Featured

 

Posljednjih dana medijsko prostranstvo doslovce je uzavrelo od prepucavanja na temu ustaše – partizani (ili pak Hrvati – Srbi?). Ništa novo pod suncem, čak sam se i ja već za  25 godina navikla i izgubila nadu da će to pitanje za mog života biti napokon riješeno.

Doduše za mene to i nije nekakva nepoznanica jer kako sam već bila pisala, u Hrvatsku sam došla prije 25 godina iz Sovjetskog Saveza (pokoj mu duši), a da stvar bude bolja „po nacionalnosti“ sam mješanac, odnosno tata mi je rodom iz grada koje se nalazi na obali poznate ruske rijeke Volga, a mamino rodoslovlje seže u slavne dane zaporoških kozaka. Odrasla sam u multinacionalnoj Odessi, gdje je definicija „odessit“ istovjetna nacionalnosti, državljanstvu, vjeroispovijesti, rasnoj pripadnosti i seksualnoj orijentaciji.

“Moja” Odessa

Recimo, u mojoj Odessi koja se teritorijalno nalazi u Ukrajini donedavna još nikomu nije padalo na pamet pitati „koje si nacionalnosti“, a danas je država podijeljena na Ukrajince i sve ostale. Situacija u Rusiji je još zanimljivija. Tamo je podjela na potomke crvenih i bijelih. Nakon raspada Sovjetskog Saveza kod „Novih Rusa“ krenula je moda za aristokratski pedigre. Onaj tko nije uspio pronaći na genealoškom stablu neku plemićku grančicu ili barem listić, naručivali su kod „stručnjaka“ krivotvorena drvca. Potomci radnika i seljaka preko noći su se preobrazili u „vaše visosti“ na veliko iznenađenje potomaka pravih aristokrata koji su tu lakrdijašku komediju promatrali iz Pariza ili Londona. Uistinu jao svijetu kad „rob postane gospodin ili sluškinja zauzme mjesto svoje gospođe“.  

Ova pojava nametnula je pitanje: koja je zapravo osobna zasluga pojedinca da je rođen u bogatoj, odnosno plemićkoj obitelji? Zar itko može na to utjecati? Ili još bolje. Obzirom da sam “mješanac”, ponekad od Velikih Hrvata čujem optužbe da nemam izgrađen „etnički identitet“. Pri čemu svatko od najgorljivijih zagovornika nacionalne svijesti podrazumijeva da moram izgraditi baš taj identitet koji ON smatra ispravnim. Pa se pitam kojeg bi se dijela svoje obitelji morala odreći, da zadovoljim šovinističke ideje nekih nacional-patriota? Tko je svojom voljom izabrao da bude rođen kao Hrvat, Rus ili Ukrajinac?

Volim i poštujem sve tri kulture, tradiciju i nacionalnu baštinu – rusku, ukrajinsku i hrvatsku ali po svojoj etničkoj pripadnosti pridržavam se one Biblijske: „Nema tu više ni Židova, ni Grka…“

“Ustaše-partizani”

Iz te pozicije s izvjesnom dozom skepticizma pratila sam diskusiju na temu ustaše-partizani na predstavljanju knjige Slavka Goldštajna u Novinarskom domu dok moju pažnju nisam privukla rečenica: „Nacionalizam je jednako ograničenost“. No, ja bih rekla – primitivizam.

Sasvim je razumljivo kad čovjek voli svoju kulturu i tradiciju ali uopće nije u redu kad on misli da je njegova kultura i nacionalna pripadnost za poredak vrijednija od susjedove. Ovdje, po mom mišljenju, treba itekako razlikovati pojmove država, zemlja i domovina. Država je politički pojam odnosno organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom koji može biti danas onakav, a sutra onakav. Zemlja je više zemljopisni pojam unutar međunarodno priznatih granica. A Domovina je opširan pojam koji uključuje jezik kulturu, tradiciju, odnosno samoidentifikaciju pojedinca unutar nacionalnog sustava. Prema tome između nacionalista i domoljuba je vrlo velika razlika. U osnove patriotizma ugrađena je ljubav prema domovini, a u osnovu nacionalizma – prema vlastitoj naciji i ako nacionalizam provocira raspad države, to patriotizam učvršćuje zajedničke temelje svake države.

Kozmopoliti-građani svijeta 

Sigurno vam je zapelo za oko da Hrvati i Ukrajinci se dijele na Velike, male i one ostale, a Rusi prema socijalnim „kastama“. Ništa čudno, jer nacionalizam je kao pozitivna pojava  nastao u njedrima imperija gdje interesi manjih etničkih grupa su potiskivani zbog opstanka velikodržavnih interesa. Međutim, istinski državotvorna nacija nakon uspostave neovisnosti ima obavezu prema svim građanima da suzbija nacionalizam koji sada dobiva negativnu konotaciju i daje naglasak na patriotizam kao ujedinjavajuću sastavnicu cijelog društva.

Osim toga postoji i pojam kozmopolitizam prema kojem prosvijećen čovjek uspostavlja odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice. To je stav prema kojemu su svi ljudi prije svega “građani svijeta”, a ne pripadnici različitih grupa poput lokalnih, regionalnih, nacionalnih i drugih zajednica.

Voli samo “svoju” naciju (podijeli pa vladaj)

Razlika između zagovaratelja „etničkog identiteta“ i „građanina svijeta“ je upravo ta da prvi voli samo „svoju“ naciju, odnosno samo one nacije kojima on osobno priznaje pravo na postojanje, a drugi se ne opterećuje jednom ili nekolicinom nacija, prihvaćajući u svakoj najbolje i odbacujući najgore. Osim toga,  ako mi netko pokaže čistokrvnog pripadnika jedne nacije, predložit ću ga za Guinessovu knjigu rekorda jer vjerujem da je teško pronaći čovjeka čijim žilama ne kola cijeli nacionalni koktel.

Bit će da se radi o spretnoj manipulaciji pripadnicima nacije po principu „podijeli i vladaj“ jer primitivnim umovima je puno lakše manipulirati nego osobama koji su sposobni razmišljati samostalno i analizirati informaciju. Baš zbog toga tvrdim da je nacionalizam jednak primitivizmu. Ako čovjek nema ništa vrijednije i značajnije  životu od pripadnosti nekoj naciji, ja ga iskreno žalim.

Featured

U Uredu gradonačelnika Metkovića, u petak je potpredsjednik Vlade RH i dosadašnji gradonačelnik Metkovića Božo Petrov svojoj zamjenici Katarini Ujdur predao vođenje Grada.

Premda će Katarina Ujdur službeno nositi naziv zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika, Metkovćani će je iz praktičnih razloga ubuduće nazivati gradonačelnicom, donosi portal metkovic.hr

Featured

Na podnevnoj presici mandatara nove Vlade Tihomira Oreškovića novinarima je uoči njegova obraćanja podijeljen popis predloženih ministara. Podsjetimo, Most je tijekom pregovora za formiranje Vlade tražio šest resora u kojima, po njihovu mišljenju, vladaju najveći problemi.

Riječ je o ministarstvima unutarnjih poslova, gospodarstva, uprave, pravosuđa, poljoprivrede i zaštite okoliša. Najviše je rasprave bilo oko MUP-a, no na koncu su HDZ i Domoljubna koalicija ipak prepustili stranci Bože Petrova to njima atraktivno ministarstvo.

Na materijalima podijeljenima na današnjoj presici čak uopće nije bio naveden kandidat za ministra MUP-a, no glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja za Telegram je potvrdio da je bila riječ tek o pogreški.

Donosimo vam popis Mostovih kandidata za ministre te njihove kratke životopise.

Ministarstvo unutranjih poslova – Vlaho Orepić

Vlaho Orepić
VLAHO OREPIĆ

Prvi zapovjednik Ratne luke u Pločama, imenovan još 1991. godine. Predsjednik je Udruge građana “Škanj”, a javnosti je postao poznat tijekom svoje višegodišnje borbe protiv gradnje termoelektrane u Pločama. S Božom Petrovom surađuje od referenduma o gradnji TE u Pločama, održanog početkom 2015., na kojem su građani odbili gradnju tog objekta.

Orepića je angažman protiv TE Ploče doveo u izravan sukob s Josipom Jurčevićem, direktorom tvrtke Luka Ploče energija d.o.o., iznimno bliskim sTomislavom Karamarkom i Milijanom Brkićem iz vremena dok su surađivali u SOA-i. Kao šef kadrovske službe Jurčević je bio ključna osoba za kadroviranje u SOA-i koje je često bilo proglašavano sumnjivim, no služba se pravdala svojim specifičnim potrebama.

Bliskost s Brkićem isplivala je na vidjelo tijekom imenovanja savjetnika u uredu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, kada je Jurčević bio jedan od kandidata za mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost. Brkić ga je u tome podržavao, no predsjednica je izabrala Josipa Buljevića, kojeg je danas Orešković istaknuo kao kandidata za novog ministra obrane. On je imao nešto veću podršku Tomislava Karamarka.

Orepić je u više navrata vrlo oštro kritizirao namjere Jurčevićeve tvrtke, a zbog javne osude što ju je on doživio kao sramoćenje, Ivan Pavlović, direktor Luke Ploče ga je i tužio.

Ministarstvo uprave – Dubravka Jurlina Alibegović

Dubravka Jurlina Alibegović
DUBRAVKA JURLINA ALIBEGOVIĆ

Ravnateljica Ekonomskog instituta i bivša zamjenica ministra znanosti i tehnologije u Račanovoj Vladi. Na mjestu ravnateljice Ekonomskog instituta nasljedila je Sandru Švaljek. Doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine.

Ministarstvo poljoprivrede – Davor Romić

Davor Romić
DAVOR ROMIĆ

Bivši dekan Agronomskog fakulteta. Doktorirao je 1994., a od 1982. je zaposlen na Agronomskom fakultetu, prvo kao stručni suradnik, da bi 2009. psstao redoviti profesor. Član je odbora za geokemiju HAZU-a. Kao član istraživačkoga tima proveo je šest mjeseci (1985) na međunarodnome projektu Horo-Aleltu u Etiopiji.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – Slaven Dobrović

Slaven Dobrović
SLAVEN DOBROVIĆ

Član Nacionalnog vijeća Mosta, Dobrović je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U svom se znanstvenom radu posebno bavi vodama, naročito razvojem i primjenom ekološki zasnovanih sustava gospodarenja vodama. Dobrović i supruga imaju sedmero djece.

Ministarstvo pravosuđa – Ante Šprlje

Ante Šprlje 

                                ANTE ŠPRLJE 

Šprlje je iz Metkovića, (36), sudac, izabran je za ministra pravosuđa ispred zagrebačkog odvjetnika Jure Martinovića. Nakon što se njegovo ime još prije nekoliko dana pojavilo među mogućim kandidatima za mjesto ministra, iz pravosudnih krugova mogle su se čuti kritike da nema dovoljno iskustva u pravosuđu, doznao je Telegram. Naime, Šprlje je sudac tek tri godine.

Ministarstvo gospodarstva – Tomislav Panenić

Tomislav Panenić
TOMISLAV PANENIĆ

Načelnik Općine Tompojevci, istaknuo se povlačenjem više milijuna kuna iz EU fondova; uveo je LED rasvjetu i bežični internet u općinu. Godine 2013. u prvom krugu lokalnih izbora pobijedio je dotadašnjeg HDZ-ova kandidata.

Ministrica socijalne politike Bernardic Juretić

Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije

Bernardica Juretić

                                    BERNARDICA JURETIĆ 

Magistra psihologije iz Italije, bivša časna sestra i voditeljica ljudskih resursa u IGH samo je dio osebujnog životopisa Bernardice Juretić, kandidatkinje za novu ministricu socijalne politike i mladih koja će svoju dužnost preuzeti nakon što nova Vlada sutra bude potvrđena u Saboru. Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije. Mediji su svojevremeno pisali da je Juretić napustila samostan zbog ljubavi, ali ona je to odlučno negirala. Ipak, od odlaska iz samostana nije bila u duljoj vezi. “Otkad sam izašla iz samostana, bila sam samo u jednoj kraćoj vezi, koja je propala. Shvatila sam da to nije ono što sam tražila i prekinula sam jer mi je bolje biti sama nego nesretna. I dalje vjerujem u ljubav, ali nisam zaljubljive naravi”, zaključila je Juretić intervju 2012. za Gloriju.

Rođena u okolici Omiša završila je srednju medicinsku školu u Dubrovniku. Obrazovanje je nastavila u Italiji na sveučilištu Pontificia Salesiana u Rimu. Magistrirala je na temu “Oboljeli od AIDS-a s psihološkog gledišta”. “Morala sam direktno raditi s oboljelima u tada prvoj kući za oboljele od AIDS-a u Italiji i jednoj od prvih u Europi. Završila sam i tečaj edukacije pri talijanskom Caritasu za rad s oboljelima o AIDS-u. To je bilo jedno, iako teško, lijepo iskustvo i ljudski i profesionalno”, rekla je Juretić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

L

Zaredila se u 21. godini, u rimokatoličkom crkvenom redu osnovanom u 19. stoljeću u Italiji. Početkom 90-ih postala je “prvo lice” borbe protiv zlouporaba droga, a s 27 godina napustila samostan, nakon kako je sama rekla: “Dugog razmišljanja”.  “Bila sam preopterećena poslom i nisam više mogla izdržati život na dva kolosijeka. Posla s ovisnicima bilo je sve više i više, a imala sam i brojne samostanske obaveze. Na kraju sam počela razmišljati kome sam potrebnija i zaključila da su to ovisnici. No, odluku nisam donijela preko noći”, objasnila je 2012. godine za Gloriju.

Prva je u Hrvatskoj osnovala komune za liječenje ovisnika o drogama osnovavši četiri komune, u Cisti Velikoj, Ivanovcu kod Okučana, u Paučju i na Čiovu, kroz koje je prošlo oko dvije tisuće ovisnika. “Svake godine između 30 i 40 ovisnika uspješno završi program koji traje dvije godine. Međutim, ima onih koji nisu uspjeli završiti program, ali apstiniraju i dobro su. Pratimo sudbine naših bivših štićenika, ali sve ih je više”, rekla je Juretić za Nacional 2003., godine.

Preuzela je Vladin ured za suzbijanje zloporaba opojnih droga, dolaskom Ive Sanadera na vlast. Nakon nešto više od četiri godine 2008., napustila je posao u Vladi.“Svatko u jednom trenutku osjeti da mora promijeniti mjesto posla, pa sam tako i ja odlučila postupiti. Zezam se kako sam napokon odlučila skinuti se s droge. No sigurno je da je mojoj odluci pridonijela i činjenica da nije bilo dovoljno političke volje, ali i sporosti Vlade oko donošenja odluke da moj ured, kojem sam bila predstojnica, ima veće ovlasti u borbi protiv droge. Time sam bila nezadovoljna, a kako nikakvih promjena nije bilo, odlučila sam otići”, ispričala je 2008. godine Juretić u razgovoru za Jutarnji. Iz Vladinog ured otišla je u IGH na mjesto voditeljice ljudskih resursa na poziv Jure Radića. Nakon nekoliko godina napustila je IGH i vratila se svojoj strasti, pomaganju ovisnicima.

 

Featured

TRANSPARENCY INTERNATIONAL HRVATSKA, POTVRDIO JE DA SE RADI O SUSPEKTNOJ PRODAJI DIONICA.

NA POTEZU JE „DRUG CVITAN“ KOJEGA BI OVA AFERA OD 10 MILIJUNA EURA TREBALA ZANIMATI PUNO VIŠE OD SASLUŠAVANJA ZASTUPNIKA NOVOGA SABORA, ZBOG SUMNJE NA KORUPCIJU.

OVA AFERA IMA 10 MILIJUNA EURA RAZLOGA VIŠE

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) oglasio je prodaju 0,6 posto dionica Hrvatskog telekoma putem javne dražbe, koja će se održati 7. prosinca na Zagrebačkoj burzi. Ono što u pozivu na dražbu ne piše – je notorna činjenica, da bi kupci dionica HT-a u ovo zimsko vrijeme mogli biti – dobrano nasanjkani – pao snijeg ili ne!   

Na dražbi je ponuđeno deset paketa po 50 tisuća dionica HT-a, tj. ukupno 500 tisuća dionica, koje čine 0,6 posto od ukupnog broja izdanih. Početna cijena za svaki pojedini paket iznosi 7,125 milijuna kuna, a na dražbi će se prodavati s varijabilnim završetkom, pri čemu dražbovni korak iznosi 25 tisuća kuna. U pozivu CERP-a stoji kako se pojedinačni paketi dionica prodaju po načelu „sve ili ništa“.

No, kako je i država dioničar 1,78 posto dionica HT-a, prodajom je moguće da se kupci „poskliznu“ kupnjom – bude li Društvo „Potrošač“ „izbilo“ svojih 150 milijuna kuna HT-u, samo osnovne potražnje u sporu s njim. Tada će dionice imati vrijednost grudice.

U slučaju da Županijski sud potvrdi županijsku presudu, a kako mu je naložio Vrhovni sud, HT bi mogao biti dobrano uzdrman iznosom od 150 milijuna kuna, tj. isplatom odštete 42 tisuće potročača izbilo minimalno svojih 150 milijuna kuna vrijednosti HT-a, što je samo osnovni iznos potražnje u sporu s HT-om zbog „nezakonite radnje u povodu pretplate“, a što je, uostalom i sam HT priznao u svom prospektu. U tom bi slučaju vrijednost dionica koje se sada nude – višestruko pala.

Povodom javne dražbe CERP-a o prodaji suspektnih dionica oglasilo se i Društvo „Potrošač“, obavještavajući zainteresirane za kupnju dionica, da bi im vrijednost itekako mogla pasti. Zato se vjerojatno i prodaju ad hoc donesenom odlukom o prodaji, kako bi se HT riješio utega i zaradio, a kupci u dogledno vrijeme – izgubili.

Naime, Društvo „Potrošač“ priopćilo je putem medija, koje je potpisao njegov dopredsjednik mr. Ilija Rkman, da je Vrhovni sud 26.11. ove godine prihvatio reviziju Društva „Potrošač“ u predmetu „telefonske pretplate“, a koja je vraćena na ponovno suđenje na Županijski sud.

Tako će navedene dionice biti ponuđene kupcima, koje nitko nije obavijestio, što se moralo napraviti temeljem Zakona o zaštiti potrošača, da zainteresirani za HT dionice kupuju „grudu snijega“.

Odlukom Vrhovnog suda i dalje je na snazi prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zagrebu u korist „Potrošača“, kojom je utvrđen djelomično ništavnim članak 2. Ugovora o koncesiji, a koji se odnosi na tzv. „pretplatu“ i 42 tisuće identičnih zahtijeva Općinskom državnom odvjetništvu, kako bi se „mirno“ riješio predmet u svezi povrata pretplaćene pretplate HT-ovih korisnika.

Da stvar bude bolja, HT-u je „netko nepoznat“ „prijateljski“ sugerirao kako bi žalba „Potrošača“ mogla biti usvojena, pa je opet „netko“ donio odluku da se na brzinu riješe dionica, jer sudska trakavica u sporu između HT-a i „Potrošača“ od 2007., godine iznosi 150 milijuna kuna, u doba podnošenja tužbe, kada je HT imao približno milijun i 350 tisuća korisnika. Ovom iznosu nisu pripisane kamate, koje bi mogle još više srozati cijenu dionica, a niti Bajića prije, niti Cvitana kasnije, očito nije zanimala, niti zanima, moguća korupcija u ovom slučaju. No sigurno je jedno – zanimat će Europsko Povjerenstvo za zaštitu potrošača.

Revizorska kuća ERNST&yong je u revizorskom izvještaju 07.02.2011. godine navela da ishod ovih tužbi može imati značajan utjecaj na HT, ali da nisu izvršena rezerviranja.

Svi obaviješteni – čuju, al’ ne haju… 

„Potrošač“ je o navedenim činjenicama obavijestio HANFU, Zagrebačku burzu, DUUDI, CERP, ali do završetka teksta nitko od navedenih nije reagirao na njegovu obavijest, iako su prema Zakonu u zaštiti potrošača trebali obavijestiti potencijalne kupce o možebitnim posljedicama o kupnji dionica, kako je potvrdio i u svom godišnjem izvještaju i sam Hrvatski telekom i revizorska kuća ERNST&yong.

Tehnička vlada odnosno premijer Zoran Milanović, kao i sama predsjednica nisu se udostojali odgovoriti na upit, a Ministarstvo financija nas je uputilo na CERP, kao i HT-ov Odjel za korporativne komunikacije – opet na prodavatelja, odnosno nesretni CERP. „Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno predlagatelju“, stoji u priopćenju HT-a.

A tko onda u ovoj državi donosi odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, ako nije Ministarstvo financija ili vlada?

Kako su na upite odgovorili tek Ministarstvo financija i HT, a iz njih se nije moglo ništa saznati, kome se tako žuri prodati dionice, zašto, tko je donio odluku o ad hoc prodaji, te mogućem oštećenju državnog proračuna, kao i hoće li obustaviti prodaju, jer je i država dioničar HT-a, pa bi presudom u korist „Potrošača“ i ona izgubila novac. Jedini koji se oglasio i pozvao vladu da podastre sve informacije o prodaji HT dionica je Transparency International Hrvatska.

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajom“, rekao je dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora Transparency Internationala Hrvatska.

Ali uzalud pozivi, zahtjevi za objašnjenjem, da se građanima objasni zašto se baš sada prodaju njihove dionice, kada je mogućnost da društvo Potrošač „olakša“ HT za najmanje 150 milijuna kuna bez kamata – te kako ovo uopće nije dobar poklon za Božić – očito ne zanima nikoga tko je odgovoran za prodaju kontaminiranih dionica.

Prođe li ova prodaja dionica – uspješno po HT, neuspješno po kupce. svu malverzaciju pokriti će prvi snijeg i činit će se čisto kao snijeg. Nasanjkani kupci, ujedno poskliznuti kupnjom suspektnih dionica, završiti će s traumom otvorenog prijeloma džepa i otopljenom grudom snijega u njemu.

Pa koliko god koštalo da koštalo, i ako je i od države koju kao volimo više od matere, očito i više od Kralj’ce ‘rvata, tj. predsjednice koja se ne zamara nebitnim slučajevima poput ovog koja zakida građane, a ona njihova “ledena kraljica”… “Vi ste moji”, reče ona u izbornoj noći. A čija je ona? – kada je ne zanima što joj se u državi događa?

Možda bi novu vladu mogli zanimati pregovori, možda bi mogla postići bolju cijenu? Možda bi se mogla i konstituirati?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom ove činjenice, moglo bi se posumnjati da su možda neke osobe u HT-u, budzašto nagovorile za sada NN osobe u Vladi i CERP-u, da iza leđa Milanoviću i Lalovcu puste u prodaju dionice HT-a u doba bezvlađa. Sve te likove mogao bi, možda jel, i ako. brzo razotrkriti Cvitan – ako ga uopće zanima malo raditi i baviti se svojim poslom, kao i njegove službenike, te bi se moglo saznati kome je u interesu tako brza prodaja “obiteljskog srebra”.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
to predsjednica

UPIT PREDSJEDNICI RH GOSPOĐI KOLINDI GRABAR KITAROVIĆ

Poštovana,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog Telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoćete li Vi kao predsjednica, poduzeti konkretne aktivnosti, a koje su u Vašoj jurisdikciji, u cilju zaštite interesa Hrvatske države i ad hoc donesene odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, baš u ovo vrijeme?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa. Slijedom ove činjenice, s pravom postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche Telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom u vrijeme tehničke vlade.

Imate li Vi, kao predsjednica, saznanja tko je donio odluku o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno državnih udjela u HT-u i zašto se baš prodaje u vrijeme kada Hrvatska ima tek tehničku vladu?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

 

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
 glasnogovornica@mfin.hr,  sabor

UPIT ZA MINISTRA FINANCIJA GOSPODINA BORISA LALOVCA

UPIT ZA PREMIJERA GOSPODINA ZORANA MILANOVIĆA

Poštovani,

Slijedom prodaje dionica HT-a, putem javne dražbe, a koja će se održati 7.12. ove godine, koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), a kojem je i država dioničar, molimo vas da nam odgovorite tko je i kada donio odluku o prodaji 0,6 posto dionica HT-a? Zašto je toliko hitna prodaja dionica, u doba tehničke vlade, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke za državu I u vrijeme konstituiranja nove?

Deutsche Telekom, odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, su 2005., godine kažnjene s 95 milijuna dolara, zbog dokazanih koruptivnih radnji u navedenim zemljama (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), a koje su uplatile američkom Ministarstvu pravosuđa, kako bi izbjegle tužbu, u nagodbi.

Slijedom ove činjenice i ad hoc donesenom odlukom o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno HT dionica, u vrijeme kada nije konstituirana nova vlada, može se smatrati suspektnom, kao što postoji sumnja na moguće oštećenje državnog proračuna Republike Hrvatske, ovom prodajom.

Slijedom svega navedenog molimo vas da nam prokomentirate zašto je CERP sada oglasio prodaju, zašto se žuri sa prodajom državnih dionica HT-a?

Molimo Vas za komentar i odgovor kao pojašnjenje o prodaji HT dionica, zbog plasmana teksta, u što je moguće kraćem roku.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
to:pr@t.ht.hr
Dec 3 (2 days ago)
UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovani,

Molimo Vas da nam prokomentirate prodaju dionica HT-a na Zagrebačkoj burzi, a koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), putem javne dražbe koja će se održati 7.12. ove godine.

Jeste li kao tvrtka sudjelovali u odluci o prodaji, te kada je dogovorena prodaja državnih dionica, tko je sve sudjelovao u odluci o prodaji, i zašto je ona “tako hitna”, u vrijeme kada Hrvatska ima tehničku vladu, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke po RH?

Republika Hrvatska jedna je od dioničara HT-a, te se ovom prodajom smatra kako država i HT prodaju u vrijeme tehničke vlade “obiteljsko srebro”.

Deutsche telekom je 2005., godine “kažnjen” s 95 milijuna dolara, a koje je uplatio američkom Ministarstvu pravosuđa, zbog dokazanih koruptivnih radnji njegovih tvrtki kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), u nagodbi s američkim vlastima, kako bi izbjegao tužbu.

Slijedom ove činjenice, molimo Vas da nam pojasnite i prokomentirate ovu prodaju dionica HT-a, a kojem je i država dioničar, kao i mogućem oštećenju državnog proračuna, ovom prodajom.

Molimo Vas za što hitniji odgovor, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

From: PR T-HT [mailto:PR@t.ht.hr]
Sent: Friday, December 04, 2015 9:07 AM
To: ‘Objektiv’
Subject: RE: UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovana gđo Milas,

zahvaljujemo na Vašem upitu i u nastavku šaljemo odgovor:

„Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno prodavatelju.“

Srdačan pozdrav,

Odjel za korporativne komunikacije

Hrvatski Telekom

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gđo Budimir,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoće li TIH, reagirati na ovu prodaju, barem objavom i poduzeti neke aktivnosti u vezi ovoga slučaja? Upit smo poslali i predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, kao i tehničkoj vladi, i upravi HT-a. Stoga Vas lijepo molimo za komentar ovoga slučaja, o prodaji “obiteljskog srebra”, dok vlada nije konstituirana.

Znajući da je Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, kažnjene zbog koruptivnih radnji u iznosu od 95 milijuna dolara, pa slijedom toga postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom, u vrijeme tehničke vlade.

Deutsche telekom je 2005., godine u navedenim zemljama, dokazano, korumpirao određene institucije i ljude, što je otkrio američki Ured za pranje novca, te kako bi izbjegao tužbu, platio je navedenu kaznu u nagodbi, američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom navedenog, hoće li Transparency intervenirati ili se barem osvrnuti na ovaj slučaj, te upoznati javnost s mogućim oštećenjem državnog proračuna, te zašto baš sada ide prodaja HT dionica, kojem je dioničar i država?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gospođo Milas,

evo odgovora, na Vaš upit- odgovara dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a:

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajomdr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a

mr.scDavorka Budimir, predsjednica

Transparency International Croatia

 

Featured

Turska već mjesecima velik broj sirijskih izbjeglica koji službeno dolaze na njezinu granicu po kratkom postupku izgoni u njihovu ratom zahvaćenu zemlju i tako ih prisiljava da okušaju sreću ilegalno, s krijumčarima, upozorio je u ponedjeljak Human Rights Watch (HRW).

“Zbog zatvaranja turske granice trudnice, djeca, starci i bolesnici u bijegu od ratnih strahota u Siriji moraju prkositi graničarima”, izrazio je žaljenje član te nevladine organizacije Gerry Simpson koji je zabilježio 51 iskaz sirijskih izbjeglica.

“Turska je sve dosad velikodušno primala Sirijce i s punim pravom osigurava svoju granicu, ali tražitelje azila ne smije vraćati u ratom zahvaćeno područje”, dodao je Simpson.

Od početka građanskog rata 2011., režim islamsko-konzervativnog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, starog protivnika sirijskog predsjednika Bašara al Asada, širom je otvorio vrata izbjeglicama i danas se službeno skrbi za više od 2,2 milijuna njih, ali im ne dodjeljuje izbjeglički status ni politički azil.

Turska, koju saveznici odavno optužuju da ne čini dovoljno kako bi zaustavila priljev novih džihadista u skupinu Islamsku državu (IS) preko svog teritorija, prije nekoliko mjeseci je pojačala svoje granične kontrole.

Featured

Eksplozija i pad ruskog Airbusa iznad Sinaja pobudio je opravdane sumnje da je avion raznesen bombom koju su u njega postavili teroristi. Brojne aviokompanije u panici su, zabrinuti za sigurnost putnika.

Vjeruje se kako je razina sigurnosti na aerodromima niska u svim zemljama u kojima djeluje ISIS, ali i nekim od susjednim zemljama.

Na popisu nesigurnih aerodroma nalaze se oni u Maroku, Alžiru, Tunisu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji te Turskoj, piše Daily Mail.

Što se tiče ruskog Airbusa i istrage koja se trenutno provodi, vjeruje se da je bombu u ruski avion unio djelatnik aerodroma koji ju je spremio u prtljagu. Britanci turiste upozoravaju da neke zemlje imaju “kulturološki problem” s obukom i motivacijom sigurnosnog osoblja.

“Nije riječ samo o Egipćanima. Vjerojatno će biti sve više zemalja koje će smatrati da sigurnost leži u instalaciji novih uređaja i pisanju uputa za njihovo korištenje”, upozorio je Philip Hammond.

Featured

Izbori su praznik demokracije, ako jesu, ono poslije izbora nije. U Hrvatskoj zasigurno, ne, a niti će biti. Demokracija ovdje teško raste i prima se, valjda ni sto godina za to ne bi bilo dovoljno.

Nije neka tajna a ni veliki napor uma shvatiti, da se Predsjednica – sama je naša sreća što ovlasti na Pantovčaku nema – htjela umiješati u izborni rasplet. To što bi to bilo izvan ustavnih ovlasti, odnosno nepoštivanje ustavnih odredbi, a koga briga, Ustav se ionako poštuje zbrda-zdola. Glavno je da stranka u kojoj je gospođa predsjednica izrasla i otišla u svijet, ostane na vlasti. Za to se ne biraju sredstva, i za taj uzvišeni cilj, sva su sredstva dozvoljena. No, relativna pobjeda stranke ‘zna se’ bila je toliko beznačajna – pet izbornih jedinica SDP-u i pet HDZ-u – da je plan propao još istog trenutka kad je Državno izborno povjerenstvo objavilo privremene rezultate. I ostalo je na tome, da je Predsjednica potpuno nepromišljeno i neodgovorno – što rade ti savjetnici, ako sama ne zna što radi? – čestitala relativnom pobjedniku.

Ali, kad ne može  Predsjednica, hoće Crkva! Na Kaptolu su se silno uznemirili na mogućnost još jednog mandata lijeve vlade pa su se odlučili na akciju. To što je ona protivna rezultatima izbora, zakonima države u koju se kunu – mi Hrvati – kao i zdravom razumu i životu, a koga je za to briga. Pa, majka Crkva valjda zna najbolje! Dakle, kako je MOST nezavisnih lista postao, svojim velikim uspjehom na ovim izborima, jako važan, možda i presudan za formiranje nove vlade, a time i vlasti, s Kaptola su krenuli frontalno na njih. S obzirom da je Most platforma, a ne politička stranka ni jedna opcija za sada nije dovoljno snažna da povuče na svoju stranu svih devetnaest zastupnika. Mišljenja koja su se mogla čuti još u izbornoj noći, da Mostu prijeti raskol, a time i raspad, kako vrijeme trgovanja ide, sve su realnija. Crkva će tome dati dostojan obol, sve da bi spasila ‘zna se’.

I tako, unatoč tome što se slažu oko nekih stvari, sve je jači sukob među članovima  MOST-a oko toga kako bi zapravo uopće trebali pregovarati sa strankama, a stječe se dojam kako je uspjeh najviše iznenadio njih same.

Hrvatska je tako često na repu Europe, s najprogresivnijim zakonima navodno, ali s najnazadnijom praksom sigurno. U Francuskoj, najvećoj katoličkoj zemlji Europe, posve je nemoguće i nezamislivo uopće da se Crkva, od najviših instanci do onih najnižih, miješa u svjetovni život, a pogotovo ne u politiku. Lijevi ili desni, manjinska vlada ili kohabitacija, kako god izbori dali. Crkva nema što tražiti ni raditi izvan sakristija. I u Njemačkoj je isto tako, koja doduše nije katolička nego protestantska, ali Crkvi se uvijek zna mjesto. Ako su nam uzor nekadašnje socijalističke zemlje, a danas najradikalnije zaostale članice EU, nećemo daleko dogurati, samo u propast.

Pa bi se tako sasvim realno moglo dogoditi, da voljom Crkve, imamo vlast koju birali nismo, koju ne želi prilična većina građana i koje je svima pun kufer. Premijera u šefu ‘zna se’ stranke, čovjeka koji je u politici više policajac nego političar, koji ne zna složiti tri suvisle rečenice, zapamtiti glavne dijelove programa stranke koju vodi, koji nije odmakao dalje od crvenih i crnih, ali koji bi baš onako kako su njegovi prethodnici odlazili iz stranke, i sâm trebao otići iz nje. A, ne, stranka ‘zna se’ bit će spašena, prisilom i nasiljem, a neželjeni čovjek i izborni gubitnik, bit će premijer.

I to samo znači, da izbori nisu festival demokracije, nego lakrdija i izigravanje zakona i prava, da MOST nije osvježenje, da nema reformi, mladih ljudi, nikakvog razvitka. Nego u 21. stoljeću, svi mi napredujemo u 19. stoljeće. Ipak, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, i svjetovnu i crkvenu.

 

Featured

Hrvatska je dobila svoj 9/11 – doduše preokrenutog datuma, ali je katastrofa po dvije najveće stranke slična tragediji rušenja blizanaca. Samo stranke osjećaju ovo rušenje, dok birači ne misle da su pogriješili. I HDZ i SDP su se urušili poput američkih blizanaca – u roku od par sati, do temelja. Ono što nacija nije čula, jest, koliko su dvije stranke dobile glasova, bez koalicijskih partnera. Ali to vjerojatno nećemo nikad niti čuti.  

Tomislav Karamarko i HDZ

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko u izbornoj se noći, sa zakašnjenjem od oko sat vremena obratio “navijačima” HDZ-a u svom stožeru, ujedno i naciji, nakon konzultacija sa svojim savjetnicima i koalicijskim partnerima – da je HDZ pobijedio. Istina je malo drugačija. SDP je izgubio sa svojom koalicijom, no niti HDZ nije pobijedio. Jutro poslije, donijelo je još poražavajuće službene rezultate, imajući na umu da je HDZ uzeo i glasove dijaspore.
MOST kao trojanski konj
MOST je sve zakomplicirao i postao trojanski konj dvije velike stranke. Niti jedna stranka ne može, niti mora tražiti “kuršlus” van sebe same. Birači nikome, ma kako se god on zvao, ne opraštaju deložacije, suspektne kredite, banke, švicarske franke, satrano pravosuđe koje je postalo najveća nakarada ovoga društva, raznorazne uhljebe, što političke, što one druge, namete i socijalnu neosjetljivost prošle vlade. Obje stranke su tokom godina uništile malog čovjeka, zaboravljajući da na njemu mirno žive svi uhljebi, da je politika odgovorna narodu, ma koliko god ona željela biti iznad njega. “Možeš koliko hoćeš, ali ne dokle hoćeš”, stara je uzrečica, koju su vladajući u obje stranke zaboravili. I dobili su što su zaslužili. Onaj tko ne sluša i ne radi u korist svog naroda, neće više biti na vlasti. Narod ga diže i spušta. Nikako shvatiti da prepotentnost i javašluk, onih koji rade na dobrobiti pojedinaca, uništavajući malog čovjeka, više ne prolaze u narodu. I tako su birači odlučili pravdu sami podijeliti na izborima a konačan rezultat je – nećemo vas, iznevjerili ste povjerenje nacije, malih ljudi, pa tako niti jedna velika stranka nije dobila potreban broj glasova za pobjedu. Narod je odlučio, a političari neka se koprcaju. To su tražili i dobili. No, ukoliko slijedeća vlada, koalicija neće raditi i zaštiti malog čovjeka – očekuju nas vrlo brzo novi izbori. Sve stane u jednu rečenicu: Promijenila su se vremena, kada su birači trpjeli i šutjeli. Ovo svima valja upamtiti. Genetska greška je što Hrvati dugo pamte.
Predsjednica zbrzala i stavila kamen oko vrata
Da je bilo tko u vlasti radio godinama unazad, po pravdi – pobijedio bi. Nisu ljudi više zadrti “svojom” strankom, i to su jasno pokazali na izborima. Od stranačke pripadnosti se ne živi. Ali i slijedeća vlada, ukoliko neće raditi na dobrobiti malog čovjeka ima svoj, puno kraći rok od četiri godine. Šteta je, da obje stranke nisu uzele u obzir poraz i šup kartu udijeljenu bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću, koji je bio lakmus ovim izborima. Već sada je posve jasno, da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, nakon devet mjeseci provedenih na Pantovčaku, ne bi danas prošla na ponovljenim izborima. I ona je uvelike zaslužna za krah HDZ-a, svojim izletavanjem, provokacijama iz Kine legalno izabranoj vladi, jer dolazi iz redova HDZ-a. Posljednji gaf joj je bio čestitka prije službene objave DIP-a, o rezultatima parlamentarnih izbora. Tako je i ona uzela kamen i stavila ga sebi i svojoj stranci koja ju je vinula na Pantovčak oko vrata.
Što je zapravo bila poanta HDZ-ove kampanje?
HDZ-ovci po krvi, zamjeraju šefu stranke Tomislavu Karamarku beskrajnu vjeru u njegove savjetnike, koji su, istina, i više nego dobro odradili posao SDP-u, nego HDZ-u. Zamjeraju mu izbjegavanje sučeljavanja s Milanovićem, što nije ušao u ring, a želja za premijerskim mjestom, pokazala se kao utopija. Nije dovoljno iščitati ankete i ravnati se po njima. Zamjeraju mu članovi, što je ispao “zec”, primivši zdravo za gotovo “da je već premijer”, naopako računajući, da će pokupiti i da ima više od 68 glasova, jer su ga savjetnici u to uvjerili. Zato nije išao na sučeljavanje, prihvativši izvitoperenu retoriku svojih savjetnika: “ja sam pobjednik izbora”, “ne moram se sučeljavati s nikim”, “pobjednički rezultat je na mojoj strani”. On sam, pak, ne posjeduje širinu pogleda, imajući na umu njegov policijski profil, savjetnici mu također nemaju širinu, loš je retoričar i nije ponudio biračima ništa osim uvreda, po naputku svojih savjetnika drugim strankama, vjerujući u njihove loše, poslije će se pokazati – katastrofalne procjene. Još uvijek nije jasna predizborna kampanja HDZ-a, tj. što se željelo njome postići. Ako su željeli uzeti glasove SDP-u, nisu smjeli vrijeđati SDP-ovo biračko tijelo. Ako su željeli mobilizirati svoje “spavače”, trebali su se koncentrirati na program. Što je, zapravo, bila poanta HDZ-ove predizborne kampanje?
Prgomet ima širinu
 

Tako HDZ nije dobio izbore, s tri “boda” razlike od bivših. Podjednako su loše obje stranke i narod ih ne želi. To je poruka koju se treba shvatiti, za budućnost. Šef HDZ-a još nije kontaktirao MOST, Božu Petrova, niti Prgometa službeno, očito niti sada ne shvaćajući kako je danas najvažnija stvar u zemlji zvati se Drago Prgomet. Jer Prgomet ima daleko više političkog iskustva, uzevši u obzir da je od 2003., godine ušao u Sabor kao HDZ-ovac. Ali se također postavlja pitanje, ako je sada Prgomet otkriven, što je radio prošlih godina, osim što se u neslozi razišao s HDZ-om i Karamarkom, a javnost ga doživljava kao promjenu. Ta on je godinama već u politici, ima više političkog iskustva od Karamarka, nije tip koji ne trpi debate, dapače, stječe se dojam da ih i voli, a to može samo čovjek koji posjeduje širinu i dubinu. Daleko od toga da Prgometu neće proraditi taština i da mu ego neće proraditi. Valja upamtiti da je Drago Prgomet od 2003., u Saboru, da je obnašao funkciju člana Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, bio član Odbora za useljeništvo, ali javnosti je odnedavno postao poznat. Kako to, da se od 2003., bavi politikom i sjedivši u Saboru, a hrvatska javnost ga je tek sada otkrila? Što je Prgomet radio u Saboru, da se nije istakao i puno prije u svom radu?

Reteriranje šefa HDZ-a

Karamarko želi ponuditi Prgometu, kako se neslužbeno doznaje, mjesto premijera, a on sam, vratio bi se u Sabor i odradio svoj mandat u tišini, šefujući HDZ-om, u sjeni, primiren.
Greška za greškom 
I opet greška, stara tjedan dana prije izbora. Karamarko je, po naputku svojih savjetnika omalovažavao MOST, baš kao i Kujudndžić Živi zid na izborima za predsjednika. Kujundžić je potonuo, Živi zid “prošao”. I opet se ništa iz prošlih predsjedničkih izbora nije naučilo, koji su, opet ponovljeno, bili lakmus ovim izborima.
MOST neće u koaliciju, ofermanio je potvrdu od javnog bilježnika. Tako bi ga obje stranke lako mogle lomiti i nesviklog Prgometa na mjestu premijera, da se HDZ ili SDP pojave u dogledno vrijeme kao spasitelji, kada ovoga stignu sve nedaće koje nosi premijerska funkcija. Prgomet pak ne smatra Karamarka svojim nekim velikim protivnikom. Niti treba, dokazali su to izbori.
Milanović ponudio MOSTU partnerstvo
Milanović je, pak, cijelo vrijeme izborne kampanje, doduše samo na novinarske upite odgovarao HDZ-u otrovno, stavljajući u prvi plan ono što je napravila njegova vlada i što joj je na umu u daljnjem radu. Ali ljudi nisu zaboravili braniteljski šator u Savskoj, ministra policije Ostojića “mogu ali neću”, koji ga nije želio maknuti, zorno pokazujući na ovom primjeru, da nismo svi jednaki pred zakonom. Dozvolila je dosadašnja vlada deložacije ljudi, socijalnu neosjetljivost, ne zaštićujući malog čovjeka,  Zmajlovićevo divljanje i selidbu, besramno trošenje novaca poreznih obveznika, Pusićkinu vožnju pod rotirkama psa k veterinaru i bahatluk prijevoza avionom iz Ankare, Opaćićkino ne primanje silovanih žena – i još mnogo toga. Umjesto da je “čistio” kao premijer sve afere, po kratkom postupku, danas bi bio pobjednik. Štiteći “svoje”, uništio je sebe, koaliciju i – izgubio izbore. Da je radio, birači bi vidjeli da su svi jednaki pred zakonom, makar u praksi to nikada nećemo biti, ali bi bila bačena kost za slijedeće četiri godine. Milanović je, za razliku od Karamarka, zatomio svoju nadaleko poznatu aroganciju koja je čak postala i simpatična, u izazivanju šefa HDZ-a na sučeljavanje, a ovaj odbio – također iz arogancije (oni su karakterno isti). U izbornoj noći javno je pozvao najvažniju udrugu u zemlji MOST, dobitnike izbora, da se pridruže koaliciji riječima “Mi ne možemo sami” i ponudio partnerstvo MOST-u. Jer drugačije niti ne može doći na vlast.
Najvažnije se danas zvati Drago… Prgomet
I on također, ukoliko mu ego dozvoli, kako kažu neslužbeno u SDP-u, želi najvažnijem imenu u zemlji Dragu Prgometu ponuditi mjesto premijera, dok bi se on sam fizički sklonio u Ministarstvo vanjskih poslova na mjestu ministra. Na taj način pokazao bi svoju veličinu i širinu, pomalo savjetujući Prgometa. I tu je u prednosti pred Karamarkom, jer šef HDZ-a nema apsolutno nikakvo praktično iskustvo na premijerskoj poziciji.
“Hladni rat” preko Hrvatske
Kako hrvatska javnost, barem većina ne zna da se već godinama preko Hrvatske vodi “hladni rat” između Amerikanaca, Britanaca, a i Rusi nam dođu k’o nepotreban flaster, koji žele ući na ove prostore, pa čičak traka EU, koja bi određivala što možemo, a što ne – to je cirkus još i veći. Amerikanci su se unervozili udarajući po Hrvatskoj pitanjem “što želi”, jer Rusi preko MOL-a i Mađarske žele ove prostore, s predbacivanjem Amerikanaca: “Vi biste kao Vučić šurovali s MOL-om”. U isto vrijeme, predsjednica se priklonila Višegradskoj skupini, na što Amerikanci ne gledaju blagonaklono, poslavši poruku preko Britanije odnosno Davida Camerona – nek se Hrvatska odluči. U ovom cirkusu, dvije zaraćene strane jednako dišu: Neće Ruse, niti im je EU daleka rođakinja. A Hrvati neće nikoga – ukoliko im taj netko ne pruži osnovu za dobar život i garantira isti – nečim. Do sada je Hrvatska bila poligon stranaca i rob diktatura kako se kome prohtije. Milanović je odbrusio Europskoj komisiji, što su Hrvati popratili sa simpatijama u slučaju Slovenije. Hrvatska treba čovjeka koji će štititi njene interese, ne podilazeći vanjskim faktorima.
Razbijena politička matrica
Ovo je prvi put da su Hrvati, ne obazirući se na vanjske diktate, jer većina nije niti percipirala, a samo takvi mogu kompletno slomiti cijelu političku matricu, izabravši po svojem nahođenju, a ne diktatu politike izvana, dobro ili loše po sebe. Uzalud su političari letali od Merkelice do Camerona, naslikavali se i blesasto smješkali u kamere. “Imamo potporu vanjskih” – biračima nije sjelo. Tko vanjski daje potporu i kome – Hrvatima je svejedno. Ukoliko su loše izabrali, izbori će biti puno prije kraja redovnog mandata. Ne može se više, niti koliko hoće niti dokle hoće.
Šup karta od sada i prije završetka mandata
U Hrvatskoj se politika svela i najvažnija stvar danas je – zvati se Drago Prgomet. Od prije neki dan, ništa više neće biti kao do sada. Političari će šup kartu zaraditi i prije kraja mandata. Ukoliko žele stolovati, provučeni danas kroz ušicu igle, tko god zasjeo i dobio mandat. Neće se više moći provlačiti službena kartica u osobne svrhe, dizati avion, vozikati psa pod rotirkama k veterinaru, trošiti i ne odgovarati za rasipanje poreznog novca. Bolje se riješiti jednoga, dvoje, troje, nego “kleknut” na izborima. Ukoliko budu pametni. No u to je teško moguće povjerovati i naivnima.
Featured

Za Hrvatski sabor birali smo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u ‘dijaspori’, a osam pripadnici nacionalnih manjina. Za Sabor se glasalo u Hrvatskoj, te u još 48 država diljem svijeta.

00:59 DIP-ovi rezulati (67 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:35 DIP-ovi rezulati (59 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:25 DIP-ovi rezulati (54 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:00 Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin obratio se javnosti u ponoć. Glasovalo je 60,47 posto birača. Ukupno je obrađeno 50 posto glasova.

Domoljubna koalicija  61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

23:56 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 45 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

IDS – 4

HDSSB – 2

Bandić Milan 365 – 2

Živi zid – 1

Uspješna Hrvatska – 1

23:40 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 40 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

HDSSB – 2

IDS – 4

Živi zid – 1

Bandić Milan 365 – 2

Uspješna Hrvatska – 1

23:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 35 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)
SDP-ova koalicija 54
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
Uspješna Hrvatska 1
ŽIVI ZID 1


23:00 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 31 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 61
SDP-ova koalicija 53
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
UH 1
ŽIVI ZID 1

22: 50 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 26,45 posto obrađenih biračkih mjesta:

SDP-ova koalicija 55
MOST 19
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 2

IZBORIIzvor: n1

22:30 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 22 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 53

MOST 18
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 1
Uspješna Hrvatska 1

22:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 19 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 54
MOST 16
IDS 5
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2
Bandić 2

IZBORIIzvor: N1

22:00 Prvi službeni, ali nepotpuni rezultati DIP-a nakon 14,30 posto prebrojanih glasova:

Domoljubna koalicija 63
Hrvatska raste 52
MOST – 17
IDS 5
Živi zid 2
Bandić 2
HDSSB 2

21:45 Ostojić: Drago mi je da je Prgomet odbio ponudu HDZ-a

21:40 Ružica Vukovac iz Mosta: Nude nam mjesto šefa Sabora i premijera.

21:20 Vrdoljak: Idemo napraviti veliku koaliciju s MOST-om

21:15 Živi zid je i očigledno zadovoljan brojem mandata koje je osvojio prema izlaznim anketama. Pred hotelom u kojem čekaju i konačne rezultate ‘pripremili’ su bakljadu.

21:11 HDZ-ovci su se uhvatili u kolo i rasplesali uz Thompsonove hitove

21:10 Jadranka Kosor za N1: Razgovori su već počeli i telefoni su usijani

21:00 Ivo Josipović kazao je za N1: ‘MOST je uhvatio pravi trenutak. Kao nekad Laburisti. No očito je riječ o ljudima koji imaju nešto za reći. Most je više desno nego lijevo. Ne bih nagađao o postizbornim koalicijama’

20:55 Sociolog Dražen Lalić je u razgovoru za N1 rekao: “Ja da sam na mjestu MOST-a, ja bih isključio telefone. ORaH je ostao na samo jednoj političarki i bilo je jasno da će loše proći, kada je Mirela Holy promovirala izbornu kuharicu.”

“Opozicija nije uspjela pretočiti nezadovoljstvo u podršku za sebe. Most i manje stranke će odlučivati o Vladi. Oni su se pojavili tek nekoliko mjeseci prije izbora i vidi se da imaju pojedine konzervativne predstavnike, kuda će oni krenuti u smislu koaliranja je teško procijeniti.

20:50 Prema novim rezultatima izlaznih anketa Domoljubna koalicija koja je preuzela vodstvo s ukupno 57 mandata najbolji rezultat, devet mandata, ostvarila je u V. izbornoj jedinici (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko srijesmka županija), dok je koalicija Hrvatska raste najuspješnija u III. jedinici (Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija) gdje je dobila osam mandata.

20:10 NOVI PODACI IZLAZNIH ANKETA:

Domoljubna koalicija 57
Hrvatska raste 56
MOST 17
Živi zid 3
IDS 3
Bandić 2
HDSSB 2

20:00 U studiju N1 televizije izlazne ankete komentirali su i ekonomistica Sandra Švaljek te povjesničar Tvrtko jakovina.

‘Rezultat je interesantan jer tako nešto još nismo imali. Poznato je da stranke ciljaju glasača u sredini a to je došlo do izražaja u programima vodećih koalicija

Čisto ziherašenje, a to nije primjereno za trenutak u kojem je Hrvatska. Rezultat Mosta je nagrada birača za hrabrost koju su pokazali. Ekonomski program Mosta je krajnje liberalan, ali teško je reći da su građani to prepoznali. No Most ima određene rezultate na lokalnoj razini’, rekla je Švaljek.

‘Ako ovakvo stanje ostane onda će Most biti ključan. Meni se čini da će lijeva koalicija lakše pregovarati oko reformi javne uprave. Manjinska vlada nije katastrofa, ali bit će eksperiment. U toj situaciji Most može gurati vladu na reforme. Meni se čini da Most ima dilemu da li su treća opcija i to može biti skliska stvar. Ako dođe do pregovora, mi imamo iskustvo da se male stranke moglo jeftino kupiti’, smatra Jakovina.

19:43 Gosti u studiju komentirali su prve izjave političara nakon izlaznih anketa.

Vučković: Dobro smo predvidjeli da će ovo biti triler. Nije dobro da neki već proglašavaju pobjedu, Hajdaš Dončić je tu bio ishitren.

Lalić: Tri su opasnosti. Prvo – politički autizam vodećih stranaka. Druga je opasnost od manjinske vlade, jer ako je vjerovati Mostu oni neće koalirati. Treća je opasnost vezana za neprihvaćenje odgovornosti kod manjinskih lista.

19:09 Prema prvim izlaznim anketama, Živi zid je osvojio tri mandata.

19:08 Prema prvim izlaznim anketama ORaH nije osvojio niti jedno zastupničko mjesto.

19:07 MOST u euforiji: Za sada imaju 18 zastupničkih mjesta.

19:06 Koalicija Hrvatska raste zadovoljna izlaznim anketama.

19:05 Po objavi izlaznih anketa u stožeru HDZ-a zavladala je nevjerica.

19:03 Prema izlaznim anketama koalicija Hrvatska raste 56 mandata, HDZ-ova isto toliko. Most osvaja 18, HDSSB 2, IDS 3, Živi zid 3, Bandić Milan 2 mandata.

18:55 Izbore u studiju N1 komentiraju sociolog Dražen Lalić i politička analitičarka Milica Vučković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Komentar izlaznih anketa.

Lalić: Očito je da se bez Mosta neće moći formirati vlada u Hrvatskoj

Vučković: Ovo će biti veliki politički test za Most.

Koliko je izlaznost važna?

‘Jako je važna, jer je to indikator povjerenja birača. Nadam se još boljim rezultatima do kraja glasanja jer sam očekivala i veću izlasnost’, kaže Vučković.

Lalić: Očito je da velikim strankama odgovara niža izlasnost. Imamo sličnu izlasnost kao i 2011. Izgleda da se apatija u društvu i dalje održava.

Postoji li neko objašnjenje zašto je ujutro bila bolja izlaznost?

Vučković: Teško je reći, no ja bih rekla da su izašli ranije zbog lijepog vremena. To su građani koji uvijek izlaze na izbore.

Lalić: Najveća je snaga ovih 30-ak posto koji nisu izašli i na to mora računati svaka vlast. U situaciji razmjerno male izlaznosti onda veće snage profitiraju jer imaju bolju organizaciju i više rade na terenu.

Specifičnost Hrvatske je da je u urbanijim sredinama veća izlaznost.

Lalić: Veća je koncentracija visokoobrazovnih ljudi, a i lako je uočiti da su u tim gradovima bolji uvjeti za život. Sve je to vezano uz ranije spomenutu apatiju. Kad su ljudi opterećeni siromaštvom – nije ih briga za izbore. Očito je nezadovoljstvo političkim akterima svih boja.
18:48 Stožer HDZ-a u Gastro Globusu na Zagrebačkom velesajmu je poluprazan, a od viđenijih HDZ-ovaca njime je prošetao tek Željko Reiner.

18:30 Sudeći po izlaznosti, ovo će biti doista posebni izbori, motivacija birača i njihov broj samo je jedna od činjenica koje bi mogle odlučiti ove izbore. Veliko je pitanje večeras kako će proći veliki izborni blokovi Hrvatska raste predvođena SDP-om i Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om.

Podsjetimo, do 16:30 glaslao je 46,57 posto birača. Prije četiri godine izlaznost je do 16:30 iznosila 46,06 posto.

Prvi izbori s preferencijalnim glasom

Osmi su  ovo saborski izbori, prvi parlamentarni na kojima su birači imali preferencijski glas, dakle na listi za koju su glasali mogli su zaokružiti i ime kandidata kojemu su davali prednost, odnosno kojeg su preferirali u odnosu na sve druge kandidate s te liste.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak, odnosno mjesto na listi. Za naklonost birača bore se političke stranke i koalicije, nezavisni i kandidati nacionalnih manjina, kandidata je više od 2.300 sa 166 listi, mahom stranačkih.

Featured

Predsjednik IDS-a Boris Miletić u utorak je izrazio nevjericu što je vodstvo HDSSB-a u Saboru predalo izborne liste u pratnji Slavonske sokolske garde u crnim uniformama s HDSSB-ovim zastavama, ocijenivši to sumrakom zdrave pameti.

Miletić je za Hinu izjavio kako je ostao šokiran, kao i cijela Istra.

“Glavaš postrojava crnokošuljaše u središtu Zagreba, a nitko ne reagira. To je sumrak zdrave pameti, demonstracija gluposti i primitivizma”, poručio je Miletić.

Postrojavanje tzv. Glavaševe garde ocijenio je uvredom za sve što je Hrvatska postigla u posljednjih dvadeset godina u smislu razvoja demokracije i civiliziranog društva. “Sretan sam što se tako nešto u Istri ne može dogoditi”, zaključio je Miletić.

Na Hinin upit u PU zagrebačkoj rekli su da u tom slučaju nije bilo elemenata prekršaja ili kaznenog djela.

Featured

Poduzetnik Tomislav Horvatinčić rekao je u obrani iznoseći je u postupku koji se vodi protiv njega na šibenskome sudu zbog sumnje da je u kolovozu 2011. skrivio pomorsku nesreću u kojoj je poginuo talijanski bračni par Salpietro kako ne prođe dan a da ne pomisli na poginule i kako život mjeri u razdobljima prije i poslije nesreće, a da je neposredno prije sudara doživio ‘blackout’.

Kako je rekao, unatoč odbijanju obitelji da prihvati materijalnu kompenzaciju za poginule, i dalje je spreman za takav dogovor.

Horvatinčić je u jednoipolsatnom iznošenju obrane iscrpno opisao kako je iz njegove perspektive izgledao kobni dan te okolnosti prije nesreće.

Sudu je ispričao kako je sa zaručnicom odlučio uzeti “nekoliko dana pauze te su napravili itinerar od Ičića do Hvara”.

Rekao je da je kobnog dana imao glavobolju pa je popio dvije tablete Tomapirina te se sa zaručnicom uputio prema Hvaru.

Najprije je plovio brzinom od tri do pet milja, a kad je izišao na otvoreno more, povećao je brzinu na 20 do 25 milja, te je prebacio na autopilotno upravljanje plovilom, no ostao je sjediti za kormilom, kako je objasnio, u maniri dobrog pomorca.

U jednom trenutku, rekao je Horvatinčić, na udaljenosti oko tri kilometra na desnoj je strani ugledao jedrilicu koja se kretala prema njemu, no nije imala razvijena jedra.

Nakon nekog vremena uočio je jedrilicu udaljenu oko 400 metara, opet njemu s desne strane, no, kako je rekao, iskusni pomorci ne reagiraju prije nego što se nađu na udaljenosti od 250 ili 300 metara od drugog plovila.

Horvatinčić je rekao kako je i on namjeravao na spomenutoj udaljenosti autopilot skrenuti ulijevo, no u tom je trenutku doživio, kako je to nazvao, ‘blackout’.

Osvijestio se kad ga je zaručnica prodrmala i nekoliko puta zazvala imenom, a odmah nakon toga, rekao je sudu, udario je u ‘nekakvu prepreku’.

Kad se okrenuo, vidio je da se dogodila havarija, da je naletio na jedrilicu koju je namjeravao izbjeći.

Na 92 mu se nitko nije javio, a 112 zaboravio pozvati

Tada je pozvao gumenjak koji je prolazio u blizini, a za kormilom mu je bio Nijemac, koji mu je rekao da su ljudi s jedrilice mrtvi te kako nema potrebe ići na taj brod. Dodao je kako je odmah počeo zvati pomoć, no na broj 92 nitko mu se nije javio.

Nije se sjetio, rekao je, nazvati 112, no počeo je zvati prijatelje i poznanike iz Splita te s Hvara, od kojih je tražio da pozovu pomoć. Dodao je kako je bio u potpunom šoku.

Na pitanje suda kako objašnjava svoju prvu izjavu, koju je poslala njegova tvrtka, a u kojoj je naveo kako je nesreću “izazvala greška na autopilotu”, Horvatinčić je odgovorio kako ne isključuje mogućnost da je problem bio u upravljačkom mehanizmu, no ne sjeća se da je izričito spomenuo autopilota.

Horvatinčić je ustvrdio kako članu uprave tvrtke Vajagiću nikada nije diktirao niti sugerirao što da napiše u priopćenju medijima te kako je on to učinio samoinicijativno, pretpostavljajući u čemu je problem s obzirom na dosadašnje intervencije na plovilu.

Na današnjem ročištu odbijen je i zahtjev predstavnika obitelji poginulih Talijana za izuzeće sutkinje Maje Šupe zbog tvrdnji kako je pristrana i naklonjena optuženiku.

Tražio odštetu od obitelji poginulih Talijana

Tvrtka Tomislava Horvatinčića, kako javlja HRT, tražila je 250 tisuća eura odštete od obitelji talijanskih nautičara stradalih u pomorskoj nesreći kod Primoštena. To je na suđenju otkrio opunomoćenik obitelji Salipietro Ognjen Frangeš te je upitao Horvatinčića je li upoznat s tim procesom pokrenutim na Trgovačkom sudu u Splitu.

Riječ je o tvrtki Santa Marina na koju je bila registrirana i jahta kojom je Horvatinčić udario u jedrilicu talijanskog para.

“Ja svaki dan potpisujem jako puno dokumentacije”, rekao je Horvatinčić dodavši kako ne zna je li to potpisao niti da se sjeća odštetnog zahtjeva.

Featured

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” Željko Stipić ponudio je u ponedjeljak članstvu svojeg sindikata ostavku na raspolaganje, držeći da je nedavni štrajk u obrazovanju i znanosti bio neuspješan, pa za takav neuspjeh treba snositi posljedice.

Stipić ističe da je štrajk započet 25. rujna radi povećanja plaća u obrazovanju i znanosti za četiri posto doživio urušavanje i osipanje. Bio je to najduljii štrajk koji nije donio ništa, a zbog osipanja sudionika i neuspjeha sindikati će u svakoj idućoj situaciji biti sve slabiji i štrajkaški nesposobniji izboriti se za svoje ciljeve.

Dalekosežne posljedice neuspjeha štrajka

“Zbog neuspjeha ovog štrajka, čemu smo i mi iz ‘Preporoda’ u nekoj mjeri pridonijeli, ali i zbog dalekosežnih posljedica koje će taj neuspjeh izazvati na sindikalnoj sceni, podnosim ostavku o kojoj će se svi članovi sindikata izjasniti pojedinačnim, tajnim izjašnjavanjem”, izjavio je Stipić na konferenciji za novinare.

Stipićeva ostavka nije neopoziva već će se o njoj moći izjasniti preko 8000 članova sindikata, koji će od 7. do 13. listopada o tomu glasovati, a odluku će donijeti većina glasova onih koji pristupe izjašnjavanju.

Slože li se s njegovom ostavkom, Stipić će odustati od kandidature za idući mandat za koju su ga predložile podružnice sindikata, a dobije li pozitivno mišljenje članstva, njegova će kandidatura za daljnje obnašanje dužnosti biti na skupštini sindikata 8. listopada zajedno s ostalim kandidaturama.

Smatra da je razlog za štrajk bio osnovan i zato su u njemu solidarno sudjelovali s ostala tri sindikata koji su ga organizirali, ali se tijekom štrajka pokazalo da su sindikalci podcijenili solidnu pripremljenost Vlade za taj štrajk, kaže.

“Sindikati su odluke o nastavku štrajka donosili euforično, bez analize, ignoriranjem činjenica i podataka”, tvrdi Stipić.

“Predložili smo da se štrajk okonča treći ili četvrti dan, ali smo odbijeni. Trebalo je imati izlaznu strategiju i ne dovesti se u situaciju da nam Vlada ponudi onakvo ponižavajuće pismo namjere”, kaže Stipić dodajući da štrajk “nije vodio Ribić, nego premijer Milanović, on je iz Vlade vukao konce”.

Na upit očekuje li ponudu ostavki kolega iz drugih sindikata, Stipić je odgovorio kako to od njih ne očekuje jer bi time doveli u pitanje ono što smatraju neospornim, a to je uspjeh štrajka. On uspjehom ne smatra to što se nekoliko dana pričalo o potplaćenosti prosvjetara jer se, kaže, o tome priča već godinama.

“Gore od neuspjeha je neuspjeh proglasiti uspjehom. Onaj tko je uspio, treba dobiti priznanje i pohvalu, a mi koji smatramo da nismo uspjeli dajemo ostavku”, kaže Stipić.

Komentirajući Stipićevu ponudu ostavke, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je Hini kako je podupire, kao i prijedlog da i ostali učine isto.

Najavio je da će i on, kao i predsjednik sindikata Igor Radeka na sjednici Velikog vijeća sindikata, 17. listopada, podnijeti ostavke, a o njima će se izjasniti Veliko vijeće.

“Treba vidjeti gdje je lanac pukao, kod vodstva, povjerenika ili članova, treba se analizirati situacija”, kaže Ribić naglasivši da to nije ništa novo ni spektakularno, ali da Stipić od toga radi spektakl i predstavu za medije.

“Trebao je onda Stipić dati neopozivu ostavku, s obzirom na to koliko se trudio tijekom štrajka raditi analize i ostalo što je potkopavalo samu provedbu štrajka”, smatra Ribić.

Ponovio je svoju ocjenu da su štrajk kao “vrstu pritiska”, kao bitku za svoj cilj sindikati izgubili, i tu nema pobjede, no štrajk je bio i demonstracija sindikalnih zahtjeva.

“Ostavio je traga na društvo, izbornu kampanju, javnost i politku. Jeka ovog štrajka ostat će u glavama svake politike koja pobijedi, svatko će znati što su prosvjetari tražili i svatko će znati da prosvjetari mogu ‘ugristi”, ponovio je Ribić svoje tvrdnje izrečene na dan prekida štrajka.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec naglasio je da nije štrajk proglasio uspješnim jer cilj povećanja plaća od četiri posto nisu postigli i Vlada je ovoga puta bila jača i pobijedila.

“Tvrdim da zbog toga borbu nećemo zaustaviti i sa svojim ćemo zahtjevima dočekati svaku iduću Vladu, koja god to bila. Uostalom, iz poraza se više može naučiti nego iz pobjede i to je prilika da ojačamo svoje slabe karike”, kaže Mihalinec.

U vezi podnošenja ostavke kaže da se nakon svake akcije u tom sindikatu radi temeljita analiza na svim razinama, a po statutu su mandati njega kao predsjednika, kao i svih dužnosnika sindikata, također na raspolaganju.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koja je prva objavila prekid štrajka, nije bila dostupna za komentar ostavke, no ona je odmah po odustajanju od štrajka poručila da je štrajk bio uspješan jer su sindikati pokazali da znaju braniti svoju profesiju, te su upozorili na probleme u sustavu obrazovanja.

Featured

Nakon šest godina recesije Hrvatska je u posljednja dva kvartala zabilježila simboličan rast gospodarstva te ušla u stagnaciju, a snažniji oporavak ne očekuje se niti sljedećih godina.
Prema istraživanju Bloomberga ponovno smo svrstani među deset najslabijih ekonomija svijeta, što se tiče gospodarskog rasta, te smo ove godine na šestom mjestu s prognoziranim rastom od 0,2 posto.
Najveći pad imat će Ukrajina gdje se očekuje pad BDP-a od čak 4 posto, dok se na drugom mjestu nalazi Rusija s padom od 3,5 posto. Ukrajinsko gospodarstvo pogođeno je ratom na istoku zemlje, dok Rusija trpi zbog zapadnih sankcija i niskih cijena nafte.
Slijede Brazil i Argentina čija gospodarstva su pod pristiskom zbog snažne inflacije i visoke nezaposlenosti. Brazilsko gospodarstvo ove će se godine, prema procjenama, smanjiti za 1,6 posto, dok će Argentina imati pad od 1,5 posto.
Među deset najslabijih gospodarstava našla se i Švicarska koja je pogođena snažnim rastom tečaja franka te će njihov BDP porasti za samo 0,1 posto.
Hrvatska je na šestom mjestu s rastom od 0,2 posto, dok se za Srbiju, prema Bloombergovom istraživanju očekuje rast od 0,5 posto.
Grčka, koja je ovog tjedna završila u bankrotu nakon što je propustila uplatu 1,6 milijardi eura dospjelih obveza prema Međunarodnom monetarnom fondu ove godine trebala bi imati rast gospodarstva od 0,9 posto.
Na posljednjem mjestu deset “najsporijih” je Italija, koja se već dulje vrijeme bori kako bi probudila uspavano gospodarstvo, a prema procjenama ove bi godine trebala imati rast od 1,1 posto.
Sa druge strane, od europskih zemalja najveći rast imat će Irska čije gospodarstvo bi trebalo porasti za 4,5 posto, a slijedi Poljska s porastom od 4 posto. Češka i slovačka imat će rast od 3 odnosno 2,9 posto.

Featured

Jedan od najdužih sudskih procesa u povijesti hrvatskog pravosuđa, slučaj Hrastov, koji se po sudnicama vuče već 21 godinu, dobio je (privremeni) epilog na Vrhovnom sudu.

U ovom procesu punom apsurda, Županijski sud u Karlovcu je Mihajla Hrastova, optuženog za ratni zločin iz 1991.-e na Koranskom mostu u kojem je ubijeno 13 srpskih civila već tri puta oslobađao uz obrazloženje da je pucnjavi predhodio napad srpskih vojnika čime su oni izgubili status zarobljenika.

No, Vrhovni sud poništio je sve tri presude i sam proveo drugostupanjski i trećestupanjski postupak te Hrastova proglasio krivim i osudio na sedam godina zatvora. Potom je Ustavni sud poništio tu presudu zbog proceduralnih razloga pa je suđenje pred Vrhovnim sudom počelo iznova. U tom postupku Hrastov je osuđen na četiri godine zatvora

Vrhovni sud danas je odbio žalbe Hrastova i karlovačkog Županijskog državnog odvjetništva te Hrastovu potvrdio četverogodišnju zatvorsku kaznu za protupravno ubijanje i ranjavanje neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991.-e:  “Sud je presudio žalbe optuženika Mihajla Hrastova i državnog odvjetnika koje se odbijaju kao neosnovane te se potvrđuje drugostupanjska presuda”, stoji u presudi.

Hrastov je i u prvom postupku Vrhovnog suda proglašen krivim jer je postupio protivno Haškoj i Ženevskoj konvenciji iako je djelovao kao pripadnik posebne jedinice policije karlovačke policije i to u vrijeme kada su jedinice MUP-a i Zbora narodne garde odbijale napade aktivnog i rezervnog sastava JNA na Karlovac.

Naime, Vrhovni je sud zauzeo stanovište da nije smio, nakon što je primio zadatak da sa svojom grupom čuva i preprati u prostorije Policijske uprave grupu vojnika, pucati na njih na Koranskom mostu, jer nisu bili neposredno ugroženi životi njega i drugih policajaca.

No Županijski sud oslobađao ga je na temelju iskaza svjedoka i samog Hrastova da je njegov suborac, koji je bio pratitelj zarobljenika napadnut, te da su nakon toga pripadnici JNA krenuli prema Hrastovu. U oslobađajućim presudama stajalo je da je time “stao u obranu napadnutog suborca. a od sebe je otklonio izravno predstojeći napad i spriječio zlo većih razmjena, upad neprijatelja u grad“, dakle da je “postupao u nužnoj obrani, zbog čega je i oslobođen“.

Ovaj slučaj pun proturječja, nakon 24 godine dočekao je i drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda, koja još nije dostavljena njegovom odvjetniku, Krešimiru Vilajtoviću, no on je njome vidno nezadovoljan:

“Činjenice i dokazi koji su izvedeni tijekom postupka isključivo su kazneno-pravna odgovornost gospodina Hrastova. Takvog uvjerenja je bio i Županijski sud u Karlovcu kada ga je tri puta oslobodio za to kazneno djelo. Takvog sam uvjerenja i ja. Predmet Koranski most je predmet je predmet koji traje 24.-u godinu. Hrastov je 24 godine pod kaznenim postupkom. To je najduži predmet u Hrvatskoj. Postavljamo si pitanje koja je to presuda i gdje je tu pravda i pravičnost nakon 24 godine. Mislim da tu pravde nema.”

S predmetom idu dalje. Najavili su ustavnu tužbu: “Nisu sve pravne opcije iscrpljene. Obrana i dalje ide u pravnu bitku. To je jedino što nam preostaje. Idemo ustavnom tužbom protiv tih presuda Vrhovnog suda, idemo žestoko napasti i pokušati ukinuti i jednu i drugu presudu i dokazati nevinost gospodina Hrastova. U trenutku kada primimo drugostupanjsku, odnosno trećestupanjsku presudu počinje teći rok od 30 dana u kojem možemo podići ustavnu tužbu. Naravno da ćemo to iskoristiti. U toj ustavnoj tužbi tražit ćemo da se odgodi izvršenje kazne zatvora sve do odluke Ustavnog suda uz jednu napomenu da je gospodin Hrastov već više od dvije godine, što u pritvoru što u kaznionici, po prethodnoj presudi Vrhovnog suda. Već je odslužio više od dvije godine kazne zatvora.”

Kako je Hrastov četverogodišnju kaznu još 2009. počeo služiti u zatvoru u Lepoglavi, ali je odlukom Ustavnog suda zbog proceduralnih razloga tadašnja pravomoćna presuda bila ukinuta, u kaznu će mu se priznati razdoblje od svibnja 2009. do prosinca 2010. kao i vrijeme provedeno u pritvoru od 6. ožujka do 4. rujna 1992.Njegov odvjetnik tvrdi da će se i ovog puta dobrovoljno prijaviti u zatvor.

“To ovisi od kapaciteta i slobodnih mjesta u zatvoru. U pravilu 30-ak ili 40 dana, možda dva mjeseca treba da se uruči poziv za izdržavanje kazne zatvora. Cijela Hrvatska javnost zna da je gospodin Hrastov i prvi put kad je trebao otići na izdržavanje kazne otišao sam i prijavio se u zatvor. To će učiniti i sad”, zaključio je Vilajtović.

Šest suđenja, tri puta oslobođen, tri puta osuđen –  slučaj Mihajla Hrastova pokazuje svu raskoš apsurda hrvatskog pravosuđa koje o njegovoj sudbini ne može odlučiti već 24 godine.

Featured

Glavni gradski trg, Zagreb, 2-og svibnja. Gordo? Dostojanstveno?

Višesatna “okupacija” Trga bana Jelačića, na kojem se okupilo dvadesetak tisuća ljudi, paraliza prometa i veliki dernek šatoraša, završili su netom prije ponoći ukazanjem Božidara Alića koji je svoj recital završio riječima: “Za Hrvatsku i za dom spremni”.  Bit će da ni njega, kao ni onda Šimunića nitko nije educirao da za isticanje te krilatice može dobiti prekršajnu prijavu prema Zakonu o javnom redu i miru ili Zakonu o javnom okupljanju.
I on je također, Božidar Alić, dobio status branitelja preko veze, uz golemu pomoć jednog HOS-ovca, Ž.M.-a, poštenjačine, koji ga je vodao od nemila do nedraga, kako bi ostvario status branitelja. A taj umišljeni glumac pozdravlja s pozornice “Za dom spremni” (naročito on se našao!) sa poklonjenim statusom branitelja. Još uvijek njegove poruke upućene meni, tada novinarki Arene egzistiraju i postoje u svezi njegovog statusa i molbi.
Nikad nisam mislila da ću ovo objaviti, ali eto ti Aliću – Ti si branitelj? Objasni “svojim” braniteljima kako si dobio status kojim se ponosiš! Ti pozdravljaš sa ” Za dom spremni”? Objasni braniteljima koji nemaju riješen svoj zasluženi, kako si ga ti stekao! Fotografije su nastale 31. svibnja 2008. godine, kada Alić još nije imao status branitelja, u Korenici u restoranu “Macola” na skupu Udruge Krmaka. Tada sam mu obećala pomoći da ga dobije. I dobio ga je – no ne redovitim putem. Na majici mu piše “Ponosni smo što smo krmci”, što se ne može reći za ostatak “ekipe” tada u Korenici, ali Alić se zaista može ponositi svojim statusom Krmka! Fotografije je snimio ratni izvjestitelj Tony Hnojčik, poznatiji po “izbačaju” iz  šatora u Savskoj 66, kada je snimavši u predbožićno vrijeme, zasmetao šatorašima. I to je bilo tada kada je Glogoški pozvao u šator “sve građane dobre volje”, a snimatelj izveden iz šatora, i uhićen od strane policije zaradivši prekršajnu prijavu, za remećenje javnog reda i mira – kao građanin.
A u subotu, i nebo se otvorilo – od srama! Dobili su što su htjeli – ide Hrvat na Hrvata. Za to su se borili? Hvala im, ali neka odstupe. Ova Vlada legitimno je izabrana, kao i predsjednica koja žmiri, i sami su si krivi, što im je uopće dozvolila dernek u Savskoj 66(6).
svinja

“Skup zajedništva 100 posto za Hrvatsku – Zajedno do pobjede”, ili nazvan “Veterinarski Institut za stoku sitnog zuba” prema svim zacrtanim kriterijima organizatora bio je uspjeh. Doveli su koga su mogli: Mate Mišo Kovač udijelio im je “šup-kartu, a klapi HRM-a “Sveti Juraj” zabranjen je nastup, (jer se vojska ne smije miješati u politiku), zaustavili normalno funkcioniranje grada, priredili masovni “plesnjak” okupljenima i dali im da uživaju u hrapavom glasu “slavuja iz Čavoglava” te izrecitirali poruke (čitaj: prijetnje) Zoranu Milanoviću, nazivajući ga kukavicom. Možda i je kukavica – ali tko to kaže?

Od Milanovića traže da do četvrtka, kada će biti 200 dana prosvjeda ispred Ministarstva branitelja, započne javni dijalog pred medijima, “da se izbjegnu manipulacije, laži i obmane kojima se njegova Vlada služi”.

“Podsjećam na riječi koje smo zadnji put izrekli na ovome mjestu da je mali korak od Trga bana Jelačića do Trga svetog Marka. Ako ne možete osigurati budućnost hrvatskom narodu, odstupite, ako ne prije, onda na Dan državnosti 30. svibnja,” poručio je Đuro Glogoški. U čije ime? Kome on to prijeti i s kojim pravom?

A prije četvrtka, bilo bi dobro da Đuro Glogoški objasni naciji kako je on, od običnog vojnika, “preskočio” činove i preko noći postao pukovnik u mirovini, po kojoj osnovi prima na račun svojeg statusa pukovnika iznos mirovine 24. 800 tisuće kuna plus svake sedme godine automobil u vrijednosti 170 tisuća kuna, što bi bila mjesečna otplata od dvije tisuće kuna u sedam godina. Glogoški prima kao umirovljeni pukovnik 12.452,44 kune na ime čina. Nesporno je da je stradao od granate, ali u vrijeme stradavanja nije bio na dužnosti, već je stradao kao i stotine drugih običnih građana i branitelja koji nisu dobili nikakav čin, a kamoli kao on i naknadu poput njega? Ne smeta ga što drugi branitelji ne mogu svake sedme godine priuštiti svojoj obitelji novi auto? To nije bitno? O tome ne govori, jel? Ne kaže se uzalud da ne laje pas zbog sela, već zbog sebe. Niti drugi nisu išli u rat da bi izgubili dijelove tijela. A on je na “štosdemferu” domovine za koju se borio? Kome on to prodaje demagogiju, i to naučenu, jer sumnjam da može sam složiti par rečenica. Aplauzi su bili između njegovog zastajkivanja pragmatičnog govora. Iskoristiti će krizu u Hrvatskoj – za što? Gdje je bio proteklih svih godina, kada se također nepravda događala, već sad, 200 dana u prosvjedu? Sad su se prosvjednici našli “boriti” i prijetiti! Za ovu zemlju ne bi se nitko više normalan borio, osim ako mu ne bi bile zagarantirane beneficije.

Optužio je Glogoški vlast da 195 dana nema razumijevanja za branitelje, ali ni za blokirane, Udruge Franak, radnike i seljake kao i za radnike uništenih i opljačkanih poduzeća, a njegov govor često je bio prekidan pljeskom i povicima “Đuro Đuro”, te “u boj za narod svoj”. Tko će to bojevat i na kojoj, tj. čijoj strani?

Glogoški je iznio niz kritika prema vlasti, optužio je da izbjegava dijalog, obmanjuje građane te da izjednačava agresora i veterane u pravima. Agresora i veterane. Poručio je i onima, kako je rekao, koji imaju obavezu prema hrvatskom narodu da ako nisu spremni na zajedništvo i tako krenuti u hrvatsku budućnost neka odstupe, što su nazočni pozdravili burnim odobravanjem. Vrijede li iste riječi i za lažne branitelje u njihovim (pravim) redovima i zašto ih pravi branitelji ne prokažu? Evo, ja sam Alića, i baš me briga, no što je s vama koji sami sebi držite “štangu”? Jel’ da nabrojim sve koji su nogom provalili u stanove a poslije ih legalno dobili uz pomoć HDZ-a dok je bio na vlasti? No bilo bi dobro da sami branitelji, napose Glogoški krene sa spiskom i počisti ispred svojih vrata. Dobro se zna koliko je Rubala koji se nagodio s državom izdao i “podebljao” zajedno s ostalima optuženima dijagnoze. No iako je osuđen, nikada nije izvršena niti jedna revizija tih podebljanih dijagnoza. Za to se Glogoški treba boriti.

“Nemamo vremena čekati kraj vašeg mandata. Do četvrtka se odlučite jeste li spremni sudjelovati u zajedništvu ili niste. Ako niste spremni na zajedništvo tada to javno recite.”, rekao je Glogoški i ponovio da će 30. svibnja krenuti na Trg svetog Marka i da će tada netko morati otići.

Dernek šatordžija, “veter(in)a(r)nski Institut za stoku sitnog zuba” počeo je okupljanjem na Trgu i odlaskom u Katedralu na misu za domovinu u povodu 20.-e obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak za sve poginule i stradale u Domovinskom ratu. Pri povratku na Trg, slikaju ih iznenađeni turisti  koji će svojim kućama udaljenima tisuće kilometara ponijeti još jedan suvenir: letke i naljepnice na kojima piše “100% za Hrvatsku”, a da nikome neće moći, niti znati objasniti kakvom su to masovnom “eventu” svjedočili.

Za to vrijeme, Trgom su defilirali mnogo “zanimljiviji” gosti. Čim se ukazao Branimir Glavaš postao je atrakcija – svi su htjeli okinuti “selfie” s njim.

Podršku ovom derneku dao je i Dario Kordić, bivši predsjednik tzv. Herceg Bosne. Kako ikome objasniti dakle, a da nije odavde, što se u subotu uopće događalo?

Nakon što ih je Mišo Kovač, čiji su nastup organizatori skupa olako najavili, javno oprao, stigla im je još jedna packa i to iz MORH-a koji je u posljednji tren zabranio ranije odobreni nastup klapi HRM-a “Sveti Juraj”. “Ne znamo što to znači, morat ćemo porazgovarati s ministrom obrane i vidjeti što je u pitanju. Znači li to da se Hrvatska vojska i Ministarstvo obrane odriču hrvatskih branitelja i hrvatskog naroda”, odluka je zaprepastila Đuru Glogoškog, ali i iživcirala predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josipa Klemma. Obrušio se na Zorana Milanovića s kojim se sreo u petak u Okučanima: “Ne želimo premijera koji nema vremena za hrvatske branitelje, kojemu je trebalo 200 dana da s hrvatskim braniteljima razgovara. I danas ponovno nož u leđa hrvatskim braniteljima, zabranom nastupa klapi HRM-a “Sveti Juraj.” Klemma ne dira što je aktivna vojska gladna, već je bijesan što je i tako suspektan ministar obrane zabranio nastup. Za koga se branitelji bore? Koga su oni podržali?

Poludevni dernek kulminirao je nastupom Marka Perkovića Thompsona, ruku na srce, on je i bio glavni razlog zašto se na Trgu uopće i okupilo toliko ljudi.

skup-branitelja-na-trgu-bana-jelacica

Sve je utihnulo pola sata prije ponoći i srećom, nije zabilježen niti jedan incident, no prijetnje s govornice još odjekuju.

Što to točno Glogoški očekuje da Milanović napravi do četvrtka i na koji način da se izjasni do dana kad mu je postavio ultimatum, jer eto, ne može čekati do kraja njegovog mandata? I što se misli pod time da se 30.og svibnja ide na Markov trg? Očekuje li uistinu da će premijer izići iz zgrade i predati mu u ruke svoju i Matićevu ostavku?

Možda da mu netko uglavi, jer glava mu radi da se vlast mijenja – samo na izborima, voljom građana. Ajmo Glogoški, ja sam prokazala jednog lažnjaka ovim tekstom, no hoćete li Vi nastaviti i imati hrabrosti prokazati kukolj među sobom, tj. braniteljima?Tada će “pravi” imati mjesta da dobiju ono što im pripada.

Renesansni festival sljubljivanje je kasno srednjovjekovnih povijesnih fakata i originalnosti Koprivnice, Podravine i Hrvatske s baštinskim vrijednostima zapadnoeuropskog kulturnog civilizacijskog kruga (čiji je dio i Hrvatska), koje se manifestiraju kroz brojne nastupajuće viteške, obrtničke i muzičke skupine iz gotovo deset europskih zemalja.

Ova turističko-povijesna i edukativna manifestacija je najveći spektakl „živih slika“ iz prošlosti u ovom dijelu Europe, a svoje uporište ima u povijesnim faktima. Većina sadržaja bit će vezana uz 15. st., a naročito uz 16. st. kada su i nastale renesanse fortifikacije.

Renesansni festival okuplja oko 1000 originalno kostimiranih sudionika iz zemlje i inozemstva (Slovenije, Italije, Mađarske, Slovačke, Češke, Austrije, Njemačke, Rusije, Poljske) od kojih ćemo izdvojiti neke: Koprivnički mušketiri i haramije, vitezovi, srednjovjekovni obrtnici, kuhari, krčmari, dame, kmetovi, zabavljači, gutači vatre i drugi. Manifestacija počinje u 11:00 sati u središtu grada od kuda kreće povorka vitezova prema mjestu odvijanja manifestacije – renesansnim bedemima na kojim već „žive“ stotine kostimiranih sudionika. Ogroman prostor bedema prekriven je srednjovjekovnim šatorima, logorima, opsadnim spravama, kulama, a prizor zaista djeluje impozantno. Trajanje manifestacije je i duboko u noć, jer mnogi sudionici ostaju u svojim logorima, a naročito je impresivan noćni napad na grad koji je obasjan stotinama baklji, žaračima i eventualno mjesečinom.

Osim u scenskim prikazima srednjovjekovnog života, viteštva, opsada, glazbe, plesa, lakrdijaštva, posjetitelji će moći uživati i u okusima srednjevjekovnih jela koja će se spravljati na licu mjesta i to po izvornim receptima iz davno prohujalog vrememena s kraja Srednjeg vijeka. Uz mesna jela od kopuna, vepra, divljači, naći će se i delicije od koprive, naoko neugledne biljke kojoj Koprivnica duguje svoje ime.

Kao i nekad žeđ će utažiti vinska kapljica s obližnjih vinograda te staro hrvatsko piće medovina koje će posluživati domaći medičari.

 

Više o festivalu i programu festivala saznajte na službenoj stranici: Renesansni festival

 

Izvor: Renesansni festival

Tko kaže da se na Španciru može samo špancirati? Odmorite se od vrućine i bogatstva manifestacija ovogodišnjeg Špancirfesta na Hoću knjigu ljetnoj terasi. Prekrasna zelena trava golicat će vaša stopala dok ćete biti udobno smješteni u platnenu ležaljku i u hladovini suncobrana čituckati najnovije naslove s Hoću knjigu police. Zauzmite najbolju stratešku poziciju u hladu i uživajte u čitanju, ali i bogatim radionicama koje su vam pripremile knjižare Hoću knjigu:

Lov na čarobne knjige, 22.08.18, 13h    

Domaća inačica Lova na knjige koji je osmislila Emma Watson, a kod nas organizirala knjiška blogerica Alis Marić, konačno dolazi u Varaždin. Pratite Hoću knjigu i Čitaj knjigu na Facebooku, dobro pogledajte fotografije Lova i požurite na mjesta gdje smo sakrili knjige. Čeka vas i poklon iznenađenja. Ulovite nas!

Radionica kreativnog pisanja za djecu Tatjane Barat, 25.08.18, 11h       

Besplatna radionica pisanja za djecu daje mališanima izvrsnu podlogu za razvoj čitalačkih i spisateljskih vještina! U svakome djetetu kriju se talenti, a ako mislite da bi pisanje moglo biti jedan od talenata vašeg djeteta, pomognite mu da svojim pisanim izražavanjem otkrije što sve krije u sebi i razvije svoj puni potencijal. Broj mjesta na radionici je ograničen, a prijave primamo na blagajni varaždinske knjižare Hoću knjigu!

Radionica ukrašavanja platnenih vrećica, 26.08.18, 11h              

I vrapci na grani znaju da su plastične vrećice odavno out! Zato nam se pridružite u ukrašavanju platnenih vrećica uz Pilotove Pintor olovke. Sudjelovanje u radionici je besplatno, a polaznici će svoje ukrašene vrećice moći ponijeti kući.

 

Izvor: Špancirfest

Pet godina Hrvatske u EU je i pet godina mandata voditelja Predstavništva Europske komisije Branka Baričevića. Pet godina nije mnogo, ali nije ni malo. Nemali broj je onih koji tvrde, da Hrvatska nije iskoristila svoje članstvo u EU, a s druge strane, bilo je koliko problema, toliko i zapreka na tom putu.

U Ministarstvu vanjskih poslova Baričević je počeo na mjestu načelnika Odjela za humanitarna pitanja, ali je vrlo brzo promoviran u načelnika Odjela državnog protokola. Nakon toga otišao je za Washington, zatim se vratio u Zagreb, a na mjesto šefa Misije RH pri EU došao je 2005. i ostao punih sedam godina; mandat je završio 2012., nakon što su završeni pregovori Hrvatske i Europske unije.

– Hrvatska se pridružila zajednici najnaprednijih demokracija svijeta, i to ne samo po gospodarskim rezultatima, već i po kvaliteti života građana te ljudskim pravima i slobodama. Jer, Europska unija zajednica je temeljena na vrijednostima kao što su uključivost, tolerancija, pravda, solidarnost, sloboda i mir. Vrijednosti koje su tu zajednicu učinile onim što ona danas jest, napredna i s visokim standardima slobode za svoje građane, kaže Baričević i u inventuri tih hrvatskih pet godina u EU, dodaje: – Hrvatska je ušla sama, uz strožije kriterije za ispunjenje što je na neki način, usporilo oživotvorenje članstva.

Za dvije će godine Hrvatska imati odgovoran i zahtjevan posao, šestomjesečnoga predsjedanja Europskom unijom. Prvi put, nakon sedam godina članstva.

– To će biti svojevrsna diploma. Maturirali smo kada smo ušli u EU, a sada bi trebalo i diplomirati. Nadam se da ćemo to za dvije godine, kada završi predsjedavanje, moći to i reći, Jednako tako, Hrvatska će time na izravan način moći predstaviti svoje prioritete i smjer vanjske politike. Mnogi smatraju kako se preklapanje trenutka hrvatskog pridruživanja s razdobljem kada se i sama Europska unije suočavala s nizom kriza, od gospodarske, financijske i migracijske, uvelike utjecalo na raspoloženje i mišljenje građana. Moguće da je to jedan od razloga, a u svakom slučaju danas je situacija nešto drugačija: sve države članice, uključujući i Hrvatsku, izašle su iz gospodarske krize i ostvaruju gospodarski rast. Migracijska kriza i dalje je velik izazov, međutim brojke govore da su ilegalne migracije u odnosu na krizne godine 2015. i 2016. pale za više od 95 posto.

No, članstvo u EU doprinijelo je valjda razvoju Hrvatske i nekom napretku. Teško bi bilo povjerovati da smo tolika iznimka, od drugih zemalja. Iako možda svakodnevni život to ne iskazuje i na svom životu građani ne osjete tako, kako su očekivali.

– Članstvo u EU je doprinijelo Hrvatskoj jer je prvenstveno poboljšana ekonomska situacija u zemlji. Tu se osjetio izravan utjecaj europskih trendova, makar se posljedice krize osjećaju i danas, jer ne ide oporavak brzo.

Povećava se izvoz te industrijska proizvodnja, čime domaći projekti zauzimaju važno mjesto na velikom europskom i svjetskom tržištu. Hrvatska je izašla iz postupka nadzora prekomjernog deficita proračuna, smanjen je javni dug i povećan BDP. Smanjena je nezaposlenost mladih zahvaljujući, između ostalog, Jamstvu za mlade i sličnim europskim programima. Osim toga, projekti poput Erasmus + povećavaju mobilnost studentske populacije i danas je dostupna mogućnost različitih oblika stažiranja i volontiranja u inozemstvu. Na taj se način skuplja potrebno iskustvo i produbljuje znanje koje mladi mogu iskoristiti kada se vrate u Hrvatsku. Poboljšava

se i poduzetnička klima te europsko tržište postaje dostupno i hrvatskim projektima i povoljnije za ulaganja u zemlju. Europska unija, dakle, nudi brojne mogućnosti, ali važno je naglasiti kako je potrebno prilagoditi se suvremenom europskom mišljenju, odnosno vrijednostima jer se time otvaraju nove mogućnosti za mlade ljude željne promjena. Hrvatska svakako mora učiniti nekoliko bitnih reformi, o čemu se Komisija jasno očitovala, što ih se prije napravi, a kasnilo se, to će učinak biti bliži napretku.

Stalna priča, iskorištenost ili slaba iskorištenost sredstava iz fondova EU. Toga smo se naslušali i načitali, a rasprava traje i dalje. Hrvatska je napredovala, ali je i dalje na začelju.

– Unatoč tome što smo se pripremali deset godina i što smo se transformirali, dogodilo se to da nam apsorpcijska moć i kapacitet hrvatske administracije nije bio toliko razvijen. Vlada je nedavno odobrila i novo zapošljavanje za podizanje fondova. Plus toga, dio ljudi koji je obučen i pripremljen za to otišao je u privatni sektor. Vrlo velika je fluktuacija ljudi koji su to znali, a to je teško zaustaviti, jer su plaće u javnom sektoru takve kakve jesu. No, osamdeset posto javnih investicija u Hrvatskoj provodi se iz europskih fondova, stoga se može reći da je mnogo toga učinjeno,

U svjetlu sudjelovanja te konkretnog rada i učinaka, često se spominje odnos velikih i malih zemalja u EU. Dok u Komisiji, kao i u Parlamentu, ponavljaju kako nema malih i velikih u EU, to stalno negdje izlazi.

– Nema malih i velikih, sve su to europske države članice. Suština odlučivanja i rada u Europi je dijalog, solidarnost i kompromis. „Male“ zemlje unutar Unije mogu jasno iznositi svoje stavove i prioritete, kao i politički djelovati u interesu svojih sugrađana. Unutar europskih institucija, države članice mogu surađivati i usmjeravati raspravu u smjeru koji im odgovara i tako dogovoriti prioritete na razinu cijele unije, što je u interesu velikih i malih država članica.

Zajedništvo zemalja članica postalo je sve većom temom našeg vremena. Ponekad se ono smatra vrlo nejasnim i čak udaljenim od stvarnosti, a ponekad jedinim koje nam treba u toliko promijenjenom svijetu. No, nije jednostavno ni lako saznati koliko ga ima u Europi, ne samo u EU.

– Zajedništvo Europske unije je važno na više razina od političke, ekonomske, sigurnosne do socijalne. Zajedništvo Unije je važno jer jedino tako možemo postići napredak i ostati konkurentni na globalnoj razini. Pogotovo u vremenima kada pojedini svjetski čelnici žele ponovno uvesti protekcionizam. Zajedništvo je snaga koja dolazi do još većeg izražaja u vrijeme kriza sigurnosti, globalne trgovine, ekonomske ili migrantske i tu snagu moramo zadržati. Usvajanjem Europskog stupa socijalnih prava, dokumenta koji obuhvaća 20 načela i prava – uključujući pravo na jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravo na pravedne radne uvjete i socijalnu zaštitu i uključenost – Europa je pokazala političku volju da zajednički štiti prava za koja se svi zalažemo te poručuje kako je Unija više od pukog jedinstvenog tržišta, već da su građani u fokusu te zajednice. Deklaracija o Europskom stupu socijalnih prava temeljni je politički dokument, usporediv s poveljom o temeljnim pravima iz 2000. godine.

Mnogo je populizma i terorizma, a s druge strane, trebali bismo imati i sigurnosti i slobodu, ne čini se ostvarivim jer je zapravo u suprotnosti. Na tome se radi, opomena je bilo dovoljno čini se, promijenilo se mnogo toga. Preostaje, mijenjati se i unaprijediti.

– Ali, ovu situaciju moramo shvatiti kao upozorenje da se ponovno ujedinimo i uvedemo strože kontrole i bolju suradnju na svim razinama. Mi u Komisiji mislimo da zidovi i žice neće riješiti problem izbjeglica. Ako ga želimo riješiti, moramo bolje komunicirati i razmjenjivati naše podatke i tako ćemo se mnogo bolje obraniti, nego individualnim zatvaranjem granica. Uostalom, pripadnici takozvane predschengenske generacija će se sjetiti da smo i prije imali terorističke napade, iako smo imali granice i granične kontrole. Ono što nam treba je bolja razmjena informacija, usklađenost i trening ljudi koji rade kontrole.

Budućnost EU svakako je velika tema, jer Europa ima mnogo izazova i treba promjene, treba i reforme. Vrlo često se spominje raspad, kao, kad su se sve federalne države raspale, osobito se apostrofira Jugoslaviju, onda ne može opstati ni EU. Teško je povjerovati pa i pomisliti uopće, da je budućnost mračna i neizvjesna.

– U posljednje vrijeme stalno se spominje raspad Europe. Ja vjerujem da ćemo mi iz ovakvih situacija izlaziti sve jači i jači, jer temelji EU-a su puno dublji, a najvažnije su vrijednosti koje nas povezuju, kao što su sloboda i tolerancija i otvoreno tržište, ali naravno i mnogostruki zajednički interesi. Cilj usvojenih mjera o čuvanju vanjskih granica nije kontradiktoran, one nastoje sačuvati otvorenost unutar kontinenta i osigurati slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala jer nama je pretpostavka opstanka gospodarski i životni rast.

Svi smo svjesni da postoji mnogo pitanja, kako ćemo mi dalje u Europi i što Europa može napraviti u ovome svijetu koji se tako brzo mijenja, a nitko ne zna kakva će budućnost biti. Trebali bismo, ipak, biti mnogo jasniji i ambiciozniji u iskazivanju našega jedinstva, s više Europe među nama.

Novo razdoblje od šest godina (2021 – 2027.) je pred nama. Na neki je način, to novi start, novo doba. U proračunu su tako promjene koje su u skladu sa stvarnošću u kojoj živimo.

– Za nov i moderan dugoročan proračun EU-a, kojim se mogu učinkovito ostvariti prioriteti za razdoblje nakon 2020. godine, iako će biti nešto manji u iznosu. Gospodarski rast u Europskoj uniji veći je od dva posto, imamo najmanju nezaposlenost u zadnjih devet godina i 235 milijuna zaposlenih osoba. No. opravdano je govoriti i o rezovima kao opciji. Na primjer, u posljednjih pet godina osoblje Komisije smanjilo se za 5 posto i ubuduće ćemo možda morati dodatno smanjiti broj zaposlenika, ali i jednako je tako razumno razmatrati mogućnost, stvaranja novih izvora prihoda, kao što je mogućnost oporezivanja proizvodnje plastike, kako bismo pridonijeli ciljevima naših europskih politika o zaštiti klime.

Modernim i fleksibilnim proračunom pokušavamo odgovoriti na postojeće izazove od sigurnosnih do ekoloških ali i uhvatiti korak s globalnim digitalnim napretkom, i zato iznosi financijskih sredstava za nove prioritete Unije su povećani dok su se u drugim područjima morali smanjiti. Naglasak je na područjima u kojima Unija može ostvariti dodanu vrijednost i najbolje rezultate.

U svakom slučaju, novi proračun prilika je da svoju budućnost odredimo kao ambicioznu Uniju s 27 država članica koje povezuje temeljne vrijednosti kao što su vladavine prava i solidarnost.

Davor Tomašković, direktor HT-a, morat će se dobro oznojiti kako bi objasnio hrvatskim dioničarima zašto je HT, umjesto da im isplati zasluženu dividendu, odlučio prikriveno financirati svoju “majku” DT. Dinka Cvitana ta činjenica kao i većina drugih nije zanimala jer je nečinjenjem očito pokušavao zaraditi još jedan mandat, ali dolazak Dražena Jelenića daje novu nadu hrvatskim dioničarima HT-a

Dramatičnim dopisom predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željka Jovanovića koji, u ime Hrvatskog sabora, od glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelinića traži očitovanje DORH-a o poduzetim mjerama i izvidima o navodnim nepravilnostima u poslovanju Hrvatskog telekoma, ponovno se otvorilo pitanje mnogima ‘’izvlačenja’’ čak 125 milijuna eura iz HT-a kupovinom obveznica Deutsche Telekoma (DT) u prosincu 2016.

I to sve, naravno, na moguću štetu dioničara Hrvatskog telekoma, ali i mnogo politički važnije – na potencijalnu štetu za državni proračun što se, uostalom, i ističe u Jovanovićevu dopisu.

‘’Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije obratio se Hrvoje Šimić iz Zagreba sa sumnjom da u poslovanju Hrvatskog telekoma d.d. postoje stanovite nepravilnosti. Prema navodima, Općinsko državno odvjetništvo dalo je upute o postupanju Policijskoj upravi. Budući da se izražava sumnja da se u navedenom predmetu ne postupa, te da je u znatnoj mjeri oštećen državni proračun, molim Vas da nam dostavite očitovanje o poduzetom predmetu’’, navodi se u dopisu šefu DORH-a koji je uslijedio nakon pisma proslijeđenog saborskim zastupnicima, ali i dopisa potpredsjednika Sabora Siniše Hajdaša Dončića koji je predstavku o navodnom spornom poslovanju HT-a, postupanju policije, DORH-a i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga krajem travnja proslijedio saborskom Odboru za predstavke i pritužbe. I to, kako se ističe, na ‘’mjerodavno postupanje kako biste ispitali osnovanost predstavke te poduzeli druge radnje iz vašeg djelokruga’’.

Prema svemu sudeći, novi glavni državni odvjetnik Dražen Jelinić sada se, u sjeni ‘’master’’ slučaja Agrokor, našao u novom ogromnom problemu koji su njegov prethodnik Dinko Cvitan i njegovi zamjenici, prema svemu sudeći i o čemu je Objektiv već opširno, samo ‘’ekspresno’’ i privremeno ‘’riješili’’ ostavljajući da se s tim ‘’vrućim’’ krumpirom sada bavi netko drugi.

Naime, upravo je u posljednjim danima prošle godine DORH donio rješenje prema kojem se odbija kaznena prijave protiv Hrvatskog telekoma (HT), predsjednika uprave Davora Tomaškovića i bivšeg člana uprave Josefa Jakoba Mathiasa Thurriegla zbog kaznenog djela zlouporabe tržišta kapitala, odnosno već navedenog HT-ova ‘’posla desetljeća’’ – kupnje 125 milijuna eura dionica Deutsche Telekoma (DT) u prosincu 2016..

U toj je transakciji, ispod radara šire javnosti i brojnih dioničara HT-a, sav novac ostao unutar grupacije moćnog Deutsche telekoma koji je, treba li to uopće isticati, izravni i posredni vlasnik spomenutih tvrtki. Osim toga, na taj je način, u manje od mjesec dana iz HT-a u smjeru DT-a i njegovih podružnica otišlo čak 248,5 milijuna eura jer je već u siječnju 2017. HT kupio većinski udio u Crnogorskom telekomu za 123,5 milijuna eura plaćenih prijašnjem vlasniku Magyar telekomu.

Iako se to u široj javnosti predstavljalo kao normalni poslovni potez moćne koorporacije koji se, sukladno odlukama Nadzornog odbora, opravdao efikasnijim upravljanjem novca, činjenica je da je tim postupcima DT-a – odnosno HT-a iz Hrvatske otišlo najmanje milijardu kuna, odnosno 125 milijuna eura i to u zamjenu za obveznice koje dospjevaju na naplatu tek 2020.

Upravo to izvlačenje novca iz HTa, a samim time i uloga ključnih ljudi te tvrtke, bio je predmet interesa nekih dioničara koji su, smatrajući da u tim transakcijama oštećen HT, podigli kaznenu prijavu sumnjajući na fiktivno određivanje cijene vrijednosti otkupljenih dionica DT-a u namjeri izvlačenja novca stečenog u Hrvatskoj i stjecanja protupravne koristi – naravno unutar kompanije.

Stoga je, u jesen prošle godine Općinskom državnom odvjetništvu bila predana kaznena prijava protiv HT-a, Tomaškovića i Thurriegla i to zbog kaznenog djela zlouporabe tržišta kapitala.

Kako se to definira odredbama hrvatskog Kaznenog zakona, u prijavi se teretio HT i navedeni dvojac njegovih šefova da su, suprotno propisima o tržištu kapitala, ‘’obavili transakciju li dali nalog za trgovanje koji daju ili bi mogli dati neistinite ili obmanjujuće poruke o ponudi, potražnji ili cijeni financijskih instrumenata’’. Odnosno da su ‘’djelujući u suradnji s jednom ili više osoba držali cijenu jednog ili više financijskih instrumenata na nenormalnoj ili umjetnoj razini’’. Pojednostavljeno, HT i njegove čelne ljude teretilo se i da su prilikom trgovanja upotrebljavali fiktivne postupke, odnosno druge oblike obmane i prijevare te da su pritom ‘’lansirali’’ glasine, lažne i obmanjujuće vijesti.

Kao sporno u HT-ovu otkupu dionica DT-a navodila se i firma Deutsche Telekom International Finance B.V. preko koje je obavljen taj posao ‘’težak’’ 125 milijuna eura, iako je formalna ‘’krovna’’ tvrtka moćnog njemačkog teleoperatera Deutsche Telekom AG. Uslijedilo je policijsko ispitivanje, odnosno obavijesni razgovori koje su sa šefom HT-a Tomaškovićem i članom uprave Thurrieglom obavili djelatnici Sektora kriminalističke Službe gospodarskog kriminaliteta zagrebačke policije.

Iz obavljenog razgovora s Tomaškovićem proizašlo je da je HT kao tvrtka kćer u većinskom vlasništvu Deutsche Telekom AG o, a ta krovna tvrtka je ujedno i stopostotni vlasnik Deutsche Telekom International Finance B.V. pri čemu ta ‘’tvrtka obavlja poslove svih novih izdavanja vrijednosnih papira za Deutsche Telekom AG jer je zbog toga osnovana, tehnički osposobljena i ekipirana’’.

No, navodi se i kako je’’ društvo Deutsche Telekom International Finance B.V. ovlašteno u ime društva Deutsche Telekom AG na luksemburškoj burzi nuditi prodaju vrijednosnih papira u ime društva Deutsche Telekom AG’’, ali i što je posebno vrijedno istaknuti ‘’ ne i njihovih svih kćeri, ovisno o vlasničkom udjelu njihovih kćeri’’.

Iako iz obavijesnog razgovora nije potpuno jasno je su li te dionice DT-a bile prodane HT-u preko ovlaštenog društva, u službenoj zabilješci se navodi i kako je Hrvatski telekom u prosincu 2016. ‘’s viškom likvidnih sredstava izvršilo kupnju novoizdanih obveznica Deutsche Telekom AG, a koje obveznice je samo tehnički izdalo društvo Deutsche Telekom International Finance B.V i za koje obveznice u potpunosti garantira društvo Deutsche Telekom AG’’.

Stoga, u DORH-u su odbili prijavu protiv HT-a i njegovih čelnika iako nije u potpunosti jasno objašnjenje kako je ‘’suštinski vlasnik spornih vrijednosnih papira Deutsche Telekom AG, a samo nominalno glase na društvo Deutsche Telekom International Finance B.V.’’

Kako su neki dioničari zaključili, ta njima sporna transakcija ‘’suštinski’’ je izvlačenje 125 milijuna eura iz HT,a ‘’nominalno’ je prelijevanje novca iz Hrvatske u crnogorski telekom. Dodatna objašnjenja došla su na adrese saborskih zastupnika u pismu podnositelja kaznene prijave Hrvoja Šimića.

‘’Prema podacima Luksemburške burze proizlazi da Hrvatski telekom d.d. nije kupio obveznice Deutsche telekom AG već izdavatelja Deutsche Telekom International Finance B.V. Maasticht iz Nizozemske. To poduzeće Deutsche Telekom International Finance B.V. Maasticht dužno je oko 24 mrld EUR (milijarde eura- op. a), a osnovano je sa minimalnim potrebnim kapitalom te je prezaduženo. Cijelu seriju tih obveznica kupio je samo Hrvatski telekom d.d. U medijima je (o tome – op. a) pisano kao vrlo likvidnom vrijednosnom papiru, ali od prosinca 2016. do ožujka 2018. e ukupni promet tom obveznicom iznosio je 0,00 (NULA) eura!’’, ističe se u pismu saborskim zastupnicima u kojem se i precizno donosi računica koliko iznosila potencijalna šteta državnom proračunu, odnosno svim hrvatskim poreznim obveznicima.

‘’Dodatno je time oštećen državni proračun jer je prikrivanjem ulaganja u vrijednosne papire izbjegao platiti porez na dobit radi financiranja pod povlaštenim kamatama jer to (prezaduženo) poduzeće Deutsche Telekom International Finance B.V plaća drugim zajmodavcima kamate 4,7% čime je šteta za Republiku Hrvatsku od oko 9 milijuna kuna godišnje ukupno preko 30 milijuna kuna.

U tom pismu se navodi i da nakon što su predsjednik uprave Davor Tomašković i član uprave Josef Thurriegl, bivši glavni direktor za financije, ispitani na policiji sredinom rujna prošle godina te je Thurriegl samo nekoliko dana nakon toga podnio ostavku te lani u studenom napustio Hrvatsku.

Zaključak o eventualnoj ‘’nevoljkosti’’ dubljeg i konkretnijeg angažmana nadležnih institucija u istrazi, kako se blago kaže, stanovitih nepravilnosti u poslovanju uprave Hrvatskog telekoma prepuštamo podnositelju odbačene kaznene prijave. Uostalom, njegov zaključak dobili su i saborski zastupnici, a očigledno ga je prihvatio i predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović.

‘’Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, iako je dalo točnu uputu Policiji koje dokaze treba pribaviti, ništa od toga nije napravljeno, a niti se samo potrudilo da procesuira protupravne radnje. Jednako tako niti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije ništa radila. Zbog svega navedenoga molim vas da se svi vi, uvaženi saborski zastupnici, založite da saznamo istinu o kakvim poslovima ove tvrtke radi koja otpušta radnike, izvlači novac, oštećuje državni proračun, ne poštuje jednakost svih dioničara među kojima su i mirovinski fondovi obveznog osiguranja tzv II stupa, branitelji , te 170095 dioničara državljana Republike Hrvatske – vaših birača’’, zaključuje se u pismu saborskim zastupnicima.

No, o tome pismu nitko u javnosti nije dosad govorio, a ponajmanje saborski zastupnici. No, kako cinici zaključuju, pitanje spornog izvlačenja novca HT-a u matični Deutsche Telekom nitko nema ni interesa isticati jer ipak je u pitanju investicija i akvizija moćnog njemačkog partnera, a gdje su Nijemci – tu je i poseban politički interes i znakovita šutnja.

Kako su mnogi upozoravali, dok se u Hrvatskoj još pjevalo Danke Deutschland, u telekomunikacijama i infrastrukuri počeli smo debelo zaostajati za ostalim tranzicijskim zemljama. Hrvatsko telekomunikacijsko tržište je monopolizirano, odnosno – u nekim segmentima – oligopolizirano. Za tvrtke kojima se omogući da na njemu posluju ono je itekako lukrativno, odnosno donedavno je donosilo iznimno veliki profit. S druge strane, za korisnike je zaostalo i nerazvijeno. Te tvrtke zato imaju dovoljno novca, za širenje u regiji, ili – kao u slučaju HT-a, za kupovanje obveznica kompanije majke u Njemačkoj. A ne ulažu u infrastrukturu koja bi omogućila hrvatskim korisnicima bolje veze, niže cijene, više mogućnosti. Paralela ‘’slučaja’’ HT sa slučajom Ina trebala bi sada svima biti jasna.

Kako smo svojevremeno u Objektivu istaknuli, prepustivši hrvatsku ‘’obiteljsku srebrninu’’ strancima pod netransparentnim uvjetima i svojevremeno im dati monopol nad telekomunikacijama bio je ozbiljan problem koji se sada više ne može ispraviti. Bez obzira na svojevremene stidljive najave nekih hrvatskih političara o gradnji ili korištenju neke paralelne telekomunikacijske infrastrukture, dovoljno je samo navesti da se sve one redovito zaboravljaju nakon susreta nekog od hrvatskih vlastodržaca sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Zaključno, ponavljamo, kako bi cinici rekli – ako je HT tvrtka kćer, DT je maćeha.

Najpoznatija slavonska smotra koja preko pola stoljeća njeguje izvorni narodni izričaj i stvaralaštvo započinje 7. i traje sve do 16. rujna te će u ovom razdoblju ugostiti brojna kulturno umjetnička društva i udruge, ali i mnoga poznata imena s domaće estradne scene. Glavni organizator Vinkovačkih jeseni je Grad Vinkovci, a manifestacija je ostvarena u suradnji sa ZAKUD-om i medijskom kućom Novosti.

“Pregršt istine” tema je 53. Vinkovačkih jeseni, a na otvorenju posjetitelji će posvjedočiti sedam istina koje tematiziraju probleme i životne situacije Šokaca i Šokica s kraja 19. stoljeća. Nadahnuto djelima Mare Šverl Gamiršek, ova glazbeno-scenska priredba za koju scenarij potpisuje Ana Cvenić, predstavit će široku lepezu tema – od narodnih vjerovanja, odnosa u obitelji i prema strancima. Svečano otvorenje predviđeno je za petak 14. rujna, a manifestacija se nastavlja Državnom smotrom hrvatskoga izvornog folklora, 15. i 16. rujna te zatvara Svečanim mimohodom i najvećim šokačkim kolom u nedjelju 16. rujna. Zaljubljenici u slavonsku tradicijsku kulturu i folklor, bio on izvoran ili koreografiran, mogu u njemu uživati od 7. do 12. rujna tijekom Županijske smotre folklora, a za najmlađe se, 8. i 9. rujna, održavaju Dječje Vinkovačke jeseni.

53. Vinkovačke jeseni donose bogat glazbeni i zabavni program. Manifestaciju ove godine otvara koncert Guiliana, a među ostalim zvučnim imenima, pojavljuju se TBF, Klapa Cambi s Ivanom Šebaljom & The Bechars, Zlatko Pejaković, Jole, Ivan Zak, Zvonko Bogdan, Slavonske lole, Pravila Igre, Marija Pavković Snaša te Tamburaši za dušu koji će i zatvoriti 53. Vinkovačke jeseni. Uz to, organizatori najavljuju svakodnevne nastupe tamburaških sastava na Slavonskom sokaku. Među ostalim događanjima na trgu Vinkovačkih jeseni, potrebno je istaknuti 10. Međunarodni hip hop festival pod nazivom “Hip-Hop na Orionu”, 8. rujna i tradicionalnu modnu reviju koju za građane 10. rujna priprema Udruženje manekena Loreena. Zbog velikog interesa, ove će godine dio ponude biti izložen u kućicama na prostoru Pješačke zone, a drugu godinu za redom, u Vinkovcima će svoja vrata gostima otvoriti i Vinski grad, od 12. do 16. rujna.

Više o programu saznajte na službenoj stranici: http://vinkovackejeseni.hr/

Izvor: Vinkovačke jeseni

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, sa suradnicama, sastao se danas u Gradskoj upravi s gradonačelnikom Grada Donja Stubica Nikolom Gospočićem, načelnikom Općine Stubičke toplice Josipom Beljakom i načelnikom Općine Gornja Stubica Jasminom Krizmanićem u povodu priprema za uvođenje kružne autobusne linije Planina Gornja – Stubičke toplice.

Josip Beljak, načelnik Općine Stubičke toplice pojasnio je da je uspostava ZET-ove linije od Donje Bistre do Gornje Stubice, koja bi povezivala Zagreb i Zagorje, revitalizacija nekadašnje linije koja je prometovala prije 30-ak godina, a olakšala bi stanovnicima Zagorja odlazak na posao, školu i fakultet, dok bi s druge strane građanima Zagreba olakšala dolazak u toplice i liječenje.

Linija u dužini 31 km išla bi od Gornje Planine preko Gornje Stubice, Stubičkih toplica, Donje Stubice do Bistre te išla kružnim dijelom nazad, istaknula je direktorica ZET-a Ljuba Žgela. Vožnja bi trajala oko 70 minuta u jednom smjeru i na taj način stanovnicima  Hrvatskog Zagorja omogućila bi se bolja fluktuacija prijevoza  prema gradu Zagrebu.

Izvor: Zagreb.hr

Da su čuda ipak moguća, dokazuje i promjena odnosa na najvažnijim državnim relacijama- onima na Pantovčaku i na Markovu trgu, u Banskim dvorima.

Još donedavno svjedočili smo višemjesečnim napetostima i tenzijama između hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića, u koji se nakratko umiješao i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. Iako je ovaj zadnji u hijerarhiji vlasti iznad predsjednice i premijera, u toj je kratkotrajnoj bitci dobio žestoku pljusku s Pantovčaka, iz predsjedničinog ureda, na koju je odgovorio, ali poslije se više nije oglašavao. Bilo je to, podsjetimo, u jeku najžešće afere oko Agrokora, u trenutku kada je započeo skandal ‘’Hotmail’’.

Diplomati koji ne biraju riječi

Nepodnošljivost između predsjednika i njezine svite, posebno savjetnika te premijera i njegove ekipe dosegla je tada maksimum, a potpuno neprimjereno dužnostima koje obnašaju, pale su i riječi kojima nije bilo mjesta. Ne zato što možda nisu istinite, već stoga što javne osobe na tako visokim pozicijama, koje pritom predstavljaju hrvatski narod i izvan naših granica, nikada ne smiju posegnuti za takvim niskostima. A da stvar bude još apsurdnija, svi su školovani diplomati koji su u svijet visoke politike došli upravo s diplomatskih mjesta! I još jedna zanimljivost: svima im je zajednički mentor nekadašnji ministar vanjskih poslova, savjetnik predsjednice, Mate Granić.

Predsjednica je već dugo, vodeći svoju kampanju za još jedan mandat, preuzela i dio premijerovih obveza, praktički paralelnu vanjsku politiku i ponašajući se kao da je i dalje ministrica, silno se trudeći dobiti ponovno naklonost svojih birača. Dakako da je automatizmom predsjednik države na jedan način i ministar/ica vanjskih poslova; dakako da je svaki njezin put ujedno i promocija države kojoj je na čelu, no, Grabar-Kitarović malo se, pučki rečeno, ‘’otrgla kontroli’’ pa se počela ponašati kao apsolutna gospodarica svega.

Javno šamaranje

Bilo je potpuno jasno da Plenković to neće dugo trpjeti, što je i pokazao javno u nekoliko navrata, ali nije svaki njegov odgovor upućen Kolindi bio ni premijerski, a ni džentlmenski, u krajnjoj liniji. Poprilično je Plenković govorio s visine, odvraćajući Kolindi, pritom vjerojatno zaboravljajući da je ona i dalje, ma koliko joj mnogošto zamjerali, najpopularnija političarka u državi. I jedino je njoj, kako sada stvari stoje, izvjestan još jedan petogodišnji mandat na Pantovčaku. A Plenković će se za sljedeće parlamentarne izbore još itekako morati potruditi…

Spekuliralo se i da HDZ neće više podržati Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima, izbacivalo u javnost neka stranačka imena kao potencijalne kandidate, ali ipak su to bili spinovi kojima se predsjednici poručivalo neka malo ‘’potegne ručnu’’, ali i ispitivanje toga kako javnost politički diše. Tako se u žiži javnosti, ni kriv, ni dužan, našao ministar obrane Damir Krstičević, čijim se imenom počelo mahati kao novim HDZ-ovim predsjedničkim kandidatom, ali on je to sam demantirao. I još pritom izjavio da se nakon odrađenog ministrovanja više neće baviti aktivnom politikom.

Predsjednica se odjednom, nakon izbijanja afere ‘’Hotmail’’ i ostavke dotadašnje potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, javno založila da se cijela ta nejasna situacija raspetlja, stajući tako a priori protiv Plenkovića, koji je Dalić morao smijeniti zbog pritiska javnosti, ali i vlastitog samoopstanka, ali je i dalje javno govorio kako je ona odradila odličan posao za spas Agrokor. Nakon što je nedavno došlo i do nagodbe oko Agrokora, pomalo zaboravljenu Dalić Plenković je ponovno pohvalio, što su neki odmah protumačili kao pokušaj njezine političke rehabilitacije. No, tema ovdje nije Agrokor, iako će se prava istina oko toga tek saznati u sljedećim mjesecima, već je riječ o tome da se Grabar-Kitarović tada, koristeći populističke trikove, a javnost je bila strahovito ‘’nabrijana’’ zbog Agrokora, odmah postavila kao tobožnja zaštitnica te javnosti koja ima pravo na istinu. Pritom je, dakle, izletjela ‘’pred rudo’’, umiješala se opet u ovlasti premijera i njegove procjene i odluke, a na koncu, prvi se puta uopće zainteresirala za tu temu. I baš je na tome došlo do otvorenog ‘’fajta’’ između nje i premijera.

Tko će ići na koju utakmicu

Nakon toga započela je nogometna ludnica u Rusiji i sa svakom novom pobjedom naše reprezentacije, kojoj je malo tko davao uopće izgleda za prolazak skupine, javnost je zaboravljala političke sukobe, velike i besmislene izjave i bavila se najvažnijom sporednom stvari na svijetu.

Ipak, čak i u tako velikim trenucima za sve nas, Grabar-Kitarović i Plenković opet su se nadmudrivali, ali ovoga puta tko će ići na koju utakmicu, kada je svima postalo jasno da ulazimo među četiri najbolje svjetske momčadi! Kada je ona otišla na utakmicu s Rusijom, na kojoj je prilično šokirala svojim opuštenim ponašanjem čak i visoke čelnike u VIP loži, Plenković nije otišao, iako je trebao. On je stoga izabrao utakmicu s Englezima, u kojoj smo junački pobijedili bahatost i arogantnost, dok se ona s navijačkim kockicama slikala po Bruxellesu, na sastanku NATO-a i s neskrivenim divljenjem ponovno gledala američkog predsjednika Donalda Trumpa. A onda ga još i ‘’natjerala’’ da zajedno poziraju i da nam on čestita na pobjedi nad Englezima. Svečano je obećala našim Vatrenima da će doći na finale. I tako je i bilo.

Iskusni diplomati, ali prije svega pragmatičari i populisti, kada su shvatili da je cijela Hrvatska u nacionalnom deliriju, da je kolektivno ludilo zahvatilo sve, bez obzira voljeli oni nogomet, ili ne, koliko zarađivali i jesu li zaposleni, ili ne, procijenili su da je to odličan trenutak za oboje. Naravno, za to su vrijeme užurbano ‘’radili’’ telefoni s oba brda, lobiralo se, dogovaralo, pregovaralo, a i premijer je postao svjestan da je Kolinda svojim potezima i ponašanjem koje je neke šokiralo, a nekima se strašno dopalo, čak i dijelu svjetske javnosti, očito i definitivno jedini mogući izbor za HDZ-ovog kandidata za predsjednika. Budimo realni, a svjestan je toga i Plenković- koga bi to HDZ mogao ponuditi i računati da će pobijediti, ako već ne u prvom, a onda sigurno u sljedećem krugu?

Konačno pomirenje?

Kako Objektiv doznaje, napetosti su splasnule, a na vidiku je i novi, veliki dogovor: HDZ će podržati Kolindu Grabar-Kitarović u borbi za Pantovčak, ali, pod jednim uvjetom…

A taj je uvjet, saznajemo, da Plenkovićev stranački zamjenik i potpredsjednik Hrvatskog sabora, Milijan Brkić bude voditelj Kolindinog predsjedničkog stožera! Unatoč tome što se mjesecima šuškalo o tome kako navodno upravo Brkić ‘’radi o glavi’’ Plenkoviću u stranci i organizira pokušaj njegova rušenja, Brkić nikada, ni jednom rječju nije kritizirao svog stranačkog šefa, čak i ako se s njim nije slagao. A nije imao isto mišljenje, primjerice, o tome kada se javnost podijelila oko ratificiranja Istanbulske konvencije, koja je na koncu prošla bez većih problema. No, Brkić je dovoljno mudar da zna da u takvom rušenju Plenkovića, bez obzira na animozitete, ne bi uspio. Tako je sklopljen svojevrstan ‘’pakt o nenapadanju’’ između prvog i drugog čovjeka stranke.

Doda li se tome fakt da je Brkić u iznimno dobrim odnosima s Kolindom (čak se spekuliralo o tome da ga ona potiče u pobuni protiv Plenkovića), može se reći da je Brkić, kojega u stranci svi znaju pod nadimkom Vaso, odličan izbor za šefa Kolindina tima. Tom bi dodatnom dužnošću, koju će zasigurno odraditi srčano i ‘’vojnički’’ pomirio dvoje ljudi koji već godinama, od kada su na vlasti, stalno odmjeravaju snage i pokazuju jedno drugome mišiće.

Ne zaboravimo pritom koliko bi sam Brkić profitirao, ne samo u stranci, već bi mu sljedeća destinacija lako mogla biti Pantovčak. A da je odličan organizator, u to su se uvjerili svi koji su s njime surađivali i tu se nema što prigovoriti. Kao i da je lojalan ‘’vojnik stranke’’.

Dani piva u Daruvaru iz godine u godinu privlače sve više ljubitelja piva, craft proizvođača, poznavatelja pivske kulture te onih željnih odlične zabave. Manifestacija u organizaciji Pivovare Daruvar i ove se godine održava u Dvorcu grofa Jankovića 17. kolovoza te na glavnom gradskom trgu 18. kolovoza.

Dok je petak rezerviran za degustaciju craft piva 33 malih pivovara s područja Hrvatske i ugodno druženje u dvorištu Dvorca Janković,  subota na Trgu kralja Tomislava uz Staročeško pivo donosi koncerte Drugog formata i Psihomodo popa.

Na ovogodišnjim Danima piva bit će predstavljeno i prvo hrvatsko pivo s ekstraktom kanabisa – Cannabeer iz linije Peti element. Nadopunjujući svoju liniju specijalnih piva, Pivovara Daruvar donosi posve novo pivo i prvo takve vrste na hrvatskom tržištu. Pivo tradicionalne češke recepture dobiva specifičnu aromu kanabisa, a atraktivna zelenkasta boja, imitirajući boju same biljke, podsjeća kako na svu moć zelene prirode tako i na samu konoplju.

Pivovara Daruvar osnovana je davne 1840. godine na imanju grofa Jankovića, a s obzirom na to da od osnutka do danas djeluje na istom mjestu, slovi za najstariju pivovaru u Hrvatskoj, jedinstvenu po načinu proizvodnje piva prema tradicionalnoj češkoj recepturi.

Dani piva u Daruvaru prvi puta su održani 2011., a do danas su postali omiljena pivska manifestacija u svojoj regiji. Najstarija hrvatska pivovara dom je omiljenog Staročeškog piva, a njega sasvim sigurno neće nedostajati na ovoj tradicionalnoj manifestaciji.

 

Izvor: TZ Daruvar Papuk/Pivovara Daruvar

Sandra Perković, olimpijska pobjednica i svjetska prvakinja, u Berlinu je na Europskom prvenstvu srušila rekord i postala jedina atletičarka u povijesti s pet naslova europske prvakinje u jednoj disciplini. Iza sebe je ostavila sa četiri osvojena europska naslova bacačicu kugle Nadeždu Čižova i skakačicu u dalj Heike Drechsler.

Nakon što je bila najbolja u Barceloni 2010. godine, Helsinkiju 2012., Zürichu 2014. i Amsterdamu 2016. godine, slavila je i peti puta zaredom, u Berlinu.

Vodstvo u finalu Sandra je, neočekivano, preuzela tek u petoj seriji. Disk je tada odletio na 67.62 metra i to više nitko nije mogao sustići niti nadmašiti. Drugoplasirana Njemica Nadine Müller zaostala je za više od četiri metra.

U drugi dio natjecanja Sandra je ušla kao trećeplasirana. Nije mogla nikako prebaciti 60 metara, s tehnički nedovoljno dobrim bacanjem i neuobičajenom nervozom, imala je i dva neispravna hica. Onda je u petoj seriji uspjela biti mnogo bolja, prebacila je obilno oznaku od 60 m i ostavila iza sebe tri domaće atletičarke.

Hrvatska je u Berlinu imala još dvoje finalista, Stipu Žunića u bacanju kugle, koji je bio osmi i Anu Šimić u skoku u vis, koja je bila deseta.

Vlada, odnosno Ministarstvo uprave u čijem je resoru, stavila je u e-savjetovanje i javnu raspravu nacrt Zakona o sprečavanju sukoba interesa u vrijeme ljetne pauze i godišnjih odmora. U startu je akcija Vlade profitirala, jer je prvo trajala (bespotrebna) rasprava zašto u ovo vrijeme i što se time želi. U redu nije, nije ni uobičajeno, ali kako se to ne može promijeniti, stručna i zainteresirana javnost treba ‘’rastrančirati’’ prijedlog zakona i učiniti sve što je moguće da on ne bude sredstvo politike nego jedan od temelja (drugi je Antikorupcijski zakon, kojega Hrvatska nema) borbe protiv korupcije. Besplodne rasprave, zašto baš sad, ne doprinose ničemu, osim da vrijeme uzalud prolazi, što se tiče nacrta zakona koji je u javnoj raspravi. Možda i znajući da će biti tako, resorni ministar Lovro Kuščević, mirno je otišao na odmor. No, ovaj zakon treba sve drugo, samo ne mir.

Prema svemu sudeći, otkad je novi saziv (dva člana u reizboru) Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa s predsjednicom Natašom Novaković, traje bitka za njegovim marginaliziranjem, odnosno umrtvljavanjem njegova rada. Od kada radi, Povjerenstvo smeta političkim elitama, jer je svojim radom i poštivanjem zakonskih odredbi, jasno iskazalo da se može i steklo je veliko povjerenje. Iako su praktički političari vladajuće većine, na pravdi Boga, smijenili predsjednicu Daliju Orešković i prvi saziv koji je postavio visoke standarde rada i držao ih se, ipak, Povjerenstvo im smeta. Pri tome, predsjednica Nataša Novaković vjerojatno potpuno griješi kad na upit ‘’zašto Povjerenstvo političarima smeta’’, rekavši da je to zato što ‘’Povjerenstvo radi na etičnom ponašanju u politici’’. Ne, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa smeta političarima, jer ih ometa da rade što hoće. Iako je za sada, što je malo naopako, njegovo odlučivanje više kažnjavanje nego preventiva, ono je svojim dosadašnjim radom bilo gotovo jedina brana da političari neometano rade što hoće.

No, vrativši se prijedlogu Zakona o sprječavanju sukoba interesa, moramo primijetiti da u tom procesu ima jako mnogo zavojitog i maglovitog puta. Zabrinjavajuća je opravdana sumnja, da je ovakav okljaštren i propustan prijedlog zakona, pokušaj legitimiranja novog sastava Povjerenstva koje ne da radi drukčije, nego radi mnogo manje (slučajeva ima velik broj) i nastavi li tako, sve stečeno i postignuto do sada, bit će upropašteno. Eventualno s ovakvim propusnim zakonom, to će dovesti do željenog, da ovo tijelo bude ukras, da ga imamo prema traženju EU, ali kao i da ga nemamo.

Ne uključi li se poduzetno i konkretno stručna i zainteresirana javnost u e-savjetovanje i javnu raspravu o nacrtu zakona, sve će biti izgubljeno i nepopravljivo. Vrijeme je pri tome, iako prijedlog začudo nije stavljen u hitnu proceduru, saveznik samo predlagaču – Vladi. Da, prijedlog je dat u raspravu u ljeto i vrijeme godišnjih odmora, a kad je tako, gubitak vremena bit će sudbonosan u stvaranju jednog od temeljnih zakona za funkcioniranje pravne države, koja je u Hrvatskoj obično skrivena.

Oduvijek su naši ljudi željeli znati nešto više o čitanju naših starijih knjiga, željeli su znati o tomu koliko su bile čitane, kolike su im bile naklade, koliko su pojedina izdanja trajala na tržištu i uostalom jesmo li mi danas bolji čitatelji od naših, ali više nema nepoznanica te se svako malo provode različite ankete, pobrajaju hitovi, uočavaju književni neuspjesi i hvale uspjesi. Pitali smo se, dakle, često, ali nismo znali odgovoriti na to pitanje iz prošlosti, na pitanje o tomu što su nekoć bili hitovi, a nije se znalo ni koliko je primjeraka naših kultnih knjiga, koje su obilježile hrvatsku duhovnost, uopće bilo tiskano i kakvim su se ritmom čitale.

Zbog nepostojanja tih podataka, a i zbog vlastite oholosti, mi smo naše pretke i njihove elite često idealizirali pa smo bili, a pokazat će se bez razloga, uvjereni kako je književnost prirodno bila stoljećima ukorijenjena u vrlo širokom narodnom spektru. Bili smo skloni vjerovati da se nekoć, za razliku od današnjeg vremena, više čitalo, da su se knjige gutale i dobro prodavale. Držićeva Tirena, Marulićeva Judita, Ranjinine Pjesni razlike, Gundulićeve Suze sina razmetnoga da su stoljećima bile hitovi. Često se kao argument toj davnoj intenzivnoj čitateljskoj navici isticalo onih nekoliko sačuvanih reklamnih letaka na kojima su venecijanski prodavači hrvatskih knjiga na svojim bancima na Riva degli Schiavoni nudili djela domaćih pisaca, koji su bili hitovi na hrvatskom Parnasu i koje su Hrvati kad bi se našli u Veneciji kupovali i onda nosili u svoj zavičaj.

Najstariji poznati knjižarski popis dostupnih knjiga pripadao je mletačkim tiskarima iz obitelji Ginammi i datiran je u 1633., a mlađi još slavniji popisi pripadali su knjižaru Bartolu Occhiju. Ti su popisi su često bili reproducirani i sačuvani su uglavnom u verzijama iz početka XVIII. stoljeća. Kao argument velikoj čitanosti knjiga među Hrvatima često se navodila činjenica da je mladi Fran Krsto Frankopan, čekajući na smaknuće u Bečkom Novom Mjestu, čitao najsuvremenije knjige pa da je tako prevodio u tamnici netom objavljenu Molièreovu komediju o Georgesu Dandinu. Čitanost se zatim potkrepljivala činjenicom sačuvanosti čak nekoliko stotina rukopisnih primjeraka Gundulićeva “Osmana”.

Senzacija o kojoj sada mogu obavijestiti javnost odnosi se na činjenicu da je sve što se do danas znalo o tržištu hrvatskim knjigama bilo velika obmana. Temelj takvoj tvrdnji nalazi se u novim i vrlo obilnim podacima koji nam stižu iz barokne Venecije, gdje se stoljećima nalazilo najvažnije nalazište hrvatskih knjiga i njihovih starijih izdavača. Sve što se zna o starijim hrvatskim čitateljskim navikama povezano je s tim gradom u kojem je otisnuto gotovo 75 posto svih hrvatskih knjiga do vremena Ljudevita Gaja i ilirskih preporoditelja. Ovi novi podaci o tržišnoj sudbini hrvatskih knjiga povezani su s trenutkom smrti jednoga venecijanskog knjižara 1678. Tada, kad su mrtvačevoj ostavštini prišli vjerovnici i javni bilježnici, bilo je u njegovu skladištu na tisuće neprodanih hrvatskih knjiga. Taj posve šokantan podatak nije ničim uzbudio proračunate venecijanske birokrate, nego su oni sve što su našli do u detalj popisali, ostavljajući vrlo precizne podatke o formatu, o cijeni, a onda i o količini tih neprodanih hrvatskih knjiga. Njihov popis pravo je književno groblje. Taj strašni popis dokaz je da Hrvati, jednako kao ni danas, nisu baš previše čitali i dokaz je da je Matoš bio u pravu kad je tvrdio da u nas ima, doduše, književnika, ali ne i književnosti! Zanimljivo je da je na tom venecijanskom strašnom popisu popisana čitava jedna hrpa današnjih rijetkosti hrvatske nacionalne knjižnice, ali ono što je strašno te su knjige s toga popisa ovdje u stanju totalne nepročitanosti i neprodanosti.

Taj dokument popis je naslova koji su se kod pokojnog knjižara kiselili neprodani i nečitani ne samo po nekoliko godina nego su neki ondje čamili i dulje od cijeloga stoljeća. Zaslugu da se došlo do ovoga šokantnog otkrića, koje vrlo precizno određuje sudbinu hrvatskih knjiga na tržištu u sredini 17. stoljeća, ima pokojni profesor knjižničarstva Aleksandar Stipčević, jedno vrijeme glavni urednik Hrvatskog biografskog leksikona, pisac slavne knjige o Ilirima i niza neprolaznih monografija o socijalnoj povijesti knjige. Krenulo se naime tragom jedne starije talijanske studije o venecijanskom izdavaču i knjižaru Marku Ginammiju, inače čovjeku našeg podrijetla kod koga su Hrvati rado tiskali knjige jer je on kao i njegovi preci poznavao naš jezik. U nekoj od fusnota te starije talijanske studije o Ginammiju našao je profesor Stipčević podatak da se u Veneciji u državnom arhivu čuva i jedan vrlo detaljni inventar hrvatskih knjiga koje su u trenutku smrti nađene u skladištu venecijanskog slabije poznatog knjižara Francesca Brogiollija.

I doista u venecijanskom arhivu sačuvan je taj dokument kojim se baš i ne možemo ponositi, taj popis u čijim jedinicama hrvatska čitateljska navika umire od stida. Evo o čemu se radi!

Venecijanski javni bilježnik koji je nakon Brogiollijeve smrti sačinio inventar njegova magazina nije, naravno, znao hrvatski jezik. Zbog toga je njegov popis vrlo živopisan, a pokatkad nama danas smiješan, ali je činjenica da se svi detalji tog inventara mogu danas razjasniti i razumjeti. Bilježnikova je zadaća bila popisati svu zatečenu Brogiollijevu ostavštinu, on je nakanio naznačiti količinu i vrijednost nađenih predmeta. Knjigama koje je zatekao bilježnik je davao vrlo sažete opise, u nekim slučajevima on i nije znao razlikovati autora od naslova pa je tako knjige Ivana Bunića Vučića nazvao Vochia misleći da im je piščev nadimak naslov! A ima slučajeva kada se sam taj bilježnik, ili uz nečiju pomoć, odlučio prevoditi hrvatske naslove na talijanski jezik. U nekim prilikama griješio je zbog brzopletosti pa bi mu Hektorovićevo “Ribanje” postalo “Ribaine”, a ima slučajeva kada je naslovnice hrvatskih knjiga fiksirao do neprepoznatljivosti.

Ipak, njegov inventar ima stanovitu pravilnost pa se sastoji od precizno uspostavljenih vijesti o broju primjeraka knjiga što ih je popisivač zatekao u knjižarevu posjedu, a onda još slijedi rekonstrukcija naslova knjige. Naveden je njezin format, a onda i cijena koju je bilježnik odredio sam ili je ona već bila određena. Cijenu je navodio u mletačkim lirama i soldinima. Uz veći dio popisanih knjiga stavljao je i oznaku jezičnog medija pa mu je oznaka in slavo svakako imala značiti da će se isti naslov i ubuduće teško prodavati. Zaključak je nakon čitanja ovoga dokumenta da je u ovom mletačkom skladištu bilo oko 30.000 neprodanih izdanja starih hrvatskih pisaca. Čitavo jedno knjižnično groblje. I sad neka netko kaže da Hrvati sve manje čitaju, da su slavna vremena iza nas. Kako to reći kad je nakon čitanja ovog venecijanskog dokumenta jasno da što se tiče slavnih vremena ona mogu biti tek pred nama a nikako iza nas.

Toliko sam htio reći o ovoj temi, ali ne da bih uzdrmao nacionalni ponos nego da mu dadem nešto razloga za upitanost i promjenu. Danas kad je svugdje oko nas u snaženju pobjednički mentalitet neka snažnije uputi prema knjigama i njihovom čitanju.

Jedan od najistaknutijih kontratenora današnjice Andreas Scholl nastupit će u atriju Kneževa dvora u srijedu, 8. kolovoza u 21.30 sati uz Ansambl 1700 u sklopu glazbenog programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara. Na programu koncerta, koji nosi naziv Mali darovi nebeski, nalaze se djela Johanna Sebastiana Bacha, Antonia Vivaldija i Georga Friedricha Händela.

Njemački kontratenor Andreas Scholl jedan je od najcjenjenijih kontratenora današnjice. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su nominacija za nagradu Grammy te ugledna nagrada ECHO za vlastite skladbe Carevo novo ruho i Slavuj, koje je izdala diskografska kuća Deutsche Grammphon. Tumačio je naslovnu ulogu u operi Giulio Cesare u svom debitantskom nastupu u Frankfurtskoj operi, u Théâtre des Champs-Elysées i na Salzburškom festivalu 2012. godine (s Cecilijom Bartoli). Ulogu Bertarida (opera Rodelinda) pjevao je na svojim debitantskim nastupima na Opernom festivalu Glyndebourne i u Metropolitan Operi (s Renée Fleming). Među njegovim koncertnim izvedbama ističu se one uz Berlinsku filharmoniju, Njujoršku filharmoniju, Royal Concertgebouw orkestar, Bostonski simfonijski orkestar, nastupi s gotovo svim vodećim svjetskim baroknim orkestrima te završni koncert BBC Promsa (2005.) gdje je nastupio kao prvi kontratenor ikada pozvan od strane ovog uglednog festivala. Andreas Scholl je ove akademske godine bio angažiran kao gostujući profesor glasa i klasične glazbe na Oxfordskom sveučilištu.

Ansambl 1700 posvećen je izvođenju europske komorne glazbe 17. i 18. stoljeća. Zahvaljujući svojim muzikološkim i izvođačkim temeljima ojačanima izvanrednim tehničkim umijećem, ansambl je osmislio raznolike i atraktivne koncertne programe koje je s podjednakim oduševljenjem dočekala publika i glazbena kritika u najuglednijim glazbenim centrima, kao što su Konzerthaus u Beču, Philharmonie u Kölnu, Laeiszhalle u Hamburgu, Tonhalle u Zurichu. Ansambl je 2002. osnovala i vodi ga Dorothee Oberlinger, jedna od najuglednijih blok-flautistica današnjice, dobitnica nagrada ECHO Klassik u kategoriji „Najbolji instrumentalist godine“ (2008.), „Najbolji koncert godine (u kategoriji do 18. stoljeća / flauta)“ 2013. godine i „Najbolja izvedba komorne glazbe“ (2015.). Početkom 2011. njezin je nosač zvuka Flauto Veneziano dobio nagradu Diapason d’Or. Od 2004. djeluje kao profesorica na sveučilištu Mozarteum u Salzburgu, pri kojem vodi Institut za ranu glazbu, a od 2019. godine obnašat će dužnost umjetničke direktorice festivala Potsdamer Musikfestspiele.

Povodom debitantskog nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, Andreas Scholl je objasnio kako je došlo do suradnje s Dorothee Oberlinger, voditeljicom Ansambla 1700: „Imao sam veliku sreću što sam prije nekoliko godina upoznao Dorothee i u njoj te u članovima njezina Ansambla 1700 pronašao srodne duše. Osim što je vodeća svjetska blokflautistica, ona je i veliki uzor svom orkestru. Glazbeno umijeće koje ona, njezin ansambl i ja dijelimo doseže razinu ‘telepatske’ komunikacije među nama. Iščekivanje glazbene zamisli te njezino spontano i sinkronizirano ostvarenje, jamči da svaki koncert odiše vlastitom novom kvalitetom. Puno sam toga čuo o Dubrovniku i festivalu, no nikada nisam bio u prilici tamo pjevati. Jako sam sretan što ću ovoga ljeta pjevati svoj debi u tom prelijepom gradu.“

Program koncerta u Dvoru djelomično sadrži skladbe izdane na albumu Small Gifts koji je lani izašao u nakladi Deutsche Harmonia mundi, dok je novi dio programa odabran upravo za publiku Dubrovačkih ljetnih igara, a okosnicu čine arije i korali iz kantata najvećeg majstora sakralne vokalne barokne glazbe Johanna Sebastiana Bacha, no slušatelji će moći uživati i u jednoj Händlovoj kantati te nekoliko instrumentalnih komornih djela Bacha i Vivaldija. Naslov albuma, pa tako i ovog koncerta, preuzet je s naslovnice Brandenburških koncerata, tj. iz skladateljeve posvete u kojoj je zapisao da su djela nastala kao rezultat „…skromne nadarenosti koje mi je Nebo podarilo za glazbu.“

Izvor: Dubrovnik festival PR

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 11,1 milijuna dolazaka (+6%) i 56,3 milijuna noćenja (+6%). Od toga su strani turisti ostvarili 9,8 milijuna dolazaka (+6%) i 49,8 milijuna noćenja (+6%), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za 7% te u noćenjima za 6%.

„Iznimno sam zadovoljan dosadašnjim tijekom turističkog prometa, u srpnju ove godine ranije smo ostvarili milijun noćenja u jednom danu, a podaci nam govore da se gosti u destinacijama duže zadržavaju i ostvaruju veću potrošnju. Iako smo u samom srcu turističke godine mi smo trenutno fokusirani na post sezonu od koje također puno očekujemo. U tijeku su kampanje na jedanaest svjetskih tržišta poput Njemačke, Velike Britanije, Francuske ili Španjolske na kojima promoviramo eno-gastronomiju, nautički i kulturni turizam te aktivni odmor. Nastavljamo i s promocijom Hrvatske kroz naše proslavljene nogometaše i to putem on line kanala gdje Vatrene povezujemo s destinacijama iz kojih dolaze. Vizualno i komunikacijski spojili smo Slavonski Brod i Marija Mandžukića, Donji Miholjac i Domagoja Vidu, Zadar i Luku Modrića, Omiš i Ivana Perišića, Imotski i Antu Rebića, Karlovac i Dejana Lovrena, itd.“ , izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Ministar turizma Gari Cappeli naglasio je važnost pozicioniranja Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije.„Gradimo imidž kvalitetne cjelogodišnje destinacije, a upravo ovogodišnji rezultati turističkog prometa to i pokazuju, kao i ostvareni prihodi od turizma koji su u prva tri mjeseca 14 posto veći u odnosu na isto razdoblje lani. Jačamo turističku potražnju s nama novih emitivnih tržišta kao što su Kina, Japan i Koreja, a veseli podatak da smo u ovom razdoblju u odnosu na prije dvije godine zabilježili rast turističkog prometa od preko 50 posto s dalekih tržišta. Naša je želja kroz daljnje projekte još više stimulirati povećanje turističkog prometa izvan ljetnih mjeseci što će u konačnici doprinijeti povećanju prihoda, mogućnostima zapošljavanja na duže razdoblje te osim u turističkom smislu, potaknuti gospodarski rast cjelokupnih destinacija“ , poručio je ministar Cappelli.

Tijekom sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno je u Istri (15,6 milijuna), dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 10,5 milijuna noćenja, odnosno 10 milijuna noćenja koliko je ostvareno na Kvarneru. Slijede Zadarska županija sa 7,5 milijuna noćenja i Dubrovačko-neretvanska županija s 4,7 milijuna noćenja. U Šibensko-kninskoj županiji je ostvareno 3,7 milijuna noćenja, u Ličko-senjskoj 1,7 milijuna noćenja, dok je u Zagrebu ostvareno 1,4 milijuna noćenja. Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 597.000 dolazaka (+9%) i 1,2 milijuna noćenja (+7%), a gledajući po županijama najviše je noćenja ostvareno u Karlovačkoj (295.000), Krapinsko-zagorskoj (195.000), Osječko-baranjskoj (108.000), Međimurskoj (106.000) i Zagrebačkoj županiji (105.000).

Na nacionalnoj je razini tijekom prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (10,5 milijuna), Slovenije (6,1 milijun), Austrije (4,3 milijuna), Poljske (3,5 milijuna) i Češke (3,2 milijuna), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (19,6 milijuna) te u hotelima (14 milijuna) i kampovima (10,4 milijuna). Top destinacije u prvih sedam mjeseci po kriteriju ostvarenih noćenja su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Split i Medulin.

U srpnju ostvareno 2 posto više noćenja

U srpnju je u Hrvatskoj ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31 milijun noćenja što u usporedbi sa srpnjem 2017. godine predstavlja porast od 2 posto u noćenjima. U srpnju je najviše noćenja ostvareno u Istri (8,1 milijun), Splitsko-dalmatinskoj županiji (6 milijuna) te na Kvarneru (5,8 milijuna). Slijede Zadarska županija s 4,9 milijuna noćenja, Šibensko-kninska s 2,3 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska s 2,1 milijuna noćenja, Ličko-senjska s 1,1 milijun noćenja te Zagreb s 288.000 noćenja. Na kontinentu je u srpnju ostvareno 145.000 dolazaka i 290.000 noćenja, od čega je najviše noćenja ostvareno u Karlovačkoj (122.000), Krapinsko-zagorskoj (36.000), Zagrebačkoj (25.000), Međimurskoj (24.000) i Osječko-baranjskoj županiji (17.000).

Izvor: HTZ

Hrvatsku će na Europskom prvenstvu za gimnastičare u seniorskoj konkurenciji u Glasgowu predstavljati četvorica naših najboljih gimnastičara – Filip Ude, Robert Seligman, Anton Kovačević i Jakov Vlahek. Uz njih nastupit će i četiri mlada gimnastičara u juniorskoj konkurenciji.

Europsko prvenstvo održava se u škotskome Glasgowu od četvrtka 9. kolovoza do nedjelje 12. kolovoza, gdje će sva četvorica gimnastičara nastupiti u višeboju, ali i na pojedinim spravama. Primarna sprava Udeu, Seligmanu i Vlaheku je konj s hvataljkama, a Kovačeviću preča.

“Dobro sam trenirao, fizički sam spreman i samo glavu treba posložiti i sve bi trebalo biti OK. Cilj mi je da u kvalifikacijama odradim vježbu startne ocjene 6.1 kao na treningu, niti bolje, niti lošije, i bit ću zadovoljan”, izjavio je Filip Ude.

Zbog ozljede ramena, Tin Srbić bio je primoran otkazati nastup u Glasgowu stoga će Anton Kovačević biti naš jedini predstavnik na preči.

Uz navedenu četvoricu seniora, Hrvatsku će u juniorskoj konkurenciji predstavljati  Borna Matić, Mauro Nemčanin, Marko Sambolec i Mateo Žugec.

 

Izvor: Hrvatski gimnastički savez

Nakon što nam se ostvario san kojega nismo mogli ni zamisliti, ovo veličanstveno srebro na prsima naših nogometnih junaka, nakon 20 je godina Hrvatska odjednom, poput Trnoružice, podigla svoju glavu i pokazala srce. Iz beznađem dotučene nacije, vatreni su momci izvukli ono najbolje- ponos da smo ponovno dio pobjedničke nacije. Onaj ponos kojega su nam davno oduzele sve političke garniture svojim lošim odlukama, ponižavajući nas i dovodeći na rub siromaštva, svojom nas nesposobnošću pozicionirajući na samo začelje Europe.

Tako je lijepo bilo proteklih dana biti građanin ove države, koja se složno ujedinila, prateći fantastičan ritam dečkiju na terenima u Rusiji. Kucalo se kao jedno srce, disalo zajedno, veselilo, malo je tko od početka uopće mislio da će Lukina ekipa dogurati do izvan svoje skupine, a kamoli otići dalje. O tome su vjerojatno sanjali samo najveći idealisti, ali i naši Vatreni predvođeni staloženim čovjekom, Zlatkom Dalićem, koji nam je vraćao vjeru u nas same.

I kao kada je princ na bijelom konju stigao, poljubio uspavanu ljepoticu, a ona širom otvorila svoje lijepe oči, gledajući iznenađeno svijet oko sebe, tako smo se i mi spontano probudili, počeli grliti, vjerovati i nadati se. Da ćemo konačno postati jedna pristojna država, koju će, osim u sportu, svijetu respektirati i zbog drugih vrijednosti, ne samo tog lijepog Jadranskog mora i tisuće otoka. Već da će nas početi uvažavati zbog nas samih, našega truda, jer, iskreno rečeno, mi smo najviše zla napravili sami sebi svojim višegodišnjim podjelama. Zbog ideologije, društvenih statusa, kriminala i lopovluka određenih struktura na najvišim stepenicama piramide, toliko nas je toga razjedinilo da smo se gledali gotovo preko nišana. Strahovali smo da će biti dovoljna sekunda da krenemo jedni na druge, a onda… onda bi to bio naš definitivni kraj.

Kao da je čarobna vila zamahnula štapićem, poslala naše momke na sportska borilišta, a oni su, poput pravih srčanih heroja odlučili napraviti još jednu misiju- ujediniti nas ponovno. Pokazati nam kako je to kada si pun snage, srčanosti, kada se smiješ, plačeš i veseliš zajedno, kada strepiš i bodriš, a sve s istim ciljem. Da pokažemo da smo mala, ali hrabra zemlja koja je znala pobijediti u miru, ali se potom podijelila zbog svojih demona iznutra. Mi smo naštetili sami sebi, ne Europi, nije ni ona ružičasta bajka.

Zato se ne treba obazirati na sve one koji sada pokušavaju ponovno unijeti podjele među nama, koristeći taj doček Vatrenih oko kojega se danima mnogi prepucavaju, neka i to prođe. Pokažimo da smo iznad toga, da smo sazreli i kao društvo i kao nacija sa svim svojim manjkavostima. Pokažimo da smo u 27 godina samostalne Hrvatske nešto naučili, a to je – poštovati sami sebe. Nije prekasno.

Zbog izvođenja radova izmještanja komunalne infrastrukture, u sklopu rekonstrukcije raskrižja Jadranska avenija / Av. Dubrovnik, Riječka ulica od  ponedjeljka 06. 08. 2018. godine od 10,00 sati do  02. 11. 2018. godine do 20,00 sati bit će zatvorena za sav promet.

Pristup poslovnim subjektima na Riječkoj ulici bit će omogućen iz smjera Jadranske avenije. Za vrijeme navedenih radova promet će se odvijati prema privremeno postavljenoj regulaciji.

Za potrebe izvođenja radova rekonstrukcije kolnika, raskrižjem Jordanovac / Lašćinska cesta,  od ponedjeljka 06. 08. 2018. godine od 08,00 sati do petka 31. 08. 2018. godine do 20,00 sati, bit će onemogućeno  prometovanje.

Obilazni pravac za vrijeme navedenih radova bit će:

– Lašćinska – Petrova – Srebrnjak – Bijenička – Lašćinska i obratno.

Sugrađane upozoravamo na moguće poteškoće u prometu te molimo za strpljenje i razumijevanje.

 

Izvor: Služba za informiranje

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close