ostali učine isto.

Najavio je da će i on, kao i predsjednik sindikata Igor Radeka na sjednici Velikog vijeća sindikata, 17. listopada, podnijeti ostavke, a o njima će se izjasniti Veliko vijeće.

“Treba vidjeti gdje je lanac pukao, kod vodstva, povjerenika ili članova, treba se analizirati situacija”, kaže Ribić naglasivši da to nije ništa novo ni spektakularno, ali da Stipić od toga radi spektakl i predstavu za medije.

“Trebao je onda Stipić dati neopozivu ostavku, s obzirom na to koliko se trudio tijekom štrajka raditi analize i ostalo što je potkopavalo samu provedbu štrajka”, smatra Ribić.

Ponovio je svoju ocjenu da su štrajk kao “vrstu pritiska”, kao bitku za svoj cilj sindikati izgubili, i tu nema pobjede, no štrajk je bio i demonstracija sindikalnih zahtjeva.

“Ostavio je traga na društvo, izbornu kampanju, javnost i politku. Jeka ovog štrajka ostat će u glavama svake politike koja pobijedi, svatko će znati što su prosvjetari tražili i svatko će znati da prosvjetari mogu ‘ugristi”, ponovio je Ribić svoje tvrdnje izrečene na dan prekida štrajka.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec naglasio je da nije štrajk proglasio uspješnim jer cilj povećanja plaća od četiri posto nisu postigli i Vlada je ovoga puta bila jača i pobijedila.

“Tvrdim da zbog toga borbu nećemo zaustaviti i sa svojim ćemo zahtjevima dočekati svaku iduću Vladu, koja god to bila. Uostalom, iz poraza se više može naučiti nego iz pobjede i to je prilika da ojačamo svoje slabe karike”, kaže Mihalinec.

U vezi podnošenja ostavke kaže da se nakon svake akcije u tom sindikatu radi temeljita analiza na svim razinama, a po statutu su mandati njega kao predsjednika, kao i svih dužnosnika sindikata, također na raspolaganju.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koja je prva objavila prekid štrajka, nije bila dostupna za komentar ostavke, no ona je odmah po odustajanju od štrajka poručila da je štrajk bio uspješan jer su sindikati pokazali da znaju braniti svoju profesiju, te su upozorili na probleme u sustavu obrazovanja.

Featured

Nakon šest godina recesije Hrvatska je u posljednja dva kvartala zabilježila simboličan rast gospodarstva te ušla u stagnaciju, a snažniji oporavak ne očekuje se niti sljedećih godina.
Prema istraživanju Bloomberga ponovno smo svrstani među deset najslabijih ekonomija svijeta, što se tiče gospodarskog rasta, te smo ove godine na šestom mjestu s prognoziranim rastom od 0,2 posto.
Najveći pad imat će Ukrajina gdje se očekuje pad BDP-a od čak 4 posto, dok se na drugom mjestu nalazi Rusija s padom od 3,5 posto. Ukrajinsko gospodarstvo pogođeno je ratom na istoku zemlje, dok Rusija trpi zbog zapadnih sankcija i niskih cijena nafte.
Slijede Brazil i Argentina čija gospodarstva su pod pristiskom zbog snažne inflacije i visoke nezaposlenosti. Brazilsko gospodarstvo ove će se godine, prema procjenama, smanjiti za 1,6 posto, dok će Argentina imati pad od 1,5 posto.
Među deset najslabijih gospodarstava našla se i Švicarska koja je pogođena snažnim rastom tečaja franka te će njihov BDP porasti za samo 0,1 posto.
Hrvatska je na šestom mjestu s rastom od 0,2 posto, dok se za Srbiju, prema Bloombergovom istraživanju očekuje rast od 0,5 posto.
Grčka, koja je ovog tjedna završila u bankrotu nakon što je propustila uplatu 1,6 milijardi eura dospjelih obveza prema Međunarodnom monetarnom fondu ove godine trebala bi imati rast gospodarstva od 0,9 posto.
Na posljednjem mjestu deset “najsporijih” je Italija, koja se već dulje vrijeme bori kako bi probudila uspavano gospodarstvo, a prema procjenama ove bi godine trebala imati rast od 1,1 posto.
Sa druge strane, od europskih zemalja najveći rast imat će Irska čije gospodarstvo bi trebalo porasti za 4,5 posto, a slijedi Poljska s porastom od 4 posto. Češka i slovačka imat će rast od 3 odnosno 2,9 posto.

Featured

Jedan od najdužih sudskih procesa u povijesti hrvatskog pravosuđa, slučaj Hrastov, koji se po sudnicama vuče već 21 godinu, dobio je (privremeni) epilog na Vrhovnom sudu.

U ovom procesu punom apsurda, Županijski sud u Karlovcu je Mihajla Hrastova, optuženog za ratni zločin iz 1991.-e na Koranskom mostu u kojem je ubijeno 13 srpskih civila već tri puta oslobađao uz obrazloženje da je pucnjavi predhodio napad srpskih vojnika čime su oni izgubili status zarobljenika.

No, Vrhovni sud poništio je sve tri presude i sam proveo drugostupanjski i trećestupanjski postupak te Hrastova proglasio krivim i osudio na sedam godina zatvora. Potom je Ustavni sud poništio tu presudu zbog proceduralnih razloga pa je suđenje pred Vrhovnim sudom počelo iznova. U tom postupku Hrastov je osuđen na četiri godine zatvora

Vrhovni sud danas je odbio žalbe Hrastova i karlovačkog Županijskog državnog odvjetništva te Hrastovu potvrdio četverogodišnju zatvorsku kaznu za protupravno ubijanje i ranjavanje neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991.-e:  “Sud je presudio žalbe optuženika Mihajla Hrastova i državnog odvjetnika koje se odbijaju kao neosnovane te se potvrđuje drugostupanjska presuda”, stoji u presudi.

Hrastov je i u prvom postupku Vrhovnog suda proglašen krivim jer je postupio protivno Haškoj i Ženevskoj konvenciji iako je djelovao kao pripadnik posebne jedinice policije karlovačke policije i to u vrijeme kada su jedinice MUP-a i Zbora narodne garde odbijale napade aktivnog i rezervnog sastava JNA na Karlovac.

Naime, Vrhovni je sud zauzeo stanovište da nije smio, nakon što je primio zadatak da sa svojom grupom čuva i preprati u prostorije Policijske uprave grupu vojnika, pucati na njih na Koranskom mostu, jer nisu bili neposredno ugroženi životi njega i drugih policajaca.

No Županijski sud oslobađao ga je na temelju iskaza svjedoka i samog Hrastova da je njegov suborac, koji je bio pratitelj zarobljenika napadnut, te da su nakon toga pripadnici JNA krenuli prema Hrastovu. U oslobađajućim presudama stajalo je da je time “stao u obranu napadnutog suborca. a od sebe je otklonio izravno predstojeći napad i spriječio zlo većih razmjena, upad neprijatelja u grad“, dakle da je “postupao u nužnoj obrani, zbog čega je i oslobođen“.

Ovaj slučaj pun proturječja, nakon 24 godine dočekao je i drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda, koja još nije dostavljena njegovom odvjetniku, Krešimiru Vilajtoviću, no on je njome vidno nezadovoljan:

“Činjenice i dokazi koji su izvedeni tijekom postupka isključivo su kazneno-pravna odgovornost gospodina Hrastova. Takvog uvjerenja je bio i Županijski sud u Karlovcu kada ga je tri puta oslobodio za to kazneno djelo. Takvog sam uvjerenja i ja. Predmet Koranski most je predmet je predmet koji traje 24.-u godinu. Hrastov je 24 godine pod kaznenim postupkom. To je najduži predmet u Hrvatskoj. Postavljamo si pitanje koja je to presuda i gdje je tu pravda i pravičnost nakon 24 godine. Mislim da tu pravde nema.”

S predmetom idu dalje. Najavili su ustavnu tužbu: “Nisu sve pravne opcije iscrpljene. Obrana i dalje ide u pravnu bitku. To je jedino što nam preostaje. Idemo ustavnom tužbom protiv tih presuda Vrhovnog suda, idemo žestoko napasti i pokušati ukinuti i jednu i drugu presudu i dokazati nevinost gospodina Hrastova. U trenutku kada primimo drugostupanjsku, odnosno trećestupanjsku presudu počinje teći rok od 30 dana u kojem možemo podići ustavnu tužbu. Naravno da ćemo to iskoristiti. U toj ustavnoj tužbi tražit ćemo da se odgodi izvršenje kazne zatvora sve do odluke Ustavnog suda uz jednu napomenu da je gospodin Hrastov već više od dvije godine, što u pritvoru što u kaznionici, po prethodnoj presudi Vrhovnog suda. Već je odslužio više od dvije godine kazne zatvora.”

Kako je Hrastov četverogodišnju kaznu još 2009. počeo služiti u zatvoru u Lepoglavi, ali je odlukom Ustavnog suda zbog proceduralnih razloga tadašnja pravomoćna presuda bila ukinuta, u kaznu će mu se priznati razdoblje od svibnja 2009. do prosinca 2010. kao i vrijeme provedeno u pritvoru od 6. ožujka do 4. rujna 1992.Njegov odvjetnik tvrdi da će se i ovog puta dobrovoljno prijaviti u zatvor.

“To ovisi od kapaciteta i slobodnih mjesta u zatvoru. U pravilu 30-ak ili 40 dana, možda dva mjeseca treba da se uruči poziv za izdržavanje kazne zatvora. Cijela Hrvatska javnost zna da je gospodin Hrastov i prvi put kad je trebao otići na izdržavanje kazne otišao sam i prijavio se u zatvor. To će učiniti i sad”, zaključio je Vilajtović.

Šest suđenja, tri puta oslobođen, tri puta osuđen –  slučaj Mihajla Hrastova pokazuje svu raskoš apsurda hrvatskog pravosuđa koje o njegovoj sudbini ne može odlučiti već 24 godine.

Featured

Glavni gradski trg, Zagreb, 2-og svibnja. Gordo? Dostojanstveno?

Višesatna “okupacija” Trga bana Jelačića, na kojem se okupilo dvadesetak tisuća ljudi, paraliza prometa i veliki dernek šatoraša, završili su netom prije ponoći ukazanjem Božidara Alića koji je svoj recital završio riječima: “Za Hrvatsku i za dom spremni”.  Bit će da ni njega, kao ni onda Šimunića nitko nije educirao da za isticanje te krilatice može dobiti prekršajnu prijavu prema Zakonu o javnom redu i miru ili Zakonu o javnom okupljanju.
I on je također, Božidar Alić, dobio status branitelja preko veze, uz golemu pomoć jednog HOS-ovca, Ž.M.-a, poštenjačine, koji ga je vodao od nemila do nedraga, kako bi ostvario status branitelja. A taj umišljeni glumac pozdravlja s pozornice “Za dom spremni” (naročito on se našao!) sa poklonjenim statusom branitelja. Još uvijek njegove poruke upućene meni, tada novinarki Arene egzistiraju i postoje u svezi njegovog statusa i molbi.
Nikad nisam mislila da ću ovo objaviti, ali eto ti Aliću – Ti si branitelj? Objasni “svojim” braniteljima kako si dobio status kojim se ponosiš! Ti pozdravljaš sa ” Za dom spremni”? Objasni braniteljima koji nemaju riješen svoj zasluženi, kako si ga ti stekao! Fotografije su nastale 31. svibnja 2008. godine, kada Alić još nije imao status branitelja, u Korenici u restoranu “Macola” na skupu Udruge Krmaka. Tada sam mu obećala pomoći da ga dobije. I dobio ga je – no ne redovitim putem. Na majici mu piše “Ponosni smo što smo krmci”, što se ne može reći za ostatak “ekipe” tada u Korenici, ali Alić se zaista može ponositi svojim statusom Krmka! Fotografije je snimio ratni izvjestitelj Tony Hnojčik, poznatiji po “izbačaju” iz  šatora u Savskoj 66, kada je snimavši u predbožićno vrijeme, zasmetao šatorašima. I to je bilo tada kada je Glogoški pozvao u šator “sve građane dobre volje”, a snimatelj izveden iz šatora, i uhićen od strane policije zaradivši prekršajnu prijavu, za remećenje javnog reda i mira – kao građanin.
A u subotu, i nebo se otvorilo – od srama! Dobili su što su htjeli – ide Hrvat na Hrvata. Za to su se borili? Hvala im, ali neka odstupe. Ova Vlada legitimno je izabrana, kao i predsjednica koja žmiri, i sami su si krivi, što im je uopće dozvolila dernek u Savskoj 66(6).
svinja

“Skup zajedništva 100 posto za Hrvatsku – Zajedno do pobjede”, ili nazvan “Veterinarski Institut za stoku sitnog zuba” prema svim zacrtanim kriterijima organizatora bio je uspjeh. Doveli su koga su mogli: Mate Mišo Kovač udijelio im je “šup-kartu, a klapi HRM-a “Sveti Juraj” zabranjen je nastup, (jer se vojska ne smije miješati u politiku), zaustavili normalno funkcioniranje grada, priredili masovni “plesnjak” okupljenima i dali im da uživaju u hrapavom glasu “slavuja iz Čavoglava” te izrecitirali poruke (čitaj: prijetnje) Zoranu Milanoviću, nazivajući ga kukavicom. Možda i je kukavica – ali tko to kaže?

Od Milanovića traže da do četvrtka, kada će biti 200 dana prosvjeda ispred Ministarstva branitelja, započne javni dijalog pred medijima, “da se izbjegnu manipulacije, laži i obmane kojima se njegova Vlada služi”.

“Podsjećam na riječi koje smo zadnji put izrekli na ovome mjestu da je mali korak od Trga bana Jelačića do Trga svetog Marka. Ako ne možete osigurati budućnost hrvatskom narodu, odstupite, ako ne prije, onda na Dan državnosti 30. svibnja,” poručio je Đuro Glogoški. U čije ime? Kome on to prijeti i s kojim pravom?

A prije četvrtka, bilo bi dobro da Đuro Glogoški objasni naciji kako je on, od običnog vojnika, “preskočio” činove i preko noći postao pukovnik u mirovini, po kojoj osnovi prima na račun svojeg statusa pukovnika iznos mirovine 24. 800 tisuće kuna plus svake sedme godine automobil u vrijednosti 170 tisuća kuna, što bi bila mjesečna otplata od dvije tisuće kuna u sedam godina. Glogoški prima kao umirovljeni pukovnik 12.452,44 kune na ime čina. Nesporno je da je stradao od granate, ali u vrijeme stradavanja nije bio na dužnosti, već je stradao kao i stotine drugih običnih građana i branitelja koji nisu dobili nikakav čin, a kamoli kao on i naknadu poput njega? Ne smeta ga što drugi branitelji ne mogu svake sedme godine priuštiti svojoj obitelji novi auto? To nije bitno? O tome ne govori, jel? Ne kaže se uzalud da ne laje pas zbog sela, već zbog sebe. Niti drugi nisu išli u rat da bi izgubili dijelove tijela. A on je na “štosdemferu” domovine za koju se borio? Kome on to prodaje demagogiju, i to naučenu, jer sumnjam da može sam složiti par rečenica. Aplauzi su bili između njegovog zastajkivanja pragmatičnog govora. Iskoristiti će krizu u Hrvatskoj – za što? Gdje je bio proteklih svih godina, kada se također nepravda događala, već sad, 200 dana u prosvjedu? Sad su se prosvjednici našli “boriti” i prijetiti! Za ovu zemlju ne bi se nitko više normalan borio, osim ako mu ne bi bile zagarantirane beneficije.

Optužio je Glogoški vlast da 195 dana nema razumijevanja za branitelje, ali ni za blokirane, Udruge Franak, radnike i seljake kao i za radnike uništenih i opljačkanih poduzeća, a njegov govor često je bio prekidan pljeskom i povicima “Đuro Đuro”, te “u boj za narod svoj”. Tko će to bojevat i na kojoj, tj. čijoj strani?

Glogoški je iznio niz kritika prema vlasti, optužio je da izbjegava dijalog, obmanjuje građane te da izjednačava agresora i veterane u pravima. Agresora i veterane. Poručio je i onima, kako je rekao, koji imaju obavezu prema hrvatskom narodu da ako nisu spremni na zajedništvo i tako krenuti u hrvatsku budućnost neka odstupe, što su nazočni pozdravili burnim odobravanjem. Vrijede li iste riječi i za lažne branitelje u njihovim (pravim) redovima i zašto ih pravi branitelji ne prokažu? Evo, ja sam Alića, i baš me briga, no što je s vama koji sami sebi držite “štangu”? Jel’ da nabrojim sve koji su nogom provalili u stanove a poslije ih legalno dobili uz pomoć HDZ-a dok je bio na vlasti? No bilo bi dobro da sami branitelji, napose Glogoški krene sa spiskom i počisti ispred svojih vrata. Dobro se zna koliko je Rubala koji se nagodio s državom izdao i “podebljao” zajedno s ostalima optuženima dijagnoze. No iako je osuđen, nikada nije izvršena niti jedna revizija tih podebljanih dijagnoza. Za to se Glogoški treba boriti.

“Nemamo vremena čekati kraj vašeg mandata. Do četvrtka se odlučite jeste li spremni sudjelovati u zajedništvu ili niste. Ako niste spremni na zajedništvo tada to javno recite.”, rekao je Glogoški i ponovio da će 30. svibnja krenuti na Trg svetog Marka i da će tada netko morati otići.

Dernek šatordžija, “veter(in)a(r)nski Institut za stoku sitnog zuba” počeo je okupljanjem na Trgu i odlaskom u Katedralu na misu za domovinu u povodu 20.-e obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak za sve poginule i stradale u Domovinskom ratu. Pri povratku na Trg, slikaju ih iznenađeni turisti  koji će svojim kućama udaljenima tisuće kilometara ponijeti još jedan suvenir: letke i naljepnice na kojima piše “100% za Hrvatsku”, a da nikome neće moći, niti znati objasniti kakvom su to masovnom “eventu” svjedočili.

Za to vrijeme, Trgom su defilirali mnogo “zanimljiviji” gosti. Čim se ukazao Branimir Glavaš postao je atrakcija – svi su htjeli okinuti “selfie” s njim.

Podršku ovom derneku dao je i Dario Kordić, bivši predsjednik tzv. Herceg Bosne. Kako ikome objasniti dakle, a da nije odavde, što se u subotu uopće događalo?

Nakon što ih je Mišo Kovač, čiji su nastup organizatori skupa olako najavili, javno oprao, stigla im je još jedna packa i to iz MORH-a koji je u posljednji tren zabranio ranije odobreni nastup klapi HRM-a “Sveti Juraj”. “Ne znamo što to znači, morat ćemo porazgovarati s ministrom obrane i vidjeti što je u pitanju. Znači li to da se Hrvatska vojska i Ministarstvo obrane odriču hrvatskih branitelja i hrvatskog naroda”, odluka je zaprepastila Đuru Glogoškog, ali i iživcirala predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josipa Klemma. Obrušio se na Zorana Milanovića s kojim se sreo u petak u Okučanima: “Ne želimo premijera koji nema vremena za hrvatske branitelje, kojemu je trebalo 200 dana da s hrvatskim braniteljima razgovara. I danas ponovno nož u leđa hrvatskim braniteljima, zabranom nastupa klapi HRM-a “Sveti Juraj.” Klemma ne dira što je aktivna vojska gladna, već je bijesan što je i tako suspektan ministar obrane zabranio nastup. Za koga se branitelji bore? Koga su oni podržali?

Poludevni dernek kulminirao je nastupom Marka Perkovića Thompsona, ruku na srce, on je i bio glavni razlog zašto se na Trgu uopće i okupilo toliko ljudi.

skup-branitelja-na-trgu-bana-jelacica

Sve je utihnulo pola sata prije ponoći i srećom, nije zabilježen niti jedan incident, no prijetnje s govornice još odjekuju.

Što to točno Glogoški očekuje da Milanović napravi do četvrtka i na koji način da se izjasni do dana kad mu je postavio ultimatum, jer eto, ne može čekati do kraja njegovog mandata? I što se misli pod time da se 30.og svibnja ide na Markov trg? Očekuje li uistinu da će premijer izići iz zgrade i predati mu u ruke svoju i Matićevu ostavku?

Možda da mu netko uglavi, jer glava mu radi da se vlast mijenja – samo na izborima, voljom građana. Ajmo Glogoški, ja sam prokazala jednog lažnjaka ovim tekstom, no hoćete li Vi nastaviti i imati hrabrosti prokazati kukolj među sobom, tj. braniteljima?Tada će “pravi” imati mjesta da dobiju ono što im pripada.

Čelnici Europske unije u ponedjeljak su Volodimiru Zelenskiju čestitali pobjedu na predsjedničkim izborima u Ukrajini, istaknuvši kako je to glasanje pokazalo predanost demokratskim vrijednostima te ratom pogođene države na vratima EU-a.

U zajedničkoj poruci novom ukrajinskom predsjedniku, komičaru Zelenskiju, predsjednici Europskog vijeća Donald Tusk i Europske komisije Jean-Claude Juncker naglasili su “snažnu vezanost naroda Ukrajine demokraciji i vladavini prava koju su pokazali tijekom cijelog izbornog procesa”.

“To je važan uspjeh u kompleksnom političkom, gospodarskom i sigurnosnom kontekstu, usprkos trajnim izazovima teritorijalnom integritetu Ukrajine”, priopćili su.

Nakon dolaska prozapadnog političara na čelo Ukrajine 2014. uslijedila je ruska aneksija Krima i rat Kijeva s proruskim separatistima na istoku države u kojem je u 5 godina poginulo više od 13 tisuća ljudi.

Ta je kriza u velikoj mjeri doprinijela tenzijama između Rusije i zapadnih država koje su uvele sankcije nad Moskvom.

Tusk i Juncker su  poručili kako Zelenskij može “računati na daljnju i nepokolebljivu podršku EU-a suverenosti, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine”.

Novi ukrajinski predsjednik je 41-godišnji komičar koji je u popularnoj tv seriji glumio učitelja povijesti koji postaje predsjednik nakon što snimka njegovog bijesnog govora protiv korupcije postaje viralna.

U drugom krugu izbora je dobio 73 posto, dok je njegov protukandidat, aktualni predsjednik Petro Porošenko dobio manje od 25 posto glasova, objavila je izborna komisija nakon 95 posto prebrojanih glasova.

Zelenskij je obećao da će “razbiti sustav”, ali ostati i na proeuropskom putu koji Ukrajina ima od 2014. godine.

Na svojoj prvoj konferenciji za medije nakon pobjede kazao je kako će “oživjeti” mirovni proces iz  Minska i pokušati “postići prekid vatre”.

Juncker i Tusk su poručili da on može računati i na snažnu podršku EU-a po pitanju reformi, posebice u energetskom sektoru i borbi protiv korupcije.

Izvor: Hina

Otprilike 200 tisuća pčela koje su živjele u košnicama na krovu katedrale Notre-Dame u Parizu preživjele su požar koji je uništio jednu od najznamenitijih i najljepših crkava na svijetu, navodi BBC.

Pčelar katedrale Notre-Dame Nicolas Géant potvrdio je da su pčele žive i da još uvijek zuje. Naime, košnice su u Notre-Dame instalirane 2013. godine u sklopu inicijative da se po Parizu poveća broj pčela. Košnice su smještene na vrhu sakristije na južnoj strani katedrale, oko 30 metara ispod glavnog krova. Pčelar kaže da ih je požar zaobišao.

Europske pčele, za razliku od drugih vrsta, ostaju kod košnice kada osjete opasnost te jedu med i štite maticu. Géant kaže da su im mogle naštetiti samo visoke temperature, ali ne i dim. “Umjesto da ih ubije, dim bi ih opio, uspavao”, objasnio je. Pčelari obično koriste dim kako bi sedirali pčele i ostvarili pristup njihovim košnicama.

Centar za kulturu Trešnjevka u srijedu, 15. svibnja 2019. započinje radionice dramskog pisanja “Dramitelji” koju vodi dramaturginja Kristina Kegljen. Radionica će trajati 2 mjeseca, a bavit će se raznim temama poput struktura dramskog teksta, nastajanje lika, potraga za inspiracijom, kreiranje dramskog sukoba i razrada ideja. Cilj radionice je napisati vlastiti dramski tekst u trajanju od 10 do 15 minuta. Prijave su u tijeku!

O radionici:

Vidite sebe u budućnosti: penjete se na neku od svjetskih pozornica, organizatori vam uručuju buket i statuu, vaša drama proglašena je najboljom u svijetu… A onda se strmoglavite na zemlju. Jer nemate pojma kako napisati dramski tekst. Ne znate ni otkud početi.

CeKaTe ima rješenje za ovu boljku: Radionica dramskog pisanja „Dramitelji“. Uz profesionalnu pomoć dramaturginje kroz dvomjesečni proces rada na vlastitim tekstovima naučit ćete puno toga o dramskoj strukturi, nastajanju likova, kreiranju dramskih sukoba i razradi ideja.

Istjerajmo tu dramu iz vas!

Trajanje: 16 sati u trajanju od 2 mjeseca

Teme: struktura dramskog teksta, potraga za inspiracijom, nastajanje lika, kreiranje dramskog sukoba, razrada ideja – uz tjedne praktične zadatke

Izvor: Centar za kulturu Trešnjevka

Cilj: napisati vlastiti dramski tekst u trajanju 10-15 minuta

Cijena: 450kn/mjesečno

Termin: Srijeda, od 18.30 do 20.30 sati u Centru za kulturu Trešnjevka

Prijave: tnt@cekate.hr

Početak radionice: 15.5.2019.

O voditeljici:
Kristina Kegljen diplomirana je anglistica i dramaturginja. Dobitnica je dvije Rektorove nagrade te nekoliko nagrada za poeziju i drame. Dramski tekstovi izvođeni su joj u Sceni Gorica (komedija Zov divljine), dječjim kazalištima (dramatizacije Mačak u čizmamaRibar Palunko i njegova ženaKnjiga o džungliJagor), Gradskom kazalištu Sisak, u ITD-u te režirane radio-drame na Hrvatskoj radiju (JužinaPukotine i nekoliko kraćih dramskih formi). Dobitnica je dvaju scenarističkih stipendija Društva hrvatskih filmskih redatelja (za igrani i za dokumentarni film). Objavljene su joj tri zbirke pjesama (Geleri i grožđiceNe poklanjaj srce divljim stvorovima i Capricorn). Autorica je nekoliko scenarija za promotivne filmove i reklame.

Izvor: Centar za kulturu Trešnjevka

Nova online usluga zagrebačke Gradske uprave pod nazivom e-Bebe, digitalna prijava za novčanu pomoć za opremanje novorođenog djeteta, predstavljena je u petak na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi. Postupak prijave se pojednostavljuje, a za zahtjev više neće biti potrebni nikakvi papiri.

Gradonačelnik Milan Bandić je istaknuo da Zagreb već drugu godinu zaredom bilježi pozitivnu stopu nataliteta. To je rezultat sustavnih mjera koje smo uveli još 2003. godine. Tada su stručnjaci predvidjeli da će se rezultat u obliku porasti nataliteta vidjeti za 10 do 12 godina i bili su u pravu. Ljudi su najvažnija snaga naše zemlje, bez ljudi nema budućnosti, poručio je gradonačelnik uz apel drugim gradovima u Hrvatskoj, ali i Vladi RH, da preslikaju pronatalitetne mjere koje je poduzeo Grad Zagreb.

Ne treba ništa izmišljati jer je Zagreb izradio model koji je dostupan svima. Već 16 godina pružamo novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta, tri godine nudimo pomoć roditeljima odgajateljima, a posebnu pažnju posvećujemo i obrazovanju kroz besplatne udžbenike za naše školarce. Ne govorimo na pamet, Grad Zagreb je izradio model kojega je lako kopirati, rekao je gradonačelnik.

Najavio je također da će uskoro biti predstavljene i nove digitalne usluge uključujući e-Račun, e-Roditelji odgajatelji  i e-Dozvole, koje će dodatno pojednostaviti usluge Gradske uprave.

Pročelnica Ureda za demografiju Mila Jelavić je istaknula da je Grad Zagreb poduzeo konkretne korake za demografsku obnovu već kad su se prvi znakovi negativnog rasta primijetili na državnoj razini nakon popisa stanovništva 2001. godine. Grad Zagreb je odmah nakon toga reagirao s nizom mjera koje su spriječile negativni trend. Naglasila je da je od 2006. do 2018. odobreno preko 86 000 zahtjeva i isplaćeno skoro milijarda kuna u tu svrhu. Godišnje građani podnesu oko 6 000 zahtjeva za ostvarivanje novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta – za prvo dijete pomoć iznosi 1 800 kuna, za drugo dijete 3 600 kuna, a za treće i svako daljnje dijete 54 000.

Pročelnik Ureda gradonačelnika Miro Laco predstavio je projekt e-Bebe istaknuvši da je u ovoj priči ključna odluka gradonačelnika kojom je ustrojena Služba za upravljanje poslovnim procesima, što je omogućilo puno efikasnije planiranje Gradskog proračuna te učinkovitije i brže pružanje usluga građanima. Uz e-Bebe, Grad Zagreb je do sada u potpunosti digitalizirao i Sustav za kontrolu i nadzor proračunskih procesa u realnom vremenu, postupak izdavanja Izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena te podnošenje prijava za financiranje programa i projekata udruga za prijave na javne natječaje koji se financiraju iz proračuna Grada.

Objasnio je da Projekt e-Bebe omogućava brzo i sigurno podnošenje zahtjeva u potpunosti bez papira i bez prikupljanja raznih potvrda u drugim institucijama jer je usluga automatski povezana s bazama podataka MUP-a i Ministarstva uprave. U prvoj fazi smo modelirali, dizajnirali i dokumentirali procese, zatim smo u drugoj fazi usuglasili strateške i operativne ciljeve s poslovnim procesima, a od 2017. se realizira digitalizacija i automatizacija procesa.

Zanimljivo je da će se Projektom e-Bebe, rekao je, smanjiti broj aktivnosti u postupku prijave s nekadašnjih 27 na samo 8, što predstavlja smanjenje od 70%.

Zahtjev se može ispuniti preko poveznice na web stranicama Grada Zagreba čime je osigurana 24-satna pristupačnost usluge s bilo koje lokacije.

Izvor: Grad Zagreb – Služba za informiranje

Gotovo polovica tvrtki koje posluju u Hrvatskoj ne bi ponovno izabralo Hrvatsku kao poslovnu lokaciju. Rezultati su to najnovijega gospodarskog istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, najveće bilateralne gospodarske organizacije u Hrvatskoj, koje je provedeno u veljači ove godine među 150 tvrtki članica Komore te nekima od vodećih tvrtki u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno istodobno s 15 drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora (AHK) u zemljama Srednje i Istočne Europe. Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je s prošlogodišnjih 68 na 54 posto. Pritom je ova brojka do 2017. godinama iznosila visokih 80%, a ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe koji iznosi 79%. Kao glavne razloge svog nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti.

I ovogodišnje prognoze rasta hrvatskog gospodarstva lošije su u odnosu na 2018. – samo 19 posto ispitanika očekuje poboljšanje gospodarske situacije, za razliku od prošlogodišnjih 33 posto. Udio poduzetnika koji trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuju kao negativnu također je naglo porastao u odnosu na prošlu godinu – s 39 na 61 posto. Kada je riječ o percepciji gospodarske situacije, zemlje Srednje i Istočne Europe u prosjeku je u 37% slučajeva ocjenjuju kao dobru, a u 20 posto slučajeva kao lošu.Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

Nešto pozitivnije od gospodarske situacije i prognoze njezinoga razvoja ispitana su poduzeća ocijenila svoju vlastitu poslovnu situaciju – 26 posto njih opisuje ju kao dobru, 60 posto kao nepromijenjenu i 14 posto kao lošu. 42 posto poduzeća smatra kako će  gospodarska situacija krenuti nabolje, no ta brojka svejedno predstavlja pad od 15 posto u odnosu na 2018. Slične prognoze razvoja vlastite poslovne situacije imaju poduzeća u zemljama Srednje i Istočne Europe, međutim ona svoju trenutačnu poslovnu situaciju vrednuju u prosjeku znatno bolje – 56 posto tvrtki ocjenjuje je kao dobru, a samo 6% kao lošu.

Unatoč svemu, Hrvatska je s 8. mjestom od 20 zemalja Srednje i Istočne Europe i dalje relativno atraktivna te, uz iznimku Slovenije (5. mjesto), atraktivnija od svojih susjeda i konkurencije na jugoistoku Europe (Mađarska 9, Srbija 11, Bosna i Hercegovina 18, Rumunjska 10, Bugarska 12). Kao najveće prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost zaposlenika, akademsko obrazovanje, produktivnost i motivaciju zaposlenika te infrastrukturu.

Kada je riječ o digitalizaciji, pola ispitanih poduzeća smatra se vrlo ili potpuno digitaliziranima. Više od 80 posto ih ima pozitivan stav prema digitalizaciji, no, od toga 30 posto priznaje kako im nedostaju odgovarajuće kompetencije. Tri četvrtine tvrtki zbog digitalizacijskih procesa očekuju značajne promjene svog poslovanja u narednim godinama, dok 80 posto kaže kako digitalizacija na njih utječe djelomično ili snažno. Najvećima prednostima digitalizacije poduzeća smatraju povećanje učinkovitosti i produktivnosti, bolje planiranje i kontrolu, smanjenje troškova te analizu i korištenju podataka. Kao najveće prepreke i rizike digitalizacije ističu neadekvatnu kvalifikaciju i kompetentnost zaposlenika, visoke troškove investiranja, manjak standardizacije i certifikacije, informatičku sigurnost te nejasne ekonomske prednosti. Potrebu za političkim djelovanjem vide u poreznim poticajima za digitalizaciju, poticanjem odgovarajućeg obrazovanja i educiranja te izgradnji visokokvalitetne širokopojasne mreže.

Rezultate dvaju istraživanja predstavili su predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore dr. Thomas Sichla (direktor Zagrebačkih otpadnih voda), članica uprave Komore Medeja Lončar (direktorica Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju) te direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff.

U svibnju su izbori za Europski parlament, a zahvaljujući vrlo jakom alatu preferencijalnom glasanju, imat će priliku svi izabrati svoje predstavnike(ce) u Parlamentu za pet godina mandata. Europska unija ima važnu ulogu u stvaranju i oblikovanju politika zaštite okoliša u Hrvatskoj, dok eurozastupnici(ce) imaju izravnu mogućnost utjecati na oblikovanje tih politika.

Ususret eu izborima BIOM i Zelena akcija organizirali su, u suradnji s Predstavništvom Europskog parlamenta, jednu u nizu javnih rasprava o ključnim okolišnim i klimatskim pitanjima. Ovakve javne rasprave vrlo su bitne u mjesecima prije nadolazećih europskih izbora, jer su u središtu stvarne teme i mogućnosti djelovanja na to da one i ostvare. Zato su one obilježene i porukama ovajputglasam.eu kampanje Europskog parlamenta – kad svi glasaju, svi pobjeđuju.

Hrvatska je ulaskom u EU ostvarila značajan napredak na području zaštite okoliša i prirode, prije svega ma usklađivanju zakonodavnog okvira, no i na nekim poljima je ostvaren stvarni napredak. No, brojni su izazovi tek su pred Europom, tako i Hrvatskom. Ubrzan gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene, smanjenje dostupnih vodnih resursa i otpad, rastuće su prijetnje dobrobiti i opstanku čovječanstva, kao i zajednica.

Europski parlament ima važnu ulogu u odlučivanju kako će se Europa postaviti prema izazovima sadašnjice da bi se zaštitila naša budućnost i što će činiti i učiniti u slučajevima koje nije moguće predvidjeti.

Tribinu su otvorili predstavnice Udruge Biom i Zelene akcije, Željka Rajković i Željka Leljak Gracin te voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Violeta Simeonova Staničić.

Željka Rajković istaknula je kako Biom želi sudjelovati u osvješćivanju i informiranju građana o ulozi europskih institucija, važnosti Europske unije i nadolazećih izbora za Europski parlament, kao i o građanskoj participaciji općenito.

„Organizacije civilnog društva moraju poticati građanski aktivizam, a samim time i izlazak na sve izbore, koji su samo jedan od legitimnih oblika demokratske participacije građana. Europske institucije imaju važnu ulogu u okolišnim temama, stoga je važno da putem naših aktivnosti dodatno podignemo svijest o njima i informiramo sve one koji će u narednih pet godina odlučivati o smjeru u kojem se Europska unija razvija.” dodala je Željka Rajković.

Željka Leljak Gracin naglasila je kako je suradnja između institucija i organizacija civilnog društva iznimno važna pa je tako i Europski parlament jedan od ključnih partnera civilnom društvu u nizu područja.

„Zelena akcija aktivno će zagovarati svoje prioritete prema svim kandidatima za Europski parlament, a zajedno s udrugom Biom organizirat ćemo i seriju javnih rasprava o ključnim okolišnim i klimatskim pitanjima, a sve kako bismo okolišne teme postavili visoko na dnevni red i osigurali brigu o njima u novom sazivu Europskog parlamenta.“ istaknula je.

Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj podsjetila je da se Europska unija intenzivnije bavi okolišnim pitanjima još od 1970-ih godina, a u brojnim okolišnim i zdravstvenim temama EU je pionir te je tako Unija potaknula druge zemlje da slijede njezin primjer.

„Zaštita okoliša, klimatska pitanja i kvaliteta života općenito teme su koje su u samom vrhu interesa mladih aktivista i volontera uključenih u institucionalnu i nestranačku kampanju Ovaj put glasam, koja za cilj ima motivirati što veći broj građanki i građana da izađu na europske izbore 26. svibnja. Europski parlament ima važnu ulogu u odlučivanju oko toga kako će se Europska unija postaviti prema okolišnim i klimatskim problemima i izazovima, stoga je ove teme izrazito važno adresirati u kampanji.“ poručila je Violeta Simeonova Staničić.

Na tribini je predstavljen i takozvani „Zeleni Manifest“ odnosno Deklaracija za održivu Europu za sve njene građane i građanke. To je lista prioriteta usmjerena prema političkim strankama i kandidatima na europskim izborima. Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije objasnila je da se radi o popisu zahtjeva koji su usmjereni na stvaranje bolje Europe. Zeleni manifest nije usmjeren samo na zaštitu okoliša, već i na socijalna prava te ravnopravnost i ljudska prava.

Odlagališta je trebalo sanirati, prema direktivi Europske komisije, do 1. siječnja 2018. Dakle, prije gotovo godinu i pol dana. Još nisu sanirana niti zatvorena, a ne zna se ni kad će biti.

Navode iz Zelene liste, da ne postoji plan o zatvaranju 27 odlagališta otpada, ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić je ocijenio deplasiranim, ne objasnivši pritom ni rječju, zašto bi to bilo tako, kad odlagališta nisu zatvorena. Ministar je rekao da je lani, do kraja travnja, tim iz Ministarstva prešao Hrvatsku razgovarajući sa svim predstavnicima županija i lokalnih samouprava, kada im je i prestavljen plan zatvaranja odlagališta.

– Više od 100 odlagališta koja postoje, ili su postojala, prije ove godine trebala su prema uredbi EK biti zatvorena. Međutim, Hrvatska, s obzirom na stanje infrastrukture, nije bila u stanju to učiniti te se krenulo u parcijalna zatvaranja. Do početka 2019. godine zatvoreno je 27 odlagališta, a svi gradonačelnici i načelnici o tome su bili obaviješteni lani, u siječnju ili veljači – ističe ministar i dodaje, kako su svi imali vremena za prilagodbu sustava.

Kojeg to sustava? Odkad Hrvatska ima sustav gospodarenja otpadom? Kako država uopće može zatvoriti odlagališta, kad nije osigurala druge mogućnosti zbrinjavanja otpada? S druge strane, ne ispunimo li ciljeve u gospodarenju otpadom, a izgledno je da to nećemo moći učiniti, prijeti nam plaćanje penala, koji bi prema izračunu Svjetske banke, trebali iznositi 40.000 eura dnevno i Hrvatska bi ih morala plaćati sve do ispunjenja postavljenih ciljeva.

Prema postojećem Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada – novi je bio u netom završenom e-savjetovanju i još se ne zna kakav će biti – odlagališta su razvrstana u tri kategorije pa tako ona koja nisu (ili su najmanje) usklađena s tim Pravilnikom, trebaju biti zatvorena. Prema sadašnjem stanju, do popunjenja kapaciteta, može raditi još 50 odlagališta, a do gradnje centara za gospodarenje otpadom, u radu bi trebalo biti 21 odlagalište.

Kako misle ispuniti postavljene ciljeve – za što je rok već odavno prošao – a nije postavljena potrebna infrastruktura, kad najprije ne postoje centri za gospodarenje otpadom, odnosno otvorena su samo dva u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, iz Ministarstva ne odgovaraju. Sasvim sigurno sustav ne može funkcionirati parcijalno, a pogotovo ne može funkcionirati politički, od izborne do izborne prilike recimo. Odlagališta se trebaju zatvoriti, no, to je sada teško provedivo.

Sve ovo što se (ne)zbiva u zbrinjavanju otpada, posljedica je nereda i lošeg planiranja. Hrvatska nema centre za gospodarenjem otpadom niti sortirnice pa se ne može ništa ni učiniti. Izvozit će se otpad, gotovo je izvjesno, u susjedne zemlje, koje će to svakako dobro naplatiti.

Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata donijela je odluku da će pas Otto, kojemu je ranije određena eutanazija zbog napada na ljude, dobiti priliku za socijalizaciju i školovanje kod novog vlasnika.

Priopćenje Državnog inspektorata prenosimo u cijelosti.

Priopćenje

 

Izvor: Kabinet Državnog inspektorata

Tomislav Lubenjak, magistar kineziologije, koji je ovaj fakultet završio na Sveučilištu Avila (SAD), i to zahvaljujući stipendiji koju je kao vrsni košarkaš dobio od ovog Sveučilišta, odlučio se na nesvakidašnji pothvat.
Unatoč ozljedama koje su ga odvukle sa košarkaških profesionalnih terena, Tomislav je u roku završio fakultet te se nakon toga vratio u Hrvatsku i zaposlio se kao fitness trener. I tu počinju razmišljanja o rušenju Guinnessovog rekorda. Za razliku od Guinessovih rekorda u kojima se izazov sastoji u pripremi što većeg hot doga ili puštanja što duže kose ili noktiju, ovaj iziskuje dug i predan rad s neizvjesnim ciljem. Tomislav, naime, napada Guinnessov rekord u guranju automobila u 24 sata s ciljem da u tom vremenu pređe 100 kilometara, i za to se priprema već pola godine.

Prije par mjeseci Tomislav je u Velikoj Gorici automobil pogurao 50 kilometara za deset sati, a prema njegovim projekcijama za 100 kilometara bit će mu potrebno dvadesetak sati. „Tamo vikendom ljudi vode klince na piknik, a ja sam odveo svoj auto na 50 kilometarsku šetnju“ – kaže Tomislav o svojim pripremama za skidanje nesvakidašnjeg i iznimno teškog i zahtjevnog rekorda.

U obaranje Guinnessovog rekorda, uz prometnu potporu Grada Zagreba, Tomislav kreće u subotu, 27. travnja u 18 sati u Vukovarskoj ulici, a njega i automobil od najmanje 850 kilograma kojem motor neće biti upaljen susretat ćemo u sljedećih dvadesetak sati na potezu od Zagrepčanke do Donjih Svetica. Trenutni rekord je 82.28 kilometara iz 2014. godine i drži ga Poljak Przemyslaw Marczewski.

Izvor: Ured gradonačelnika

Ravnatelj  CERP-a Milan Plećaš i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, potpisali su u utorak, 16. travnja 2019. godine u Zagreb, Ugovor o prodaji i prijenosu dionica trgovačkog društva UTD Ragusa d.d., Dubrovnik. Potpisivanju ugovora nazočio je i ministar državne imovine Goran Marić.

„Čestitam potpisnicima i svima koji su sudjelovali u ovom procesu. Ovo je na tragu naše politike da se CERP rješava udjela koji nam nisu od posebnog interesa, ali su zato od posebnog interesa Gradu Dubrovniku. Znam da će to za budućnost Gradu Dubrovniku puno značiti.“- rekao je prigodom potpisivanja Ugovora, ministar Goran Marić.

Temeljem Ugovora, prodano je 165.759 redovnih dionica Društva, ukupnog nominalnog iznosa 49.727.700,00, a što predstavlja 53,62 % temeljnog kapitala Društva.

Ravnatelj CERP-a Milan Plećaš također je izrazio zadovoljstvo današnjim potpisivanje Ugovora i pohvalio suradnju s Ministarstvom državne imovine i jedinica lokalne i regionalne samouprave koja je učinkovita i svrsishodna upravo zbog novog Zakona koji se uspješno provodi.

Kupovna cijenu koja je postignuta na javnom nadmetanju iznosi 16.978.694,37 kuna.

„Sretan sam što je Grad Dubrovnik došao u mogućnost kupnje ovih iznimno vrijednih udjela, koji su dubrovačko srebro. Grad Dubrovnik je u poziciji gospodariti strateškom imovinom na samom ulazu u grad, vratima od Pila kojima dnevno prođe nekoliko tisuća ljudi, s toga je od iznimne važnosti kvalitetno upravljati i prosperitetno promišljati ovaj prostor u budućnosti“, rekao je gradonačelnik Mato Franković i zahvalio ministru Mariću i ravnatelju Plećašu na suradnji.

Izvor: CERP

Dan nakon požara u katedrali Notre Dame (Cathédrale Notre-Damme de Paris), koji je prijetio uništi znamenitu gotičku građevinu na otočiću na Seinei (Ile de la Cité), jedan od simbola Pariza, svijet je ujedinjen u porukama podrške Francuskoj.

EPA/LUDOVIC MARIN / POOL MAXPPP OUT

Mnogobrojni svjetski lideri izrazili su žaljenje zbog strašnih scena iz Pariza, dok su neki od njih ponudili Francuskoj pomoć i rekonstrukciji 850 godina staru katedralu, koja je pod zaštitom UNESCO-a.

Strahoviti požar u katedrali stavljen je pod kontrolu u utorak, nakon devet sati divovske borbe pariških vatrogasaca s vatrenom stihijom.

Vatra, koja je buknula u ponedjeljak u ranim večernjim satima, brzo se razbuktala te je prvo izgorio toranj, koji se potom srušio, a ubrzo i cijeli krov. Vatrogasci su uspjeli spriječiti rušenje obaju zvonika te su spasili mnogobrojne vjerske relikvije i neprocjenjiva umjetnička djela, dok slike nisu spašene. Ne zna se koliko su uništeni prekrasni vitraži i znamenite orgulje Notre-Dame. Jedan vatrogasac je u požaru teško ozlijeđen i on je zasad jedina prijavljena žrtva.

„Najgore je izbjegnuto“, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron novinarima na mjestu događaja malo prije ponoći, najavivši pokretanje kampanje za prikupljanje novca za obnovu katedrale, koja se smatra jednim od najboljih i najljepših primjeraka francuske gotičke katedralne arhitekture, velikim kulturnim i povijesnim dobrom, biserom koji u godini dana primi oko 13 milijuna turista (35 tisuća na dan).

Predsjednik Macron je kasno sinoć rekao da će francuski narod obnoviti katedralu. Prema stotinama milijuna eura koji su do sada skupljeni – točnije 670 milijuna – a u čemu su se istaknuli francuski milijunaši i sâm grad Pariz, neće ga nedostajati, ali obnova i restauracija će biti golem i zahtjevan posao, za što postoji precizna i opsežna dokumentacija.

U Crikvenici se u svibnju 2019. godine otvara “Glorybo“ concept store koji će svojom ponudom svjetski poznatih brendova obogatiti ponudu kako grada Crikvenice tako cijele Hrvatske i šire.

U dućanu, kao i web shop-u možete pronaći brandove iz petnaest zemalja kao što je švicarski brand čizama i sandala Inuiki, Ducie iz Britanije, Mishka espadrile, Baldowski i Kat Maconie sandale, Beauty omelette traperice, torbe Bagohandicrafts, kaftani Nuelis i Nefes, nakit Ponponiere, kaputi Paltoii, Manu atelier torbe, Alexandra Voltan cipele, Mehtap Elaidi i Lug von Siga haljine, kostimi Oyeswimwear i Lareveche i savršeno skrojena odijela Sorbe.

“Naš concept store je namjenjen djevojkama i ženama čiji se stil odlikuje sofisticiranosti, elegancijom i profinjenošću te nudi savršen balans između klasike i modernog  i nosivog. Željele smo dodati novi kvalitet kako gradskoj modnoj sceni, tako i regionalnoj” rekla je vlasnica Gloria Boršćak.

 

Više na: She.hr

Kako bi se građanima i građankama omogućilo da na jednostavan način prijave neregularnosti na izborima za Europski parlament, Gong je lansirao alat za prijavu nepravilnosti. Nepravilnosti poput raznih pritisaka na birače ili zloupotrebe javnih resursa mogu se na jednostavan način prijaviti putem poveznice s osobnih računala ili pametnih telefona ovdje: https://prijava.gong.hr.

Nepravilnosti koje se mogu prijaviti putem aplikacije javljaju se za vrijeme predizborne kampanje, na sam izborni dan, kao i prilikom objave rezultata izbora i nakon izbornog dana. Prije izbornog dana, najčešće nepravilnosti koje građani prijavljuju su nepravilnosti vezane uz kršenje predizborne šutnje neposredno prije izbora, govor mržnje i kršenja osobnih podataka građana. Za vrijeme izbornog dana, na biračkom mjestu mogu nastati razne nepravilnosti vezane uz rad biračkog odbora, podmićivanje birača, itd.

Gong će kao i uvijek prijave izbornih nepravilnosti prikupljati i telefonski i ostalim kanalima, osobito za građanke i građane koji nemaju pristup internetu, no svima koji imaju pristup internetu savjetuje se da nepravilnosti prijave putem novog alata koji će olakšati proces prijave nepravilnosti. Formular već uključuje sve informacije koje su potrebne kako bi se nepravilnost evidentirala, što će skratiti vrijeme prijave i smanjiti mogućnost naknadne provjere dodatnih detalja s prijaviteljima.

Veći dio nepravilnosti će se, kao i uvijek, proslijediti nadležnim institucijama, kao što su Državno izborno povjerenstvo i Agencija za zaštitu osobnih podataka. Gong se obvezuje čuvati privatnost prijavitelja, čiji se podaci ne prosljeđuju nadležnim institucijama, osim na zahtjev ili uz privolu prijavitelja nepravilnosti. Zbog osiguravanja točnosti i pouzdanosti prijava te sprečavanja potencijalnih manipulacija, Gong ne prihvaća anonimne prijave građana.

Građani i građanke nepravilnosti uoči izbora nepravilnosti mogu prijaviti i direktno nadležnim institucijama. Zbirne informacije i analize nepravilnosti prikupljene pomoću alata i drugim kanalima bit će objavljene u izvještaju kojeg Gong redovito objavljuje nakon izbora.

 

Izvor: GONG

Veliki požar u ponedjeljak predvečer, zahvatio je čuvenu katedralu Notre-Dame (Cathédrale Notre-Damme de Paris) staru 850 godina, jedan od simbola Pariza, na otočiću na Seinei. Nakon što je vatra zahvatila veći dio krova katedrale gotičkog stila, on se urušio, kao i toranj visok 96 metara. U petosatnom obuzdavanju požara sudjelovalo je 500 vatrogasaca, a iz agencije za sigurnost naveli su da se vatra gasi svim sredstvima, osim avionima, jer bi ispuštanje vode s visina doprinijelo urušavanju cijelog zdanja.

Novinske agencije javile su pola sata prije ponoći prema srednjoevropskom vremenu, kako je glavni dio građevine spašen, a vatrogasci su potvrdilia da je konstrukcija opstala, zajedno s dva zvonika.

“Sve gori. Gori vanjski dio konstrukcije, koji datira iz 19. stoljeća, na jednoj strani, i onaj iz 13. stoljeća , na drugoj strani. Neće ništa ostati”, rekao je u trenucima najžešće vatrene stihije glasnogovornik katedrale André Finot.

Navodi se kako specijalne jedinice nastojale spasiti umjetnine i mnogobrojne artefakte od neprocijenjive vrijednosti od vatrene stihije, ali prekrasni vitraži su gotovo uništeni i ne zna se što je sa znamenitim orguljama. Vatrogasci su za procjenu situacije i razmjere požara, koristili bezpilotne letjelice, a u unutrašnjost su crkve poslali posebnog robota. O požaru su obaviješteni u ponedjeljak oko 18,50 h. ‘’Možemo reći, da je konstrukcija Notre-Dame u potpunosti spašena,’’ rekao je zapovjednik vatrogasaca, general Jean-Claude Gallet.

Pariško tužilaštvo je pokrenulo istragu, koja se vodi kao nesretni slučaj u rekonstrukciji katedrale, a nema naznaka da je požar podmetnut.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao i premijer Edouard Philippe, vrlo brzo su bili na licu mjesta, u dijelu grada koji se drži kao njegovo samo središte (Ile de la Cité). ‘’Notre-Dame je naša povijest, literatura, dio naše duše, prostor mnogih lijepih trenutaka, epicentar naših života. Kao i svi sunarodnjaci, žalostan sam, kad vidim, kako gori dio nas. Obnovit ćemo Katedralu zajedno, to je naša dužnost ,’’ rekao je predsjednik. Stotine ljudi promatrali su sve s obližnjih mostova i sa Seine, u tišini i sa suzama, a začula se i marseljeza.

Pariška katedrala Notre-Dame poznata je širom svijeta po svojoj veličini, jedinstvenosti i značenju za arhitekturu, po umjetničkoj ljepoti, a za svijet ima veliko kulturno značenje. Zdanje, koja datira još iz 12. stoljeća i poznato je i prema klasičnom književnom djelu Victora Hugoa ‘’Zvonar crkve Notre-Dame’’, svake godine posjeti je oko 13 milijuna turista. Od 1991. je dio svjetske kulturne baštine i pod zaštitom UNESCO-a.

SDP je organizirao okrugli stol “Konoplja kao prilika”, kako bi se potaknula javna rasprava o ovoj temi iz različitih perspektiva.

Nazočne je pozdravio predsjednik Davor Bernardić te istaknuo važnost medicinskih dobrobiti konoplje, a naveo je primjere praksi u državama koje su legalizirale konoplju.

“Hrvatska je u idealnoj poziciji kada je riječ o potencijalu proizvodnje, otvara nam se mogućnost da postanemo lider industrije u porastu. Potražnja je velika i proizvodnja nam može donijeti velike prihode. Vrijeme je da mijenjamo propise i da iskoristimo priliku koja nam se nudi,” ustvrdio je.

O konoplji iz gospodarske perspektive govorio je Marko Cerjan iz tvrtke Cer-Co iz Varaždina, kojeg je očeva bolest potaknula na proizvodnju konoplje.

“Žao mi je što Hrvatska još ne prepoznaje taj potencijal, a mogla bi biti lider ove industrije u Europi. Konoplja je biljka sa previše potencija, tržište postoji, a ekološka proizvodnja je budućnost. Nadam se da ćemo prepoznati potencijal legalizacije i proizvodnje kanabisa i vjerujem da bi nam rast BDP-a dobro došao. Trebamo se educirati, udružiti se i pokrenuti stvari na pravi način. Suludo je da izvozimo biomasu pa uvozimo gotov proizvod,” istaknuo je Cerjan.

Dr. sc. Mirela Holy, kandidatkinja na SDP-ovoj listi za Europski parlament govorila je o okolišnom i integralnom pristupu konoplji kao biljci.

“Konoplja je silno održiva biljka, iz gospodarskog, ekološkog i socijalnog aspekta. Od konoplje se može proizvesti od 25 000 – 75 000 proizvoda, koristi se u raznim industrijama. Alternativa je plastici, potpuno je biorazgradiva, ima pozitivne efekte na ekologiju. Prema konoplji je potrebno imati integrirani pristup, ako želimo iskoristiti sve potencijale. Ljudi moraju shvatiti što je konoplja, koji su njezini potencijali, potrebna je edukacija”, objasnila je Holy.

Također, smatra da bi se Imunološki zavod mogao pretvoriti u referentni centar za proizvodnju kvalitetne, organske, medicinske konoplje.

“Zašto bismo uvozili proizvode po skupoj cijeni iz Kanade koja na tom zarađuje milijarde? Nadam se da će biti pameti u Hrvatskoj jer je ovo priča od koje bismo mogli imati mnogo koristi”, zaključuje Mirela Holy.

O pravnoj regulativi koja propisuje uzgoj i korištenje konoplje u industrijske i medicinske svrhe govorio je Goran Bivol, potpredsjednik udruge Centar za istraživanje društva.

“Konoplja može zamijeniti bilo koji proizvod od nafte i drva i to određenim lobijima nije odgovaralo, što je uzrok zabrane konoplje. Širili su dezinformacije o utjecaju biljke kako bi je diskreditirali. Mi smo to složili u dokument i uputili Vladi, ali nam iz Vlade nikad nije odgovoreno. Također, na temelju tih argumenata pomažemo i onima koji imaju problem sa sudom zbog konoplje”, istaknuo je Bivol.

Zaključak govornika je da uz adekvatnu edukaciju i regulaciju te kontrolu države,  podržavaju nastojanja za legalizacijom konoplje i pozdravljaju otvaranje javne rasprave o ovoj temi.

Veleposlanik Hizlan karijerni je diplomat koji je u Hrvatsku došao s dužnosti generalnog direktora u Odjelu za bilateralu (gdje je bio zadužen za Srednju Europu i Balkan) u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Turske u Ankari, u kojemu je u službi od 1984. godine. Između ostalog, bio je i na dužnostima generalnoga konzula u Njemačkoj te veleposlanika u Pakistanu. Rođen je 1961. godine u Istanbulu, a političke znanosti diplomirao je na Sveučilištu Boğaziçi.

Možete li nam nešto reći o hrvatsko-turskim odnosima?

Turska je bila među prvim zemljama koje su priznale neovisnost Hrvatske. Od tada naši odnosi se razvijaju u svim segmentima. Naši politički odnosi su trenutno na izvrsnoj razini. Ugostili smo Nj.E. predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović u Turskoj tri puta u posljednje dvije godine. Također, imali smo zadovoljstvo ugostiti ministra unutarnjih poslova Nj.E. Božinovića u Turskoj dva puta ove godine. Kroz trilateralni mehanizam konzultacija Turska-Bosna i Hercegovina-Hrvatska i u okviru Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi blisko surađujemo i na regionalnim pitanjima. Što se tiče gospodarstva, obujam bilateralne trgovine dosegnuo je rekordnu razinu od gotovo 600 milijuna USD u 2018. godini, a posljednjih godina turska ulaganja u Hrvatskoj u porastu su. Kao dvije NATO saveznice, također imamo zadovoljavajući stupanj suradnje u području obrane.

Ured Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA), koji djeluje u okviru veleposlanstva, provodi razne projekte i pruža tehničku pomoć. TIKIN Ured realizirao je 44 projekata kako bi upoznao hrvatski narod s turskom kulturom.

Turski kulturni centar Yunus Emre, koji je uspostavljen pri veleposlanstvu 2016. godine nudi tečajeve turskog jezika i provodi različite aktivnosti usmjerene ka upoznavanju hrvatskog naroda s turskom kulturom.

Postojeći odnosi između dviju zemlja mogu se unaprijediti. Što možemo učiniti u tom smislu? U kojem području?

Točno, još uvijek postoji veliki potencijal koji treba iskoristiti za daljnji razvoj tursko-hrvatskog prijateljstva i suradnje. Primjerice, maloprije sam naglasio da smo prošle godine dostigli rekordnu razinu obujma trgovine. No, s druge strane, 600 milijuna USD ne zadovoljava stvarni potencijal dviju zemalja. Naš kratkoročni cilj je milijarda američkih dolara. Da bismo to ostvarili, moramo češće okupljati poslovne ljude Turske i Hrvatske. Očekujemo da će hrvatsko poslovno djelovanje bolje iskoristiti mogućnosti koje pruža tursko tržište. Turska je spremna podijeliti svoje iskustvo, posebno u području turizma i graditeljstva. Obrambena industrija još je jedno područje u kojem možemo učiniti više zajedničkim naporima. Također postoji prostor za jačanje naše suradnje u području kulture kroz zajedničke projekte. U tom kontekstu, Program suradnje u području kulture i umjetnosti za razdoblje 2019.-2021., koji je potpisan tijekom posjeta Nj.E. predsjednice Grabar-Kitarović, bit će dobra osnova.

Turske investicije u Hrvatskoj rastu iz godine u godinu; što je u fokusu interesa turskih ulagača?

Iako turizam ima najveći udio u turskim investicijama, druga područja poput obnovljivih izvora energije također su u porastu. Primjerice, prva geotermalna elektrana u Hrvatskoj, koju je izgradila turska tvrtka, nedavno je priključena na mrežu te se radujemo skoroj ceremoniji njene inauguracije. To je najveća geotermalna elektrana u Europi. Najveću elektranu za biomasu u Hrvatskoj također je izgradila turska tvrtka prije nekoliko godina. Tu su i turska ulaganja u sektor bankarstva i prometa.

Naš današnji svijet nije isti kao prije i velike promjene događaju se skoro svakodnevne. Gdje je mjesto Turske u Europi, Aziji i globalnom svijetu?

U ovom svijetu koji se mijenja, većina gorućih kriza odvija se u neposrednoj blizini moje zemlje. Turska predstavlja prvu liniju obrane Europe od svih mogućih štetnih posljedica tih kriza. Turska, kao dio Europe zemljopisno, povijesno i politički, dosljedno igra svoju odgovornu ulogu osiguravajući stabilnost i sigurnost u svojoj regiji i izvan nje. Turska ima središnji zemljopisni položaj, povezujući Europu s Azijom. Održavamo bliske veze sa zemljama Balkana, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, Južnog Kavkaza, Južne i Središnje Azije. Također produbljujemo našu politiku afričkog partnerstva i širimo opseg naše politike približavanja Latinskoj Americi, Karibima i Aziji i Pacifiku. S ukupno 242 diplomatska i konzularna predstavništva, Turska je trenutačno na poziciji pete najveće globalne diplomatske mreže u svijetu. Drugim riječima, Turska je politički i ekonomski prisutna u svim dijelovima svijeta.

Kakvi su trenutni odnosi između Europske unije i Turske? Što je s turskim statusom u pregovorima za pristupanje Europskoj uniji?

Odnosi s EU-om i naš proces pridruživanja i dalje predstavljaju visok prioritet za Tursku. Turska je kandidat za članstvo u EU. Odlučni smo zadržati program reformi. Međutim, u nekim krugovima u Europi, nažalost, ima pokušaja usmjerenih prema službenom prekidu pregovora Turske s EU. To je apsolutno neprihvatljivo. Ono što je potrebno nije suspenzija, već uklanjanje prepreka za proces pridruživanja Turske. Europa je naš zajednički dom. Svi smo ujedinjeni oko istih normi i vrijednosti. U ekonomskom smislu, Turska je glavni partner EU. Proces pridruživanja je na dobrobit i Turske i EU.

Uloga Turske u Bosni i Hercegovini je vrlo važna…

Prije svega, dopustite mi da kažem nekoliko riječi o našoj politici prema regiji. Turska je sastavni dio Balkana. U balkanskim zemljama postoje turske manjine i zajednice kao i srodne zajednice. Tu su i turski državljani balkanskog podrijetla u Turskoj. Zato je očuvanje mira i stabilnosti na Balkanu od vitalnog značaja za Tursku. U tom smislu, Bosna i Hercegovina ključna je zemlja. Nakon raspada Jugoslavije, Turska je ostala jedan od najgorljivijih pristaša jedinstva i neovisnosti Bosne i Hercegovine. U tu svrhu Turska doprinosi svim međunarodnim prisutnostima i inicijativama u regiji. Turska je također u Vijeću za provedbu mira (PIC). S druge strane, pokrenuli smo trilateralne mehanizme konzultacija između Turske-Bosne i Hercegovine-Srbije i Turske-Bosne i Hercegovine-Hrvatske.

Štoviše, mi svesrdno podržavamo napore Bosne i Hercegovine prema euro-atlantskim integracijama. Osim naših napora na političkom polju, također pružamo podršku i pomoć za razvoj Bosne i Hercegovine na raznim poljima.

U našem svijetu danas ima mnogo kompleksnih pitanja – održivi razvoj, klimatske promjene, siromaštvo i raspodjela bogatstva, sigurnost, očuvanje oceana i šuma, pametni gradovi i sela, održivi turizam, ekološki transport…

Rješavanje globalnih izazova ovisi o zajedničkim naporima potaknutih suradnjom i učinkovitim multilateralizmom. Ta stvarnost vodi aktivnu diplomaciju Turske u okviru multilateralnih foruma. Težimo ‘’poduzetnoj i humanitarnoj vanjskoj politici”. Borba protiv terorizma na učinkovit način, na vrhu je prioriteta Turske. Rješavanje ove rastuće prijetnje kroz međunarodnu suradnju postalo je nužnost. Zbog toga, uz svoje vlastite aktivnosti, Turska aktivno doprinosi međunarodnim naporima u borbi protiv terorizma.

Turska također doprinosi sprječavanju i mirnom rješavanju sukoba, uključujući posredovanje, kao i poticanjem uzajamnog poštovanja i zajedničkih vrijednosti diljem svijeta. Turska je bila vodeći akter u humanitarnoj diplomaciji, kao i kroz službenu razvojnu i humanitarnu pomoć. Turska poduzima sve da ublaži humanitarnu patnju, prihvaćajući najveći broj izbjeglica na svijetu, trošeći više od najvećeg svjetskog gospodarstva kao najveći humanitarni potrošač na svijetu. Također posredujemo u sporazumima koji spašavaju desetke, ako ne i stotine tisuća života i promoviramo političko rješenje temeljeno na teritorijalnom integritetu susjedne Sirije.

S našim rastućim sredstvima i sposobnostima, odlučni smo nastaviti našu poduzetnu i humanitarnu vanjsku politiku te kroz tu politiku, doprinijeti zajedničkim ciljevima čovječanstva.

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close