Featured

 

Posljednjih dana medijsko prostranstvo doslovce je uzavrelo od prepucavanja na temu ustaše – partizani (ili pak Hrvati – Srbi?). Ništa novo pod suncem, čak sam se i ja već za  25 godina navikla i izgubila nadu da će to pitanje za mog života biti napokon riješeno.

Doduše za mene to i nije nekakva nepoznanica jer kako sam već bila pisala, u Hrvatsku sam došla prije 25 godina iz Sovjetskog Saveza (pokoj mu duši), a da stvar bude bolja „po nacionalnosti“ sam mješanac, odnosno tata mi je rodom iz grada koje se nalazi na obali poznate ruske rijeke Volga, a mamino rodoslovlje seže u slavne dane zaporoških kozaka. Odrasla sam u multinacionalnoj Odessi, gdje je definicija „odessit“ istovjetna nacionalnosti, državljanstvu, vjeroispovijesti, rasnoj pripadnosti i seksualnoj orijentaciji.

“Moja” Odessa

Recimo, u mojoj Odessi koja se teritorijalno nalazi u Ukrajini donedavna još nikomu nije padalo na pamet pitati „koje si nacionalnosti“, a danas je država podijeljena na Ukrajince i sve ostale. Situacija u Rusiji je još zanimljivija. Tamo je podjela na potomke crvenih i bijelih. Nakon raspada Sovjetskog Saveza kod „Novih Rusa“ krenula je moda za aristokratski pedigre. Onaj tko nije uspio pronaći na genealoškom stablu neku plemićku grančicu ili barem listić, naručivali su kod „stručnjaka“ krivotvorena drvca. Potomci radnika i seljaka preko noći su se preobrazili u „vaše visosti“ na veliko iznenađenje potomaka pravih aristokrata koji su tu lakrdijašku komediju promatrali iz Pariza ili Londona. Uistinu jao svijetu kad „rob postane gospodin ili sluškinja zauzme mjesto svoje gospođe“.  

Ova pojava nametnula je pitanje: koja je zapravo osobna zasluga pojedinca da je rođen u bogatoj, odnosno plemićkoj obitelji? Zar itko može na to utjecati? Ili još bolje. Obzirom da sam “mješanac”, ponekad od Velikih Hrvata čujem optužbe da nemam izgrađen „etnički identitet“. Pri čemu svatko od najgorljivijih zagovornika nacionalne svijesti podrazumijeva da moram izgraditi baš taj identitet koji ON smatra ispravnim. Pa se pitam kojeg bi se dijela svoje obitelji morala odreći, da zadovoljim šovinističke ideje nekih nacional-patriota? Tko je svojom voljom izabrao da bude rođen kao Hrvat, Rus ili Ukrajinac?

Volim i poštujem sve tri kulture, tradiciju i nacionalnu baštinu – rusku, ukrajinsku i hrvatsku ali po svojoj etničkoj pripadnosti pridržavam se one Biblijske: „Nema tu više ni Židova, ni Grka…“

“Ustaše-partizani”

Iz te pozicije s izvjesnom dozom skepticizma pratila sam diskusiju na temu ustaše-partizani na predstavljanju knjige Slavka Goldštajna u Novinarskom domu dok moju pažnju nisam privukla rečenica: „Nacionalizam je jednako ograničenost“. No, ja bih rekla – primitivizam.

Sasvim je razumljivo kad čovjek voli svoju kulturu i tradiciju ali uopće nije u redu kad on misli da je njegova kultura i nacionalna pripadnost za poredak vrijednija od susjedove. Ovdje, po mom mišljenju, treba itekako razlikovati pojmove država, zemlja i domovina. Država je politički pojam odnosno organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom koji može biti danas onakav, a sutra onakav. Zemlja je više zemljopisni pojam unutar međunarodno priznatih granica. A Domovina je opširan pojam koji uključuje jezik kulturu, tradiciju, odnosno samoidentifikaciju pojedinca unutar nacionalnog sustava. Prema tome između nacionalista i domoljuba je vrlo velika razlika. U osnove patriotizma ugrađena je ljubav prema domovini, a u osnovu nacionalizma – prema vlastitoj naciji i ako nacionalizam provocira raspad države, to patriotizam učvršćuje zajedničke temelje svake države.

Kozmopoliti-građani svijeta 

Sigurno vam je zapelo za oko da Hrvati i Ukrajinci se dijele na Velike, male i one ostale, a Rusi prema socijalnim „kastama“. Ništa čudno, jer nacionalizam je kao pozitivna pojava  nastao u njedrima imperija gdje interesi manjih etničkih grupa su potiskivani zbog opstanka velikodržavnih interesa. Međutim, istinski državotvorna nacija nakon uspostave neovisnosti ima obavezu prema svim građanima da suzbija nacionalizam koji sada dobiva negativnu konotaciju i daje naglasak na patriotizam kao ujedinjavajuću sastavnicu cijelog društva.

Osim toga postoji i pojam kozmopolitizam prema kojem prosvijećen čovjek uspostavlja odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice. To je stav prema kojemu su svi ljudi prije svega “građani svijeta”, a ne pripadnici različitih grupa poput lokalnih, regionalnih, nacionalnih i drugih zajednica.

Voli samo “svoju” naciju (podijeli pa vladaj)

Razlika između zagovaratelja „etničkog identiteta“ i „građanina svijeta“ je upravo ta da prvi voli samo „svoju“ naciju, odnosno samo one nacije kojima on osobno priznaje pravo na postojanje, a drugi se ne opterećuje jednom ili nekolicinom nacija, prihvaćajući u svakoj najbolje i odbacujući najgore. Osim toga,  ako mi netko pokaže čistokrvnog pripadnika jedne nacije, predložit ću ga za Guinessovu knjigu rekorda jer vjerujem da je teško pronaći čovjeka čijim žilama ne kola cijeli nacionalni koktel.

Bit će da se radi o spretnoj manipulaciji pripadnicima nacije po principu „podijeli i vladaj“ jer primitivnim umovima je puno lakše manipulirati nego osobama koji su sposobni razmišljati samostalno i analizirati informaciju. Baš zbog toga tvrdim da je nacionalizam jednak primitivizmu. Ako čovjek nema ništa vrijednije i značajnije  životu od pripadnosti nekoj naciji, ja ga iskreno žalim.

Featured

U Uredu gradonačelnika Metkovića, u petak je potpredsjednik Vlade RH i dosadašnji gradonačelnik Metkovića Božo Petrov svojoj zamjenici Katarini Ujdur predao vođenje Grada.

Premda će Katarina Ujdur službeno nositi naziv zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika, Metkovćani će je iz praktičnih razloga ubuduće nazivati gradonačelnicom, donosi portal metkovic.hr

Featured

Na podnevnoj presici mandatara nove Vlade Tihomira Oreškovića novinarima je uoči njegova obraćanja podijeljen popis predloženih ministara. Podsjetimo, Most je tijekom pregovora za formiranje Vlade tražio šest resora u kojima, po njihovu mišljenju, vladaju najveći problemi.

Riječ je o ministarstvima unutarnjih poslova, gospodarstva, uprave, pravosuđa, poljoprivrede i zaštite okoliša. Najviše je rasprave bilo oko MUP-a, no na koncu su HDZ i Domoljubna koalicija ipak prepustili stranci Bože Petrova to njima atraktivno ministarstvo.

Na materijalima podijeljenima na današnjoj presici čak uopće nije bio naveden kandidat za ministra MUP-a, no glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja za Telegram je potvrdio da je bila riječ tek o pogreški.

Donosimo vam popis Mostovih kandidata za ministre te njihove kratke životopise.

Ministarstvo unutranjih poslova – Vlaho Orepić

Vlaho Orepić
VLAHO OREPIĆ

Prvi zapovjednik Ratne luke u Pločama, imenovan još 1991. godine. Predsjednik je Udruge građana “Škanj”, a javnosti je postao poznat tijekom svoje višegodišnje borbe protiv gradnje termoelektrane u Pločama. S Božom Petrovom surađuje od referenduma o gradnji TE u Pločama, održanog početkom 2015., na kojem su građani odbili gradnju tog objekta.

Orepića je angažman protiv TE Ploče doveo u izravan sukob s Josipom Jurčevićem, direktorom tvrtke Luka Ploče energija d.o.o., iznimno bliskim sTomislavom Karamarkom i Milijanom Brkićem iz vremena dok su surađivali u SOA-i. Kao šef kadrovske službe Jurčević je bio ključna osoba za kadroviranje u SOA-i koje je često bilo proglašavano sumnjivim, no služba se pravdala svojim specifičnim potrebama.

Bliskost s Brkićem isplivala je na vidjelo tijekom imenovanja savjetnika u uredu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, kada je Jurčević bio jedan od kandidata za mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost. Brkić ga je u tome podržavao, no predsjednica je izabrala Josipa Buljevića, kojeg je danas Orešković istaknuo kao kandidata za novog ministra obrane. On je imao nešto veću podršku Tomislava Karamarka.

Orepić je u više navrata vrlo oštro kritizirao namjere Jurčevićeve tvrtke, a zbog javne osude što ju je on doživio kao sramoćenje, Ivan Pavlović, direktor Luke Ploče ga je i tužio.

Ministarstvo uprave – Dubravka Jurlina Alibegović

Dubravka Jurlina Alibegović
DUBRAVKA JURLINA ALIBEGOVIĆ

Ravnateljica Ekonomskog instituta i bivša zamjenica ministra znanosti i tehnologije u Račanovoj Vladi. Na mjestu ravnateljice Ekonomskog instituta nasljedila je Sandru Švaljek. Doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine.

Ministarstvo poljoprivrede – Davor Romić

Davor Romić
DAVOR ROMIĆ

Bivši dekan Agronomskog fakulteta. Doktorirao je 1994., a od 1982. je zaposlen na Agronomskom fakultetu, prvo kao stručni suradnik, da bi 2009. psstao redoviti profesor. Član je odbora za geokemiju HAZU-a. Kao član istraživačkoga tima proveo je šest mjeseci (1985) na međunarodnome projektu Horo-Aleltu u Etiopiji.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – Slaven Dobrović

Slaven Dobrović
SLAVEN DOBROVIĆ

Član Nacionalnog vijeća Mosta, Dobrović je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U svom se znanstvenom radu posebno bavi vodama, naročito razvojem i primjenom ekološki zasnovanih sustava gospodarenja vodama. Dobrović i supruga imaju sedmero djece.

Ministarstvo pravosuđa – Ante Šprlje

Ante Šprlje 

                                ANTE ŠPRLJE 

Šprlje je iz Metkovića, (36), sudac, izabran je za ministra pravosuđa ispred zagrebačkog odvjetnika Jure Martinovića. Nakon što se njegovo ime još prije nekoliko dana pojavilo među mogućim kandidatima za mjesto ministra, iz pravosudnih krugova mogle su se čuti kritike da nema dovoljno iskustva u pravosuđu, doznao je Telegram. Naime, Šprlje je sudac tek tri godine.

Ministarstvo gospodarstva – Tomislav Panenić

Tomislav Panenić
TOMISLAV PANENIĆ

Načelnik Općine Tompojevci, istaknuo se povlačenjem više milijuna kuna iz EU fondova; uveo je LED rasvjetu i bežični internet u općinu. Godine 2013. u prvom krugu lokalnih izbora pobijedio je dotadašnjeg HDZ-ova kandidata.

Ministrica socijalne politike Bernardic Juretić

Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije

Bernardica Juretić

                                    BERNARDICA JURETIĆ 

Magistra psihologije iz Italije, bivša časna sestra i voditeljica ljudskih resursa u IGH samo je dio osebujnog životopisa Bernardice Juretić, kandidatkinje za novu ministricu socijalne politike i mladih koja će svoju dužnost preuzeti nakon što nova Vlada sutra bude potvrđena u Saboru. Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije. Mediji su svojevremeno pisali da je Juretić napustila samostan zbog ljubavi, ali ona je to odlučno negirala. Ipak, od odlaska iz samostana nije bila u duljoj vezi. “Otkad sam izašla iz samostana, bila sam samo u jednoj kraćoj vezi, koja je propala. Shvatila sam da to nije ono što sam tražila i prekinula sam jer mi je bolje biti sama nego nesretna. I dalje vjerujem u ljubav, ali nisam zaljubljive naravi”, zaključila je Juretić intervju 2012. za Gloriju.

Rođena u okolici Omiša završila je srednju medicinsku školu u Dubrovniku. Obrazovanje je nastavila u Italiji na sveučilištu Pontificia Salesiana u Rimu. Magistrirala je na temu “Oboljeli od AIDS-a s psihološkog gledišta”. “Morala sam direktno raditi s oboljelima u tada prvoj kući za oboljele od AIDS-a u Italiji i jednoj od prvih u Europi. Završila sam i tečaj edukacije pri talijanskom Caritasu za rad s oboljelima o AIDS-u. To je bilo jedno, iako teško, lijepo iskustvo i ljudski i profesionalno”, rekla je Juretić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

L

Zaredila se u 21. godini, u rimokatoličkom crkvenom redu osnovanom u 19. stoljeću u Italiji. Početkom 90-ih postala je “prvo lice” borbe protiv zlouporaba droga, a s 27 godina napustila samostan, nakon kako je sama rekla: “Dugog razmišljanja”.  “Bila sam preopterećena poslom i nisam više mogla izdržati život na dva kolosijeka. Posla s ovisnicima bilo je sve više i više, a imala sam i brojne samostanske obaveze. Na kraju sam počela razmišljati kome sam potrebnija i zaključila da su to ovisnici. No, odluku nisam donijela preko noći”, objasnila je 2012. godine za Gloriju.

Prva je u Hrvatskoj osnovala komune za liječenje ovisnika o drogama osnovavši četiri komune, u Cisti Velikoj, Ivanovcu kod Okučana, u Paučju i na Čiovu, kroz koje je prošlo oko dvije tisuće ovisnika. “Svake godine između 30 i 40 ovisnika uspješno završi program koji traje dvije godine. Međutim, ima onih koji nisu uspjeli završiti program, ali apstiniraju i dobro su. Pratimo sudbine naših bivših štićenika, ali sve ih je više”, rekla je Juretić za Nacional 2003., godine.

Preuzela je Vladin ured za suzbijanje zloporaba opojnih droga, dolaskom Ive Sanadera na vlast. Nakon nešto više od četiri godine 2008., napustila je posao u Vladi.“Svatko u jednom trenutku osjeti da mora promijeniti mjesto posla, pa sam tako i ja odlučila postupiti. Zezam se kako sam napokon odlučila skinuti se s droge. No sigurno je da je mojoj odluci pridonijela i činjenica da nije bilo dovoljno političke volje, ali i sporosti Vlade oko donošenja odluke da moj ured, kojem sam bila predstojnica, ima veće ovlasti u borbi protiv droge. Time sam bila nezadovoljna, a kako nikakvih promjena nije bilo, odlučila sam otići”, ispričala je 2008. godine Juretić u razgovoru za Jutarnji. Iz Vladinog ured otišla je u IGH na mjesto voditeljice ljudskih resursa na poziv Jure Radića. Nakon nekoliko godina napustila je IGH i vratila se svojoj strasti, pomaganju ovisnicima.

 

Featured

TRANSPARENCY INTERNATIONAL HRVATSKA, POTVRDIO JE DA SE RADI O SUSPEKTNOJ PRODAJI DIONICA.

NA POTEZU JE „DRUG CVITAN“ KOJEGA BI OVA AFERA OD 10 MILIJUNA EURA TREBALA ZANIMATI PUNO VIŠE OD SASLUŠAVANJA ZASTUPNIKA NOVOGA SABORA, ZBOG SUMNJE NA KORUPCIJU.

OVA AFERA IMA 10 MILIJUNA EURA RAZLOGA VIŠE

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) oglasio je prodaju 0,6 posto dionica Hrvatskog telekoma putem javne dražbe, koja će se održati 7. prosinca na Zagrebačkoj burzi. Ono što u pozivu na dražbu ne piše – je notorna činjenica, da bi kupci dionica HT-a u ovo zimsko vrijeme mogli biti – dobrano nasanjkani – pao snijeg ili ne!   

Na dražbi je ponuđeno deset paketa po 50 tisuća dionica HT-a, tj. ukupno 500 tisuća dionica, koje čine 0,6 posto od ukupnog broja izdanih. Početna cijena za svaki pojedini paket iznosi 7,125 milijuna kuna, a na dražbi će se prodavati s varijabilnim završetkom, pri čemu dražbovni korak iznosi 25 tisuća kuna. U pozivu CERP-a stoji kako se pojedinačni paketi dionica prodaju po načelu „sve ili ništa“.

No, kako je i država dioničar 1,78 posto dionica HT-a, prodajom je moguće da se kupci „poskliznu“ kupnjom – bude li Društvo „Potrošač“ „izbilo“ svojih 150 milijuna kuna HT-u, samo osnovne potražnje u sporu s njim. Tada će dionice imati vrijednost grudice.

U slučaju da Županijski sud potvrdi županijsku presudu, a kako mu je naložio Vrhovni sud, HT bi mogao biti dobrano uzdrman iznosom od 150 milijuna kuna, tj. isplatom odštete 42 tisuće potročača izbilo minimalno svojih 150 milijuna kuna vrijednosti HT-a, što je samo osnovni iznos potražnje u sporu s HT-om zbog „nezakonite radnje u povodu pretplate“, a što je, uostalom i sam HT priznao u svom prospektu. U tom bi slučaju vrijednost dionica koje se sada nude – višestruko pala.

Povodom javne dražbe CERP-a o prodaji suspektnih dionica oglasilo se i Društvo „Potrošač“, obavještavajući zainteresirane za kupnju dionica, da bi im vrijednost itekako mogla pasti. Zato se vjerojatno i prodaju ad hoc donesenom odlukom o prodaji, kako bi se HT riješio utega i zaradio, a kupci u dogledno vrijeme – izgubili.

Naime, Društvo „Potrošač“ priopćilo je putem medija, koje je potpisao njegov dopredsjednik mr. Ilija Rkman, da je Vrhovni sud 26.11. ove godine prihvatio reviziju Društva „Potrošač“ u predmetu „telefonske pretplate“, a koja je vraćena na ponovno suđenje na Županijski sud.

Tako će navedene dionice biti ponuđene kupcima, koje nitko nije obavijestio, što se moralo napraviti temeljem Zakona o zaštiti potrošača, da zainteresirani za HT dionice kupuju „grudu snijega“.

Odlukom Vrhovnog suda i dalje je na snazi prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zagrebu u korist „Potrošača“, kojom je utvrđen djelomično ništavnim članak 2. Ugovora o koncesiji, a koji se odnosi na tzv. „pretplatu“ i 42 tisuće identičnih zahtijeva Općinskom državnom odvjetništvu, kako bi se „mirno“ riješio predmet u svezi povrata pretplaćene pretplate HT-ovih korisnika.

Da stvar bude bolja, HT-u je „netko nepoznat“ „prijateljski“ sugerirao kako bi žalba „Potrošača“ mogla biti usvojena, pa je opet „netko“ donio odluku da se na brzinu riješe dionica, jer sudska trakavica u sporu između HT-a i „Potrošača“ od 2007., godine iznosi 150 milijuna kuna, u doba podnošenja tužbe, kada je HT imao približno milijun i 350 tisuća korisnika. Ovom iznosu nisu pripisane kamate, koje bi mogle još više srozati cijenu dionica, a niti Bajića prije, niti Cvitana kasnije, očito nije zanimala, niti zanima, moguća korupcija u ovom slučaju. No sigurno je jedno – zanimat će Europsko Povjerenstvo za zaštitu potrošača.

Revizorska kuća ERNST&yong je u revizorskom izvještaju 07.02.2011. godine navela da ishod ovih tužbi može imati značajan utjecaj na HT, ali da nisu izvršena rezerviranja.

Svi obaviješteni – čuju, al’ ne haju… 

„Potrošač“ je o navedenim činjenicama obavijestio HANFU, Zagrebačku burzu, DUUDI, CERP, ali do završetka teksta nitko od navedenih nije reagirao na njegovu obavijest, iako su prema Zakonu u zaštiti potrošača trebali obavijestiti potencijalne kupce o možebitnim posljedicama o kupnji dionica, kako je potvrdio i u svom godišnjem izvještaju i sam Hrvatski telekom i revizorska kuća ERNST&yong.

Tehnička vlada odnosno premijer Zoran Milanović, kao i sama predsjednica nisu se udostojali odgovoriti na upit, a Ministarstvo financija nas je uputilo na CERP, kao i HT-ov Odjel za korporativne komunikacije – opet na prodavatelja, odnosno nesretni CERP. „Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno predlagatelju“, stoji u priopćenju HT-a.

A tko onda u ovoj državi donosi odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, ako nije Ministarstvo financija ili vlada?

Kako su na upite odgovorili tek Ministarstvo financija i HT, a iz njih se nije moglo ništa saznati, kome se tako žuri prodati dionice, zašto, tko je donio odluku o ad hoc prodaji, te mogućem oštećenju državnog proračuna, kao i hoće li obustaviti prodaju, jer je i država dioničar HT-a, pa bi presudom u korist „Potrošača“ i ona izgubila novac. Jedini koji se oglasio i pozvao vladu da podastre sve informacije o prodaji HT dionica je Transparency International Hrvatska.

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajom“, rekao je dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora Transparency Internationala Hrvatska.

Ali uzalud pozivi, zahtjevi za objašnjenjem, da se građanima objasni zašto se baš sada prodaju njihove dionice, kada je mogućnost da društvo Potrošač „olakša“ HT za najmanje 150 milijuna kuna bez kamata – te kako ovo uopće nije dobar poklon za Božić – očito ne zanima nikoga tko je odgovoran za prodaju kontaminiranih dionica.

Prođe li ova prodaja dionica – uspješno po HT, neuspješno po kupce. svu malverzaciju pokriti će prvi snijeg i činit će se čisto kao snijeg. Nasanjkani kupci, ujedno poskliznuti kupnjom suspektnih dionica, završiti će s traumom otvorenog prijeloma džepa i otopljenom grudom snijega u njemu.

Pa koliko god koštalo da koštalo, i ako je i od države koju kao volimo više od matere, očito i više od Kralj’ce ‘rvata, tj. predsjednice koja se ne zamara nebitnim slučajevima poput ovog koja zakida građane, a ona njihova “ledena kraljica”… “Vi ste moji”, reče ona u izbornoj noći. A čija je ona? – kada je ne zanima što joj se u državi događa?

Možda bi novu vladu mogli zanimati pregovori, možda bi mogla postići bolju cijenu? Možda bi se mogla i konstituirati?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom ove činjenice, moglo bi se posumnjati da su možda neke osobe u HT-u, budzašto nagovorile za sada NN osobe u Vladi i CERP-u, da iza leđa Milanoviću i Lalovcu puste u prodaju dionice HT-a u doba bezvlađa. Sve te likove mogao bi, možda jel, i ako. brzo razotrkriti Cvitan – ako ga uopće zanima malo raditi i baviti se svojim poslom, kao i njegove službenike, te bi se moglo saznati kome je u interesu tako brza prodaja “obiteljskog srebra”.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
to predsjednica

UPIT PREDSJEDNICI RH GOSPOĐI KOLINDI GRABAR KITAROVIĆ

Poštovana,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog Telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoćete li Vi kao predsjednica, poduzeti konkretne aktivnosti, a koje su u Vašoj jurisdikciji, u cilju zaštite interesa Hrvatske države i ad hoc donesene odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, baš u ovo vrijeme?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa. Slijedom ove činjenice, s pravom postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche Telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom u vrijeme tehničke vlade.

Imate li Vi, kao predsjednica, saznanja tko je donio odluku o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno državnih udjela u HT-u i zašto se baš prodaje u vrijeme kada Hrvatska ima tek tehničku vladu?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

 

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
 glasnogovornica@mfin.hr,  sabor

UPIT ZA MINISTRA FINANCIJA GOSPODINA BORISA LALOVCA

UPIT ZA PREMIJERA GOSPODINA ZORANA MILANOVIĆA

Poštovani,

Slijedom prodaje dionica HT-a, putem javne dražbe, a koja će se održati 7.12. ove godine, koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), a kojem je i država dioničar, molimo vas da nam odgovorite tko je i kada donio odluku o prodaji 0,6 posto dionica HT-a? Zašto je toliko hitna prodaja dionica, u doba tehničke vlade, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke za državu I u vrijeme konstituiranja nove?

Deutsche Telekom, odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, su 2005., godine kažnjene s 95 milijuna dolara, zbog dokazanih koruptivnih radnji u navedenim zemljama (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), a koje su uplatile američkom Ministarstvu pravosuđa, kako bi izbjegle tužbu, u nagodbi.

Slijedom ove činjenice i ad hoc donesenom odlukom o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno HT dionica, u vrijeme kada nije konstituirana nova vlada, može se smatrati suspektnom, kao što postoji sumnja na moguće oštećenje državnog proračuna Republike Hrvatske, ovom prodajom.

Slijedom svega navedenog molimo vas da nam prokomentirate zašto je CERP sada oglasio prodaju, zašto se žuri sa prodajom državnih dionica HT-a?

Molimo Vas za komentar i odgovor kao pojašnjenje o prodaji HT dionica, zbog plasmana teksta, u što je moguće kraćem roku.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
to:pr@t.ht.hr
Dec 3 (2 days ago)
UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovani,

Molimo Vas da nam prokomentirate prodaju dionica HT-a na Zagrebačkoj burzi, a koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), putem javne dražbe koja će se održati 7.12. ove godine.

Jeste li kao tvrtka sudjelovali u odluci o prodaji, te kada je dogovorena prodaja državnih dionica, tko je sve sudjelovao u odluci o prodaji, i zašto je ona “tako hitna”, u vrijeme kada Hrvatska ima tehničku vladu, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke po RH?

Republika Hrvatska jedna je od dioničara HT-a, te se ovom prodajom smatra kako država i HT prodaju u vrijeme tehničke vlade “obiteljsko srebro”.

Deutsche telekom je 2005., godine “kažnjen” s 95 milijuna dolara, a koje je uplatio američkom Ministarstvu pravosuđa, zbog dokazanih koruptivnih radnji njegovih tvrtki kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), u nagodbi s američkim vlastima, kako bi izbjegao tužbu.

Slijedom ove činjenice, molimo Vas da nam pojasnite i prokomentirate ovu prodaju dionica HT-a, a kojem je i država dioničar, kao i mogućem oštećenju državnog proračuna, ovom prodajom.

Molimo Vas za što hitniji odgovor, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

From: PR T-HT [mailto:PR@t.ht.hr]
Sent: Friday, December 04, 2015 9:07 AM
To: ‘Objektiv’
Subject: RE: UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovana gđo Milas,

zahvaljujemo na Vašem upitu i u nastavku šaljemo odgovor:

„Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno prodavatelju.“

Srdačan pozdrav,

Odjel za korporativne komunikacije

Hrvatski Telekom

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gđo Budimir,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoće li TIH, reagirati na ovu prodaju, barem objavom i poduzeti neke aktivnosti u vezi ovoga slučaja? Upit smo poslali i predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, kao i tehničkoj vladi, i upravi HT-a. Stoga Vas lijepo molimo za komentar ovoga slučaja, o prodaji “obiteljskog srebra”, dok vlada nije konstituirana.

Znajući da je Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, kažnjene zbog koruptivnih radnji u iznosu od 95 milijuna dolara, pa slijedom toga postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom, u vrijeme tehničke vlade.

Deutsche telekom je 2005., godine u navedenim zemljama, dokazano, korumpirao određene institucije i ljude, što je otkrio američki Ured za pranje novca, te kako bi izbjegao tužbu, platio je navedenu kaznu u nagodbi, američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom navedenog, hoće li Transparency intervenirati ili se barem osvrnuti na ovaj slučaj, te upoznati javnost s mogućim oštećenjem državnog proračuna, te zašto baš sada ide prodaja HT dionica, kojem je dioničar i država?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gospođo Milas,

evo odgovora, na Vaš upit- odgovara dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a:

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajomdr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a

mr.scDavorka Budimir, predsjednica

Transparency International Croatia

 

Featured

Turska već mjesecima velik broj sirijskih izbjeglica koji službeno dolaze na njezinu granicu po kratkom postupku izgoni u njihovu ratom zahvaćenu zemlju i tako ih prisiljava da okušaju sreću ilegalno, s krijumčarima, upozorio je u ponedjeljak Human Rights Watch (HRW).

“Zbog zatvaranja turske granice trudnice, djeca, starci i bolesnici u bijegu od ratnih strahota u Siriji moraju prkositi graničarima”, izrazio je žaljenje član te nevladine organizacije Gerry Simpson koji je zabilježio 51 iskaz sirijskih izbjeglica.

“Turska je sve dosad velikodušno primala Sirijce i s punim pravom osigurava svoju granicu, ali tražitelje azila ne smije vraćati u ratom zahvaćeno područje”, dodao je Simpson.

Od početka građanskog rata 2011., režim islamsko-konzervativnog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, starog protivnika sirijskog predsjednika Bašara al Asada, širom je otvorio vrata izbjeglicama i danas se službeno skrbi za više od 2,2 milijuna njih, ali im ne dodjeljuje izbjeglički status ni politički azil.

Turska, koju saveznici odavno optužuju da ne čini dovoljno kako bi zaustavila priljev novih džihadista u skupinu Islamsku državu (IS) preko svog teritorija, prije nekoliko mjeseci je pojačala svoje granične kontrole.

Featured

Eksplozija i pad ruskog Airbusa iznad Sinaja pobudio je opravdane sumnje da je avion raznesen bombom koju su u njega postavili teroristi. Brojne aviokompanije u panici su, zabrinuti za sigurnost putnika.

Vjeruje se kako je razina sigurnosti na aerodromima niska u svim zemljama u kojima djeluje ISIS, ali i nekim od susjednim zemljama.

Na popisu nesigurnih aerodroma nalaze se oni u Maroku, Alžiru, Tunisu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji te Turskoj, piše Daily Mail.

Što se tiče ruskog Airbusa i istrage koja se trenutno provodi, vjeruje se da je bombu u ruski avion unio djelatnik aerodroma koji ju je spremio u prtljagu. Britanci turiste upozoravaju da neke zemlje imaju “kulturološki problem” s obukom i motivacijom sigurnosnog osoblja.

“Nije riječ samo o Egipćanima. Vjerojatno će biti sve više zemalja koje će smatrati da sigurnost leži u instalaciji novih uređaja i pisanju uputa za njihovo korištenje”, upozorio je Philip Hammond.

Featured

Izbori su praznik demokracije, ako jesu, ono poslije izbora nije. U Hrvatskoj zasigurno, ne, a niti će biti. Demokracija ovdje teško raste i prima se, valjda ni sto godina za to ne bi bilo dovoljno.

Nije neka tajna a ni veliki napor uma shvatiti, da se Predsjednica – sama je naša sreća što ovlasti na Pantovčaku nema – htjela umiješati u izborni rasplet. To što bi to bilo izvan ustavnih ovlasti, odnosno nepoštivanje ustavnih odredbi, a koga briga, Ustav se ionako poštuje zbrda-zdola. Glavno je da stranka u kojoj je gospođa predsjednica izrasla i otišla u svijet, ostane na vlasti. Za to se ne biraju sredstva, i za taj uzvišeni cilj, sva su sredstva dozvoljena. No, relativna pobjeda stranke ‘zna se’ bila je toliko beznačajna – pet izbornih jedinica SDP-u i pet HDZ-u – da je plan propao još istog trenutka kad je Državno izborno povjerenstvo objavilo privremene rezultate. I ostalo je na tome, da je Predsjednica potpuno nepromišljeno i neodgovorno – što rade ti savjetnici, ako sama ne zna što radi? – čestitala relativnom pobjedniku.

Ali, kad ne može  Predsjednica, hoće Crkva! Na Kaptolu su se silno uznemirili na mogućnost još jednog mandata lijeve vlade pa su se odlučili na akciju. To što je ona protivna rezultatima izbora, zakonima države u koju se kunu – mi Hrvati – kao i zdravom razumu i životu, a koga je za to briga. Pa, majka Crkva valjda zna najbolje! Dakle, kako je MOST nezavisnih lista postao, svojim velikim uspjehom na ovim izborima, jako važan, možda i presudan za formiranje nove vlade, a time i vlasti, s Kaptola su krenuli frontalno na njih. S obzirom da je Most platforma, a ne politička stranka ni jedna opcija za sada nije dovoljno snažna da povuče na svoju stranu svih devetnaest zastupnika. Mišljenja koja su se mogla čuti još u izbornoj noći, da Mostu prijeti raskol, a time i raspad, kako vrijeme trgovanja ide, sve su realnija. Crkva će tome dati dostojan obol, sve da bi spasila ‘zna se’.

I tako, unatoč tome što se slažu oko nekih stvari, sve je jači sukob među članovima  MOST-a oko toga kako bi zapravo uopće trebali pregovarati sa strankama, a stječe se dojam kako je uspjeh najviše iznenadio njih same.

Hrvatska je tako često na repu Europe, s najprogresivnijim zakonima navodno, ali s najnazadnijom praksom sigurno. U Francuskoj, najvećoj katoličkoj zemlji Europe, posve je nemoguće i nezamislivo uopće da se Crkva, od najviših instanci do onih najnižih, miješa u svjetovni život, a pogotovo ne u politiku. Lijevi ili desni, manjinska vlada ili kohabitacija, kako god izbori dali. Crkva nema što tražiti ni raditi izvan sakristija. I u Njemačkoj je isto tako, koja doduše nije katolička nego protestantska, ali Crkvi se uvijek zna mjesto. Ako su nam uzor nekadašnje socijalističke zemlje, a danas najradikalnije zaostale članice EU, nećemo daleko dogurati, samo u propast.

Pa bi se tako sasvim realno moglo dogoditi, da voljom Crkve, imamo vlast koju birali nismo, koju ne želi prilična većina građana i koje je svima pun kufer. Premijera u šefu ‘zna se’ stranke, čovjeka koji je u politici više policajac nego političar, koji ne zna složiti tri suvisle rečenice, zapamtiti glavne dijelove programa stranke koju vodi, koji nije odmakao dalje od crvenih i crnih, ali koji bi baš onako kako su njegovi prethodnici odlazili iz stranke, i sâm trebao otići iz nje. A, ne, stranka ‘zna se’ bit će spašena, prisilom i nasiljem, a neželjeni čovjek i izborni gubitnik, bit će premijer.

I to samo znači, da izbori nisu festival demokracije, nego lakrdija i izigravanje zakona i prava, da MOST nije osvježenje, da nema reformi, mladih ljudi, nikakvog razvitka. Nego u 21. stoljeću, svi mi napredujemo u 19. stoljeće. Ipak, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, i svjetovnu i crkvenu.

 

Featured

Hrvatska je dobila svoj 9/11 – doduše preokrenutog datuma, ali je katastrofa po dvije najveće stranke slična tragediji rušenja blizanaca. Samo stranke osjećaju ovo rušenje, dok birači ne misle da su pogriješili. I HDZ i SDP su se urušili poput američkih blizanaca – u roku od par sati, do temelja. Ono što nacija nije čula, jest, koliko su dvije stranke dobile glasova, bez koalicijskih partnera. Ali to vjerojatno nećemo nikad niti čuti.  

Tomislav Karamarko i HDZ

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko u izbornoj se noći, sa zakašnjenjem od oko sat vremena obratio “navijačima” HDZ-a u svom stožeru, ujedno i naciji, nakon konzultacija sa svojim savjetnicima i koalicijskim partnerima – da je HDZ pobijedio. Istina je malo drugačija. SDP je izgubio sa svojom koalicijom, no niti HDZ nije pobijedio. Jutro poslije, donijelo je još poražavajuće službene rezultate, imajući na umu da je HDZ uzeo i glasove dijaspore.
MOST kao trojanski konj
MOST je sve zakomplicirao i postao trojanski konj dvije velike stranke. Niti jedna stranka ne može, niti mora tražiti “kuršlus” van sebe same. Birači nikome, ma kako se god on zvao, ne opraštaju deložacije, suspektne kredite, banke, švicarske franke, satrano pravosuđe koje je postalo najveća nakarada ovoga društva, raznorazne uhljebe, što političke, što one druge, namete i socijalnu neosjetljivost prošle vlade. Obje stranke su tokom godina uništile malog čovjeka, zaboravljajući da na njemu mirno žive svi uhljebi, da je politika odgovorna narodu, ma koliko god ona željela biti iznad njega. “Možeš koliko hoćeš, ali ne dokle hoćeš”, stara je uzrečica, koju su vladajući u obje stranke zaboravili. I dobili su što su zaslužili. Onaj tko ne sluša i ne radi u korist svog naroda, neće više biti na vlasti. Narod ga diže i spušta. Nikako shvatiti da prepotentnost i javašluk, onih koji rade na dobrobiti pojedinaca, uništavajući malog čovjeka, više ne prolaze u narodu. I tako su birači odlučili pravdu sami podijeliti na izborima a konačan rezultat je – nećemo vas, iznevjerili ste povjerenje nacije, malih ljudi, pa tako niti jedna velika stranka nije dobila potreban broj glasova za pobjedu. Narod je odlučio, a političari neka se koprcaju. To su tražili i dobili. No, ukoliko slijedeća vlada, koalicija neće raditi i zaštiti malog čovjeka – očekuju nas vrlo brzo novi izbori. Sve stane u jednu rečenicu: Promijenila su se vremena, kada su birači trpjeli i šutjeli. Ovo svima valja upamtiti. Genetska greška je što Hrvati dugo pamte.
Predsjednica zbrzala i stavila kamen oko vrata
Da je bilo tko u vlasti radio godinama unazad, po pravdi – pobijedio bi. Nisu ljudi više zadrti “svojom” strankom, i to su jasno pokazali na izborima. Od stranačke pripadnosti se ne živi. Ali i slijedeća vlada, ukoliko neće raditi na dobrobiti malog čovjeka ima svoj, puno kraći rok od četiri godine. Šteta je, da obje stranke nisu uzele u obzir poraz i šup kartu udijeljenu bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću, koji je bio lakmus ovim izborima. Već sada je posve jasno, da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, nakon devet mjeseci provedenih na Pantovčaku, ne bi danas prošla na ponovljenim izborima. I ona je uvelike zaslužna za krah HDZ-a, svojim izletavanjem, provokacijama iz Kine legalno izabranoj vladi, jer dolazi iz redova HDZ-a. Posljednji gaf joj je bio čestitka prije službene objave DIP-a, o rezultatima parlamentarnih izbora. Tako je i ona uzela kamen i stavila ga sebi i svojoj stranci koja ju je vinula na Pantovčak oko vrata.
Što je zapravo bila poanta HDZ-ove kampanje?
HDZ-ovci po krvi, zamjeraju šefu stranke Tomislavu Karamarku beskrajnu vjeru u njegove savjetnike, koji su, istina, i više nego dobro odradili posao SDP-u, nego HDZ-u. Zamjeraju mu izbjegavanje sučeljavanja s Milanovićem, što nije ušao u ring, a želja za premijerskim mjestom, pokazala se kao utopija. Nije dovoljno iščitati ankete i ravnati se po njima. Zamjeraju mu članovi, što je ispao “zec”, primivši zdravo za gotovo “da je već premijer”, naopako računajući, da će pokupiti i da ima više od 68 glasova, jer su ga savjetnici u to uvjerili. Zato nije išao na sučeljavanje, prihvativši izvitoperenu retoriku svojih savjetnika: “ja sam pobjednik izbora”, “ne moram se sučeljavati s nikim”, “pobjednički rezultat je na mojoj strani”. On sam, pak, ne posjeduje širinu pogleda, imajući na umu njegov policijski profil, savjetnici mu također nemaju širinu, loš je retoričar i nije ponudio biračima ništa osim uvreda, po naputku svojih savjetnika drugim strankama, vjerujući u njihove loše, poslije će se pokazati – katastrofalne procjene. Još uvijek nije jasna predizborna kampanja HDZ-a, tj. što se željelo njome postići. Ako su željeli uzeti glasove SDP-u, nisu smjeli vrijeđati SDP-ovo biračko tijelo. Ako su željeli mobilizirati svoje “spavače”, trebali su se koncentrirati na program. Što je, zapravo, bila poanta HDZ-ove predizborne kampanje?
Prgomet ima širinu
 

Tako HDZ nije dobio izbore, s tri “boda” razlike od bivših. Podjednako su loše obje stranke i narod ih ne želi. To je poruka koju se treba shvatiti, za budućnost. Šef HDZ-a još nije kontaktirao MOST, Božu Petrova, niti Prgometa službeno, očito niti sada ne shvaćajući kako je danas najvažnija stvar u zemlji zvati se Drago Prgomet. Jer Prgomet ima daleko više političkog iskustva, uzevši u obzir da je od 2003., godine ušao u Sabor kao HDZ-ovac. Ali se također postavlja pitanje, ako je sada Prgomet otkriven, što je radio prošlih godina, osim što se u neslozi razišao s HDZ-om i Karamarkom, a javnost ga doživljava kao promjenu. Ta on je godinama već u politici, ima više političkog iskustva od Karamarka, nije tip koji ne trpi debate, dapače, stječe se dojam da ih i voli, a to može samo čovjek koji posjeduje širinu i dubinu. Daleko od toga da Prgometu neće proraditi taština i da mu ego neće proraditi. Valja upamtiti da je Drago Prgomet od 2003., u Saboru, da je obnašao funkciju člana Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, bio član Odbora za useljeništvo, ali javnosti je odnedavno postao poznat. Kako to, da se od 2003., bavi politikom i sjedivši u Saboru, a hrvatska javnost ga je tek sada otkrila? Što je Prgomet radio u Saboru, da se nije istakao i puno prije u svom radu?

Reteriranje šefa HDZ-a

Karamarko želi ponuditi Prgometu, kako se neslužbeno doznaje, mjesto premijera, a on sam, vratio bi se u Sabor i odradio svoj mandat u tišini, šefujući HDZ-om, u sjeni, primiren.
Greška za greškom 
I opet greška, stara tjedan dana prije izbora. Karamarko je, po naputku svojih savjetnika omalovažavao MOST, baš kao i Kujudndžić Živi zid na izborima za predsjednika. Kujundžić je potonuo, Živi zid “prošao”. I opet se ništa iz prošlih predsjedničkih izbora nije naučilo, koji su, opet ponovljeno, bili lakmus ovim izborima.
MOST neće u koaliciju, ofermanio je potvrdu od javnog bilježnika. Tako bi ga obje stranke lako mogle lomiti i nesviklog Prgometa na mjestu premijera, da se HDZ ili SDP pojave u dogledno vrijeme kao spasitelji, kada ovoga stignu sve nedaće koje nosi premijerska funkcija. Prgomet pak ne smatra Karamarka svojim nekim velikim protivnikom. Niti treba, dokazali su to izbori.
Milanović ponudio MOSTU partnerstvo
Milanović je, pak, cijelo vrijeme izborne kampanje, doduše samo na novinarske upite odgovarao HDZ-u otrovno, stavljajući u prvi plan ono što je napravila njegova vlada i što joj je na umu u daljnjem radu. Ali ljudi nisu zaboravili braniteljski šator u Savskoj, ministra policije Ostojića “mogu ali neću”, koji ga nije želio maknuti, zorno pokazujući na ovom primjeru, da nismo svi jednaki pred zakonom. Dozvolila je dosadašnja vlada deložacije ljudi, socijalnu neosjetljivost, ne zaštićujući malog čovjeka,  Zmajlovićevo divljanje i selidbu, besramno trošenje novaca poreznih obveznika, Pusićkinu vožnju pod rotirkama psa k veterinaru i bahatluk prijevoza avionom iz Ankare, Opaćićkino ne primanje silovanih žena – i još mnogo toga. Umjesto da je “čistio” kao premijer sve afere, po kratkom postupku, danas bi bio pobjednik. Štiteći “svoje”, uništio je sebe, koaliciju i – izgubio izbore. Da je radio, birači bi vidjeli da su svi jednaki pred zakonom, makar u praksi to nikada nećemo biti, ali bi bila bačena kost za slijedeće četiri godine. Milanović je, za razliku od Karamarka, zatomio svoju nadaleko poznatu aroganciju koja je čak postala i simpatična, u izazivanju šefa HDZ-a na sučeljavanje, a ovaj odbio – također iz arogancije (oni su karakterno isti). U izbornoj noći javno je pozvao najvažniju udrugu u zemlji MOST, dobitnike izbora, da se pridruže koaliciji riječima “Mi ne možemo sami” i ponudio partnerstvo MOST-u. Jer drugačije niti ne može doći na vlast.
Najvažnije se danas zvati Drago… Prgomet
I on također, ukoliko mu ego dozvoli, kako kažu neslužbeno u SDP-u, želi najvažnijem imenu u zemlji Dragu Prgometu ponuditi mjesto premijera, dok bi se on sam fizički sklonio u Ministarstvo vanjskih poslova na mjestu ministra. Na taj način pokazao bi svoju veličinu i širinu, pomalo savjetujući Prgometa. I tu je u prednosti pred Karamarkom, jer šef HDZ-a nema apsolutno nikakvo praktično iskustvo na premijerskoj poziciji.
“Hladni rat” preko Hrvatske
Kako hrvatska javnost, barem većina ne zna da se već godinama preko Hrvatske vodi “hladni rat” između Amerikanaca, Britanaca, a i Rusi nam dođu k’o nepotreban flaster, koji žele ući na ove prostore, pa čičak traka EU, koja bi određivala što možemo, a što ne – to je cirkus još i veći. Amerikanci su se unervozili udarajući po Hrvatskoj pitanjem “što želi”, jer Rusi preko MOL-a i Mađarske žele ove prostore, s predbacivanjem Amerikanaca: “Vi biste kao Vučić šurovali s MOL-om”. U isto vrijeme, predsjednica se priklonila Višegradskoj skupini, na što Amerikanci ne gledaju blagonaklono, poslavši poruku preko Britanije odnosno Davida Camerona – nek se Hrvatska odluči. U ovom cirkusu, dvije zaraćene strane jednako dišu: Neće Ruse, niti im je EU daleka rođakinja. A Hrvati neće nikoga – ukoliko im taj netko ne pruži osnovu za dobar život i garantira isti – nečim. Do sada je Hrvatska bila poligon stranaca i rob diktatura kako se kome prohtije. Milanović je odbrusio Europskoj komisiji, što su Hrvati popratili sa simpatijama u slučaju Slovenije. Hrvatska treba čovjeka koji će štititi njene interese, ne podilazeći vanjskim faktorima.
Razbijena politička matrica
Ovo je prvi put da su Hrvati, ne obazirući se na vanjske diktate, jer većina nije niti percipirala, a samo takvi mogu kompletno slomiti cijelu političku matricu, izabravši po svojem nahođenju, a ne diktatu politike izvana, dobro ili loše po sebe. Uzalud su političari letali od Merkelice do Camerona, naslikavali se i blesasto smješkali u kamere. “Imamo potporu vanjskih” – biračima nije sjelo. Tko vanjski daje potporu i kome – Hrvatima je svejedno. Ukoliko su loše izabrali, izbori će biti puno prije kraja redovnog mandata. Ne može se više, niti koliko hoće niti dokle hoće.
Šup karta od sada i prije završetka mandata
U Hrvatskoj se politika svela i najvažnija stvar danas je – zvati se Drago Prgomet. Od prije neki dan, ništa više neće biti kao do sada. Političari će šup kartu zaraditi i prije kraja mandata. Ukoliko žele stolovati, provučeni danas kroz ušicu igle, tko god zasjeo i dobio mandat. Neće se više moći provlačiti službena kartica u osobne svrhe, dizati avion, vozikati psa pod rotirkama k veterinaru, trošiti i ne odgovarati za rasipanje poreznog novca. Bolje se riješiti jednoga, dvoje, troje, nego “kleknut” na izborima. Ukoliko budu pametni. No u to je teško moguće povjerovati i naivnima.
Featured

Za Hrvatski sabor birali smo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u ‘dijaspori’, a osam pripadnici nacionalnih manjina. Za Sabor se glasalo u Hrvatskoj, te u još 48 država diljem svijeta.

00:59 DIP-ovi rezulati (67 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:35 DIP-ovi rezulati (59 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:25 DIP-ovi rezulati (54 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:00 Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin obratio se javnosti u ponoć. Glasovalo je 60,47 posto birača. Ukupno je obrađeno 50 posto glasova.

Domoljubna koalicija  61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

23:56 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 45 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

IDS – 4

HDSSB – 2

Bandić Milan 365 – 2

Živi zid – 1

Uspješna Hrvatska – 1

23:40 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 40 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

HDSSB – 2

IDS – 4

Živi zid – 1

Bandić Milan 365 – 2

Uspješna Hrvatska – 1

23:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 35 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)
SDP-ova koalicija 54
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
Uspješna Hrvatska 1
ŽIVI ZID 1


23:00 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 31 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 61
SDP-ova koalicija 53
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
UH 1
ŽIVI ZID 1

22: 50 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 26,45 posto obrađenih biračkih mjesta:

SDP-ova koalicija 55
MOST 19
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 2

IZBORIIzvor: n1

22:30 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 22 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 53

MOST 18
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 1
Uspješna Hrvatska 1

22:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 19 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 54
MOST 16
IDS 5
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2
Bandić 2

IZBORIIzvor: N1

22:00 Prvi službeni, ali nepotpuni rezultati DIP-a nakon 14,30 posto prebrojanih glasova:

Domoljubna koalicija 63
Hrvatska raste 52
MOST – 17
IDS 5
Živi zid 2
Bandić 2
HDSSB 2

21:45 Ostojić: Drago mi je da je Prgomet odbio ponudu HDZ-a

21:40 Ružica Vukovac iz Mosta: Nude nam mjesto šefa Sabora i premijera.

21:20 Vrdoljak: Idemo napraviti veliku koaliciju s MOST-om

21:15 Živi zid je i očigledno zadovoljan brojem mandata koje je osvojio prema izlaznim anketama. Pred hotelom u kojem čekaju i konačne rezultate ‘pripremili’ su bakljadu.

21:11 HDZ-ovci su se uhvatili u kolo i rasplesali uz Thompsonove hitove

21:10 Jadranka Kosor za N1: Razgovori su već počeli i telefoni su usijani

21:00 Ivo Josipović kazao je za N1: ‘MOST je uhvatio pravi trenutak. Kao nekad Laburisti. No očito je riječ o ljudima koji imaju nešto za reći. Most je više desno nego lijevo. Ne bih nagađao o postizbornim koalicijama’

20:55 Sociolog Dražen Lalić je u razgovoru za N1 rekao: “Ja da sam na mjestu MOST-a, ja bih isključio telefone. ORaH je ostao na samo jednoj političarki i bilo je jasno da će loše proći, kada je Mirela Holy promovirala izbornu kuharicu.”

“Opozicija nije uspjela pretočiti nezadovoljstvo u podršku za sebe. Most i manje stranke će odlučivati o Vladi. Oni su se pojavili tek nekoliko mjeseci prije izbora i vidi se da imaju pojedine konzervativne predstavnike, kuda će oni krenuti u smislu koaliranja je teško procijeniti.

20:50 Prema novim rezultatima izlaznih anketa Domoljubna koalicija koja je preuzela vodstvo s ukupno 57 mandata najbolji rezultat, devet mandata, ostvarila je u V. izbornoj jedinici (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko srijesmka županija), dok je koalicija Hrvatska raste najuspješnija u III. jedinici (Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija) gdje je dobila osam mandata.

20:10 NOVI PODACI IZLAZNIH ANKETA:

Domoljubna koalicija 57
Hrvatska raste 56
MOST 17
Živi zid 3
IDS 3
Bandić 2
HDSSB 2

20:00 U studiju N1 televizije izlazne ankete komentirali su i ekonomistica Sandra Švaljek te povjesničar Tvrtko jakovina.

‘Rezultat je interesantan jer tako nešto još nismo imali. Poznato je da stranke ciljaju glasača u sredini a to je došlo do izražaja u programima vodećih koalicija

Čisto ziherašenje, a to nije primjereno za trenutak u kojem je Hrvatska. Rezultat Mosta je nagrada birača za hrabrost koju su pokazali. Ekonomski program Mosta je krajnje liberalan, ali teško je reći da su građani to prepoznali. No Most ima određene rezultate na lokalnoj razini’, rekla je Švaljek.

‘Ako ovakvo stanje ostane onda će Most biti ključan. Meni se čini da će lijeva koalicija lakše pregovarati oko reformi javne uprave. Manjinska vlada nije katastrofa, ali bit će eksperiment. U toj situaciji Most može gurati vladu na reforme. Meni se čini da Most ima dilemu da li su treća opcija i to može biti skliska stvar. Ako dođe do pregovora, mi imamo iskustvo da se male stranke moglo jeftino kupiti’, smatra Jakovina.

19:43 Gosti u studiju komentirali su prve izjave političara nakon izlaznih anketa.

Vučković: Dobro smo predvidjeli da će ovo biti triler. Nije dobro da neki već proglašavaju pobjedu, Hajdaš Dončić je tu bio ishitren.

Lalić: Tri su opasnosti. Prvo – politički autizam vodećih stranaka. Druga je opasnost od manjinske vlade, jer ako je vjerovati Mostu oni neće koalirati. Treća je opasnost vezana za neprihvaćenje odgovornosti kod manjinskih lista.

19:09 Prema prvim izlaznim anketama, Živi zid je osvojio tri mandata.

19:08 Prema prvim izlaznim anketama ORaH nije osvojio niti jedno zastupničko mjesto.

19:07 MOST u euforiji: Za sada imaju 18 zastupničkih mjesta.

19:06 Koalicija Hrvatska raste zadovoljna izlaznim anketama.

19:05 Po objavi izlaznih anketa u stožeru HDZ-a zavladala je nevjerica.

19:03 Prema izlaznim anketama koalicija Hrvatska raste 56 mandata, HDZ-ova isto toliko. Most osvaja 18, HDSSB 2, IDS 3, Živi zid 3, Bandić Milan 2 mandata.

18:55 Izbore u studiju N1 komentiraju sociolog Dražen Lalić i politička analitičarka Milica Vučković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Komentar izlaznih anketa.

Lalić: Očito je da se bez Mosta neće moći formirati vlada u Hrvatskoj

Vučković: Ovo će biti veliki politički test za Most.

Koliko je izlaznost važna?

‘Jako je važna, jer je to indikator povjerenja birača. Nadam se još boljim rezultatima do kraja glasanja jer sam očekivala i veću izlasnost’, kaže Vučković.

Lalić: Očito je da velikim strankama odgovara niža izlasnost. Imamo sličnu izlasnost kao i 2011. Izgleda da se apatija u društvu i dalje održava.

Postoji li neko objašnjenje zašto je ujutro bila bolja izlaznost?

Vučković: Teško je reći, no ja bih rekla da su izašli ranije zbog lijepog vremena. To su građani koji uvijek izlaze na izbore.

Lalić: Najveća je snaga ovih 30-ak posto koji nisu izašli i na to mora računati svaka vlast. U situaciji razmjerno male izlaznosti onda veće snage profitiraju jer imaju bolju organizaciju i više rade na terenu.

Specifičnost Hrvatske je da je u urbanijim sredinama veća izlaznost.

Lalić: Veća je koncentracija visokoobrazovnih ljudi, a i lako je uočiti da su u tim gradovima bolji uvjeti za život. Sve je to vezano uz ranije spomenutu apatiju. Kad su ljudi opterećeni siromaštvom – nije ih briga za izbore. Očito je nezadovoljstvo političkim akterima svih boja.
18:48 Stožer HDZ-a u Gastro Globusu na Zagrebačkom velesajmu je poluprazan, a od viđenijih HDZ-ovaca njime je prošetao tek Željko Reiner.

18:30 Sudeći po izlaznosti, ovo će biti doista posebni izbori, motivacija birača i njihov broj samo je jedna od činjenica koje bi mogle odlučiti ove izbore. Veliko je pitanje večeras kako će proći veliki izborni blokovi Hrvatska raste predvođena SDP-om i Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om.

Podsjetimo, do 16:30 glaslao je 46,57 posto birača. Prije četiri godine izlaznost je do 16:30 iznosila 46,06 posto.

Prvi izbori s preferencijalnim glasom

Osmi su  ovo saborski izbori, prvi parlamentarni na kojima su birači imali preferencijski glas, dakle na listi za koju su glasali mogli su zaokružiti i ime kandidata kojemu su davali prednost, odnosno kojeg su preferirali u odnosu na sve druge kandidate s te liste.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak, odnosno mjesto na listi. Za naklonost birača bore se političke stranke i koalicije, nezavisni i kandidati nacionalnih manjina, kandidata je više od 2.300 sa 166 listi, mahom stranačkih.

Featured

Predsjednik IDS-a Boris Miletić u utorak je izrazio nevjericu što je vodstvo HDSSB-a u Saboru predalo izborne liste u pratnji Slavonske sokolske garde u crnim uniformama s HDSSB-ovim zastavama, ocijenivši to sumrakom zdrave pameti.

Miletić je za Hinu izjavio kako je ostao šokiran, kao i cijela Istra.

“Glavaš postrojava crnokošuljaše u središtu Zagreba, a nitko ne reagira. To je sumrak zdrave pameti, demonstracija gluposti i primitivizma”, poručio je Miletić.

Postrojavanje tzv. Glavaševe garde ocijenio je uvredom za sve što je Hrvatska postigla u posljednjih dvadeset godina u smislu razvoja demokracije i civiliziranog društva. “Sretan sam što se tako nešto u Istri ne može dogoditi”, zaključio je Miletić.

Na Hinin upit u PU zagrebačkoj rekli su da u tom slučaju nije bilo elemenata prekršaja ili kaznenog djela.

Featured

Poduzetnik Tomislav Horvatinčić rekao je u obrani iznoseći je u postupku koji se vodi protiv njega na šibenskome sudu zbog sumnje da je u kolovozu 2011. skrivio pomorsku nesreću u kojoj je poginuo talijanski bračni par Salpietro kako ne prođe dan a da ne pomisli na poginule i kako život mjeri u razdobljima prije i poslije nesreće, a da je neposredno prije sudara doživio ‘blackout’.

Kako je rekao, unatoč odbijanju obitelji da prihvati materijalnu kompenzaciju za poginule, i dalje je spreman za takav dogovor.

Horvatinčić je u jednoipolsatnom iznošenju obrane iscrpno opisao kako je iz njegove perspektive izgledao kobni dan te okolnosti prije nesreće.

Sudu je ispričao kako je sa zaručnicom odlučio uzeti “nekoliko dana pauze te su napravili itinerar od Ičića do Hvara”.

Rekao je da je kobnog dana imao glavobolju pa je popio dvije tablete Tomapirina te se sa zaručnicom uputio prema Hvaru.

Najprije je plovio brzinom od tri do pet milja, a kad je izišao na otvoreno more, povećao je brzinu na 20 do 25 milja, te je prebacio na autopilotno upravljanje plovilom, no ostao je sjediti za kormilom, kako je objasnio, u maniri dobrog pomorca.

U jednom trenutku, rekao je Horvatinčić, na udaljenosti oko tri kilometra na desnoj je strani ugledao jedrilicu koja se kretala prema njemu, no nije imala razvijena jedra.

Nakon nekog vremena uočio je jedrilicu udaljenu oko 400 metara, opet njemu s desne strane, no, kako je rekao, iskusni pomorci ne reagiraju prije nego što se nađu na udaljenosti od 250 ili 300 metara od drugog plovila.

Horvatinčić je rekao kako je i on namjeravao na spomenutoj udaljenosti autopilot skrenuti ulijevo, no u tom je trenutku doživio, kako je to nazvao, ‘blackout’.

Osvijestio se kad ga je zaručnica prodrmala i nekoliko puta zazvala imenom, a odmah nakon toga, rekao je sudu, udario je u ‘nekakvu prepreku’.

Kad se okrenuo, vidio je da se dogodila havarija, da je naletio na jedrilicu koju je namjeravao izbjeći.

Na 92 mu se nitko nije javio, a 112 zaboravio pozvati

Tada je pozvao gumenjak koji je prolazio u blizini, a za kormilom mu je bio Nijemac, koji mu je rekao da su ljudi s jedrilice mrtvi te kako nema potrebe ići na taj brod. Dodao je kako je odmah počeo zvati pomoć, no na broj 92 nitko mu se nije javio.

Nije se sjetio, rekao je, nazvati 112, no počeo je zvati prijatelje i poznanike iz Splita te s Hvara, od kojih je tražio da pozovu pomoć. Dodao je kako je bio u potpunom šoku.

Na pitanje suda kako objašnjava svoju prvu izjavu, koju je poslala njegova tvrtka, a u kojoj je naveo kako je nesreću “izazvala greška na autopilotu”, Horvatinčić je odgovorio kako ne isključuje mogućnost da je problem bio u upravljačkom mehanizmu, no ne sjeća se da je izričito spomenuo autopilota.

Horvatinčić je ustvrdio kako članu uprave tvrtke Vajagiću nikada nije diktirao niti sugerirao što da napiše u priopćenju medijima te kako je on to učinio samoinicijativno, pretpostavljajući u čemu je problem s obzirom na dosadašnje intervencije na plovilu.

Na današnjem ročištu odbijen je i zahtjev predstavnika obitelji poginulih Talijana za izuzeće sutkinje Maje Šupe zbog tvrdnji kako je pristrana i naklonjena optuženiku.

Tražio odštetu od obitelji poginulih Talijana

Tvrtka Tomislava Horvatinčića, kako javlja HRT, tražila je 250 tisuća eura odštete od obitelji talijanskih nautičara stradalih u pomorskoj nesreći kod Primoštena. To je na suđenju otkrio opunomoćenik obitelji Salipietro Ognjen Frangeš te je upitao Horvatinčića je li upoznat s tim procesom pokrenutim na Trgovačkom sudu u Splitu.

Riječ je o tvrtki Santa Marina na koju je bila registrirana i jahta kojom je Horvatinčić udario u jedrilicu talijanskog para.

“Ja svaki dan potpisujem jako puno dokumentacije”, rekao je Horvatinčić dodavši kako ne zna je li to potpisao niti da se sjeća odštetnog zahtjeva.

Featured

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” Željko Stipić ponudio je u ponedjeljak članstvu svojeg sindikata ostavku na raspolaganje, držeći da je nedavni štrajk u obrazovanju i znanosti bio neuspješan, pa za takav neuspjeh treba snositi posljedice.

Stipić ističe da je štrajk započet 25. rujna radi povećanja plaća u obrazovanju i znanosti za četiri posto doživio urušavanje i osipanje. Bio je to najduljii štrajk koji nije donio ništa, a zbog osipanja sudionika i neuspjeha sindikati će u svakoj idućoj situaciji biti sve slabiji i štrajkaški nesposobniji izboriti se za svoje ciljeve.

Dalekosežne posljedice neuspjeha štrajka

“Zbog neuspjeha ovog štrajka, čemu smo i mi iz ‘Preporoda’ u nekoj mjeri pridonijeli, ali i zbog dalekosežnih posljedica koje će taj neuspjeh izazvati na sindikalnoj sceni, podnosim ostavku o kojoj će se svi članovi sindikata izjasniti pojedinačnim, tajnim izjašnjavanjem”, izjavio je Stipić na konferenciji za novinare.

Stipićeva ostavka nije neopoziva već će se o njoj moći izjasniti preko 8000 članova sindikata, koji će od 7. do 13. listopada o tomu glasovati, a odluku će donijeti većina glasova onih koji pristupe izjašnjavanju.

Slože li se s njegovom ostavkom, Stipić će odustati od kandidature za idući mandat za koju su ga predložile podružnice sindikata, a dobije li pozitivno mišljenje članstva, njegova će kandidatura za daljnje obnašanje dužnosti biti na skupštini sindikata 8. listopada zajedno s ostalim kandidaturama.

Smatra da je razlog za štrajk bio osnovan i zato su u njemu solidarno sudjelovali s ostala tri sindikata koji su ga organizirali, ali se tijekom štrajka pokazalo da su sindikalci podcijenili solidnu pripremljenost Vlade za taj štrajk, kaže.

“Sindikati su odluke o nastavku štrajka donosili euforično, bez analize, ignoriranjem činjenica i podataka”, tvrdi Stipić.

“Predložili smo da se štrajk okonča treći ili četvrti dan, ali smo odbijeni. Trebalo je imati izlaznu strategiju i ne dovesti se u situaciju da nam Vlada ponudi onakvo ponižavajuće pismo namjere”, kaže Stipić dodajući da štrajk “nije vodio Ribić, nego premijer Milanović, on je iz Vlade vukao konce”.

Na upit očekuje li ponudu ostavki kolega iz drugih sindikata, Stipić je odgovorio kako to od njih ne očekuje jer bi time doveli u pitanje ono što smatraju neospornim, a to je uspjeh štrajka. On uspjehom ne smatra to što se nekoliko dana pričalo o potplaćenosti prosvjetara jer se, kaže, o tome priča već godinama.

“Gore od neuspjeha je neuspjeh proglasiti uspjehom. Onaj tko je uspio, treba dobiti priznanje i pohvalu, a mi koji smatramo da nismo uspjeli dajemo ostavku”, kaže Stipić.

Komentirajući Stipićevu ponudu ostavke, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je Hini kako je podupire, kao i prijedlog da i ostali učine isto.

Najavio je da će i on, kao i predsjednik sindikata Igor Radeka na sjednici Velikog vijeća sindikata, 17. listopada, podnijeti ostavke, a o njima će se izjasniti Veliko vijeće.

“Treba vidjeti gdje je lanac pukao, kod vodstva, povjerenika ili članova, treba se analizirati situacija”, kaže Ribić naglasivši da to nije ništa novo ni spektakularno, ali da Stipić od toga radi spektakl i predstavu za medije.

“Trebao je onda Stipić dati neopozivu ostavku, s obzirom na to koliko se trudio tijekom štrajka raditi analize i ostalo što je potkopavalo samu provedbu štrajka”, smatra Ribić.

Ponovio je svoju ocjenu da su štrajk kao “vrstu pritiska”, kao bitku za svoj cilj sindikati izgubili, i tu nema pobjede, no štrajk je bio i demonstracija sindikalnih zahtjeva.

“Ostavio je traga na društvo, izbornu kampanju, javnost i politku. Jeka ovog štrajka ostat će u glavama svake politike koja pobijedi, svatko će znati što su prosvjetari tražili i svatko će znati da prosvjetari mogu ‘ugristi”, ponovio je Ribić svoje tvrdnje izrečene na dan prekida štrajka.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec naglasio je da nije štrajk proglasio uspješnim jer cilj povećanja plaća od četiri posto nisu postigli i Vlada je ovoga puta bila jača i pobijedila.

“Tvrdim da zbog toga borbu nećemo zaustaviti i sa svojim ćemo zahtjevima dočekati svaku iduću Vladu, koja god to bila. Uostalom, iz poraza se više može naučiti nego iz pobjede i to je prilika da ojačamo svoje slabe karike”, kaže Mihalinec.

U vezi podnošenja ostavke kaže da se nakon svake akcije u tom sindikatu radi temeljita analiza na svim razinama, a po statutu su mandati njega kao predsjednika, kao i svih dužnosnika sindikata, također na raspolaganju.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koja je prva objavila prekid štrajka, nije bila dostupna za komentar ostavke, no ona je odmah po odustajanju od štrajka poručila da je štrajk bio uspješan jer su sindikati pokazali da znaju braniti svoju profesiju, te su upozorili na probleme u sustavu obrazovanja.

Featured

Nakon šest godina recesije Hrvatska je u posljednja dva kvartala zabilježila simboličan rast gospodarstva te ušla u stagnaciju, a snažniji oporavak ne očekuje se niti sljedećih godina.
Prema istraživanju Bloomberga ponovno smo svrstani među deset najslabijih ekonomija svijeta, što se tiče gospodarskog rasta, te smo ove godine na šestom mjestu s prognoziranim rastom od 0,2 posto.
Najveći pad imat će Ukrajina gdje se očekuje pad BDP-a od čak 4 posto, dok se na drugom mjestu nalazi Rusija s padom od 3,5 posto. Ukrajinsko gospodarstvo pogođeno je ratom na istoku zemlje, dok Rusija trpi zbog zapadnih sankcija i niskih cijena nafte.
Slijede Brazil i Argentina čija gospodarstva su pod pristiskom zbog snažne inflacije i visoke nezaposlenosti. Brazilsko gospodarstvo ove će se godine, prema procjenama, smanjiti za 1,6 posto, dok će Argentina imati pad od 1,5 posto.
Među deset najslabijih gospodarstava našla se i Švicarska koja je pogođena snažnim rastom tečaja franka te će njihov BDP porasti za samo 0,1 posto.
Hrvatska je na šestom mjestu s rastom od 0,2 posto, dok se za Srbiju, prema Bloombergovom istraživanju očekuje rast od 0,5 posto.
Grčka, koja je ovog tjedna završila u bankrotu nakon što je propustila uplatu 1,6 milijardi eura dospjelih obveza prema Međunarodnom monetarnom fondu ove godine trebala bi imati rast gospodarstva od 0,9 posto.
Na posljednjem mjestu deset “najsporijih” je Italija, koja se već dulje vrijeme bori kako bi probudila uspavano gospodarstvo, a prema procjenama ove bi godine trebala imati rast od 1,1 posto.
Sa druge strane, od europskih zemalja najveći rast imat će Irska čije gospodarstvo bi trebalo porasti za 4,5 posto, a slijedi Poljska s porastom od 4 posto. Češka i slovačka imat će rast od 3 odnosno 2,9 posto.

Featured

Jedan od najdužih sudskih procesa u povijesti hrvatskog pravosuđa, slučaj Hrastov, koji se po sudnicama vuče već 21 godinu, dobio je (privremeni) epilog na Vrhovnom sudu.

U ovom procesu punom apsurda, Županijski sud u Karlovcu je Mihajla Hrastova, optuženog za ratni zločin iz 1991.-e na Koranskom mostu u kojem je ubijeno 13 srpskih civila već tri puta oslobađao uz obrazloženje da je pucnjavi predhodio napad srpskih vojnika čime su oni izgubili status zarobljenika.

No, Vrhovni sud poništio je sve tri presude i sam proveo drugostupanjski i trećestupanjski postupak te Hrastova proglasio krivim i osudio na sedam godina zatvora. Potom je Ustavni sud poništio tu presudu zbog proceduralnih razloga pa je suđenje pred Vrhovnim sudom počelo iznova. U tom postupku Hrastov je osuđen na četiri godine zatvora

Vrhovni sud danas je odbio žalbe Hrastova i karlovačkog Županijskog državnog odvjetništva te Hrastovu potvrdio četverogodišnju zatvorsku kaznu za protupravno ubijanje i ranjavanje neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991.-e:  “Sud je presudio žalbe optuženika Mihajla Hrastova i državnog odvjetnika koje se odbijaju kao neosnovane te se potvrđuje drugostupanjska presuda”, stoji u presudi.

Hrastov je i u prvom postupku Vrhovnog suda proglašen krivim jer je postupio protivno Haškoj i Ženevskoj konvenciji iako je djelovao kao pripadnik posebne jedinice policije karlovačke policije i to u vrijeme kada su jedinice MUP-a i Zbora narodne garde odbijale napade aktivnog i rezervnog sastava JNA na Karlovac.

Naime, Vrhovni je sud zauzeo stanovište da nije smio, nakon što je primio zadatak da sa svojom grupom čuva i preprati u prostorije Policijske uprave grupu vojnika, pucati na njih na Koranskom mostu, jer nisu bili neposredno ugroženi životi njega i drugih policajaca.

No Županijski sud oslobađao ga je na temelju iskaza svjedoka i samog Hrastova da je njegov suborac, koji je bio pratitelj zarobljenika napadnut, te da su nakon toga pripadnici JNA krenuli prema Hrastovu. U oslobađajućim presudama stajalo je da je time “stao u obranu napadnutog suborca. a od sebe je otklonio izravno predstojeći napad i spriječio zlo većih razmjena, upad neprijatelja u grad“, dakle da je “postupao u nužnoj obrani, zbog čega je i oslobođen“.

Ovaj slučaj pun proturječja, nakon 24 godine dočekao je i drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda, koja još nije dostavljena njegovom odvjetniku, Krešimiru Vilajtoviću, no on je njome vidno nezadovoljan:

“Činjenice i dokazi koji su izvedeni tijekom postupka isključivo su kazneno-pravna odgovornost gospodina Hrastova. Takvog uvjerenja je bio i Županijski sud u Karlovcu kada ga je tri puta oslobodio za to kazneno djelo. Takvog sam uvjerenja i ja. Predmet Koranski most je predmet je predmet koji traje 24.-u godinu. Hrastov je 24 godine pod kaznenim postupkom. To je najduži predmet u Hrvatskoj. Postavljamo si pitanje koja je to presuda i gdje je tu pravda i pravičnost nakon 24 godine. Mislim da tu pravde nema.”

S predmetom idu dalje. Najavili su ustavnu tužbu: “Nisu sve pravne opcije iscrpljene. Obrana i dalje ide u pravnu bitku. To je jedino što nam preostaje. Idemo ustavnom tužbom protiv tih presuda Vrhovnog suda, idemo žestoko napasti i pokušati ukinuti i jednu i drugu presudu i dokazati nevinost gospodina Hrastova. U trenutku kada primimo drugostupanjsku, odnosno trećestupanjsku presudu počinje teći rok od 30 dana u kojem možemo podići ustavnu tužbu. Naravno da ćemo to iskoristiti. U toj ustavnoj tužbi tražit ćemo da se odgodi izvršenje kazne zatvora sve do odluke Ustavnog suda uz jednu napomenu da je gospodin Hrastov već više od dvije godine, što u pritvoru što u kaznionici, po prethodnoj presudi Vrhovnog suda. Već je odslužio više od dvije godine kazne zatvora.”

Kako je Hrastov četverogodišnju kaznu još 2009. počeo služiti u zatvoru u Lepoglavi, ali je odlukom Ustavnog suda zbog proceduralnih razloga tadašnja pravomoćna presuda bila ukinuta, u kaznu će mu se priznati razdoblje od svibnja 2009. do prosinca 2010. kao i vrijeme provedeno u pritvoru od 6. ožujka do 4. rujna 1992.Njegov odvjetnik tvrdi da će se i ovog puta dobrovoljno prijaviti u zatvor.

“To ovisi od kapaciteta i slobodnih mjesta u zatvoru. U pravilu 30-ak ili 40 dana, možda dva mjeseca treba da se uruči poziv za izdržavanje kazne zatvora. Cijela Hrvatska javnost zna da je gospodin Hrastov i prvi put kad je trebao otići na izdržavanje kazne otišao sam i prijavio se u zatvor. To će učiniti i sad”, zaključio je Vilajtović.

Šest suđenja, tri puta oslobođen, tri puta osuđen –  slučaj Mihajla Hrastova pokazuje svu raskoš apsurda hrvatskog pravosuđa koje o njegovoj sudbini ne može odlučiti već 24 godine.

Featured

Glavni gradski trg, Zagreb, 2-og svibnja. Gordo? Dostojanstveno?

Višesatna “okupacija” Trga bana Jelačića, na kojem se okupilo dvadesetak tisuća ljudi, paraliza prometa i veliki dernek šatoraša, završili su netom prije ponoći ukazanjem Božidara Alića koji je svoj recital završio riječima: “Za Hrvatsku i za dom spremni”.  Bit će da ni njega, kao ni onda Šimunića nitko nije educirao da za isticanje te krilatice može dobiti prekršajnu prijavu prema Zakonu o javnom redu i miru ili Zakonu o javnom okupljanju.
I on je također, Božidar Alić, dobio status branitelja preko veze, uz golemu pomoć jednog HOS-ovca, Ž.M.-a, poštenjačine, koji ga je vodao od nemila do nedraga, kako bi ostvario status branitelja. A taj umišljeni glumac pozdravlja s pozornice “Za dom spremni” (naročito on se našao!) sa poklonjenim statusom branitelja. Još uvijek njegove poruke upućene meni, tada novinarki Arene egzistiraju i postoje u svezi njegovog statusa i molbi.
Nikad nisam mislila da ću ovo objaviti, ali eto ti Aliću – Ti si branitelj? Objasni “svojim” braniteljima kako si dobio status kojim se ponosiš! Ti pozdravljaš sa ” Za dom spremni”? Objasni braniteljima koji nemaju riješen svoj zasluženi, kako si ga ti stekao! Fotografije su nastale 31. svibnja 2008. godine, kada Alić još nije imao status branitelja, u Korenici u restoranu “Macola” na skupu Udruge Krmaka. Tada sam mu obećala pomoći da ga dobije. I dobio ga je – no ne redovitim putem. Na majici mu piše “Ponosni smo što smo krmci”, što se ne može reći za ostatak “ekipe” tada u Korenici, ali Alić se zaista može ponositi svojim statusom Krmka! Fotografije je snimio ratni izvjestitelj Tony Hnojčik, poznatiji po “izbačaju” iz  šatora u Savskoj 66, kada je snimavši u predbožićno vrijeme, zasmetao šatorašima. I to je bilo tada kada je Glogoški pozvao u šator “sve građane dobre volje”, a snimatelj izveden iz šatora, i uhićen od strane policije zaradivši prekršajnu prijavu, za remećenje javnog reda i mira – kao građanin.
A u subotu, i nebo se otvorilo – od srama! Dobili su što su htjeli – ide Hrvat na Hrvata. Za to su se borili? Hvala im, ali neka odstupe. Ova Vlada legitimno je izabrana, kao i predsjednica koja žmiri, i sami su si krivi, što im je uopće dozvolila dernek u Savskoj 66(6).
svinja

“Skup zajedništva 100 posto za Hrvatsku – Zajedno do pobjede”, ili nazvan “Veterinarski Institut za stoku sitnog zuba” prema svim zacrtanim kriterijima organizatora bio je uspjeh. Doveli su koga su mogli: Mate Mišo Kovač udijelio im je “šup-kartu, a klapi HRM-a “Sveti Juraj” zabranjen je nastup, (jer se vojska ne smije miješati u politiku), zaustavili normalno funkcioniranje grada, priredili masovni “plesnjak” okupljenima i dali im da uživaju u hrapavom glasu “slavuja iz Čavoglava” te izrecitirali poruke (čitaj: prijetnje) Zoranu Milanoviću, nazivajući ga kukavicom. Možda i je kukavica – ali tko to kaže?

Od Milanovića traže da do četvrtka, kada će biti 200 dana prosvjeda ispred Ministarstva branitelja, započne javni dijalog pred medijima, “da se izbjegnu manipulacije, laži i obmane kojima se njegova Vlada služi”.

“Podsjećam na riječi koje smo zadnji put izrekli na ovome mjestu da je mali korak od Trga bana Jelačića do Trga svetog Marka. Ako ne možete osigurati budućnost hrvatskom narodu, odstupite, ako ne prije, onda na Dan državnosti 30. svibnja,” poručio je Đuro Glogoški. U čije ime? Kome on to prijeti i s kojim pravom?

A prije četvrtka, bilo bi dobro da Đuro Glogoški objasni naciji kako je on, od običnog vojnika, “preskočio” činove i preko noći postao pukovnik u mirovini, po kojoj osnovi prima na račun svojeg statusa pukovnika iznos mirovine 24. 800 tisuće kuna plus svake sedme godine automobil u vrijednosti 170 tisuća kuna, što bi bila mjesečna otplata od dvije tisuće kuna u sedam godina. Glogoški prima kao umirovljeni pukovnik 12.452,44 kune na ime čina. Nesporno je da je stradao od granate, ali u vrijeme stradavanja nije bio na dužnosti, već je stradao kao i stotine drugih običnih građana i branitelja koji nisu dobili nikakav čin, a kamoli kao on i naknadu poput njega? Ne smeta ga što drugi branitelji ne mogu svake sedme godine priuštiti svojoj obitelji novi auto? To nije bitno? O tome ne govori, jel? Ne kaže se uzalud da ne laje pas zbog sela, već zbog sebe. Niti drugi nisu išli u rat da bi izgubili dijelove tijela. A on je na “štosdemferu” domovine za koju se borio? Kome on to prodaje demagogiju, i to naučenu, jer sumnjam da može sam složiti par rečenica. Aplauzi su bili između njegovog zastajkivanja pragmatičnog govora. Iskoristiti će krizu u Hrvatskoj – za što? Gdje je bio proteklih svih godina, kada se također nepravda događala, već sad, 200 dana u prosvjedu? Sad su se prosvjednici našli “boriti” i prijetiti! Za ovu zemlju ne bi se nitko više normalan borio, osim ako mu ne bi bile zagarantirane beneficije.

Optužio je Glogoški vlast da 195 dana nema razumijevanja za branitelje, ali ni za blokirane, Udruge Franak, radnike i seljake kao i za radnike uništenih i opljačkanih poduzeća, a njegov govor često je bio prekidan pljeskom i povicima “Đuro Đuro”, te “u boj za narod svoj”. Tko će to bojevat i na kojoj, tj. čijoj strani?

Glogoški je iznio niz kritika prema vlasti, optužio je da izbjegava dijalog, obmanjuje građane te da izjednačava agresora i veterane u pravima. Agresora i veterane. Poručio je i onima, kako je rekao, koji imaju obavezu prema hrvatskom narodu da ako nisu spremni na zajedništvo i tako krenuti u hrvatsku budućnost neka odstupe, što su nazočni pozdravili burnim odobravanjem. Vrijede li iste riječi i za lažne branitelje u njihovim (pravim) redovima i zašto ih pravi branitelji ne prokažu? Evo, ja sam Alića, i baš me briga, no što je s vama koji sami sebi držite “štangu”? Jel’ da nabrojim sve koji su nogom provalili u stanove a poslije ih legalno dobili uz pomoć HDZ-a dok je bio na vlasti? No bilo bi dobro da sami branitelji, napose Glogoški krene sa spiskom i počisti ispred svojih vrata. Dobro se zna koliko je Rubala koji se nagodio s državom izdao i “podebljao” zajedno s ostalima optuženima dijagnoze. No iako je osuđen, nikada nije izvršena niti jedna revizija tih podebljanih dijagnoza. Za to se Glogoški treba boriti.

“Nemamo vremena čekati kraj vašeg mandata. Do četvrtka se odlučite jeste li spremni sudjelovati u zajedništvu ili niste. Ako niste spremni na zajedništvo tada to javno recite.”, rekao je Glogoški i ponovio da će 30. svibnja krenuti na Trg svetog Marka i da će tada netko morati otići.

Dernek šatordžija, “veter(in)a(r)nski Institut za stoku sitnog zuba” počeo je okupljanjem na Trgu i odlaskom u Katedralu na misu za domovinu u povodu 20.-e obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak za sve poginule i stradale u Domovinskom ratu. Pri povratku na Trg, slikaju ih iznenađeni turisti  koji će svojim kućama udaljenima tisuće kilometara ponijeti još jedan suvenir: letke i naljepnice na kojima piše “100% za Hrvatsku”, a da nikome neće moći, niti znati objasniti kakvom su to masovnom “eventu” svjedočili.

Za to vrijeme, Trgom su defilirali mnogo “zanimljiviji” gosti. Čim se ukazao Branimir Glavaš postao je atrakcija – svi su htjeli okinuti “selfie” s njim.

Podršku ovom derneku dao je i Dario Kordić, bivši predsjednik tzv. Herceg Bosne. Kako ikome objasniti dakle, a da nije odavde, što se u subotu uopće događalo?

Nakon što ih je Mišo Kovač, čiji su nastup organizatori skupa olako najavili, javno oprao, stigla im je još jedna packa i to iz MORH-a koji je u posljednji tren zabranio ranije odobreni nastup klapi HRM-a “Sveti Juraj”. “Ne znamo što to znači, morat ćemo porazgovarati s ministrom obrane i vidjeti što je u pitanju. Znači li to da se Hrvatska vojska i Ministarstvo obrane odriču hrvatskih branitelja i hrvatskog naroda”, odluka je zaprepastila Đuru Glogoškog, ali i iživcirala predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josipa Klemma. Obrušio se na Zorana Milanovića s kojim se sreo u petak u Okučanima: “Ne želimo premijera koji nema vremena za hrvatske branitelje, kojemu je trebalo 200 dana da s hrvatskim braniteljima razgovara. I danas ponovno nož u leđa hrvatskim braniteljima, zabranom nastupa klapi HRM-a “Sveti Juraj.” Klemma ne dira što je aktivna vojska gladna, već je bijesan što je i tako suspektan ministar obrane zabranio nastup. Za koga se branitelji bore? Koga su oni podržali?

Poludevni dernek kulminirao je nastupom Marka Perkovića Thompsona, ruku na srce, on je i bio glavni razlog zašto se na Trgu uopće i okupilo toliko ljudi.

skup-branitelja-na-trgu-bana-jelacica

Sve je utihnulo pola sata prije ponoći i srećom, nije zabilježen niti jedan incident, no prijetnje s govornice još odjekuju.

Što to točno Glogoški očekuje da Milanović napravi do četvrtka i na koji način da se izjasni do dana kad mu je postavio ultimatum, jer eto, ne može čekati do kraja njegovog mandata? I što se misli pod time da se 30.og svibnja ide na Markov trg? Očekuje li uistinu da će premijer izići iz zgrade i predati mu u ruke svoju i Matićevu ostavku?

Možda da mu netko uglavi, jer glava mu radi da se vlast mijenja – samo na izborima, voljom građana. Ajmo Glogoški, ja sam prokazala jednog lažnjaka ovim tekstom, no hoćete li Vi nastaviti i imati hrabrosti prokazati kukolj među sobom, tj. braniteljima?Tada će “pravi” imati mjesta da dobiju ono što im pripada.

Ova, 2019.godina, kako se čini, bila je vrlo ispunjena za Hrvatski Telekom. Nakon što se uprava Hrvatskog Telekoma, prošle godine, suočila s vrlo ozbiljnim navodima malih dioničara kako se istima prikrivaju obavijesti te ih se netočno informira vezano uz tzv. ‘investicije’ HT-a u obveznice Deutsche Telekoma, ove godine Financijska izvješća HT-a izmijenjena su te u njima sada uistinu stoji da je HT 2016. godine uoči Božića, kupio obveznice Deutsche Telekom International Finance, off shore firme Deutsche Telekoma iz Nizozemske, a ne obveznice Deutsche Telekoma AG, kako je to ranije navodio- očito netočno!

Što će biti s malim dioničarima?

Glavna skupština Hrvatskog Telekoma ove godine održala se je 6. svibnja, kako se saznaje iz službenog oglasa, odnosno, poziva na sudjelovanje na skupštini objavljenog na stranicama HT-a. U susret Glavnoj skupštini, Hrvatski Telekom susreo se s mnogim izmjenama i unutarnjim previranjima, a pitanje je kako će se sva ta događanja odraziti na glavnu skupštinu, odnosno, male dioničare HT-a.

Naime, predsjednik uprave Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković krajem prošle godine na sjednici Nadzornog odbora podnio je ostavku te najavio da 1. travnja 2019. godine odlazi s mjesta predsjednika Uprave HT-a. Iz Hrvatskog Telekoma, neposredno nakon toga, priopćeno je da na njegovu poziciju 1. travnja stupa Grk Konstantinos Nempis, koji dolazi iz grčke OTE Grupe, u kojoj je DT najveći dioničar.

Činjenica da je Deutsche Telekom tako brzo našao zamjenu za predsjednika uprave Hrvatskog Telekoma govori u prilog činjenici da ih ostavka Davora Tomaškovića nije nimalo iznenadila. Dapače, neobičnim se ističe činjenica da je Davor Tomašković dao ostavku vrlo brzo nakon što mu je produljen mandat kao predsjednika uprave.

Prema Zakonu o trgovačkim društvima, a i Statutu Hrvatskog Telekoma, predsjednika uprave društva imenuje Nadzorni odbor, međutim, u praksi, čini se, ne samostalno, već prema nalogu društva- majke, odnosno, Deutsche Telekoma. Da je Deutsche Telekom, koji u svom vlasništvu ima 51% dionica Hrvatskog Telekoma, zapravo ona karika koja kreira cjelokupnu politiku Hrvatskog Telekoma, gdje, čini se, Uprava i Nadzorni odbor društva imaju vrlo malo utjecaja, bilo je vidljivo već puno ranije.

Podsjećamo da je Hrvatski Telekom kupio 2016. godine obveznice i komercijalne zapise off shore firme Deutsche Telekoma, s 0 posto prinosa te na taj način praktički kreditirao Deutsche Telekom pod izlikom investiranja novca HT-a. Nadalje, u istom razdoblju Hrvatski Telekom kupio je i dionice Crnogorskog Telekoma.

Kupnja obveznica spornog izdavatelja

Božić u Hrvatskom Telekomu 2016. godine obilježen je ne tako slavnom kupovinom obveznica društva Deutsche Telekom International Finance BV lociranog u Nizozemskoj. Radi se o jednoj off- firmi Deutsche Telekoma AG, koja, po svemu sudeći, ne obavlja nikakvu djelatnost, već služi isključivo za prikupljanje novca.

Hrvatski Telekom prvo je tvrdio kako je kupio obveznice Deutsche Telekom AG, što se ispostavilo netočnim, nakon burne rasprave i nekoliko sudskih postupaka pokrenutih nakon izdavanja Financijskih izvještaja Hrvatskog Telekoma prošle godine i održane Glavne Skupštine.

Kupovinom navedenih obveznica Hrvatski Telekom je, umjesto da isti novac isplati dioničarima putem dividende, može se naslutiti, uložio da zapravo beskamatno kreditira Deutsche Telekomu, koji je u konačnici većinski dioničar Hrvatskog Telekoma. Naime, 23. prosinca 2016.g., HT d.d. objavljuje da je prethodnog dana, dakle, 22. prosinca 2016.g. obavilo transakciju kupnje obveznica izdavatelja Deutsche Telekom AG uvrštenih na Luksemburšku burzu, u iznosu od 125 milijuna eura, sukladno odobrenju Nadzornog odbora.

U navedenoj obavijesti bilo je navedeno i kako se kamata na obveznice plaća kvartalno, a utvrđuje se kao tromjesečni EURIBOR na koji se dodaje margina od 0,35 posto godišnje. Dospijeće obveznica je travanj 2020. g.

EURIBOR iznosi oko 0,36 posto te je prilično stabilan u razdoblju od kupovine obveznica do danas, što de facto znači da se na predmetne obveznice plaća kamata od 0,00 posto. Bilo bi zanimljivo vidjeti da li bi uprava vlastite novce ulagala na navedeni način?!

Jesu li mali dioničari oštećeni?

Na navedene radnje i oštećivanje malih dioničara upozoravano je tijekom cijele prošle godine putem nekoliko tužbi malih dioničara pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, koji postupci su i dalje u tijeku.

U ožujku ove godine na iste nepravilnosti upozorio je i jedan od većih dioničara Hrvatskog Telekoma, češki fond KGI, koji je u dopisu upućenom Hrvatskom Telekomu izričito optužio isti, odnosno, odgovorne osobe Hrvatskog Telekoma da su krajem 2016.godine prisilno (po nalogu Deutsche Telekoma) kupili obveznice Deutsche Telekom International Finance BV te time oštetili ostale dioničare HT-a. KGI u svome dopisu inzistirao je da navedeno bude i tema glavne skupštine koja se održava u svibnju.

Trajno niska dividenda

Od odlaska Ivice Mudrinića s vodeće pozicije Hrvatskog Telekoma 2013. godine, drastično se smanjila i dividenda Hrvatskog Telekoma. Dok je ranije svaki dioničar po dionici dobivao oko 12 kuna, u zadnjih pet godina taj iznos se prepolovio pa HT isplaćuje uvijek stabilnih 51 posto dobiti ostvarene u protekloj godini, a u prijevodu između šest i sedam kuna po dionici.

Zanimljivo je da, usprkos rastu Hrvatskog Telekoma i činjenici da su jedna od rijetkih telekomunikacijskih kompanija koja ne posluje s gubitkom, dapače, koja posluje s iznimnim rastom, dobit začuđujuće ostaje otprilike ista svake godine. Naime, stječe se dojam da Hrvatski Telekom čini sve u svojoj moći da svake godine ima gotovo pa istu dobit, pa čak i ako to znači ulaganje u obveznice bez prinosa.

Politika smanjivanja dividende, po svemu sudeći, koristi jedino Deutsche Telekomu koji je većinski dioničar HTa, ali ne i malim dioničarima, a čime se narušava načelo ravnopravnosti svakog dioničara.

Stručnjaci navode da gledajući poslovanje i financijska izvješća Hrvatskog Telekoma, ne postoji niti jedan opravdan razlog zašto Hrvatski Telekom ne isplaćuje 100 posto svoje dobiti dioničarima.

Prema izračunu KGI-ja, HT bi mogao povećati dividendu do 20 kuna i držati je na toj razini barem deset godina, tako da bi u deset godina ona postupno dosegla dug jednak prosjeku kompanija u telekomunikacijskom sektoru (neto dug/ EBITDA 1.8x). Ta investicijska tvrtka predviđa kako bi transparentnije prakse mogle doprinijeti velikom rastu HT-a i dostizanju cijene od 300 do 350 kuna po dionici.

Promjena adrese, promjena predsjednika uprave

U medijima se već ranije, netom nakon što je javnosti priopćeno kako je Davor Tomašković podnio ostavku, počelo nagađati o razlozima njegova odlaska. Premda Tomašković nikada nije javno istupio i objasnio svoje razloge odlaska, javnosti je prezentirana priča da odlazi radi ‘bolje poslovne prilike’.

Pitamo se, koja bi to bila bolja poslovna prilika od mjesta predsjednika uprave jedne od vodećih, najbrže rastućih i usudili bismo se reći, najbogatijih tvrtki u Republici Hrvatskoj?

Za odgovor na gornje pitanje možda je potrebno prisjetiti se i prošlosti Hrvatskog Telekoma te vidjeti da, kada se ima posla s Deutsche Telekomom, ništa nije slučajno.

Naime, Davor Tomašković sjeo je na mjesto predsjednika Uprave Hrvatskog Telekoma 2013. godine, nakon odlaska Ivice Mudrinića. U istom razdoblju Hrvatski Telekom promijenio je svoju poslovnu adresu iz HOTO Tornja u Sky Office na Zagrebačkoj Aveniji.

Sada pak, odlazi Davor Tomašković, a istovremeno, Hrvatski Telekom svoje poslovno sjedište seli na treću adresu i to Radničku cestu 21. Cinici bi rekli, nova adresa novi predsjednik uprave. Clean start. Međutim, krije li se iza ovakvih promjena nešto drugo?

Podsjetimo, gotovo točno pet godina prije odlaska Davora Tomaškovića, ostavku na mjesto predsjednika Uprave HT-a dao je Mudrinić, nakon 15 godina predsjedavanja HT-om, na sjednici Nadzornog odbora HT-a 9. prosinca 2013. godine. Gotovo istovremeno s objavom ostavke Ivice Mudrinića, Hrvatski Telekom izvijestio je da raskida ugovor o najmu poslovnog prostora u HOTO tornju te da će HT svoje urede preseliti na čak 18 katova Sky Offica.

Slučajnost ili ne, činjenica je da su oba predsjednika Uprave Hrvatskog Telekoma smijenjena upravo u trenutku kada je HT, ili možda DT, odlučio da će Hrvatski Telekom mijenjati svoju lokaciju te kada su sklapani višemilijunski i višegodišnji ugovori o zakupu poslovnog prostora.

Zanimljivo je također da je 2017. godine Hrvatski Telekom prodao svoje nekretnine na Slavonskoj aveniji, društvu Nekretnine Istok d.o.o., za iznos od cca osam milijuna eura, da bi nakon toga najavio preseljenje ureda Hrvatskog Telekoma u zgradu na adresi Radnička 21, također u vlasništvu kupca. Dosta je nelogično da tvrtka koja ima viška novaca umjesto da na svom zemljištu gradi svoj poslovni ured, prodaje svoju nekretninu za novac koji joj nije neophodan te novac od prodaje troši za uzimanje u najam neke druge nekretnine. To je jedno od pitanje na koje će sigurno bivša uprava i nova uprava trebati odgovoriti svojim dioničarima.

Što čeka novog predsjednika uprave?

Prema svemu sudeći, novog predsjednika Uprave, Grka Konstantinosa Nempis čeka vrlo težak zadatak. Ulazi u Hrvatski Telekom koji se na van predstavlja kao najperspektivnija firma Deutsche Telekoma, dok ga iznutra izjedaju zakulisne igre, za koje je samo pitanje vremena kada će u potpunosti izaći na vidjelo.

Između vruće Glavne skupštine na kojoj će novog predsjednika uprave, po svemu sudeći, dočekati horda nezadovoljnih malih dioničara, vlasnika Hrvatskog Telekoma, potencijalnih tužbi malih dioničara protiv članova Uprave i Nadzornog odbora Hrvatskog Telekoma, seljenja na novu lokaciju i repova prošlog predsjednika uprave, Grka svakako ne čeka nimalo lak posao.

Pa, poželimo mu sreću, uz vjeru da će mu pomoći Ivica Mišetić, potpredsjednik Nadzornog odbora HT-a, koji je, kako se čini, jedina konstanta u tom društvu.

Na nedavno održanoj sjednici Predsjedništva HSLS-a potvrđena je kandidatura Daria Hrebaka, 38-godišnjeg gradonačelnika Bjelovara za predsjednika te stranke na stranačkom Saboru, koji će se održati 16. studenog ove godine. Hrebakova kandidatura nije novost s obzirom da se o njegovom preuzimanju stranke govori već duže vrijeme. A izgledalo je u javnosti i da mu sadašnji predsjednik Darinko Kosor pomalo prepušta čelno mjesto stranke.

Dario Hrebak je poznat kao gradonačelnik najtransparentnijeg grada, Bjelovara. Digitalizirana javna uprava na usluzi građanima, s potpuno transparentnim pristupom upravljanju financijama i gradskim proračunom te manjom ali efikasnijom upravom. Jedno se pitanje odmah pojavi, nakon što je to bez krzmanja Hrebak izrekao u javnom nastupu:

– Moj brat zaista radi u Irskoj, u jednom skladištu…

A brat mu je bjelovarski gradonačelnik?

– Da, nema to veze.

Primjer Bjelovara kao neparazitske i neuhljebničke javne uprave, za HSLS bi mogao biti ono što će promijeniti stranku, odnosno ponuditi nešto što drugi, barem zasad, uopće nemaju.

– Drago mi je da se i u drugim gradovima govori o dobrim primjerima iz Bjelovara. Neki dan smo dogovorili s našim partnerima nacrte novog proračuna te idemo dalje snižavati prirez u gradu Bjelovaru za dodatnih 30 posto. Prirez se nije mijenjao zadnjih 18 godina u Bjelovaru. Početkom godine smanjili smo ga za 25 posto, a sljedeći korak je smanjenje za dodatnih 30 posto. Tim tempom, uvjeren sam da ćemo ga do kraja mandata ukinuti u potpunosti, a bez toga da gradski proračun osjeti ikakve negativne posljedice s obzirom na velike investicije koje u ovom trenutku provodimo, kaže Hrebak, dodajući: – Imao sam čast na Kongresu ALDE-a (Europski liberali) u Ateni sudjelovati kao panelist u debati na temu “Digital Challenges in the 21st century” s Margrethe Vestager, pravom liberalnom zvijezdom i potpredsjednicom novoizabrane Europske komisije. Naravno, predstavio sam bjelovarski projekt transparentnosti, koji je iznenađenje i za europske liberale.

U svom gradonačelničkom mandatu Hrebak ima rezultat koji posebno ističe.

– Ono na što sam posebno ponosan je IT industrija. Pet ili šest kompanija došlo je u Bjelovar, tako da danas u tom sektoru radi više od 250 ljudi. Ponudili smo im da besplatno unajme prostor od Grada te nula kuna režijskih troškova. Tako se razvila jaka IT zajednica, koju želimo nastaviti razvijati. Moj cilj je da za pet godina u Bjelovaru u IT-u radi više od 500 ljudi. S obzirom na to, da će svake godine s fakulteta izlaziti 30 do 40 ljudi, to je sasvim ostvarivo.

Izgledni predsjednik HSLS-a, uvjeren je u budućnost liberala i liberalne opcije u svijetu koji se neobično brzo mijenja i doživljava razne potrese.

– Na hrvatskoj političkoj sceni postoji prostor za ozbiljnu centrističku, građansku, liberalnu stranku. HSLS treba revitalizirati,  kako bi konstruktivno i aktivno predstavljao produktivnu Hrvatsku i suprotstavio se etatističkom, potrošenom modelu koji promoviraju dvije najveće stranke u Hrvatskoj, čiji su rezultati tog modela porazni za cijelo društvo. Hrvatska danas zaostaje za zemljama koje su prije 10 ili 20 godina bile daleko iza nas. Vrijeme je za redizajn sustava o čemu i govorim, ali što i radim na primjeru Bjelovara u kojem sam gradonačelnik i vidim HSLS kao stranku koja takav redizajn može i provesti. Odlučio sam se kandidirati za predsjednika HSLS-a zato što smatram da je ovo jedna od posljednjih prilika da se osnaži i promovira liberalna ideja prosperitetne i ekonomski održive Hrvatske.

Ali, iako se nije tako činilo, Hrebak ima i protukandidata na stranačkim izborima,

Žarka Katića, aktualnog državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova.

– Da, to je demokratski i daje pravi legitimitet izborima. Za mene očekivano. Tako i treba biti na izborima, liberalna smo stranka, a ne neka autokratska.

Kao temeljne odrednice svog programa Dario Hrebak navodi smanjenje poreznog i birokratskog opterećenja, digitalnu transformaciju, posebice javne uprave i državnih službi te transparentan model upravljanja javnim novcem.

– HSLS bi trebao biti glavna stranka hrvatskog centra, jednako emancipirana i od ljevice i od desnice, s jasno profiliranim liberalnim politikama temeljenim na slobodnom tržištu i slobodnom pojedincu. HSLS-u ću kao predsjednik stranke vratiti duh pobjednika te ćemo vođeni našim temeljnim načelima kreirati politiku za budućnost.

U Johannu Francku 15. studenoga 2019. godine s početkom u 22.30 održat će se party povodom 30. rođendana legendarnog Dininog prvog albuma.

Dino Dvornik Tribute (Official Bend) osnovan je 2008. godine, povodom preranog odlaska hrvatskog kralja funka, Dina Dvornika. Na inicijativu njegove supruge Danijele, okupili su se neki od najboljih glazbenika na ovim prostorima, Dinini uski suradnici, i oživili njegov duh na najvjerniji i najbolji mogući način. Dino je iza sebe ostavio pregršt hitova, koji kroz ovaj bend žive i dan danas.

Virtuozi koji čine ovaj bend, redom su svi višestruko nagrađivani glazbenici s pozicijama u puno etabliranih i poznatih bendova, a s Dinom su svirali u raznim vremenskim periodima, od Songkillersa do 4funka. Pa krenimo redom.. Na bubnjevima se nalazi Marko Lazarić, koji je jedan od najboljih hrvatskih bubnjara, koji je uz Dinu bio na mnogobrojnim koncertima. Klavijature svira Gojko Tomljanović, virtuoz i ponajbolji klavijaturist na ovim prostorima, koji je uz basistu Zvonimira Bučevića – Buča, jedan od originalnih članova Songkillersa, koji su 1995. godine snimili jedini Dinov live album, Live in Munchen. Na gitari se nalazi Zoran Jäger Jex, glavni član grupe The Bastardz, koji je s Dinom usko surađivao u studio i na stageu. Na saksofonu je Ivica Premelč, glavni član Dino Dvornik Tribute benda, također bivši suradnik Songkillersa iz kasnijeg perioda benda. Za vokal je zadužen Nikola Marjanović, kojeg poznajemo iz grupa Sane i Radio Luxemburg, a može se pohvaliti nekim zapaženim obradama Dinovih pjesama s grupom Sane.

 

Izvor: PR

Nakon pet uzastopnih rasprodanih izvedbi Glembajevih u KIC-u za koje se iz dana u dan tražila ulaznica više, zagrebački Eurokaz pod redateljskom palicom kontroverznog Branka Brezovca, ponovno je, nakon Rijeke, Zagreba i Makedonije, na svjetlo kazališnih dasaka postavio još jedan u nizu jedinstvenih projekata sa zajedničkim nazivnikom – Glembajevi, kao dozreo plod redateljeve dugogodišnje, gotovo opsesivne, zanimacije za tu slavnu Krležinu dramu, za koju opetovano nudi nova i drukčija čitanja.

Eurokaz press

Ovaj je put, nakon što je na dalekom sjeveru Makedonije u Prilepu uprizorio Glembajeve s jednim od vodećih profesionalnih makedonskih ansambala, Teatrom Vojdan Černodrinski, koji su stekli međunarodni ugled i požnjali pregršt festivalskih nagrada, njihov ansambl pozvao u Zagreb i udružio s Eurokazovim, te iznjedrio novu, jedinstvenu kazališnu inačicu nazvanu ‘Glembajevi, još jedna legenda’, tzv. Glembajeve na kvadrat, u kojem ravnopravno sudjeluju glumačke ekipe oba ansambla.

Predstava ‘Glembajevi, još jedna legenda’ spaja zagrebački i prilepski ansambl, koji će zajedno ostvariti fantazmagoričnu verziju Krležine drame koja će se tako približiti, pa i uklopiti u korpus njegovih Legendi, a izvedbe su zakazane za 19., 20. i 21. studenog s početkom u 20 sati, i to na nesvakidašnjoj kazališnoj pozornici, prostoru bivše tvornice, a danas popularnoj umjetničkoj sceni nezavisne kulture, Pogonu Jedinstvo na obali Save.

Ispreplitanje živih likova i njihovih aveti Krležine drame, u radikalno paralelnom mizanscenu i paralelnom dekoru, krenut će prema osvještavanju onih ingenioznih pukotina, koje, po Ubersfeldovoj, odlikuju svaku veliku dramu, a čiju nelogičnost pisac suvereno prikriva abdukcijom ritma i očišta. Tim ispreplitanjem trebala bi zabljesnuti mogućnost mutnih odnosa likova koje Krležina drama ne dohvaća, ali ih milostivo nudi na uviđaj.

Prodaja ulaznica po cijeni od 100 kuna, te 50 za studente je u tijeku, a

Rezervirati se mogu na eurokaz.office@gmail.com ili 0915400609, kao i putem putem ulaznice.hr webshopa.
Izvor: Eurokaz PR

Uoči skorašnjeg završnog turnira Davis cupa u Madridu, gdje Hrvatska brani naslov pobjednika, iz Hrvatskog teniskog saveza (HTS) došlo je priopćenje – prava politička manira – kojim se kaže, da je raskinuta suradnja Saveza i Davis cup izbornika Željka Krajana.

Prilično šokantno rješenje za hrvatski tenis, čija perjanica je bila Davis cup reprezentacija, a koji zapravo nema, osim Marina Čilića i Borne Ćorića, igrača koji je natjecateljski konkurentan. Priča o talentima smo se naslušali mnogo puta, a to se i sad spominje (koji to mladi igrači?) kao ono što je hrvatski tenis. Željko Krajan je bio vrlo uspješan izbornik, onaj koji je znao donijeti prave odluke u odabiru, otkrivanju i nominiranju igrača za susrete, vodio ih je uspješno, a na koncu, on je bio zasigurno jedan od najzaslužnijih za prošlogodišnje osvajanje Davis cupa. Za završni turnir Davis cupa to nije odlučujući potez, jer tamo Hrvatska nema gotovo nikakve izglede, bez Marina Čilića koji je otkazao nastup radi ozljede, ali za tenis generalno, to je blizu katastrofalne odluke. I, svakako, van pameti je, mijenjati vrlo uspješnog izbornika, a da biste se oslanjali na to, kako hrvatski tenis ima budućnost u mladim igračima.

Ono što smo saznali u teniskim krugovima, o raskidu suradnje HTS-a i izbornika Željka Krajana, prava je sramota. Naime, prema tim navodima, igrači više nisu htjeli/mogli/željeli plaćati izbornika od svojih nagrada (prize money), nego su tražili da to čini HTS. A, HTS neće plaćati izbornika! I Željko Krajan odlazi…

Pitanje je, je li to samo slučaj za ovog izbornika, što je diskriminacija, ili HTS neće plaćati niti onog novog pa će izbornik raditi pro bono, ili će itko teško na to pristati pa ćemo imati igrača koji će voditi ekipu i igrati (playing captain).

A, fraze iz priopćenja nikome ne koriste sigurno. Hrvatski tenis nije u tako bajnom stanju, kako bi se možda moglo pomisliti nakon osvajanja Davis cupa. Niti nema toliko talenata koliko se znamo dičiti, mlađih igrača koji nešto vrijedno mogu odigrati jedva da ima, a za reprezentativni sastav, osim dva svjetska para, nema nigdje nikoga, osim Marina Čilića i Borne Ćorića. Sad nemamo niti izbornika, jer ga HTS neće plaćati.

Marin Čilić, prvi hrvatski reket i najzaslužniji za to što je Hrvatska prošle godine osvojila Davis Cup, objavio je da ove godine neće sudjelovati u obrani salatare na predstojećem završnom turniru Davis cupa u Madridu.

“Zadnja godina i pol su za mene doista bile pravi izazov, i fizički i mentalni. Iako sam svakodnevno provodio puno vremena kako bi tijelo održavao zdravim i prevenirao ozljede, ponavljajuća ozljeda koljena koja me muči još od juniorskih dana mi je zadavala sve više i više problema. Liječnički tim mi je sredinom godine savjetovao da je najbolje za mene podvrgnuti se operaciji koljena kako bi ozbiljnije riješio problem. Međutim, ustrajnost s moje strane se očito isplatila jer sam se upravo vratio s pregleda koji je pokazao da je koljeno u puno boljem stanju nego sredinom godine i operacija u ovom trenutku neće biti potrebna. Bez obzira na te dobre vijesti, svejedno ću se morati podvrgnuti jednom ili više manjih zahvata na koljenu koji će me odvojiti od terena sljedećih nekoliko tjedana što znači da neću moći nastupiti na Davis cupu ove godine. Jako sam se veselio biti opet dio tima i atmosfere u kojoj smo lani podigli pobjednički pehar. Bez obzira na ovu tešku odluku s moje strane, sigurno ću biti najvjerniji navijač naše reprezentacije za koju vjerujem da će nas opet učiniti ponosnima,” objavio je Marin na svom facebook profilu.

Marin Čilić, još od kraja lanjske sezone, ima problema s ozljedom koljena. Na ovogodišnju sezonu je ta bol, kako sâm kaže bila je vrlo jaka, učinila gotovo neprepoznatljivom za igrača koji je donedavno bio među najboljom petorkom tenisača svijeta. No, najbolji hrvatski tenisač nikad nije bio onaj koji bi se žalio, a kad je na terenu znači da može igrati i neće omalovažiti pobjedu suparnika svojim problemima s ozljedom.

Slijedom tako velikog hendikepa, neigranjem vodećeg igrača, Hrvatska – u skupini s Rusijom i Španjolskom – nema nikakvu priliku da učini išta zapaženije. Obrana naslova bila bi i tako preteški posao, a u ovoj igračkoj situaciji, ne može se to niti sanjati. Uostalom, izbornik Željko Krajan je nedavno u jednom intervjuu naglasio ‘’ako ostanem bez jednog od dvojice, Čilića ili Ćorića, nemam koga drugoga staviti da igra’’. To što Hrvatska ima svjetske igrače u igri parova, nimalo ne mijenja situaciju.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je da prijedlog proračuna spreman i da će biti na sjednici Vlade.

“Proračun je stvarno u svom opsegu, iznimno velik, ima mnogo stvari. Mi smo se zasad fokusirali samo na jedan segment koji ne umanjujem. Dapače, u konačnici, vidjet ćete u prijedlogu proračuna kada ga budemo predstavili, dvije stavke koje bilježe rast iz godine u godinu. Dvije stavke koje su u porastu, mirovine su i plaće. To su dvije stavke koje imaju najveću zastupljenost u proračunu”, kaže Marić, dodajući da će se u 2020. dogoditi efekt rasta plaća u tri navrata po 2 posto.

Ministar je istaknuo, kako će biti zabilježen rast proračuna za 3,2 posto, s obzirom na visinu od 140 milijardi kuna.

“Europski fondovi doprinijet će rastu proračuna za 3,2 posto. Europski fondovi su isključivo namjenski fondovi, ne može se koristiti ako je u ugovoru već namijenjeno. Mnogo će biti ulaganja u infrastrukturu, to je već bio jedan od većih reformskih iskoraka.’’

Dobro je da ministar spominje europske fondove, sredstva iz kojih se, dakako, ne mogu nenamjenski koristiti. Jer, postoje ona za poticanje otvaranja novih radnih mjesta, a time i za zapošljavanje. U Hrvatskoj je nezaposlenost vrlo visoka, a smanjena je najvećim dijelom odlaskom ljudi iz zemlje. Ako je iseljavanje jedina mjera za rješavanja nezaposlenosti, jadna je država koja uskoro predsjeda Europskim vijećem, odnosno EU.

Nijednom, premijer Andrej Plenković, hvaleći svako malo vladu koju vodi, nije rekao da će učiniti išta za rješavanje nezaposlenosti. Hvalio se, da je ova vlada podigla iznos minimalne plaće, povisila iznos plaće gdje god je mogla (osim u privatnom sektoru), smanjila porezno opterećenje, što će povećati plaće onih kojima to Vlada dekretom ne može učiniti – što se baš i nije dogodilo – smanjila PDV u sektorima (turizam, ugostiteljstvo, trgovina) u kojima je ‘’olakšanje’’ završilo u privatnim džepovima, a ne u smanjenim cijenama.

I opet se zadovoljava u proračunu – s rebalansom ili s novim proračunom – postojeći trend, rast mirovina i plaća. Nezaposlenost će se sama riješiti. Niti premijer niti vlada ne trebaju i dalje ništa o zaposlenosti, ljudi sami odlaze i nezaposlenih je zato manje.

Konzumiranje jogurta i namirnica bogatih vlaknima povezuje se sa smanjenim rizikom od razvoja raka pluća, pokazali su rezultati nove američke studije objavljeni u časopisu JAMA Oncology.

Znanstvenici podsjećaju da je prednost konzumiranja namirnica bogatih vlaknima i jogurta te njihov utjecaj na zdravlje već utvrđen kada su posrijedi kardiovaskularne bolesti i karcinomi probavnog sustava, piše portal Science Daily.

Nova otkrića temelje se na analizi podataka iz studija koje su obuhvatile 1,4 milijuna odraslih osoba iz Sjedinjenih Država te iz europskih i azijskih zemalja. Ona upućuju na to da ovakva vrsta prehrane može učinkovito spriječiti razvoj raka pluća.

Sudionici studije bili su podijeljeni u pet skupina, ovisno o količini vlakana i jogurta koje su konzumirali. Kod onih među njima koji su konzumirali najviše spomenutih namirnica uočen je 33 posto manji rizik od razvoja karcinoma pluća u usporedbi sa skupinom koja nije konzumirala jogurt ni namirnice bogate vlaknima.

“Naša studija pruža snažne dokaze koje idu u prilog američkim Smjernicama o prehrani za razdoblje 2015. – 2020., kojima se preporučuje prehrana bogata visokim udjelom vlakana i jogurtom”, rekla je jedna od autorica studije, dr. znanosti Xiao-Ou Shu koja se bavi istraživanjem raka u sklopu Programa za istraživanje epidemije karcinoma u Centru za rak Vanderbilt-Ingram.

“Tu smo inverznu povezanost zamijetili među aktualnim i bivšim pušačima, ali i kod osoba koje nikada nisu pušile te jednako među muškarcima i ženama te osobama različitog porijekla”, dodala je znanstvenica.

Shu je kazala da su za ovaj pozitivan učinak vlakana i jogurta na zdravlje odgovorna prebiotička svojstva namirnica (prebiotici su neprobavljivi sastojci nekih namirnica koji potiču rast korisnih mikroorganizama u crijevima te jamče zdrav i snažan razvoj crijevne flore) i probiotičkim svojstvima jogurta koja mogu neovisno ili sinergistički modulirati mikrobiotu crijeva na kvalitetan način.

Autori studije su rezultate istraživanja objavili u stručnome časopisu JAMA Oncology.

Izvor: Hina

Jedanaesta po redu manifestacija Noć kazališta, koju organizira Narodno sveučilište Dubrava, održati će se u subotu, 16. studenog 2019.

Kazalište Knap sudjelovati će i ove godine u spomenutoj manifestaciji crnohumornom hit predstavom A. Amurria “KAKO UBITI SUPRUGU ILI SUPRUGA BEZ SUVIŠNIH ZAŠTO” koju je publika već od prve izvedbe, odlično prihvatila.

Redatelj ove knapove predstave,  nastale 2017. godine je Boris Kovačević, a supružnike koji dijele svoju ubojitu ljubav glume Iskra Jirsak i Petar Atanasoski.

Predstava vrlo dinamično i duhovito opisuje deset vrsta najgorih supružnika koje, ukoliko želite sretan brak, treba izbjegavati u širokom luku.

Ulaznice po cijeni od 25 kuna za Noć kazališta u Knapu moguće je  kupiti u uredu marketinga radnim danima od 10 do 15 sati (1. kat Centra Knap) ili online preko portala ulaznice.hr

Nakon predstave, u caffe baru kazališta, očekuje vas popratni program Noći kazališta u Knapu gdje će vas Teatar Gaudeamus počastiti izvedbom “Scena na sceni” a koja će biti posvećena maloj formi, monologa.
Teatar Gaudeamus izvoditi će odabrane monologe iz filmskih klasika koji su pamćeni po snažnim emocijama, sjajnim glumačkim izvedbama i velikim važnim govorima.

Izvor: Centar kulture na Peščenici

Nevjerojatna utakmica u 4. kolu Lige prvaka, na prepunom Maksimiru, Dinamo -Šahtar 3:3. Dinamo je u 89. minuti pogodio za vodstvo od 3:1, ali nije hrvatskom prvaku to bilo dovoljno za pobjedu. Nakon osam minuta nadoknade, provjeravanja VAR-a i jedanaesteraca koji je, ironije li, izborio prilično slab vratar Pjatov, Šahtar se vratio do izjednačenja 3:3.

Dogodila se gotovo nemoguća priča, iako su se komentatori u tv prijenosu utakmice, složili da nogomet stvara i najčudnije priče. Dinamo je vodio 3:1 nekoliko minuta prije kraja utakmice (nakon što je u poluvremenu gubio 0:1), već se slavilo u Maksimiru, a onda Kévin Théophile- Catherine napravio prekršaj nad vratarom Šahtara Pjatovom. Brych je uz pomoć VAR-a pokazao na jedanaesterac, a slavlje koje je već bilo pripremljeno za veliku Dinamovu pobjedu, pretvorilo se u tugu.

Tako borba za drugo mjesto i prolazak u nokaut fazu Lige prvaka, ostaje otvorena do samog kraja. Dinamu preostaju gostujuća utakmica protiv Atalante u Milanu i na domaćem terenu protiv uvjerljivo vodećeg u skupini Manchester Cityja.

Nenad Bjelica je, nakon isključenja Nikole More (drugi žuti karton) izvadio iz igre Mislava Oršića, a u igru je uveo mladog Marka Điru. Upravo je nad mladim Đirrom napravljen prekršaj, nakon kojeg je Marlos dobio drugi žuti karton pa su snage na travnjaku do kraja utakmice bile izjednačene. Dinamo je odmah to iskoristio – golovima Luke Ivanušeca i Arijana Ademija – a onda nakon 93. minute i izgubio prednost, pogocima Moraesa i Tétéa. Splet okolnosti i pad koncentracije u završnici. Baš šteta. (L.J.)

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u razgovoru za mariborski list Večer da bi bilo moguće izbjeći slovensku blokadu ulaska Hrvatske u schengensko područje, ali da je problem u tome što Hrvatska odbija provesti arbitražnu presudu o graničnom sporu koju Slovenija smatra konačnom i obvezujućom za obje strane.

“Pozvao bih sve one koji tome mogu dati svoj doprinos da iskoristimo vrijeme između odluke Komisije da je Hrvatska tehnički spremna za Schengen i rasprave o tom pitanju na Europskom viječu za intenzivan politički i diplomatski dijalog”, kazao je Pahor u intervjuu za mariborski list povodom desetogodišnjice arbitražnog sporazuma dviju država.

Arbitražni sporazum potpisali su u Stockholmu 4. studenoga 2009. Pahor kao predsjednik tadašnje slovenske vlade i tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor.

Predsjednik Pahor je rekao, da je problem u tome što Hrvatska, zbog tumačenja da je slovenska strana kompromitirala arbitražni proces, odbija provesti arbitražnu presudu koja je Sloveniji dodijelila dvije trećine Piranskog zaljeva (Savudrijske vale).

“To je problem. Hrvatska ugovorna strana odbija primijeniti presudu iako se na to obvezala po međunarodnom pravu i samom sporazumu. Granica je sada definirana i Slovenija je na miran način dužna potražiti načine da se to realizira”, kazao je Pahor.

Na pitanje novinara prijeti li zbog toga Hrvatskoj slovenska blokada kad je riječ o ulasku u Schengen, kakva je već bila s pristupnim pregovorima za članstvo u Europskoj uniji, sve dok nije potpisan arbitražni sporazum, Pahor je odgovorio da je situacija sada drukčija.

“Sada smo u situaciji koja nam omogućava da se napravi sve, da razmišljanja o blokadi uopće ne budu relevantna. Rješenje bi bilo u uzajamnom interesu Slovenije i Hrvatske. Za to je potrebno malo političke hrabrosti, malo mudrosti i ustrajnosti, ali bi se isplatilo”, smatra slovenski predsjednik koji arbitražni sporazum dviju vlada iz 2009. i dalje smatra najvećim uspjehom svog mandata na području vanjske politike.

“Sada treba biti politički mudar i prepoznati priliku koja se pruža. Umjesto da govorimo o tome je li u redu da blokiramo Hrvatsku zbog neprovedbe arbitražne presude, moramo shvatiti da je dovoljno vremena da se nešto napravi”, kazao je Pahor dodavši da je zadnjih godina uloženo premalo napora.

“Rješenja postoje, a iako prvi razgovori u tom pravcu ne bi odmah donijeli rezultate, potrebno je pokazati ustrajnost i otvorenost. Čak i u slučaju moguće blokade, to bi pitanje ionako morali riješiti na jedan ili drugi način. Blokada ionako ne bi mogla trajati unedogled i zašto se onda ne upustiti u zahtjevan i pregovarački mučan položaj te ne riješiti to pitanje. No, za to moraju biti obje strane”, kazao je slovenski predsjednik.

U povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u utorak je otvorena izložba koja kroz pregled građe čuvane u fundusu NSK nastoji ukazati na važnost autorova opusa u kontekstu hrvatskoga glazbenog romantizma te glazbene, ali i sveukupne hrvatske baštine.

Izložbu “Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.): 200. obljetnica rođenja” otvorila je u predvorju NSK glavna ravnateljica Tatijana Petrić. Istaknula je kako je riječ o prigodnom hommageu tom velikom skladatelju, koji zauzima istaknuto mjesto u plejadi hrvatskih preporoditelja i kulturnih uglednika, “koji su svojim djelovanjem i zalaganjem stvorili temelje na kojima su kasniji naraštaji mogli graditi i stvarati”.

Životni put i djelo Vatroslava Lisinskog nadahnjivali su pjesnike različitih stilskih razdoblja, a Miroslav Krleža nazvao ga je “najeuropskim hrvatskim imenom”, napomenula je Petrić.

U nastavku na izložbu najavila je izradu virtualne izložbe pod nazivom “Lisinski 200”, koja će predstavljati tematsko mjesto u kojem će ukratko biti predstavljen opus Vatroslava Lisinskoga s naglaskom na građu pohranjenu u Knjižnici.

“Izložbom, objavljivanjem kroz koji dan mrežne publikacije pod nazivom ‘Prilozi o Vatroslavu Lisinskom u povodu 200. obljetnice rođenja’, te virtualnom izložbom na svojim mrežnim stranicama, NSK ističe značenje opusa Vatroslava Lisinskog, te se pokazuje kao bogat izvor rukopisne i tiskane građe o radu i opusu toga važnog skladatelja”, rekla je Petrić.

“Na ovaj način pokazali smo kako note, rukopise i knjige ujedinjujemo u ovom prostoru koji zovemo hramom hrvatske nacionalne kulturne baštine”, poručila je.

U ime predsjednika Vlade i ministrice kulture NSK-u je na izložbi čestitao državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak. Istaknuo je kako je Vatroslav Lisinski hrvatskome narodu zavještao mnoge antologijske stranice svojih rukopisa. “Iako je imao svega 35 godina kad je umro, te je njegov stvaralački ciklus trajao tek 11 godina, ostavio je 145 skladbi”, naglasio je Poljičak.

“Izložbe poput ove prigode su za spomen na umjetnika koji je duboko utjecao, i još će sigurno utjecati, na povijest hrvatske nacionalne kulture”, poručio je.

Zbog prostornih uvjeta koji nisu primjereni izlaganju izvorne građe, rukopisna građa izložena je samo na dan otvaranja izložbe, dok su digitalne reprodukcije građe dostupne za pregled na portalu Digitalne zbirke NSK. Izložba će biti otvorena do 13. studenoga.

Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec rekao je, nakon pregovora u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, da će od Vlade dobiti ponudu u pisanoj formi te da su zatražili od Vlade očitovanje o sindikalnom prijedlogu, a u međuvremenu štrajk prosvjetnih radnika ide dalje.

“Dogovorili smo se da ćemo se ovaj tjedan sastati ponovno, no, točan termin još nije dogovoren”, rekao je Mihalinec nakon završetka sastanka, dodavši da sve aktivnosti sindikata, tj. štrajk i prosvjed, idu dalje prema najavljenom rasporedu.

“Nakon dva sata razmijenili smo argumente, mi smo ponovno argumentirali naše zahtjeve i dali prijedlog kako izaći iz ove situacije”, kazao je Mihalinec, ali nije želio govorit o pojedinostima pregovora.

‘’Štrajk ide dalje dok ne postignemo zadovoljavajuće rješenje. Sve što postignemo i do čega dođemo u pregovorima dat ćemo svima koji sudjeluju u štrajk na referendumsko izjašnjavanje, najavio je Mihalinec.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem najavila je za srijedu veliki prosvjed kojim će sindikati nastaviti borbu za dostojanstvo zaposlenih u školama.

“Razgovori idu dalje, uvijek smo naglašavali da dijalog nema alternativu i trebamo naći rješenje za probleme u sustavu obrazovanja. U pregovorima u Ministarstvu smo argumentirano ponovili naše zahtjeve i iskomunicirali što očekuju naši zaposlenici u školama. Dajemo priliku Vladi da razmisli o svim našim valjanim argumentima”, poručila je Šprem.

Upitana jesu li od ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak dobili neke upute za srijedu, kada će organizirati štrajk u cijeloj zemlji, Šprem je rekla da ministrica treba razmisliti što će se odvijati tijekom školske godine. Podsjetila je kako je danas 17. dan štrajka, no, prema cirkularnom modelu danas su učitelji zapravo peti dan u štrajku.

‘’Ciklus je dovoljno dugačak da se, ako postoji želja i volja, pokaže da je obrazovanje važno i nađe primjereno rješenje. Situacija je ozbiljna i mislim da Vlada treba što hitnije ponuditi rješenje problema, naglasila je Šprem.

Upitana hoće li štrajk biti plaćen, Sanja Šprem je rekla kako nisu o tome razgovarali, ali sindikati očekuju da bude.

Sve popularniji vokalni Ansambl Antiphonus, koji pod umjetničkim vodstvom maestra Tomislava Fačinija i vlastitim originalnim interpretacijama evergrinima i remek-djelima klasične glazbe udahnjuje novi život, u foajeu Muzeja za umjetnost i obrt u utorak 12. studenog u 20 sati velikim koncertom otvara svoj tradicionalni glazbeni ciklus Triade.

Poznat po programskim osvježenjima i neočekivanim glazbenim spojevima, Antiphonus je ovaj put u goste pozvao Zagrebačke soliste, s kojima će na prvom koncertu ciklusa Triade izvoditi lepezu djela najduhovnijeg skladatelja današnjice, glasovitog estonskog glazbenika Arva Pärta, o čijem se opusu bezvremene ljepote prožetim dubokom duhovnošću govori kao jednom od onih što su stubokom promijenili percepciju glazbe uopće te nas potaknuli na istinsko razumijevanje njezine prirode.

S malo nota i malo teksta, a obilje glazbe slobodne od vremena i (svakodnevne životne) utrke, što prati sva Pärtova djela, Antiphonusovci će, udruženi sa sjajnim Solistima, povesti na nezaboravno glazbeno putovanje u (duhovne) visine, jer svakom vremenu pripada njegova umjetnost, a svakoj umjetnosti njezina sloboda.

„Der Zeit ihre Kunst. Der Kunst ihre Freiheit. Sto godina kasnije, mi možda nemamo Svoju umjetnost, ali imamo slobodu. Sloboda našeg vremena je i u odluci Arva Pärta da napusti stazu umjetnosti svog vremena, povuče se u tišinu i iz nje izroni glazbu koja želi biti slobodna od vremena. Slobodna od utrke. Tišina i zvuk, dva lica postojanja. Malo nota, malo i teksta.
Puno glazbe“, najavio je predstojeći koncert Tomislav Fačini.

Ulaznice za ovaj koncert mogu se kupiti na blagajni Muzeja za umjetnost i obrt svaki dan tijekom radnog vremena, kao i sat vremena prije početka koncerta na samom ulazu te online na entrio.hr.

Izvor: Ansambl Antiphonus

Institut je procijenio da je britanska ekonomija sada za 2,5 posto manja nego što bi bila da Britanija nije glasala za izlazak iz Europske unije.

Ugledni britanski think tank centar kritizirao je sporazum o Brexitu premijera Borisa Johnsona, zaključivši da će britanska ekonomija biti manja za 3,5 posto u idućem desetljeću, nego kad bi ostala u Europskoj uniji.

U studiji Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja (NIESR) navodi se, da će sporazum nanijeti udarac Velikoj Britaniji od sedamdeset milijardi funti (osamdeset milijardi eura). Istraživači kažu da perspektive Ujedinjenog Kraljevstva pomračuju politička i ekonomska neizvjesnost i poručuju kako ne očekuju da će “gospodarska aktivnost biti potaknuta odobravanjem vladinog prijedloga sporazuma o Brexitu”.

Njihovo dugoročno predviđanje utemeljeno je na pretpostavci da će Velika Britanija napustiti blok sa sporazumom o slobodnoj trgovini s Unijom nakon tranzicijskog razdoblja, koje će trajati do 2021. godine, pri čemu će pregovarati o novim sporazumima s drugim zemljama. U studiji se navodi da će povećane “zapreke za robu i usluge, trgovinu i ograničavanje migracija” prisiliti ekonomiju da uspori.

Institut je procijenio da je britanska ekonomija sada 2,5 posto manja nego što bi bila da Velika Britanija nije glasovala 2016. godine za izlazak iz EU.

Vlada u Londonu, pak, planira drugačiji scenarij od onoga koji je razmatrao think tank centar.

“Namjeravamo pregovarati o sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini s EU-om, ambicioznijem od standardnog sporazuma o slobodnoj trgovini na kojem je NIESR utemeljio svoje zaključke”, navodi se u izjavi Ministarstva financija.

Prema rezultatima istraživanja instituta, Brexit bez dogovora nanio bi još veći udarac britanskoj ekonomiji, gubitkom bruto domaćeg proizvoda od 5,6 posto.

Višnju Ljubičić, koja je osam godina obnašala dužnost pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Sabor je imenovao na još jedan osmogodišnji mandat.

Za njezin reizbor glasovala je većina zastupnika – 92 ih je bilo “‘za”, šest suzdržanih.

Na čelo neovisnog tijela za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova, sabor je Višnju Ljubičić, diplomiranu pravnicu, prvi put imenovao 28. listopada 2011. godine.

Prije toga, punih deset godina bila je  savjetnica/načelnica odjela u Vladinu Uredu za ljudska prava.

Od 1993-2001. godine bila je savjetnica/šefica odjela i pročelnica Ureda tajnika Ministarstva obrane, a od 1990-1993. godine pravna savjetnica u trgovačkom poduzeću – stranom predstavništvu u  Zagrebu.

Radnu karijeru počela je kao pripravnica na Trgovačkom sudu u Zagrebu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova djeluje neovisno i samostalno, prati provođenje zakona i propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova i najmanje jednom godišnje o tome izvješćuje Hrvatski sabor.

U opisu poslova joj je i da razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova, slučajeve diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca. Pravobraniteljici se svatko može obratiti zbog povreda zakona bez obzira je li neposredno oštećen. (

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close