Featured

 

Posljednjih dana medijsko prostranstvo doslovce je uzavrelo od prepucavanja na temu ustaše – partizani (ili pak Hrvati – Srbi?). Ništa novo pod suncem, čak sam se i ja već za  25 godina navikla i izgubila nadu da će to pitanje za mog života biti napokon riješeno.

Doduše za mene to i nije nekakva nepoznanica jer kako sam već bila pisala, u Hrvatsku sam došla prije 25 godina iz Sovjetskog Saveza (pokoj mu duši), a da stvar bude bolja „po nacionalnosti“ sam mješanac, odnosno tata mi je rodom iz grada koje se nalazi na obali poznate ruske rijeke Volga, a mamino rodoslovlje seže u slavne dane zaporoških kozaka. Odrasla sam u multinacionalnoj Odessi, gdje je definicija „odessit“ istovjetna nacionalnosti, državljanstvu, vjeroispovijesti, rasnoj pripadnosti i seksualnoj orijentaciji.

“Moja” Odessa

Recimo, u mojoj Odessi koja se teritorijalno nalazi u Ukrajini donedavna još nikomu nije padalo na pamet pitati „koje si nacionalnosti“, a danas je država podijeljena na Ukrajince i sve ostale. Situacija u Rusiji je još zanimljivija. Tamo je podjela na potomke crvenih i bijelih. Nakon raspada Sovjetskog Saveza kod „Novih Rusa“ krenula je moda za aristokratski pedigre. Onaj tko nije uspio pronaći na genealoškom stablu neku plemićku grančicu ili barem listić, naručivali su kod „stručnjaka“ krivotvorena drvca. Potomci radnika i seljaka preko noći su se preobrazili u „vaše visosti“ na veliko iznenađenje potomaka pravih aristokrata koji su tu lakrdijašku komediju promatrali iz Pariza ili Londona. Uistinu jao svijetu kad „rob postane gospodin ili sluškinja zauzme mjesto svoje gospođe“.  

Ova pojava nametnula je pitanje: koja je zapravo osobna zasluga pojedinca da je rođen u bogatoj, odnosno plemićkoj obitelji? Zar itko može na to utjecati? Ili još bolje. Obzirom da sam “mješanac”, ponekad od Velikih Hrvata čujem optužbe da nemam izgrađen „etnički identitet“. Pri čemu svatko od najgorljivijih zagovornika nacionalne svijesti podrazumijeva da moram izgraditi baš taj identitet koji ON smatra ispravnim. Pa se pitam kojeg bi se dijela svoje obitelji morala odreći, da zadovoljim šovinističke ideje nekih nacional-patriota? Tko je svojom voljom izabrao da bude rođen kao Hrvat, Rus ili Ukrajinac?

Volim i poštujem sve tri kulture, tradiciju i nacionalnu baštinu – rusku, ukrajinsku i hrvatsku ali po svojoj etničkoj pripadnosti pridržavam se one Biblijske: „Nema tu više ni Židova, ni Grka…“

“Ustaše-partizani”

Iz te pozicije s izvjesnom dozom skepticizma pratila sam diskusiju na temu ustaše-partizani na predstavljanju knjige Slavka Goldštajna u Novinarskom domu dok moju pažnju nisam privukla rečenica: „Nacionalizam je jednako ograničenost“. No, ja bih rekla – primitivizam.

Sasvim je razumljivo kad čovjek voli svoju kulturu i tradiciju ali uopće nije u redu kad on misli da je njegova kultura i nacionalna pripadnost za poredak vrijednija od susjedove. Ovdje, po mom mišljenju, treba itekako razlikovati pojmove država, zemlja i domovina. Država je politički pojam odnosno organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom koji može biti danas onakav, a sutra onakav. Zemlja je više zemljopisni pojam unutar međunarodno priznatih granica. A Domovina je opširan pojam koji uključuje jezik kulturu, tradiciju, odnosno samoidentifikaciju pojedinca unutar nacionalnog sustava. Prema tome između nacionalista i domoljuba je vrlo velika razlika. U osnove patriotizma ugrađena je ljubav prema domovini, a u osnovu nacionalizma – prema vlastitoj naciji i ako nacionalizam provocira raspad države, to patriotizam učvršćuje zajedničke temelje svake države.

Kozmopoliti-građani svijeta 

Sigurno vam je zapelo za oko da Hrvati i Ukrajinci se dijele na Velike, male i one ostale, a Rusi prema socijalnim „kastama“. Ništa čudno, jer nacionalizam je kao pozitivna pojava  nastao u njedrima imperija gdje interesi manjih etničkih grupa su potiskivani zbog opstanka velikodržavnih interesa. Međutim, istinski državotvorna nacija nakon uspostave neovisnosti ima obavezu prema svim građanima da suzbija nacionalizam koji sada dobiva negativnu konotaciju i daje naglasak na patriotizam kao ujedinjavajuću sastavnicu cijelog društva.

Osim toga postoji i pojam kozmopolitizam prema kojem prosvijećen čovjek uspostavlja odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice. To je stav prema kojemu su svi ljudi prije svega “građani svijeta”, a ne pripadnici različitih grupa poput lokalnih, regionalnih, nacionalnih i drugih zajednica.

Voli samo “svoju” naciju (podijeli pa vladaj)

Razlika između zagovaratelja „etničkog identiteta“ i „građanina svijeta“ je upravo ta da prvi voli samo „svoju“ naciju, odnosno samo one nacije kojima on osobno priznaje pravo na postojanje, a drugi se ne opterećuje jednom ili nekolicinom nacija, prihvaćajući u svakoj najbolje i odbacujući najgore. Osim toga,  ako mi netko pokaže čistokrvnog pripadnika jedne nacije, predložit ću ga za Guinessovu knjigu rekorda jer vjerujem da je teško pronaći čovjeka čijim žilama ne kola cijeli nacionalni koktel.

Bit će da se radi o spretnoj manipulaciji pripadnicima nacije po principu „podijeli i vladaj“ jer primitivnim umovima je puno lakše manipulirati nego osobama koji su sposobni razmišljati samostalno i analizirati informaciju. Baš zbog toga tvrdim da je nacionalizam jednak primitivizmu. Ako čovjek nema ništa vrijednije i značajnije  životu od pripadnosti nekoj naciji, ja ga iskreno žalim.

Featured

U Uredu gradonačelnika Metkovića, u petak je potpredsjednik Vlade RH i dosadašnji gradonačelnik Metkovića Božo Petrov svojoj zamjenici Katarini Ujdur predao vođenje Grada.

Premda će Katarina Ujdur službeno nositi naziv zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika, Metkovćani će je iz praktičnih razloga ubuduće nazivati gradonačelnicom, donosi portal metkovic.hr

Featured

Na podnevnoj presici mandatara nove Vlade Tihomira Oreškovića novinarima je uoči njegova obraćanja podijeljen popis predloženih ministara. Podsjetimo, Most je tijekom pregovora za formiranje Vlade tražio šest resora u kojima, po njihovu mišljenju, vladaju najveći problemi.

Riječ je o ministarstvima unutarnjih poslova, gospodarstva, uprave, pravosuđa, poljoprivrede i zaštite okoliša. Najviše je rasprave bilo oko MUP-a, no na koncu su HDZ i Domoljubna koalicija ipak prepustili stranci Bože Petrova to njima atraktivno ministarstvo.

Na materijalima podijeljenima na današnjoj presici čak uopće nije bio naveden kandidat za ministra MUP-a, no glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja za Telegram je potvrdio da je bila riječ tek o pogreški.

Donosimo vam popis Mostovih kandidata za ministre te njihove kratke životopise.

Ministarstvo unutranjih poslova – Vlaho Orepić

Vlaho Orepić
VLAHO OREPIĆ

Prvi zapovjednik Ratne luke u Pločama, imenovan još 1991. godine. Predsjednik je Udruge građana “Škanj”, a javnosti je postao poznat tijekom svoje višegodišnje borbe protiv gradnje termoelektrane u Pločama. S Božom Petrovom surađuje od referenduma o gradnji TE u Pločama, održanog početkom 2015., na kojem su građani odbili gradnju tog objekta.

Orepića je angažman protiv TE Ploče doveo u izravan sukob s Josipom Jurčevićem, direktorom tvrtke Luka Ploče energija d.o.o., iznimno bliskim sTomislavom Karamarkom i Milijanom Brkićem iz vremena dok su surađivali u SOA-i. Kao šef kadrovske službe Jurčević je bio ključna osoba za kadroviranje u SOA-i koje je često bilo proglašavano sumnjivim, no služba se pravdala svojim specifičnim potrebama.

Bliskost s Brkićem isplivala je na vidjelo tijekom imenovanja savjetnika u uredu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, kada je Jurčević bio jedan od kandidata za mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost. Brkić ga je u tome podržavao, no predsjednica je izabrala Josipa Buljevića, kojeg je danas Orešković istaknuo kao kandidata za novog ministra obrane. On je imao nešto veću podršku Tomislava Karamarka.

Orepić je u više navrata vrlo oštro kritizirao namjere Jurčevićeve tvrtke, a zbog javne osude što ju je on doživio kao sramoćenje, Ivan Pavlović, direktor Luke Ploče ga je i tužio.

Ministarstvo uprave – Dubravka Jurlina Alibegović

Dubravka Jurlina Alibegović
DUBRAVKA JURLINA ALIBEGOVIĆ

Ravnateljica Ekonomskog instituta i bivša zamjenica ministra znanosti i tehnologije u Račanovoj Vladi. Na mjestu ravnateljice Ekonomskog instituta nasljedila je Sandru Švaljek. Doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine.

Ministarstvo poljoprivrede – Davor Romić

Davor Romić
DAVOR ROMIĆ

Bivši dekan Agronomskog fakulteta. Doktorirao je 1994., a od 1982. je zaposlen na Agronomskom fakultetu, prvo kao stručni suradnik, da bi 2009. psstao redoviti profesor. Član je odbora za geokemiju HAZU-a. Kao član istraživačkoga tima proveo je šest mjeseci (1985) na međunarodnome projektu Horo-Aleltu u Etiopiji.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – Slaven Dobrović

Slaven Dobrović
SLAVEN DOBROVIĆ

Član Nacionalnog vijeća Mosta, Dobrović je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U svom se znanstvenom radu posebno bavi vodama, naročito razvojem i primjenom ekološki zasnovanih sustava gospodarenja vodama. Dobrović i supruga imaju sedmero djece.

Ministarstvo pravosuđa – Ante Šprlje

Ante Šprlje 

                                ANTE ŠPRLJE 

Šprlje je iz Metkovića, (36), sudac, izabran je za ministra pravosuđa ispred zagrebačkog odvjetnika Jure Martinovića. Nakon što se njegovo ime još prije nekoliko dana pojavilo među mogućim kandidatima za mjesto ministra, iz pravosudnih krugova mogle su se čuti kritike da nema dovoljno iskustva u pravosuđu, doznao je Telegram. Naime, Šprlje je sudac tek tri godine.

Ministarstvo gospodarstva – Tomislav Panenić

Tomislav Panenić
TOMISLAV PANENIĆ

Načelnik Općine Tompojevci, istaknuo se povlačenjem više milijuna kuna iz EU fondova; uveo je LED rasvjetu i bežični internet u općinu. Godine 2013. u prvom krugu lokalnih izbora pobijedio je dotadašnjeg HDZ-ova kandidata.

Ministrica socijalne politike Bernardic Juretić

Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije

Bernardica Juretić

                                    BERNARDICA JURETIĆ 

Magistra psihologije iz Italije, bivša časna sestra i voditeljica ljudskih resursa u IGH samo je dio osebujnog životopisa Bernardice Juretić, kandidatkinje za novu ministricu socijalne politike i mladih koja će svoju dužnost preuzeti nakon što nova Vlada sutra bude potvrđena u Saboru. Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije. Mediji su svojevremeno pisali da je Juretić napustila samostan zbog ljubavi, ali ona je to odlučno negirala. Ipak, od odlaska iz samostana nije bila u duljoj vezi. “Otkad sam izašla iz samostana, bila sam samo u jednoj kraćoj vezi, koja je propala. Shvatila sam da to nije ono što sam tražila i prekinula sam jer mi je bolje biti sama nego nesretna. I dalje vjerujem u ljubav, ali nisam zaljubljive naravi”, zaključila je Juretić intervju 2012. za Gloriju.

Rođena u okolici Omiša završila je srednju medicinsku školu u Dubrovniku. Obrazovanje je nastavila u Italiji na sveučilištu Pontificia Salesiana u Rimu. Magistrirala je na temu “Oboljeli od AIDS-a s psihološkog gledišta”. “Morala sam direktno raditi s oboljelima u tada prvoj kući za oboljele od AIDS-a u Italiji i jednoj od prvih u Europi. Završila sam i tečaj edukacije pri talijanskom Caritasu za rad s oboljelima o AIDS-u. To je bilo jedno, iako teško, lijepo iskustvo i ljudski i profesionalno”, rekla je Juretić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

L

Zaredila se u 21. godini, u rimokatoličkom crkvenom redu osnovanom u 19. stoljeću u Italiji. Početkom 90-ih postala je “prvo lice” borbe protiv zlouporaba droga, a s 27 godina napustila samostan, nakon kako je sama rekla: “Dugog razmišljanja”.  “Bila sam preopterećena poslom i nisam više mogla izdržati život na dva kolosijeka. Posla s ovisnicima bilo je sve više i više, a imala sam i brojne samostanske obaveze. Na kraju sam počela razmišljati kome sam potrebnija i zaključila da su to ovisnici. No, odluku nisam donijela preko noći”, objasnila je 2012. godine za Gloriju.

Prva je u Hrvatskoj osnovala komune za liječenje ovisnika o drogama osnovavši četiri komune, u Cisti Velikoj, Ivanovcu kod Okučana, u Paučju i na Čiovu, kroz koje je prošlo oko dvije tisuće ovisnika. “Svake godine između 30 i 40 ovisnika uspješno završi program koji traje dvije godine. Međutim, ima onih koji nisu uspjeli završiti program, ali apstiniraju i dobro su. Pratimo sudbine naših bivših štićenika, ali sve ih je više”, rekla je Juretić za Nacional 2003., godine.

Preuzela je Vladin ured za suzbijanje zloporaba opojnih droga, dolaskom Ive Sanadera na vlast. Nakon nešto više od četiri godine 2008., napustila je posao u Vladi.“Svatko u jednom trenutku osjeti da mora promijeniti mjesto posla, pa sam tako i ja odlučila postupiti. Zezam se kako sam napokon odlučila skinuti se s droge. No sigurno je da je mojoj odluci pridonijela i činjenica da nije bilo dovoljno političke volje, ali i sporosti Vlade oko donošenja odluke da moj ured, kojem sam bila predstojnica, ima veće ovlasti u borbi protiv droge. Time sam bila nezadovoljna, a kako nikakvih promjena nije bilo, odlučila sam otići”, ispričala je 2008. godine Juretić u razgovoru za Jutarnji. Iz Vladinog ured otišla je u IGH na mjesto voditeljice ljudskih resursa na poziv Jure Radića. Nakon nekoliko godina napustila je IGH i vratila se svojoj strasti, pomaganju ovisnicima.

 

Featured

TRANSPARENCY INTERNATIONAL HRVATSKA, POTVRDIO JE DA SE RADI O SUSPEKTNOJ PRODAJI DIONICA.

NA POTEZU JE „DRUG CVITAN“ KOJEGA BI OVA AFERA OD 10 MILIJUNA EURA TREBALA ZANIMATI PUNO VIŠE OD SASLUŠAVANJA ZASTUPNIKA NOVOGA SABORA, ZBOG SUMNJE NA KORUPCIJU.

OVA AFERA IMA 10 MILIJUNA EURA RAZLOGA VIŠE

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) oglasio je prodaju 0,6 posto dionica Hrvatskog telekoma putem javne dražbe, koja će se održati 7. prosinca na Zagrebačkoj burzi. Ono što u pozivu na dražbu ne piše – je notorna činjenica, da bi kupci dionica HT-a u ovo zimsko vrijeme mogli biti – dobrano nasanjkani – pao snijeg ili ne!   

Na dražbi je ponuđeno deset paketa po 50 tisuća dionica HT-a, tj. ukupno 500 tisuća dionica, koje čine 0,6 posto od ukupnog broja izdanih. Početna cijena za svaki pojedini paket iznosi 7,125 milijuna kuna, a na dražbi će se prodavati s varijabilnim završetkom, pri čemu dražbovni korak iznosi 25 tisuća kuna. U pozivu CERP-a stoji kako se pojedinačni paketi dionica prodaju po načelu „sve ili ništa“.

No, kako je i država dioničar 1,78 posto dionica HT-a, prodajom je moguće da se kupci „poskliznu“ kupnjom – bude li Društvo „Potrošač“ „izbilo“ svojih 150 milijuna kuna HT-u, samo osnovne potražnje u sporu s njim. Tada će dionice imati vrijednost grudice.

U slučaju da Županijski sud potvrdi županijsku presudu, a kako mu je naložio Vrhovni sud, HT bi mogao biti dobrano uzdrman iznosom od 150 milijuna kuna, tj. isplatom odštete 42 tisuće potročača izbilo minimalno svojih 150 milijuna kuna vrijednosti HT-a, što je samo osnovni iznos potražnje u sporu s HT-om zbog „nezakonite radnje u povodu pretplate“, a što je, uostalom i sam HT priznao u svom prospektu. U tom bi slučaju vrijednost dionica koje se sada nude – višestruko pala.

Povodom javne dražbe CERP-a o prodaji suspektnih dionica oglasilo se i Društvo „Potrošač“, obavještavajući zainteresirane za kupnju dionica, da bi im vrijednost itekako mogla pasti. Zato se vjerojatno i prodaju ad hoc donesenom odlukom o prodaji, kako bi se HT riješio utega i zaradio, a kupci u dogledno vrijeme – izgubili.

Naime, Društvo „Potrošač“ priopćilo je putem medija, koje je potpisao njegov dopredsjednik mr. Ilija Rkman, da je Vrhovni sud 26.11. ove godine prihvatio reviziju Društva „Potrošač“ u predmetu „telefonske pretplate“, a koja je vraćena na ponovno suđenje na Županijski sud.

Tako će navedene dionice biti ponuđene kupcima, koje nitko nije obavijestio, što se moralo napraviti temeljem Zakona o zaštiti potrošača, da zainteresirani za HT dionice kupuju „grudu snijega“.

Odlukom Vrhovnog suda i dalje je na snazi prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zagrebu u korist „Potrošača“, kojom je utvrđen djelomično ništavnim članak 2. Ugovora o koncesiji, a koji se odnosi na tzv. „pretplatu“ i 42 tisuće identičnih zahtijeva Općinskom državnom odvjetništvu, kako bi se „mirno“ riješio predmet u svezi povrata pretplaćene pretplate HT-ovih korisnika.

Da stvar bude bolja, HT-u je „netko nepoznat“ „prijateljski“ sugerirao kako bi žalba „Potrošača“ mogla biti usvojena, pa je opet „netko“ donio odluku da se na brzinu riješe dionica, jer sudska trakavica u sporu između HT-a i „Potrošača“ od 2007., godine iznosi 150 milijuna kuna, u doba podnošenja tužbe, kada je HT imao približno milijun i 350 tisuća korisnika. Ovom iznosu nisu pripisane kamate, koje bi mogle još više srozati cijenu dionica, a niti Bajića prije, niti Cvitana kasnije, očito nije zanimala, niti zanima, moguća korupcija u ovom slučaju. No sigurno je jedno – zanimat će Europsko Povjerenstvo za zaštitu potrošača.

Revizorska kuća ERNST&yong je u revizorskom izvještaju 07.02.2011. godine navela da ishod ovih tužbi može imati značajan utjecaj na HT, ali da nisu izvršena rezerviranja.

Svi obaviješteni – čuju, al’ ne haju… 

„Potrošač“ je o navedenim činjenicama obavijestio HANFU, Zagrebačku burzu, DUUDI, CERP, ali do završetka teksta nitko od navedenih nije reagirao na njegovu obavijest, iako su prema Zakonu u zaštiti potrošača trebali obavijestiti potencijalne kupce o možebitnim posljedicama o kupnji dionica, kako je potvrdio i u svom godišnjem izvještaju i sam Hrvatski telekom i revizorska kuća ERNST&yong.

Tehnička vlada odnosno premijer Zoran Milanović, kao i sama predsjednica nisu se udostojali odgovoriti na upit, a Ministarstvo financija nas je uputilo na CERP, kao i HT-ov Odjel za korporativne komunikacije – opet na prodavatelja, odnosno nesretni CERP. „Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno predlagatelju“, stoji u priopćenju HT-a.

A tko onda u ovoj državi donosi odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, ako nije Ministarstvo financija ili vlada?

Kako su na upite odgovorili tek Ministarstvo financija i HT, a iz njih se nije moglo ništa saznati, kome se tako žuri prodati dionice, zašto, tko je donio odluku o ad hoc prodaji, te mogućem oštećenju državnog proračuna, kao i hoće li obustaviti prodaju, jer je i država dioničar HT-a, pa bi presudom u korist „Potrošača“ i ona izgubila novac. Jedini koji se oglasio i pozvao vladu da podastre sve informacije o prodaji HT dionica je Transparency International Hrvatska.

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajom“, rekao je dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora Transparency Internationala Hrvatska.

Ali uzalud pozivi, zahtjevi za objašnjenjem, da se građanima objasni zašto se baš sada prodaju njihove dionice, kada je mogućnost da društvo Potrošač „olakša“ HT za najmanje 150 milijuna kuna bez kamata – te kako ovo uopće nije dobar poklon za Božić – očito ne zanima nikoga tko je odgovoran za prodaju kontaminiranih dionica.

Prođe li ova prodaja dionica – uspješno po HT, neuspješno po kupce. svu malverzaciju pokriti će prvi snijeg i činit će se čisto kao snijeg. Nasanjkani kupci, ujedno poskliznuti kupnjom suspektnih dionica, završiti će s traumom otvorenog prijeloma džepa i otopljenom grudom snijega u njemu.

Pa koliko god koštalo da koštalo, i ako je i od države koju kao volimo više od matere, očito i više od Kralj’ce ‘rvata, tj. predsjednice koja se ne zamara nebitnim slučajevima poput ovog koja zakida građane, a ona njihova “ledena kraljica”… “Vi ste moji”, reče ona u izbornoj noći. A čija je ona? – kada je ne zanima što joj se u državi događa?

Možda bi novu vladu mogli zanimati pregovori, možda bi mogla postići bolju cijenu? Možda bi se mogla i konstituirati?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom ove činjenice, moglo bi se posumnjati da su možda neke osobe u HT-u, budzašto nagovorile za sada NN osobe u Vladi i CERP-u, da iza leđa Milanoviću i Lalovcu puste u prodaju dionice HT-a u doba bezvlađa. Sve te likove mogao bi, možda jel, i ako. brzo razotrkriti Cvitan – ako ga uopće zanima malo raditi i baviti se svojim poslom, kao i njegove službenike, te bi se moglo saznati kome je u interesu tako brza prodaja “obiteljskog srebra”.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
to predsjednica

UPIT PREDSJEDNICI RH GOSPOĐI KOLINDI GRABAR KITAROVIĆ

Poštovana,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog Telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoćete li Vi kao predsjednica, poduzeti konkretne aktivnosti, a koje su u Vašoj jurisdikciji, u cilju zaštite interesa Hrvatske države i ad hoc donesene odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, baš u ovo vrijeme?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa. Slijedom ove činjenice, s pravom postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche Telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom u vrijeme tehničke vlade.

Imate li Vi, kao predsjednica, saznanja tko je donio odluku o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno državnih udjela u HT-u i zašto se baš prodaje u vrijeme kada Hrvatska ima tek tehničku vladu?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

 

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
 glasnogovornica@mfin.hr,  sabor

UPIT ZA MINISTRA FINANCIJA GOSPODINA BORISA LALOVCA

UPIT ZA PREMIJERA GOSPODINA ZORANA MILANOVIĆA

Poštovani,

Slijedom prodaje dionica HT-a, putem javne dražbe, a koja će se održati 7.12. ove godine, koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), a kojem je i država dioničar, molimo vas da nam odgovorite tko je i kada donio odluku o prodaji 0,6 posto dionica HT-a? Zašto je toliko hitna prodaja dionica, u doba tehničke vlade, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke za državu I u vrijeme konstituiranja nove?

Deutsche Telekom, odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, su 2005., godine kažnjene s 95 milijuna dolara, zbog dokazanih koruptivnih radnji u navedenim zemljama (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), a koje su uplatile američkom Ministarstvu pravosuđa, kako bi izbjegle tužbu, u nagodbi.

Slijedom ove činjenice i ad hoc donesenom odlukom o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno HT dionica, u vrijeme kada nije konstituirana nova vlada, može se smatrati suspektnom, kao što postoji sumnja na moguće oštećenje državnog proračuna Republike Hrvatske, ovom prodajom.

Slijedom svega navedenog molimo vas da nam prokomentirate zašto je CERP sada oglasio prodaju, zašto se žuri sa prodajom državnih dionica HT-a?

Molimo Vas za komentar i odgovor kao pojašnjenje o prodaji HT dionica, zbog plasmana teksta, u što je moguće kraćem roku.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
to:pr@t.ht.hr
Dec 3 (2 days ago)
UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovani,

Molimo Vas da nam prokomentirate prodaju dionica HT-a na Zagrebačkoj burzi, a koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), putem javne dražbe koja će se održati 7.12. ove godine.

Jeste li kao tvrtka sudjelovali u odluci o prodaji, te kada je dogovorena prodaja državnih dionica, tko je sve sudjelovao u odluci o prodaji, i zašto je ona “tako hitna”, u vrijeme kada Hrvatska ima tehničku vladu, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke po RH?

Republika Hrvatska jedna je od dioničara HT-a, te se ovom prodajom smatra kako država i HT prodaju u vrijeme tehničke vlade “obiteljsko srebro”.

Deutsche telekom je 2005., godine “kažnjen” s 95 milijuna dolara, a koje je uplatio američkom Ministarstvu pravosuđa, zbog dokazanih koruptivnih radnji njegovih tvrtki kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), u nagodbi s američkim vlastima, kako bi izbjegao tužbu.

Slijedom ove činjenice, molimo Vas da nam pojasnite i prokomentirate ovu prodaju dionica HT-a, a kojem je i država dioničar, kao i mogućem oštećenju državnog proračuna, ovom prodajom.

Molimo Vas za što hitniji odgovor, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

From: PR T-HT [mailto:PR@t.ht.hr]
Sent: Friday, December 04, 2015 9:07 AM
To: ‘Objektiv’
Subject: RE: UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovana gđo Milas,

zahvaljujemo na Vašem upitu i u nastavku šaljemo odgovor:

„Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno prodavatelju.“

Srdačan pozdrav,

Odjel za korporativne komunikacije

Hrvatski Telekom

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gđo Budimir,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoće li TIH, reagirati na ovu prodaju, barem objavom i poduzeti neke aktivnosti u vezi ovoga slučaja? Upit smo poslali i predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, kao i tehničkoj vladi, i upravi HT-a. Stoga Vas lijepo molimo za komentar ovoga slučaja, o prodaji “obiteljskog srebra”, dok vlada nije konstituirana.

Znajući da je Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, kažnjene zbog koruptivnih radnji u iznosu od 95 milijuna dolara, pa slijedom toga postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom, u vrijeme tehničke vlade.

Deutsche telekom je 2005., godine u navedenim zemljama, dokazano, korumpirao određene institucije i ljude, što je otkrio američki Ured za pranje novca, te kako bi izbjegao tužbu, platio je navedenu kaznu u nagodbi, američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom navedenog, hoće li Transparency intervenirati ili se barem osvrnuti na ovaj slučaj, te upoznati javnost s mogućim oštećenjem državnog proračuna, te zašto baš sada ide prodaja HT dionica, kojem je dioničar i država?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gospođo Milas,

evo odgovora, na Vaš upit- odgovara dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a:

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajomdr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a

mr.scDavorka Budimir, predsjednica

Transparency International Croatia

 

Featured

Turska već mjesecima velik broj sirijskih izbjeglica koji službeno dolaze na njezinu granicu po kratkom postupku izgoni u njihovu ratom zahvaćenu zemlju i tako ih prisiljava da okušaju sreću ilegalno, s krijumčarima, upozorio je u ponedjeljak Human Rights Watch (HRW).

“Zbog zatvaranja turske granice trudnice, djeca, starci i bolesnici u bijegu od ratnih strahota u Siriji moraju prkositi graničarima”, izrazio je žaljenje član te nevladine organizacije Gerry Simpson koji je zabilježio 51 iskaz sirijskih izbjeglica.

“Turska je sve dosad velikodušno primala Sirijce i s punim pravom osigurava svoju granicu, ali tražitelje azila ne smije vraćati u ratom zahvaćeno područje”, dodao je Simpson.

Od početka građanskog rata 2011., režim islamsko-konzervativnog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, starog protivnika sirijskog predsjednika Bašara al Asada, širom je otvorio vrata izbjeglicama i danas se službeno skrbi za više od 2,2 milijuna njih, ali im ne dodjeljuje izbjeglički status ni politički azil.

Turska, koju saveznici odavno optužuju da ne čini dovoljno kako bi zaustavila priljev novih džihadista u skupinu Islamsku državu (IS) preko svog teritorija, prije nekoliko mjeseci je pojačala svoje granične kontrole.

Featured

Eksplozija i pad ruskog Airbusa iznad Sinaja pobudio je opravdane sumnje da je avion raznesen bombom koju su u njega postavili teroristi. Brojne aviokompanije u panici su, zabrinuti za sigurnost putnika.

Vjeruje se kako je razina sigurnosti na aerodromima niska u svim zemljama u kojima djeluje ISIS, ali i nekim od susjednim zemljama.

Na popisu nesigurnih aerodroma nalaze se oni u Maroku, Alžiru, Tunisu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji te Turskoj, piše Daily Mail.

Što se tiče ruskog Airbusa i istrage koja se trenutno provodi, vjeruje se da je bombu u ruski avion unio djelatnik aerodroma koji ju je spremio u prtljagu. Britanci turiste upozoravaju da neke zemlje imaju “kulturološki problem” s obukom i motivacijom sigurnosnog osoblja.

“Nije riječ samo o Egipćanima. Vjerojatno će biti sve više zemalja koje će smatrati da sigurnost leži u instalaciji novih uređaja i pisanju uputa za njihovo korištenje”, upozorio je Philip Hammond.

Featured

Izbori su praznik demokracije, ako jesu, ono poslije izbora nije. U Hrvatskoj zasigurno, ne, a niti će biti. Demokracija ovdje teško raste i prima se, valjda ni sto godina za to ne bi bilo dovoljno.

Nije neka tajna a ni veliki napor uma shvatiti, da se Predsjednica – sama je naša sreća što ovlasti na Pantovčaku nema – htjela umiješati u izborni rasplet. To što bi to bilo izvan ustavnih ovlasti, odnosno nepoštivanje ustavnih odredbi, a koga briga, Ustav se ionako poštuje zbrda-zdola. Glavno je da stranka u kojoj je gospođa predsjednica izrasla i otišla u svijet, ostane na vlasti. Za to se ne biraju sredstva, i za taj uzvišeni cilj, sva su sredstva dozvoljena. No, relativna pobjeda stranke ‘zna se’ bila je toliko beznačajna – pet izbornih jedinica SDP-u i pet HDZ-u – da je plan propao još istog trenutka kad je Državno izborno povjerenstvo objavilo privremene rezultate. I ostalo je na tome, da je Predsjednica potpuno nepromišljeno i neodgovorno – što rade ti savjetnici, ako sama ne zna što radi? – čestitala relativnom pobjedniku.

Ali, kad ne može  Predsjednica, hoće Crkva! Na Kaptolu su se silno uznemirili na mogućnost još jednog mandata lijeve vlade pa su se odlučili na akciju. To što je ona protivna rezultatima izbora, zakonima države u koju se kunu – mi Hrvati – kao i zdravom razumu i životu, a koga je za to briga. Pa, majka Crkva valjda zna najbolje! Dakle, kako je MOST nezavisnih lista postao, svojim velikim uspjehom na ovim izborima, jako važan, možda i presudan za formiranje nove vlade, a time i vlasti, s Kaptola su krenuli frontalno na njih. S obzirom da je Most platforma, a ne politička stranka ni jedna opcija za sada nije dovoljno snažna da povuče na svoju stranu svih devetnaest zastupnika. Mišljenja koja su se mogla čuti još u izbornoj noći, da Mostu prijeti raskol, a time i raspad, kako vrijeme trgovanja ide, sve su realnija. Crkva će tome dati dostojan obol, sve da bi spasila ‘zna se’.

I tako, unatoč tome što se slažu oko nekih stvari, sve je jači sukob među članovima  MOST-a oko toga kako bi zapravo uopće trebali pregovarati sa strankama, a stječe se dojam kako je uspjeh najviše iznenadio njih same.

Hrvatska je tako često na repu Europe, s najprogresivnijim zakonima navodno, ali s najnazadnijom praksom sigurno. U Francuskoj, najvećoj katoličkoj zemlji Europe, posve je nemoguće i nezamislivo uopće da se Crkva, od najviših instanci do onih najnižih, miješa u svjetovni život, a pogotovo ne u politiku. Lijevi ili desni, manjinska vlada ili kohabitacija, kako god izbori dali. Crkva nema što tražiti ni raditi izvan sakristija. I u Njemačkoj je isto tako, koja doduše nije katolička nego protestantska, ali Crkvi se uvijek zna mjesto. Ako su nam uzor nekadašnje socijalističke zemlje, a danas najradikalnije zaostale članice EU, nećemo daleko dogurati, samo u propast.

Pa bi se tako sasvim realno moglo dogoditi, da voljom Crkve, imamo vlast koju birali nismo, koju ne želi prilična većina građana i koje je svima pun kufer. Premijera u šefu ‘zna se’ stranke, čovjeka koji je u politici više policajac nego političar, koji ne zna složiti tri suvisle rečenice, zapamtiti glavne dijelove programa stranke koju vodi, koji nije odmakao dalje od crvenih i crnih, ali koji bi baš onako kako su njegovi prethodnici odlazili iz stranke, i sâm trebao otići iz nje. A, ne, stranka ‘zna se’ bit će spašena, prisilom i nasiljem, a neželjeni čovjek i izborni gubitnik, bit će premijer.

I to samo znači, da izbori nisu festival demokracije, nego lakrdija i izigravanje zakona i prava, da MOST nije osvježenje, da nema reformi, mladih ljudi, nikakvog razvitka. Nego u 21. stoljeću, svi mi napredujemo u 19. stoljeće. Ipak, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, i svjetovnu i crkvenu.

 

Featured

Hrvatska je dobila svoj 9/11 – doduše preokrenutog datuma, ali je katastrofa po dvije najveće stranke slična tragediji rušenja blizanaca. Samo stranke osjećaju ovo rušenje, dok birači ne misle da su pogriješili. I HDZ i SDP su se urušili poput američkih blizanaca – u roku od par sati, do temelja. Ono što nacija nije čula, jest, koliko su dvije stranke dobile glasova, bez koalicijskih partnera. Ali to vjerojatno nećemo nikad niti čuti.  

Tomislav Karamarko i HDZ

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko u izbornoj se noći, sa zakašnjenjem od oko sat vremena obratio “navijačima” HDZ-a u svom stožeru, ujedno i naciji, nakon konzultacija sa svojim savjetnicima i koalicijskim partnerima – da je HDZ pobijedio. Istina je malo drugačija. SDP je izgubio sa svojom koalicijom, no niti HDZ nije pobijedio. Jutro poslije, donijelo je još poražavajuće službene rezultate, imajući na umu da je HDZ uzeo i glasove dijaspore.
MOST kao trojanski konj
MOST je sve zakomplicirao i postao trojanski konj dvije velike stranke. Niti jedna stranka ne može, niti mora tražiti “kuršlus” van sebe same. Birači nikome, ma kako se god on zvao, ne opraštaju deložacije, suspektne kredite, banke, švicarske franke, satrano pravosuđe koje je postalo najveća nakarada ovoga društva, raznorazne uhljebe, što političke, što one druge, namete i socijalnu neosjetljivost prošle vlade. Obje stranke su tokom godina uništile malog čovjeka, zaboravljajući da na njemu mirno žive svi uhljebi, da je politika odgovorna narodu, ma koliko god ona željela biti iznad njega. “Možeš koliko hoćeš, ali ne dokle hoćeš”, stara je uzrečica, koju su vladajući u obje stranke zaboravili. I dobili su što su zaslužili. Onaj tko ne sluša i ne radi u korist svog naroda, neće više biti na vlasti. Narod ga diže i spušta. Nikako shvatiti da prepotentnost i javašluk, onih koji rade na dobrobiti pojedinaca, uništavajući malog čovjeka, više ne prolaze u narodu. I tako su birači odlučili pravdu sami podijeliti na izborima a konačan rezultat je – nećemo vas, iznevjerili ste povjerenje nacije, malih ljudi, pa tako niti jedna velika stranka nije dobila potreban broj glasova za pobjedu. Narod je odlučio, a političari neka se koprcaju. To su tražili i dobili. No, ukoliko slijedeća vlada, koalicija neće raditi i zaštiti malog čovjeka – očekuju nas vrlo brzo novi izbori. Sve stane u jednu rečenicu: Promijenila su se vremena, kada su birači trpjeli i šutjeli. Ovo svima valja upamtiti. Genetska greška je što Hrvati dugo pamte.
Predsjednica zbrzala i stavila kamen oko vrata
Da je bilo tko u vlasti radio godinama unazad, po pravdi – pobijedio bi. Nisu ljudi više zadrti “svojom” strankom, i to su jasno pokazali na izborima. Od stranačke pripadnosti se ne živi. Ali i slijedeća vlada, ukoliko neće raditi na dobrobiti malog čovjeka ima svoj, puno kraći rok od četiri godine. Šteta je, da obje stranke nisu uzele u obzir poraz i šup kartu udijeljenu bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću, koji je bio lakmus ovim izborima. Već sada je posve jasno, da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, nakon devet mjeseci provedenih na Pantovčaku, ne bi danas prošla na ponovljenim izborima. I ona je uvelike zaslužna za krah HDZ-a, svojim izletavanjem, provokacijama iz Kine legalno izabranoj vladi, jer dolazi iz redova HDZ-a. Posljednji gaf joj je bio čestitka prije službene objave DIP-a, o rezultatima parlamentarnih izbora. Tako je i ona uzela kamen i stavila ga sebi i svojoj stranci koja ju je vinula na Pantovčak oko vrata.
Što je zapravo bila poanta HDZ-ove kampanje?
HDZ-ovci po krvi, zamjeraju šefu stranke Tomislavu Karamarku beskrajnu vjeru u njegove savjetnike, koji su, istina, i više nego dobro odradili posao SDP-u, nego HDZ-u. Zamjeraju mu izbjegavanje sučeljavanja s Milanovićem, što nije ušao u ring, a želja za premijerskim mjestom, pokazala se kao utopija. Nije dovoljno iščitati ankete i ravnati se po njima. Zamjeraju mu članovi, što je ispao “zec”, primivši zdravo za gotovo “da je već premijer”, naopako računajući, da će pokupiti i da ima više od 68 glasova, jer su ga savjetnici u to uvjerili. Zato nije išao na sučeljavanje, prihvativši izvitoperenu retoriku svojih savjetnika: “ja sam pobjednik izbora”, “ne moram se sučeljavati s nikim”, “pobjednički rezultat je na mojoj strani”. On sam, pak, ne posjeduje širinu pogleda, imajući na umu njegov policijski profil, savjetnici mu također nemaju širinu, loš je retoričar i nije ponudio biračima ništa osim uvreda, po naputku svojih savjetnika drugim strankama, vjerujući u njihove loše, poslije će se pokazati – katastrofalne procjene. Još uvijek nije jasna predizborna kampanja HDZ-a, tj. što se željelo njome postići. Ako su željeli uzeti glasove SDP-u, nisu smjeli vrijeđati SDP-ovo biračko tijelo. Ako su željeli mobilizirati svoje “spavače”, trebali su se koncentrirati na program. Što je, zapravo, bila poanta HDZ-ove predizborne kampanje?
Prgomet ima širinu
 

Tako HDZ nije dobio izbore, s tri “boda” razlike od bivših. Podjednako su loše obje stranke i narod ih ne želi. To je poruka koju se treba shvatiti, za budućnost. Šef HDZ-a još nije kontaktirao MOST, Božu Petrova, niti Prgometa službeno, očito niti sada ne shvaćajući kako je danas najvažnija stvar u zemlji zvati se Drago Prgomet. Jer Prgomet ima daleko više političkog iskustva, uzevši u obzir da je od 2003., godine ušao u Sabor kao HDZ-ovac. Ali se također postavlja pitanje, ako je sada Prgomet otkriven, što je radio prošlih godina, osim što se u neslozi razišao s HDZ-om i Karamarkom, a javnost ga doživljava kao promjenu. Ta on je godinama već u politici, ima više političkog iskustva od Karamarka, nije tip koji ne trpi debate, dapače, stječe se dojam da ih i voli, a to može samo čovjek koji posjeduje širinu i dubinu. Daleko od toga da Prgometu neće proraditi taština i da mu ego neće proraditi. Valja upamtiti da je Drago Prgomet od 2003., u Saboru, da je obnašao funkciju člana Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, bio član Odbora za useljeništvo, ali javnosti je odnedavno postao poznat. Kako to, da se od 2003., bavi politikom i sjedivši u Saboru, a hrvatska javnost ga je tek sada otkrila? Što je Prgomet radio u Saboru, da se nije istakao i puno prije u svom radu?

Reteriranje šefa HDZ-a

Karamarko želi ponuditi Prgometu, kako se neslužbeno doznaje, mjesto premijera, a on sam, vratio bi se u Sabor i odradio svoj mandat u tišini, šefujući HDZ-om, u sjeni, primiren.
Greška za greškom 
I opet greška, stara tjedan dana prije izbora. Karamarko je, po naputku svojih savjetnika omalovažavao MOST, baš kao i Kujudndžić Živi zid na izborima za predsjednika. Kujundžić je potonuo, Živi zid “prošao”. I opet se ništa iz prošlih predsjedničkih izbora nije naučilo, koji su, opet ponovljeno, bili lakmus ovim izborima.
MOST neće u koaliciju, ofermanio je potvrdu od javnog bilježnika. Tako bi ga obje stranke lako mogle lomiti i nesviklog Prgometa na mjestu premijera, da se HDZ ili SDP pojave u dogledno vrijeme kao spasitelji, kada ovoga stignu sve nedaće koje nosi premijerska funkcija. Prgomet pak ne smatra Karamarka svojim nekim velikim protivnikom. Niti treba, dokazali su to izbori.
Milanović ponudio MOSTU partnerstvo
Milanović je, pak, cijelo vrijeme izborne kampanje, doduše samo na novinarske upite odgovarao HDZ-u otrovno, stavljajući u prvi plan ono što je napravila njegova vlada i što joj je na umu u daljnjem radu. Ali ljudi nisu zaboravili braniteljski šator u Savskoj, ministra policije Ostojića “mogu ali neću”, koji ga nije želio maknuti, zorno pokazujući na ovom primjeru, da nismo svi jednaki pred zakonom. Dozvolila je dosadašnja vlada deložacije ljudi, socijalnu neosjetljivost, ne zaštićujući malog čovjeka,  Zmajlovićevo divljanje i selidbu, besramno trošenje novaca poreznih obveznika, Pusićkinu vožnju pod rotirkama psa k veterinaru i bahatluk prijevoza avionom iz Ankare, Opaćićkino ne primanje silovanih žena – i još mnogo toga. Umjesto da je “čistio” kao premijer sve afere, po kratkom postupku, danas bi bio pobjednik. Štiteći “svoje”, uništio je sebe, koaliciju i – izgubio izbore. Da je radio, birači bi vidjeli da su svi jednaki pred zakonom, makar u praksi to nikada nećemo biti, ali bi bila bačena kost za slijedeće četiri godine. Milanović je, za razliku od Karamarka, zatomio svoju nadaleko poznatu aroganciju koja je čak postala i simpatična, u izazivanju šefa HDZ-a na sučeljavanje, a ovaj odbio – također iz arogancije (oni su karakterno isti). U izbornoj noći javno je pozvao najvažniju udrugu u zemlji MOST, dobitnike izbora, da se pridruže koaliciji riječima “Mi ne možemo sami” i ponudio partnerstvo MOST-u. Jer drugačije niti ne može doći na vlast.
Najvažnije se danas zvati Drago… Prgomet
I on također, ukoliko mu ego dozvoli, kako kažu neslužbeno u SDP-u, želi najvažnijem imenu u zemlji Dragu Prgometu ponuditi mjesto premijera, dok bi se on sam fizički sklonio u Ministarstvo vanjskih poslova na mjestu ministra. Na taj način pokazao bi svoju veličinu i širinu, pomalo savjetujući Prgometa. I tu je u prednosti pred Karamarkom, jer šef HDZ-a nema apsolutno nikakvo praktično iskustvo na premijerskoj poziciji.
“Hladni rat” preko Hrvatske
Kako hrvatska javnost, barem većina ne zna da se već godinama preko Hrvatske vodi “hladni rat” između Amerikanaca, Britanaca, a i Rusi nam dođu k’o nepotreban flaster, koji žele ući na ove prostore, pa čičak traka EU, koja bi određivala što možemo, a što ne – to je cirkus još i veći. Amerikanci su se unervozili udarajući po Hrvatskoj pitanjem “što želi”, jer Rusi preko MOL-a i Mađarske žele ove prostore, s predbacivanjem Amerikanaca: “Vi biste kao Vučić šurovali s MOL-om”. U isto vrijeme, predsjednica se priklonila Višegradskoj skupini, na što Amerikanci ne gledaju blagonaklono, poslavši poruku preko Britanije odnosno Davida Camerona – nek se Hrvatska odluči. U ovom cirkusu, dvije zaraćene strane jednako dišu: Neće Ruse, niti im je EU daleka rođakinja. A Hrvati neće nikoga – ukoliko im taj netko ne pruži osnovu za dobar život i garantira isti – nečim. Do sada je Hrvatska bila poligon stranaca i rob diktatura kako se kome prohtije. Milanović je odbrusio Europskoj komisiji, što su Hrvati popratili sa simpatijama u slučaju Slovenije. Hrvatska treba čovjeka koji će štititi njene interese, ne podilazeći vanjskim faktorima.
Razbijena politička matrica
Ovo je prvi put da su Hrvati, ne obazirući se na vanjske diktate, jer većina nije niti percipirala, a samo takvi mogu kompletno slomiti cijelu političku matricu, izabravši po svojem nahođenju, a ne diktatu politike izvana, dobro ili loše po sebe. Uzalud su političari letali od Merkelice do Camerona, naslikavali se i blesasto smješkali u kamere. “Imamo potporu vanjskih” – biračima nije sjelo. Tko vanjski daje potporu i kome – Hrvatima je svejedno. Ukoliko su loše izabrali, izbori će biti puno prije kraja redovnog mandata. Ne može se više, niti koliko hoće niti dokle hoće.
Šup karta od sada i prije završetka mandata
U Hrvatskoj se politika svela i najvažnija stvar danas je – zvati se Drago Prgomet. Od prije neki dan, ništa više neće biti kao do sada. Političari će šup kartu zaraditi i prije kraja mandata. Ukoliko žele stolovati, provučeni danas kroz ušicu igle, tko god zasjeo i dobio mandat. Neće se više moći provlačiti službena kartica u osobne svrhe, dizati avion, vozikati psa pod rotirkama k veterinaru, trošiti i ne odgovarati za rasipanje poreznog novca. Bolje se riješiti jednoga, dvoje, troje, nego “kleknut” na izborima. Ukoliko budu pametni. No u to je teško moguće povjerovati i naivnima.
Featured

Za Hrvatski sabor birali smo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u ‘dijaspori’, a osam pripadnici nacionalnih manjina. Za Sabor se glasalo u Hrvatskoj, te u još 48 država diljem svijeta.

00:59 DIP-ovi rezulati (67 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:35 DIP-ovi rezulati (59 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:25 DIP-ovi rezulati (54 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:00 Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin obratio se javnosti u ponoć. Glasovalo je 60,47 posto birača. Ukupno je obrađeno 50 posto glasova.

Domoljubna koalicija  61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

23:56 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 45 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

IDS – 4

HDSSB – 2

Bandić Milan 365 – 2

Živi zid – 1

Uspješna Hrvatska – 1

23:40 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 40 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

HDSSB – 2

IDS – 4

Živi zid – 1

Bandić Milan 365 – 2

Uspješna Hrvatska – 1

23:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 35 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)
SDP-ova koalicija 54
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
Uspješna Hrvatska 1
ŽIVI ZID 1


23:00 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 31 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 61
SDP-ova koalicija 53
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
UH 1
ŽIVI ZID 1

22: 50 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 26,45 posto obrađenih biračkih mjesta:

SDP-ova koalicija 55
MOST 19
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 2

IZBORIIzvor: n1

22:30 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 22 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 53

MOST 18
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 1
Uspješna Hrvatska 1

22:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 19 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 54
MOST 16
IDS 5
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2
Bandić 2

IZBORIIzvor: N1

22:00 Prvi službeni, ali nepotpuni rezultati DIP-a nakon 14,30 posto prebrojanih glasova:

Domoljubna koalicija 63
Hrvatska raste 52
MOST – 17
IDS 5
Živi zid 2
Bandić 2
HDSSB 2

21:45 Ostojić: Drago mi je da je Prgomet odbio ponudu HDZ-a

21:40 Ružica Vukovac iz Mosta: Nude nam mjesto šefa Sabora i premijera.

21:20 Vrdoljak: Idemo napraviti veliku koaliciju s MOST-om

21:15 Živi zid je i očigledno zadovoljan brojem mandata koje je osvojio prema izlaznim anketama. Pred hotelom u kojem čekaju i konačne rezultate ‘pripremili’ su bakljadu.

21:11 HDZ-ovci su se uhvatili u kolo i rasplesali uz Thompsonove hitove

21:10 Jadranka Kosor za N1: Razgovori su već počeli i telefoni su usijani

21:00 Ivo Josipović kazao je za N1: ‘MOST je uhvatio pravi trenutak. Kao nekad Laburisti. No očito je riječ o ljudima koji imaju nešto za reći. Most je više desno nego lijevo. Ne bih nagađao o postizbornim koalicijama’

20:55 Sociolog Dražen Lalić je u razgovoru za N1 rekao: “Ja da sam na mjestu MOST-a, ja bih isključio telefone. ORaH je ostao na samo jednoj političarki i bilo je jasno da će loše proći, kada je Mirela Holy promovirala izbornu kuharicu.”

“Opozicija nije uspjela pretočiti nezadovoljstvo u podršku za sebe. Most i manje stranke će odlučivati o Vladi. Oni su se pojavili tek nekoliko mjeseci prije izbora i vidi se da imaju pojedine konzervativne predstavnike, kuda će oni krenuti u smislu koaliranja je teško procijeniti.

20:50 Prema novim rezultatima izlaznih anketa Domoljubna koalicija koja je preuzela vodstvo s ukupno 57 mandata najbolji rezultat, devet mandata, ostvarila je u V. izbornoj jedinici (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko srijesmka županija), dok je koalicija Hrvatska raste najuspješnija u III. jedinici (Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija) gdje je dobila osam mandata.

20:10 NOVI PODACI IZLAZNIH ANKETA:

Domoljubna koalicija 57
Hrvatska raste 56
MOST 17
Živi zid 3
IDS 3
Bandić 2
HDSSB 2

20:00 U studiju N1 televizije izlazne ankete komentirali su i ekonomistica Sandra Švaljek te povjesničar Tvrtko jakovina.

‘Rezultat je interesantan jer tako nešto još nismo imali. Poznato je da stranke ciljaju glasača u sredini a to je došlo do izražaja u programima vodećih koalicija

Čisto ziherašenje, a to nije primjereno za trenutak u kojem je Hrvatska. Rezultat Mosta je nagrada birača za hrabrost koju su pokazali. Ekonomski program Mosta je krajnje liberalan, ali teško je reći da su građani to prepoznali. No Most ima određene rezultate na lokalnoj razini’, rekla je Švaljek.

‘Ako ovakvo stanje ostane onda će Most biti ključan. Meni se čini da će lijeva koalicija lakše pregovarati oko reformi javne uprave. Manjinska vlada nije katastrofa, ali bit će eksperiment. U toj situaciji Most može gurati vladu na reforme. Meni se čini da Most ima dilemu da li su treća opcija i to može biti skliska stvar. Ako dođe do pregovora, mi imamo iskustvo da se male stranke moglo jeftino kupiti’, smatra Jakovina.

19:43 Gosti u studiju komentirali su prve izjave političara nakon izlaznih anketa.

Vučković: Dobro smo predvidjeli da će ovo biti triler. Nije dobro da neki već proglašavaju pobjedu, Hajdaš Dončić je tu bio ishitren.

Lalić: Tri su opasnosti. Prvo – politički autizam vodećih stranaka. Druga je opasnost od manjinske vlade, jer ako je vjerovati Mostu oni neće koalirati. Treća je opasnost vezana za neprihvaćenje odgovornosti kod manjinskih lista.

19:09 Prema prvim izlaznim anketama, Živi zid je osvojio tri mandata.

19:08 Prema prvim izlaznim anketama ORaH nije osvojio niti jedno zastupničko mjesto.

19:07 MOST u euforiji: Za sada imaju 18 zastupničkih mjesta.

19:06 Koalicija Hrvatska raste zadovoljna izlaznim anketama.

19:05 Po objavi izlaznih anketa u stožeru HDZ-a zavladala je nevjerica.

19:03 Prema izlaznim anketama koalicija Hrvatska raste 56 mandata, HDZ-ova isto toliko. Most osvaja 18, HDSSB 2, IDS 3, Živi zid 3, Bandić Milan 2 mandata.

18:55 Izbore u studiju N1 komentiraju sociolog Dražen Lalić i politička analitičarka Milica Vučković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Komentar izlaznih anketa.

Lalić: Očito je da se bez Mosta neće moći formirati vlada u Hrvatskoj

Vučković: Ovo će biti veliki politički test za Most.

Koliko je izlaznost važna?

‘Jako je važna, jer je to indikator povjerenja birača. Nadam se još boljim rezultatima do kraja glasanja jer sam očekivala i veću izlasnost’, kaže Vučković.

Lalić: Očito je da velikim strankama odgovara niža izlasnost. Imamo sličnu izlasnost kao i 2011. Izgleda da se apatija u društvu i dalje održava.

Postoji li neko objašnjenje zašto je ujutro bila bolja izlaznost?

Vučković: Teško je reći, no ja bih rekla da su izašli ranije zbog lijepog vremena. To su građani koji uvijek izlaze na izbore.

Lalić: Najveća je snaga ovih 30-ak posto koji nisu izašli i na to mora računati svaka vlast. U situaciji razmjerno male izlaznosti onda veće snage profitiraju jer imaju bolju organizaciju i više rade na terenu.

Specifičnost Hrvatske je da je u urbanijim sredinama veća izlaznost.

Lalić: Veća je koncentracija visokoobrazovnih ljudi, a i lako je uočiti da su u tim gradovima bolji uvjeti za život. Sve je to vezano uz ranije spomenutu apatiju. Kad su ljudi opterećeni siromaštvom – nije ih briga za izbore. Očito je nezadovoljstvo političkim akterima svih boja.
18:48 Stožer HDZ-a u Gastro Globusu na Zagrebačkom velesajmu je poluprazan, a od viđenijih HDZ-ovaca njime je prošetao tek Željko Reiner.

18:30 Sudeći po izlaznosti, ovo će biti doista posebni izbori, motivacija birača i njihov broj samo je jedna od činjenica koje bi mogle odlučiti ove izbore. Veliko je pitanje večeras kako će proći veliki izborni blokovi Hrvatska raste predvođena SDP-om i Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om.

Podsjetimo, do 16:30 glaslao je 46,57 posto birača. Prije četiri godine izlaznost je do 16:30 iznosila 46,06 posto.

Prvi izbori s preferencijalnim glasom

Osmi su  ovo saborski izbori, prvi parlamentarni na kojima su birači imali preferencijski glas, dakle na listi za koju su glasali mogli su zaokružiti i ime kandidata kojemu su davali prednost, odnosno kojeg su preferirali u odnosu na sve druge kandidate s te liste.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak, odnosno mjesto na listi. Za naklonost birača bore se političke stranke i koalicije, nezavisni i kandidati nacionalnih manjina, kandidata je više od 2.300 sa 166 listi, mahom stranačkih.

Featured

Predsjednik IDS-a Boris Miletić u utorak je izrazio nevjericu što je vodstvo HDSSB-a u Saboru predalo izborne liste u pratnji Slavonske sokolske garde u crnim uniformama s HDSSB-ovim zastavama, ocijenivši to sumrakom zdrave pameti.

Miletić je za Hinu izjavio kako je ostao šokiran, kao i cijela Istra.

“Glavaš postrojava crnokošuljaše u središtu Zagreba, a nitko ne reagira. To je sumrak zdrave pameti, demonstracija gluposti i primitivizma”, poručio je Miletić.

Postrojavanje tzv. Glavaševe garde ocijenio je uvredom za sve što je Hrvatska postigla u posljednjih dvadeset godina u smislu razvoja demokracije i civiliziranog društva. “Sretan sam što se tako nešto u Istri ne može dogoditi”, zaključio je Miletić.

Na Hinin upit u PU zagrebačkoj rekli su da u tom slučaju nije bilo elemenata prekršaja ili kaznenog djela.

Featured

Poduzetnik Tomislav Horvatinčić rekao je u obrani iznoseći je u postupku koji se vodi protiv njega na šibenskome sudu zbog sumnje da je u kolovozu 2011. skrivio pomorsku nesreću u kojoj je poginuo talijanski bračni par Salpietro kako ne prođe dan a da ne pomisli na poginule i kako život mjeri u razdobljima prije i poslije nesreće, a da je neposredno prije sudara doživio ‘blackout’.

Kako je rekao, unatoč odbijanju obitelji da prihvati materijalnu kompenzaciju za poginule, i dalje je spreman za takav dogovor.

Horvatinčić je u jednoipolsatnom iznošenju obrane iscrpno opisao kako je iz njegove perspektive izgledao kobni dan te okolnosti prije nesreće.

Sudu je ispričao kako je sa zaručnicom odlučio uzeti “nekoliko dana pauze te su napravili itinerar od Ičića do Hvara”.

Rekao je da je kobnog dana imao glavobolju pa je popio dvije tablete Tomapirina te se sa zaručnicom uputio prema Hvaru.

Najprije je plovio brzinom od tri do pet milja, a kad je izišao na otvoreno more, povećao je brzinu na 20 do 25 milja, te je prebacio na autopilotno upravljanje plovilom, no ostao je sjediti za kormilom, kako je objasnio, u maniri dobrog pomorca.

U jednom trenutku, rekao je Horvatinčić, na udaljenosti oko tri kilometra na desnoj je strani ugledao jedrilicu koja se kretala prema njemu, no nije imala razvijena jedra.

Nakon nekog vremena uočio je jedrilicu udaljenu oko 400 metara, opet njemu s desne strane, no, kako je rekao, iskusni pomorci ne reagiraju prije nego što se nađu na udaljenosti od 250 ili 300 metara od drugog plovila.

Horvatinčić je rekao kako je i on namjeravao na spomenutoj udaljenosti autopilot skrenuti ulijevo, no u tom je trenutku doživio, kako je to nazvao, ‘blackout’.

Osvijestio se kad ga je zaručnica prodrmala i nekoliko puta zazvala imenom, a odmah nakon toga, rekao je sudu, udario je u ‘nekakvu prepreku’.

Kad se okrenuo, vidio je da se dogodila havarija, da je naletio na jedrilicu koju je namjeravao izbjeći.

Na 92 mu se nitko nije javio, a 112 zaboravio pozvati

Tada je pozvao gumenjak koji je prolazio u blizini, a za kormilom mu je bio Nijemac, koji mu je rekao da su ljudi s jedrilice mrtvi te kako nema potrebe ići na taj brod. Dodao je kako je odmah počeo zvati pomoć, no na broj 92 nitko mu se nije javio.

Nije se sjetio, rekao je, nazvati 112, no počeo je zvati prijatelje i poznanike iz Splita te s Hvara, od kojih je tražio da pozovu pomoć. Dodao je kako je bio u potpunom šoku.

Na pitanje suda kako objašnjava svoju prvu izjavu, koju je poslala njegova tvrtka, a u kojoj je naveo kako je nesreću “izazvala greška na autopilotu”, Horvatinčić je odgovorio kako ne isključuje mogućnost da je problem bio u upravljačkom mehanizmu, no ne sjeća se da je izričito spomenuo autopilota.

Horvatinčić je ustvrdio kako članu uprave tvrtke Vajagiću nikada nije diktirao niti sugerirao što da napiše u priopćenju medijima te kako je on to učinio samoinicijativno, pretpostavljajući u čemu je problem s obzirom na dosadašnje intervencije na plovilu.

Na današnjem ročištu odbijen je i zahtjev predstavnika obitelji poginulih Talijana za izuzeće sutkinje Maje Šupe zbog tvrdnji kako je pristrana i naklonjena optuženiku.

Tražio odštetu od obitelji poginulih Talijana

Tvrtka Tomislava Horvatinčića, kako javlja HRT, tražila je 250 tisuća eura odštete od obitelji talijanskih nautičara stradalih u pomorskoj nesreći kod Primoštena. To je na suđenju otkrio opunomoćenik obitelji Salipietro Ognjen Frangeš te je upitao Horvatinčića je li upoznat s tim procesom pokrenutim na Trgovačkom sudu u Splitu.

Riječ je o tvrtki Santa Marina na koju je bila registrirana i jahta kojom je Horvatinčić udario u jedrilicu talijanskog para.

“Ja svaki dan potpisujem jako puno dokumentacije”, rekao je Horvatinčić dodavši kako ne zna je li to potpisao niti da se sjeća odštetnog zahtjeva.

Featured

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” Željko Stipić ponudio je u ponedjeljak članstvu svojeg sindikata ostavku na raspolaganje, držeći da je nedavni štrajk u obrazovanju i znanosti bio neuspješan, pa za takav neuspjeh treba snositi posljedice.

Stipić ističe da je štrajk započet 25. rujna radi povećanja plaća u obrazovanju i znanosti za četiri posto doživio urušavanje i osipanje. Bio je to najduljii štrajk koji nije donio ništa, a zbog osipanja sudionika i neuspjeha sindikati će u svakoj idućoj situaciji biti sve slabiji i štrajkaški nesposobniji izboriti se za svoje ciljeve.

Dalekosežne posljedice neuspjeha štrajka

“Zbog neuspjeha ovog štrajka, čemu smo i mi iz ‘Preporoda’ u nekoj mjeri pridonijeli, ali i zbog dalekosežnih posljedica koje će taj neuspjeh izazvati na sindikalnoj sceni, podnosim ostavku o kojoj će se svi članovi sindikata izjasniti pojedinačnim, tajnim izjašnjavanjem”, izjavio je Stipić na konferenciji za novinare.

Stipićeva ostavka nije neopoziva već će se o njoj moći izjasniti preko 8000 članova sindikata, koji će od 7. do 13. listopada o tomu glasovati, a odluku će donijeti većina glasova onih koji pristupe izjašnjavanju.

Slože li se s njegovom ostavkom, Stipić će odustati od kandidature za idući mandat za koju su ga predložile podružnice sindikata, a dobije li pozitivno mišljenje članstva, njegova će kandidatura za daljnje obnašanje dužnosti biti na skupštini sindikata 8. listopada zajedno s ostalim kandidaturama.

Smatra da je razlog za štrajk bio osnovan i zato su u njemu solidarno sudjelovali s ostala tri sindikata koji su ga organizirali, ali se tijekom štrajka pokazalo da su sindikalci podcijenili solidnu pripremljenost Vlade za taj štrajk, kaže.

“Sindikati su odluke o nastavku štrajka donosili euforično, bez analize, ignoriranjem činjenica i podataka”, tvrdi Stipić.

“Predložili smo da se štrajk okonča treći ili četvrti dan, ali smo odbijeni. Trebalo je imati izlaznu strategiju i ne dovesti se u situaciju da nam Vlada ponudi onakvo ponižavajuće pismo namjere”, kaže Stipić dodajući da štrajk “nije vodio Ribić, nego premijer Milanović, on je iz Vlade vukao konce”.

Na upit očekuje li ponudu ostavki kolega iz drugih sindikata, Stipić je odgovorio kako to od njih ne očekuje jer bi time doveli u pitanje ono što smatraju neospornim, a to je uspjeh štrajka. On uspjehom ne smatra to što se nekoliko dana pričalo o potplaćenosti prosvjetara jer se, kaže, o tome priča već godinama.

“Gore od neuspjeha je neuspjeh proglasiti uspjehom. Onaj tko je uspio, treba dobiti priznanje i pohvalu, a mi koji smatramo da nismo uspjeli dajemo ostavku”, kaže Stipić.

Komentirajući Stipićevu ponudu ostavke, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je Hini kako je podupire, kao i prijedlog da i ostali učine isto.

Najavio je da će i on, kao i predsjednik sindikata Igor Radeka na sjednici Velikog vijeća sindikata, 17. listopada, podnijeti ostavke, a o njima će se izjasniti Veliko vijeće.

“Treba vidjeti gdje je lanac pukao, kod vodstva, povjerenika ili članova, treba se analizirati situacija”, kaže Ribić naglasivši da to nije ništa novo ni spektakularno, ali da Stipić od toga radi spektakl i predstavu za medije.

“Trebao je onda Stipić dati neopozivu ostavku, s obzirom na to koliko se trudio tijekom štrajka raditi analize i ostalo što je potkopavalo samu provedbu štrajka”, smatra Ribić.

Ponovio je svoju ocjenu da su štrajk kao “vrstu pritiska”, kao bitku za svoj cilj sindikati izgubili, i tu nema pobjede, no štrajk je bio i demonstracija sindikalnih zahtjeva.

“Ostavio je traga na društvo, izbornu kampanju, javnost i politku. Jeka ovog štrajka ostat će u glavama svake politike koja pobijedi, svatko će znati što su prosvjetari tražili i svatko će znati da prosvjetari mogu ‘ugristi”, ponovio je Ribić svoje tvrdnje izrečene na dan prekida štrajka.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec naglasio je da nije štrajk proglasio uspješnim jer cilj povećanja plaća od četiri posto nisu postigli i Vlada je ovoga puta bila jača i pobijedila.

“Tvrdim da zbog toga borbu nećemo zaustaviti i sa svojim ćemo zahtjevima dočekati svaku iduću Vladu, koja god to bila. Uostalom, iz poraza se više može naučiti nego iz pobjede i to je prilika da ojačamo svoje slabe karike”, kaže Mihalinec.

U vezi podnošenja ostavke kaže da se nakon svake akcije u tom sindikatu radi temeljita analiza na svim razinama, a po statutu su mandati njega kao predsjednika, kao i svih dužnosnika sindikata, također na raspolaganju.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koja je prva objavila prekid štrajka, nije bila dostupna za komentar ostavke, no ona je odmah po odustajanju od štrajka poručila da je štrajk bio uspješan jer su sindikati pokazali da znaju braniti svoju profesiju, te su upozorili na probleme u sustavu obrazovanja.

Featured

Nakon šest godina recesije Hrvatska je u posljednja dva kvartala zabilježila simboličan rast gospodarstva te ušla u stagnaciju, a snažniji oporavak ne očekuje se niti sljedećih godina.
Prema istraživanju Bloomberga ponovno smo svrstani među deset najslabijih ekonomija svijeta, što se tiče gospodarskog rasta, te smo ove godine na šestom mjestu s prognoziranim rastom od 0,2 posto.
Najveći pad imat će Ukrajina gdje se očekuje pad BDP-a od čak 4 posto, dok se na drugom mjestu nalazi Rusija s padom od 3,5 posto. Ukrajinsko gospodarstvo pogođeno je ratom na istoku zemlje, dok Rusija trpi zbog zapadnih sankcija i niskih cijena nafte.
Slijede Brazil i Argentina čija gospodarstva su pod pristiskom zbog snažne inflacije i visoke nezaposlenosti. Brazilsko gospodarstvo ove će se godine, prema procjenama, smanjiti za 1,6 posto, dok će Argentina imati pad od 1,5 posto.
Među deset najslabijih gospodarstava našla se i Švicarska koja je pogođena snažnim rastom tečaja franka te će njihov BDP porasti za samo 0,1 posto.
Hrvatska je na šestom mjestu s rastom od 0,2 posto, dok se za Srbiju, prema Bloombergovom istraživanju očekuje rast od 0,5 posto.
Grčka, koja je ovog tjedna završila u bankrotu nakon što je propustila uplatu 1,6 milijardi eura dospjelih obveza prema Međunarodnom monetarnom fondu ove godine trebala bi imati rast gospodarstva od 0,9 posto.
Na posljednjem mjestu deset “najsporijih” je Italija, koja se već dulje vrijeme bori kako bi probudila uspavano gospodarstvo, a prema procjenama ove bi godine trebala imati rast od 1,1 posto.
Sa druge strane, od europskih zemalja najveći rast imat će Irska čije gospodarstvo bi trebalo porasti za 4,5 posto, a slijedi Poljska s porastom od 4 posto. Češka i slovačka imat će rast od 3 odnosno 2,9 posto.

Featured

Jedan od najdužih sudskih procesa u povijesti hrvatskog pravosuđa, slučaj Hrastov, koji se po sudnicama vuče već 21 godinu, dobio je (privremeni) epilog na Vrhovnom sudu.

U ovom procesu punom apsurda, Županijski sud u Karlovcu je Mihajla Hrastova, optuženog za ratni zločin iz 1991.-e na Koranskom mostu u kojem je ubijeno 13 srpskih civila već tri puta oslobađao uz obrazloženje da je pucnjavi predhodio napad srpskih vojnika čime su oni izgubili status zarobljenika.

No, Vrhovni sud poništio je sve tri presude i sam proveo drugostupanjski i trećestupanjski postupak te Hrastova proglasio krivim i osudio na sedam godina zatvora. Potom je Ustavni sud poništio tu presudu zbog proceduralnih razloga pa je suđenje pred Vrhovnim sudom počelo iznova. U tom postupku Hrastov je osuđen na četiri godine zatvora

Vrhovni sud danas je odbio žalbe Hrastova i karlovačkog Županijskog državnog odvjetništva te Hrastovu potvrdio četverogodišnju zatvorsku kaznu za protupravno ubijanje i ranjavanje neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991.-e:  “Sud je presudio žalbe optuženika Mihajla Hrastova i državnog odvjetnika koje se odbijaju kao neosnovane te se potvrđuje drugostupanjska presuda”, stoji u presudi.

Hrastov je i u prvom postupku Vrhovnog suda proglašen krivim jer je postupio protivno Haškoj i Ženevskoj konvenciji iako je djelovao kao pripadnik posebne jedinice policije karlovačke policije i to u vrijeme kada su jedinice MUP-a i Zbora narodne garde odbijale napade aktivnog i rezervnog sastava JNA na Karlovac.

Naime, Vrhovni je sud zauzeo stanovište da nije smio, nakon što je primio zadatak da sa svojom grupom čuva i preprati u prostorije Policijske uprave grupu vojnika, pucati na njih na Koranskom mostu, jer nisu bili neposredno ugroženi životi njega i drugih policajaca.

No Županijski sud oslobađao ga je na temelju iskaza svjedoka i samog Hrastova da je njegov suborac, koji je bio pratitelj zarobljenika napadnut, te da su nakon toga pripadnici JNA krenuli prema Hrastovu. U oslobađajućim presudama stajalo je da je time “stao u obranu napadnutog suborca. a od sebe je otklonio izravno predstojeći napad i spriječio zlo većih razmjena, upad neprijatelja u grad“, dakle da je “postupao u nužnoj obrani, zbog čega je i oslobođen“.

Ovaj slučaj pun proturječja, nakon 24 godine dočekao je i drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda, koja još nije dostavljena njegovom odvjetniku, Krešimiru Vilajtoviću, no on je njome vidno nezadovoljan:

“Činjenice i dokazi koji su izvedeni tijekom postupka isključivo su kazneno-pravna odgovornost gospodina Hrastova. Takvog uvjerenja je bio i Županijski sud u Karlovcu kada ga je tri puta oslobodio za to kazneno djelo. Takvog sam uvjerenja i ja. Predmet Koranski most je predmet je predmet koji traje 24.-u godinu. Hrastov je 24 godine pod kaznenim postupkom. To je najduži predmet u Hrvatskoj. Postavljamo si pitanje koja je to presuda i gdje je tu pravda i pravičnost nakon 24 godine. Mislim da tu pravde nema.”

S predmetom idu dalje. Najavili su ustavnu tužbu: “Nisu sve pravne opcije iscrpljene. Obrana i dalje ide u pravnu bitku. To je jedino što nam preostaje. Idemo ustavnom tužbom protiv tih presuda Vrhovnog suda, idemo žestoko napasti i pokušati ukinuti i jednu i drugu presudu i dokazati nevinost gospodina Hrastova. U trenutku kada primimo drugostupanjsku, odnosno trećestupanjsku presudu počinje teći rok od 30 dana u kojem možemo podići ustavnu tužbu. Naravno da ćemo to iskoristiti. U toj ustavnoj tužbi tražit ćemo da se odgodi izvršenje kazne zatvora sve do odluke Ustavnog suda uz jednu napomenu da je gospodin Hrastov već više od dvije godine, što u pritvoru što u kaznionici, po prethodnoj presudi Vrhovnog suda. Već je odslužio više od dvije godine kazne zatvora.”

Kako je Hrastov četverogodišnju kaznu još 2009. počeo služiti u zatvoru u Lepoglavi, ali je odlukom Ustavnog suda zbog proceduralnih razloga tadašnja pravomoćna presuda bila ukinuta, u kaznu će mu se priznati razdoblje od svibnja 2009. do prosinca 2010. kao i vrijeme provedeno u pritvoru od 6. ožujka do 4. rujna 1992.Njegov odvjetnik tvrdi da će se i ovog puta dobrovoljno prijaviti u zatvor.

“To ovisi od kapaciteta i slobodnih mjesta u zatvoru. U pravilu 30-ak ili 40 dana, možda dva mjeseca treba da se uruči poziv za izdržavanje kazne zatvora. Cijela Hrvatska javnost zna da je gospodin Hrastov i prvi put kad je trebao otići na izdržavanje kazne otišao sam i prijavio se u zatvor. To će učiniti i sad”, zaključio je Vilajtović.

Šest suđenja, tri puta oslobođen, tri puta osuđen –  slučaj Mihajla Hrastova pokazuje svu raskoš apsurda hrvatskog pravosuđa koje o njegovoj sudbini ne može odlučiti već 24 godine.

Featured

Glavni gradski trg, Zagreb, 2-og svibnja. Gordo? Dostojanstveno?

Višesatna “okupacija” Trga bana Jelačića, na kojem se okupilo dvadesetak tisuća ljudi, paraliza prometa i veliki dernek šatoraša, završili su netom prije ponoći ukazanjem Božidara Alića koji je svoj recital završio riječima: “Za Hrvatsku i za dom spremni”.  Bit će da ni njega, kao ni onda Šimunića nitko nije educirao da za isticanje te krilatice može dobiti prekršajnu prijavu prema Zakonu o javnom redu i miru ili Zakonu o javnom okupljanju.
I on je također, Božidar Alić, dobio status branitelja preko veze, uz golemu pomoć jednog HOS-ovca, Ž.M.-a, poštenjačine, koji ga je vodao od nemila do nedraga, kako bi ostvario status branitelja. A taj umišljeni glumac pozdravlja s pozornice “Za dom spremni” (naročito on se našao!) sa poklonjenim statusom branitelja. Još uvijek njegove poruke upućene meni, tada novinarki Arene egzistiraju i postoje u svezi njegovog statusa i molbi.
Nikad nisam mislila da ću ovo objaviti, ali eto ti Aliću – Ti si branitelj? Objasni “svojim” braniteljima kako si dobio status kojim se ponosiš! Ti pozdravljaš sa ” Za dom spremni”? Objasni braniteljima koji nemaju riješen svoj zasluženi, kako si ga ti stekao! Fotografije su nastale 31. svibnja 2008. godine, kada Alić još nije imao status branitelja, u Korenici u restoranu “Macola” na skupu Udruge Krmaka. Tada sam mu obećala pomoći da ga dobije. I dobio ga je – no ne redovitim putem. Na majici mu piše “Ponosni smo što smo krmci”, što se ne može reći za ostatak “ekipe” tada u Korenici, ali Alić se zaista može ponositi svojim statusom Krmka! Fotografije je snimio ratni izvjestitelj Tony Hnojčik, poznatiji po “izbačaju” iz  šatora u Savskoj 66, kada je snimavši u predbožićno vrijeme, zasmetao šatorašima. I to je bilo tada kada je Glogoški pozvao u šator “sve građane dobre volje”, a snimatelj izveden iz šatora, i uhićen od strane policije zaradivši prekršajnu prijavu, za remećenje javnog reda i mira – kao građanin.
A u subotu, i nebo se otvorilo – od srama! Dobili su što su htjeli – ide Hrvat na Hrvata. Za to su se borili? Hvala im, ali neka odstupe. Ova Vlada legitimno je izabrana, kao i predsjednica koja žmiri, i sami su si krivi, što im je uopće dozvolila dernek u Savskoj 66(6).
svinja

“Skup zajedništva 100 posto za Hrvatsku – Zajedno do pobjede”, ili nazvan “Veterinarski Institut za stoku sitnog zuba” prema svim zacrtanim kriterijima organizatora bio je uspjeh. Doveli su koga su mogli: Mate Mišo Kovač udijelio im je “šup-kartu, a klapi HRM-a “Sveti Juraj” zabranjen je nastup, (jer se vojska ne smije miješati u politiku), zaustavili normalno funkcioniranje grada, priredili masovni “plesnjak” okupljenima i dali im da uživaju u hrapavom glasu “slavuja iz Čavoglava” te izrecitirali poruke (čitaj: prijetnje) Zoranu Milanoviću, nazivajući ga kukavicom. Možda i je kukavica – ali tko to kaže?

Od Milanovića traže da do četvrtka, kada će biti 200 dana prosvjeda ispred Ministarstva branitelja, započne javni dijalog pred medijima, “da se izbjegnu manipulacije, laži i obmane kojima se njegova Vlada služi”.

“Podsjećam na riječi koje smo zadnji put izrekli na ovome mjestu da je mali korak od Trga bana Jelačića do Trga svetog Marka. Ako ne možete osigurati budućnost hrvatskom narodu, odstupite, ako ne prije, onda na Dan državnosti 30. svibnja,” poručio je Đuro Glogoški. U čije ime? Kome on to prijeti i s kojim pravom?

A prije četvrtka, bilo bi dobro da Đuro Glogoški objasni naciji kako je on, od običnog vojnika, “preskočio” činove i preko noći postao pukovnik u mirovini, po kojoj osnovi prima na račun svojeg statusa pukovnika iznos mirovine 24. 800 tisuće kuna plus svake sedme godine automobil u vrijednosti 170 tisuća kuna, što bi bila mjesečna otplata od dvije tisuće kuna u sedam godina. Glogoški prima kao umirovljeni pukovnik 12.452,44 kune na ime čina. Nesporno je da je stradao od granate, ali u vrijeme stradavanja nije bio na dužnosti, već je stradao kao i stotine drugih običnih građana i branitelja koji nisu dobili nikakav čin, a kamoli kao on i naknadu poput njega? Ne smeta ga što drugi branitelji ne mogu svake sedme godine priuštiti svojoj obitelji novi auto? To nije bitno? O tome ne govori, jel? Ne kaže se uzalud da ne laje pas zbog sela, već zbog sebe. Niti drugi nisu išli u rat da bi izgubili dijelove tijela. A on je na “štosdemferu” domovine za koju se borio? Kome on to prodaje demagogiju, i to naučenu, jer sumnjam da može sam složiti par rečenica. Aplauzi su bili između njegovog zastajkivanja pragmatičnog govora. Iskoristiti će krizu u Hrvatskoj – za što? Gdje je bio proteklih svih godina, kada se također nepravda događala, već sad, 200 dana u prosvjedu? Sad su se prosvjednici našli “boriti” i prijetiti! Za ovu zemlju ne bi se nitko više normalan borio, osim ako mu ne bi bile zagarantirane beneficije.

Optužio je Glogoški vlast da 195 dana nema razumijevanja za branitelje, ali ni za blokirane, Udruge Franak, radnike i seljake kao i za radnike uništenih i opljačkanih poduzeća, a njegov govor često je bio prekidan pljeskom i povicima “Đuro Đuro”, te “u boj za narod svoj”. Tko će to bojevat i na kojoj, tj. čijoj strani?

Glogoški je iznio niz kritika prema vlasti, optužio je da izbjegava dijalog, obmanjuje građane te da izjednačava agresora i veterane u pravima. Agresora i veterane. Poručio je i onima, kako je rekao, koji imaju obavezu prema hrvatskom narodu da ako nisu spremni na zajedništvo i tako krenuti u hrvatsku budućnost neka odstupe, što su nazočni pozdravili burnim odobravanjem. Vrijede li iste riječi i za lažne branitelje u njihovim (pravim) redovima i zašto ih pravi branitelji ne prokažu? Evo, ja sam Alića, i baš me briga, no što je s vama koji sami sebi držite “štangu”? Jel’ da nabrojim sve koji su nogom provalili u stanove a poslije ih legalno dobili uz pomoć HDZ-a dok je bio na vlasti? No bilo bi dobro da sami branitelji, napose Glogoški krene sa spiskom i počisti ispred svojih vrata. Dobro se zna koliko je Rubala koji se nagodio s državom izdao i “podebljao” zajedno s ostalima optuženima dijagnoze. No iako je osuđen, nikada nije izvršena niti jedna revizija tih podebljanih dijagnoza. Za to se Glogoški treba boriti.

“Nemamo vremena čekati kraj vašeg mandata. Do četvrtka se odlučite jeste li spremni sudjelovati u zajedništvu ili niste. Ako niste spremni na zajedništvo tada to javno recite.”, rekao je Glogoški i ponovio da će 30. svibnja krenuti na Trg svetog Marka i da će tada netko morati otići.

Dernek šatordžija, “veter(in)a(r)nski Institut za stoku sitnog zuba” počeo je okupljanjem na Trgu i odlaskom u Katedralu na misu za domovinu u povodu 20.-e obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak za sve poginule i stradale u Domovinskom ratu. Pri povratku na Trg, slikaju ih iznenađeni turisti  koji će svojim kućama udaljenima tisuće kilometara ponijeti još jedan suvenir: letke i naljepnice na kojima piše “100% za Hrvatsku”, a da nikome neće moći, niti znati objasniti kakvom su to masovnom “eventu” svjedočili.

Za to vrijeme, Trgom su defilirali mnogo “zanimljiviji” gosti. Čim se ukazao Branimir Glavaš postao je atrakcija – svi su htjeli okinuti “selfie” s njim.

Podršku ovom derneku dao je i Dario Kordić, bivši predsjednik tzv. Herceg Bosne. Kako ikome objasniti dakle, a da nije odavde, što se u subotu uopće događalo?

Nakon što ih je Mišo Kovač, čiji su nastup organizatori skupa olako najavili, javno oprao, stigla im je još jedna packa i to iz MORH-a koji je u posljednji tren zabranio ranije odobreni nastup klapi HRM-a “Sveti Juraj”. “Ne znamo što to znači, morat ćemo porazgovarati s ministrom obrane i vidjeti što je u pitanju. Znači li to da se Hrvatska vojska i Ministarstvo obrane odriču hrvatskih branitelja i hrvatskog naroda”, odluka je zaprepastila Đuru Glogoškog, ali i iživcirala predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josipa Klemma. Obrušio se na Zorana Milanovića s kojim se sreo u petak u Okučanima: “Ne želimo premijera koji nema vremena za hrvatske branitelje, kojemu je trebalo 200 dana da s hrvatskim braniteljima razgovara. I danas ponovno nož u leđa hrvatskim braniteljima, zabranom nastupa klapi HRM-a “Sveti Juraj.” Klemma ne dira što je aktivna vojska gladna, već je bijesan što je i tako suspektan ministar obrane zabranio nastup. Za koga se branitelji bore? Koga su oni podržali?

Poludevni dernek kulminirao je nastupom Marka Perkovića Thompsona, ruku na srce, on je i bio glavni razlog zašto se na Trgu uopće i okupilo toliko ljudi.

skup-branitelja-na-trgu-bana-jelacica

Sve je utihnulo pola sata prije ponoći i srećom, nije zabilježen niti jedan incident, no prijetnje s govornice još odjekuju.

Što to točno Glogoški očekuje da Milanović napravi do četvrtka i na koji način da se izjasni do dana kad mu je postavio ultimatum, jer eto, ne može čekati do kraja njegovog mandata? I što se misli pod time da se 30.og svibnja ide na Markov trg? Očekuje li uistinu da će premijer izići iz zgrade i predati mu u ruke svoju i Matićevu ostavku?

Možda da mu netko uglavi, jer glava mu radi da se vlast mijenja – samo na izborima, voljom građana. Ajmo Glogoški, ja sam prokazala jednog lažnjaka ovim tekstom, no hoćete li Vi nastaviti i imati hrabrosti prokazati kukolj među sobom, tj. braniteljima?Tada će “pravi” imati mjesta da dobiju ono što im pripada.

Danska je šokirana nakon što je američki predsjednik Donald Trump otkazao posjet zemlji, koja je odbila njegovu ideju o kupnji Grenlanda, dok premijerka Mette Frederiksen vjeruje da to neće utjecati na njihove odnose. Američki predsjednik je, naime, objavio kako je odgodio posjet Danskoj jer ona nije zainteresirana za njegovu ponudu kupnje Grenlanda.

Njegov prijedlog je najprije izazvao nevjericu i duhovite reakcije danskih političara, američkih saveznika u NATO-u i u samom SAD-u, a bivši premijer Lars Lokke Rasmussen je rekao da “mora da se radi o prvoaprilskoj šali”. Međutim, raspoloženje se pretvorilo u zbunjenost kada je Trump na twitter profilu napisao da je “Danska veoma posebna država s nevjerojatnim ljudima, no, zbog izjava premijerke Mette Frederiksen, da nije zainteresirana raspravljati o prodaji Grenlanda, odgađam za neko drugo vrijeme naš susret planiran za dva tjedna”.

Mette Frederiksen, socijaldemokratkinja lijevog centra, istaknula je da je sa žaljenjem i iznenađenjem primila vijest o Trumpovoj odluci, posebice zbog bliskih odnosa Danske i Sjedinjenih Država. Njegovu ideju o kupovini Grenlanda nazvala je apsurdnom i da ‘’Grenland nije na prodaju’’..

Naglasila je i to, da je premijer Grenlanda Kim Kielsen isključio prodaju teritorija te da se ona slaže s njim. “Mislim da otkazivanje državnog posjeta ne bi trebalo utjecati na odluke u trgovinskoj suradnji ili vanjskoj i sigurnosnoj politici,’’ dodala je.

Trumpova odluka izazvala je osudu, ogorčenje i podsmjeh među danskim oporbenim čelnicima i u javnosti. “Dakle, Trump je otkazao posjet jer nije bilo odaziva za raspravu o prodaji Grenlanda. To mora da je šala. I duboko vrijeđa ljude na Grenlandu i u Danskoj”, napisala je bivša premijerka Helle Thorning Schmidt.

Inače Trumpovo posezanje za tuđim teritorijem, željenom kupnjom Grenlanda, nije besmisleno nimalo. Iako je najveći otok na svijetu zaleđen, krije mnogo prirodnih bogatstava, koji su jako primamljivi. To nije prvi američki pokušaj da SAD kupi Grenland.

Dinamo je sjajno odradio prvu utakmicu play-offa Lige prvaka i na Maksimiru pred gotovo 24 tisuće navijača slavili 2:0 protiv Rosenborga, a strijelci u važnoj pobjedi bili su Bruno Petković i Mislav Oršić.

Dinamo je najavio, očekivano, da u play-offu ide na pobjedu i prolaz do Lige prvaka. Tu je namjeru hrvatski prvak odličnom igrom na travnjaku i pokazao i na kraju ostvario.

Već u drugoj minuti susreta izgledna situacija za Plave. Izet Hajrović je ubacio, ali Bruno Petković, ipak, nije stigao do lopte. U osmoj minuti, nakon sjajne akcije Danija Olma, gosti rade prekršaj na Petkoviću u kaznenom prostoru, a sudac opravdano pokazuje na bijelu točku s koje Petković sigurno pogađa za rano vodstvo od 1-0 i veliko slavlje na tribinama.

U 17. minuti Olmo je uputio odličan udarac na gol, ali njegov pokušaj odlazi malo pokraj stative. Nešto kasnije Nikola Moro je ubacio s 30 metara s lijeve strane, a na drugoj vratnici iz blizine kapetan Arijan Ademi puca pokraj gola. U 28. minuti utakmice fantastična akcija Dinama za još jedno slavlje, vratar Dominik Livaković je ispucao loptu daleko u protivničku polovicu gdje je Petković prosljeđuje u prazan prostor, novopečeni reprezentativac Mislav Oršić u punom sprintu uzima loptu i savršeno je šalje golmanu kroz noge za 2-0.

Sve prijetnje Rosenborga u prvom poluvremenu stizale su iz prekida. U 19. minuti Hedenstad je s 20 metara iskosa pucao izravno prema golu, a Livaković je izbacuje u korner. Nakon ubačaja iz kuta Soderlund puca glavom, ali kraj gola.

U drugom poluvremenu nastavili su dinamovi igrači s prilikama. Moro je ponovno prijetio udarcem s 25 metara, ali njegov pokušaj završava iznad grede. U 57. minuti imali su i gosti izglednu priliku smanjiti prednost Plavih, ali Adegbenro pogađa prečku. Nekoliko minuta kasnije dobra akcija Dinama preko Marina Leovca, koji nisko ubacuje u kazneni prostor u kojem stoper Rosenborga uklizava i izbija loptu na gredu svog gola. Desetak minuta kasnije Petković ubacuje loptu u peterac, a kapetan Ademi desnom nogom loptu šalje ipak pokraj stative. Do kraja zanimljivog susreta u kojem je Dinamo pokazao nadmoć i odličnu igru, nije bilo promjene rezultata.

‘’Rekao sam da želim aktivan rezultat. Znamo svi da nas očekuje još 90 teških minuta u Trondheimu. Imamo još jednu utakmicu, čeka nas još puno znoja i trke u uzvratu. Rano smo zabili, dobro smo ih prije toga skautirali. Znali smo da su njihovi ofanzivci jako opasni. Igrali smo našu igru u napadu u kojem su Ademi i Olmo bili više naprijed. Dvije prigode smo zabili, mogli smo i više… Ali, kad dobiješ ekipu koja u zadnjih 10 utakmica zabija golove, moraš biti zadovoljan,” rekao je trener Nenad Bjelica.

Plavi su na kraju pred punim tribinama na svom terenu zasluženo proslavili važnu i vrijednu 2-0 pobjedu te ih od Lige prvaka dijeli još 90 minuta uzvratnog susreta na gostujućem travnjaku. Uzvrat se igra 27. kolovoza u Trondheimu (21 sat).

Ne izgubi li s tri pogotka razlike, Dinamo će se 29. kolovoza (18 sati) u Monte Carlu naći u trećoj jakosnoj skupini ždrijeba skupina Lige prvaka.

U slučaju uvjerljivog poraza, hrvatski prvak će 30. kolovoza (13 sati) biti u ždrijebu skupina Europske lige, natjecanja u kojem je prošle sezone dočekao proljeće i tijesno ispao u osmini finala od lisabonske Benfice.

Plasiranjem vijesti iz ‘’izvora bliskih Vladi’’ kako je premijer Andrej Plenković dogovorio da će Lovro Kuščević, ministar uprave uhvaćen i teško osramoćen u višekratnom muljanju nekretninama u vlastitu korist podnijeti ostavku na temelju ‘’zajedničke odluke’’, stidljivo najavljena rekonstrukcija Vlade s do sada najkompromitiranijim ministrima počela je napokon dobivati konkretnije obrise.

No, hoće li se Plenkovićeva čistka, kako je sam premijer kazao, medijski i politički ‘’bombardiranih ministara’’ zaustaviti samo na Kuščeviću, ovisi o pritiscima HDZ-ovih političkih partnera, ali i zadržavanju odnosa moći unutar definitivno zaraćenih frakcija u samom HDZ-u.

Silne se afere više ne mogu pratiti

Do sada rekordni broj ministara jedne većinski HDZ-ove Vlade uhvaćenih s ‘’prstima u pekmezu’’, ili u sramotnoj nesposobnosti trebao bi očekivati smjenu ili bi sami ‘’dogovorno’’ trebali podnijeti ostavku, a kao najnoviji kandidat istaknuo se ministar državne imovine Goran Marić uhvaćen u aferi ‘’Marićevi stanovi’’ ili, najblaže rečeno, u dubioznoj preprodaji stanova i netransparentnom poslovanju obiteljske tvrtke.

U sjeni Kušćevićeve smjene, otišla je iz ministarske fotelje i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i to zbog već pomalo zaboravljene prometne nesreće koju je skrivila vozeći bez prometne dozvole i kasnije otkrivenog ‘’ukazanja’’ skupocjenog Mercedesa u njezinu dvorištu.

S druge strane, u dosadašnjoj gorljivoj obrani svojih ministara Plenković kao da je, kako su primjetili neki kritičari, prema javnosti stvarao stvorio sliku svijeta koji se dijeli na harmoničnu i bezgrešnu hrvatsku Vladu te pokvareni vanjski svijet, pun zlobe prema njegovim ministrima.

Pritom se Plenković dosad nije odlučivao na zdravorazumsko jednostavno propitivanje postupaka svojih kompromitiranih ministara, ali sada se njegova pozicija bitno promijenila. Naime, nakon neuspjeha na europskim izborima, Plenković očajnički pokušava zadržati kontrolu u HDZ-u te su prestali čak i pokušaji odstranjivanja Milijana Brkića pa je jasno da mu ne odgovaraju novi sukobi. Ni s kime, a naročito ne s cijelom kompromitiranom ministarskom družinom. Ali, ako već kao premijer i stranački šef ne zna što im reći, možda mu je ipak pametnije šutjeti i pritom ih smijeniti nekoliko.

Nikada lošija ekipa u Banskim dvorima

Ako ništa drugo, onda barem zbog imidža u hrvatskoj javnosti jer, kako su zlobni jezici primijetili, kompromitirani HDZ-ovi ministri ipak nešto rade, makar i skandale. S druge strane, postoje oni ministri koji ne rade ništa, a petljaju se u sve, proizvode buku u medijima i odgovaraju na novinarska pitanja praveći se stručnim, ali i nadležnim u svim resorima pritom izvaljujući poprilične gluposti.

Kako tvrde u vladajućoj stranci, u tome je apsolutni prvak ‘’HDZ-ov ministar za sve i ništa’’ Tomislav Ćorić, formalno ministar energetike i zaštite okoliša, a u komunikaciji prema javnosti – stručnjak za sve i svašta, od hrvatskog kreditnog rejtinga, razvoja gospodarstva, zaduživanja i kamatnih stopa, rasterećenja gospodarstva, fiskalnu politiku, izborne rezultate HDZ-a, predviđanje vodostaja rijeka, ali i za brojeve članskih iskaznica ne samo unutar HDZ-a, već i stranačkog partnera HNS-a.

Naime, sve je to on uspio prokomentirati u samo četiri svoja posljednja istupa u javnosti u posljednih nekoliko mjeseci.

No, krenimo redom. U lipnju je Ćorić osjetio potrebu komentirati odluku agencije Fitch o podizanju kreditnog rejtinga Hrvatske pritom ističući kako su naša zemlja i gospodarstvo dobili priznanje da smo pouzdan partner na međunarodnom financijskom tržištu.

“Prema Fitchu, Republika Hrvatska ušla je u investicijski kreditni rejting, što zapravo znači da se naša zemlja, ali i sve pravne osobe iz RH iz perspektive međunarodnih ulagača sagledavaju na jedan bolji način. RH, ali isto tako i naše gospodarstvo, povećanjem kreditnog rejtinga jasno su dobili priznanje da su pouzdan partner na međunarodnom financijskom tržištu i to je nešto što nam apsolutno daje svima za pravo radovati se”, ‘radovao’ se Ćorić u intervjuu za Dnevnik Nove TV.

Ćorić je shodnim našao i smatrati kako naše gospodarstvo na taj način pokazuje zdraviju sliku, što se u konačnici, pojasnio je, ‘’prelijeva i do najnižih razina’’. Kazao je i kako će buduće zaduženje biti po nižim kamatnim stopama, što pretpostavlja niže kamate na dug, a što pretpostavlja onda i veća sredstva u proračunu za bilo koju vrstu izdataka te za daljnje porezno rasterećenje.

Ministar Ćorić potvrdio je, na pitanje novinara, i kako ima još mjesta za rasterećenje plaća. “Vjerujem da ima mjesta. U konačnici, Ministarstvo financija i ministar Zdravko Marić u posljednjih su nekoliko godina pokazali da jednom razumnom fiskalnom politikom i poreznom politikom i rasterećenjem koje je prešlo sedam milijardi kuna posljednjih nekoliko godina, potaknuta je potrošnja s jedne strane i s druge otvorili smo put investicijama te je u konačnici jedan lijep rezultat na bruto domaćem proizvodu”, rekao je da bi odmah tada okušao i kao politički analitičar upitan tko je kriv za to što je HDZ umjesto očekivanih pet osvojio tek četiri mandata na izborima za Europski parlament odgovorivši kako se analize još rade.

“Te analize će pokazati je li došlo do propusta”, kazao je. Naveo je i da će, kada one budu gotove, biti raspravljene u stranci.

Tolušić kao ‘’Katica za sve’’

Prije značajnog doprinosa u političkoj analizi HDZ-ovog izbornog (ne) uspjeha, pak, u svibnju se okušao u prognozi vodostaja na ugroženim područjima. Ćorić je ustvrdio da je područje kojem se približava vodni val spremno za obranu od poplava, a u Hrvatskoj Dubici i Jasenovcu ne očekuju se prošlogodišnji rekordni vodostaji.

“Ne očekuju se krajnje visoki vodostaji koji su bili prošle godine, preko 900 centimetara, i vjerujemo da će to proći bez većih problema”, kazao je Ćorić dodavši i kako je osobno ‘’zadovoljan postignutim u Hrvatskoj Kostajnici i Karlovcu’’.

Osim vodostaja, vrijedno je istaknuti i njegove promišljaje o sudbini Ine u izjavama koje je dao u travnju u kojima Ćorić ‘’evaluira, komunicira’’ i podsjeća da je za ‘’tango potrebno dvoje’’.

“U konačnici, kada evaluacija vrijednosti biznisa 49,1 posto Ine koji je u ovom trenutku u mađarskim rukama bude gotova, Republika Hrvatska će prema drugoj strani komunicirati iznos koji smo spremni izdvojiti. Naravno da u tom trenutku druga strana na takvu ponudu treba odgovoriti. Za taj tango je potrebno dvoje i držimo da ćemo s naše strane proces dovesti do kraja, a što i kako će se tada dogoditi, u ovom trenutku ne mogu ustvrditi”, izjavio je Ćorić.

No, osim Ine, Ćorić se u ožujku pokazao kompetentnim u određivanju ‘’težina’’ članskih iskaznica HDZ-a i HNS izjavivši kako da ‘’Nella Slavica neupitno ostaje ravnateljicom NP Krka jer na tu poziciju nije došla zbog broja iskaznica koje posjeduje, već zbog svojih referenci i programa te konačnog dojma koji je ostavila na razgovoru za tu poziciju, a imat će njegovo povjerenje dokle god bude dobro radila svoj posao. Naime, Nella Slavica, nova ravnateljica Nacionalnog parka Krka, koja je prije tog posla bila na funkciji ravnateljice Studentskog centra u Šibeniku, istodobno je bila članica HNS-a i HDZ-a, objavio je prije toga Večernji list.

Prema informacijama Večernjeg lista, Nella Slavica se u HNS učlanila 2003. godine, a u HDZ 13. travnja 2007. Iz HNS-a se Slavica iščlanila 15. veljače 2019., odnosno sedam dana nakon što ju je Ćorić imenovao za novu ravnateljicu NP Krka.

“Gospođa Slavica nije na čelo NP Krka došla zbog jedne ili dvije iskaznice, koliko god, već zbog svojih referenci i programa te konačnog dojma koji je ostavila na razgovoru za tu poziciju”, kazao je Ćorić novinarima pred Banskim dvorima.

Pametnome dosta, ostaje samo donijeti, parafrazirajući Ćorića, ‘’konačne dojmove koje je ostavio u izjavama na svojoj poziciji’’.

Pritom treba istaknuti da Tomislav Ćorić već dulje vrijeme sjedi na drugoj ministarskoj fotelji. Ministarstvo zaštite okoliša mu je “utješna nagrada” nakon što je dužnost ministra rada, Ćorićevu bivšu dužnost, preuzeo Marko Pavić.

Kako neki kritičaru ističu, iako mu se predviđala blistava politička karijera, a govorkalo se da je svoje usluge nudio čak i SDP-u, ne može se reći da je Ćorić ostavio dubljeg traga na ministarstvo rada ili ministarstvo okoliša. Ćorićev mandat mogao bi ostati upamćen po nekim drugim stvarima, prije svega bizarnim izjavama i upletanjem u cijeli niz sektorskih poslova drugih ministara i davanju ocjena koje bi, prema stranačkoj hijerarhiji i odgovornosti, mogao davati samo premijer Plenković.

Niz bizarnih izjava

No, nije naodmet prenijeti i stranačke ocjene da je u HDZ-u poznat kao vjerni kadar Tomislava Karamarka, što je trebalo biti nagrađeno ministarskom pozicijom i to navodno – Ministarstvom financija. Tu se u priču svojevremeno upleo Most i uspio dogovoriti poveći broj ministarskih pozicija za relativno mali broj saborskih ruku kojima su podržavali nesretnog Tima Oreškovića. Ćorić je ‘’izvisio’’ i morao se zadovoljiti Ministarstvom rada, da bi u vladi Andreja Plenkovića dobio Ministarstvo zaštite okoliša.

Plenković je tim potezom možda i najbolje pokazao koliko mu je važan Ćorić, koji je trebao biti zvijezda u usponu i kome je samo nebo trebalo biti granica, ističu kritičari, a njihovoj se ocjeni može dodati samo da je kao neostvarena zvijezda u usponu Ćorić jedan- multipraktik ministar, za sve i ništa. A svojoj se bahatosti ne javlja nikome iz baze na telefon i zato Plenković zbog takvih ministara gubi podršku…

Dani piva, manifestacija s 33-godišnjom tradicijom, počinju u petak, 30. kolovoza, a ove će se godine održati na novim lokacijama i s bitno drugačijim sadržajima.

Petodnevna se manifestacija sa desne obale Korane, gdje se sve odvijalo pod šatorima, širi na središnji dio grada koji, uz druge sadržaje, postaje festivalska zona sa pet pozornica, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Dani piva, koji su se prvih godina održavali u staroj gradskoj jezgri, vraćaju se u srce grada, na obali Korane bit će obrtnički i poljoprivredni sajam te etno glazba, a glavnina sadržaja u središtu grada imat će rock i urbanu glazbu, najavio je karlovački gradonačelnik Damir Mandić.

Predsjednik Uprave Heineken Hrvatska Odin Franciscus Goedhart podsjetio je kako je njihova pivovara u Karlovcu dugogodišnji sponzor Dana piva, a ove će godine, uz uobičajene proizvode, ponuditi i  Festivalsko točeno pivo. Zbog zaštite prirode, ove će se godine pivo točiti u čašama od reciklirajuće plastike, a skupljat će se u posebnim žutim kontejnerima.

Iako je Heineken Hrvatska glavni sponzor, točit će i piva drugih pivovara.

Karlovačka će pivovara 3. rujna od 11 do 18 sati biti otvorena za posjetitelje koji žele vidjeti kako se proizvodi Karlovačko pivo.

Direktorica karlovačke Turističke zajednice Marina Burić najavila je da će posjetitelji, osim u glazbi i ugostiteljskoj ponudi, moći uživati i u kreativnim radionicama,  uključiti se u kvizove na otvorenom i u kulinarski show.

Otvorenje Dana piva, 30. kolovoza započet će programom na glavnoj pozornici na Šetalištu dr. Franje Tuđmana koncertom Prljavog kazališta.

Izvor: Hina

U Zagorskim Selima u nedjelju će se održati 5. Bučnica fest, a dan prije dvor Veliki Tabor ugostit će 2. LegendFest, kulturno-turističku manifestaciju kojom se želi predstaviti i promovirati nematerijalna kulturna baština.

Bučnica fest, natjecanje u pripremanju istoimenog specijaliteta te promotivna i prodajna izložba proizvoda i jela od buča, ove će godine okupiti rekordnih 13 natjecatelja, ugostitelja i obrta.

Najbolju bučnicu izabrat će stručni žiri u sastavu Branko Čukelj, Martina Geršak i Ankica Vinković, a demonstraciju izrade tog specijaliteta vodit će Ana Žnidarec, najavio je direktor TZP Milan Kladnički.

Ta gospodarska i turistička manifestacija počinje u 11 sati, a pokrovitelji su joj Ministarstvo poljoprivrede i Krapinsko–zagorska županija.

Zmajevi u središtu pozornosti 

“Ovogodišnji LegendFest bit će posvećen zmajevima, pratit će ga bogat program i zanimljive radionice, predstave i koncerti, to je obiteljski festival i pozivamo obitelji na lijepo subotnje druženje”, poručio je Ivo Zidarić, predsjednik Udruge Val kulture koja u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja organizira taj Festival.

LegendFest počinje u 17,30 sati, a završava u 23 sata spaljivanjem velikog zmaja, umjetničke kreacije slamaland artista Nikole Fallera.

Zašto je za temu izabran upravo zmaj, objasnila je  etnologinja i kulturna antropologinja Kristina Pavlović. „Zmaj je mitsko biće koje je duboko ukorijenjeno i u Zagorju, osobito u desinićkom kraju. Središnja crkva u Desiniću je crkva sv. Jurja koji je ubio zmaja, a s druge strane nam je i Jezero Klanječko za koje se također vezuje legenda o zmaju koji je prebivao u tom jezeru i kojemu su morali dovoditi mlade djevojke kako bi umirivao svoju ćud i prirodu. Kada mu jednom nisu doveli djevojku on se probudio, tresnuo repom i tako je nastalo Jezero Klanječko“, rekla je Pavlović.

Podršku projektima Bučnica fest i LegendFestu dao je krapinsko-zagorski župan Željko Kolar. Pozvao je obitelji da dođu i upoznaju dio povijesti, te da se dobro zabave, objavila je Krapinsko-zagorska županija.

Izvor: Hina

Gibraltar je odbio zahtjev Sjedinjenih Država da preuzmu iranski tanker, koji bi uskoro trebao isploviti iz tog britanskog teritorija koji ga je u srpnju zaplijenio pod sumnjom da prevozi naftu u Siriju protivno europskim sankcijama.

Gibraltarski Vrhovni sud prošli je tjedan tanker službeno oslobodio, no savezni sud u Washingtonu u petak je izdao nalog za zapljenom tankera, nafte koju prevozi i gotovo milijun dolara.

Gibraltar je, međutim, u nedjelju objavio da neće ispuniti taj zahtjev jer ga obvezuje pravo EU-a.

“Europski režim sankcija protiv Irana, koji vrijedi na Gibraltaru, mnogo je uži od onog koji vrijedi u SAD-u”, objavila je gibraltarska vlada, dodajući da ne može od Vrhovnog suda tražiti da postupi prema američkom zahtjevu.

Washington je pokušao zaplijeniti brod tvrdeći da je povezan s Iranskom revolucionarnom gardom koju je proglasio terorističkom organizacijom.

Iran, pak, niječe da je tanker prevozio naftu u Siriju. Teheran je kazao da je spreman poslati svoju mornaricu da isprati tanker bude li potrebno.

Brod je preimenovan iz Grace 1 u Adrian Darya-1 i sada umjesto panamske nosi iransku zastavu.

Dva tjedna nakon zapljene tankera Iran je zaplijenio britanski tanker Stena Impero, koji je plovio u Hormuškom tjesnacu, a još ga drži.

Taman pomislismo da je napokon pred nama miran tjedan produženih i oduženih vikenda, uz lijepo vrijeme, mandoline i gitare, masline i stine, izdašnu trpezu i duhovnu obnovu.
A kad tamo – ne lezi vraže – opet nas napadoše hakeri.

Ovoga puta su bili još opasniji; napali su po vertikali i horizontali, nisu se zadovoljili – kao prije nekoliko tjedana – samo hakiranjem naših perspektivnih mirovinskih fondova, već su nasrnuli na najvrijedniji dio naše mlade demokracije. Na diplomaciju.
Koja je za Hrvatsku i napaćen hrvatski narod učinila više čak i od nogometaša – najboljih promotora. Mučki su, dok nitko nije obraćao pažnju, našoj revnoj i savjesnoj diplomatkinji u veleposlanstvu podmetnuli izjavu o čistoj i autentičnoj Europi i bijelim Europljanima. Da stvar bude gora, sve se zbivalo u Berlinu, europskoj prijestolnici ideje o čistom i bijelom.

Nasreću, naša mudra diplomatkinja 007 je – izvježbana i obučena za sve nepredviđene situacije i izazove, kanda ju je osobno uvježbava’ ministar Krstičević – munjevitom reakcijom demantirala sporno obraćanje i za sve pokrivila hakere.
Objašnjenje je otprilike zvučalo ovako: Oprostite, hakiran mi je mozak. U mojoj sivoj tvari pluta trojansko-hadezeovski konj.
No, ne uzrujavajte se zbog diplomatskog skandala. Ako vas je sram i ozlojeđeni ste, sjetite se da je, recimo, ministar vanjskih poslova bio i Miro Kovač.
Nakon njegovih antologijskih ispada u svojstvu ministra vanjskih poslova – dakle, čovjeka koji u svim državama svijeta predstavlja sve nas – ništa više nije isto i ništa nas više ne može osramotiti.

Što je, primjerice, izjava bivšeg ministra Crnoje da je za namjenski stambeni kredit mogao otići na put oko svijeta, ali nije jer je domoljub, jer voli i cijeni ovu rodnu grudu i narod, ili briljantan aksiom bivšeg ministra Grčića kojim je znanstveno dokazao da je manje zapravo više ( što imamo veći pad, jednog ćemo dana zato imati veći rast ) i da Alan Ford nije samo strip i lakrdijska fikcija, već da ga živimo punim plućima i bubrezima, a u glavnim ulogama su profesori s ekonomskih fakulteta koji obaraju i Newtonove i Einsteinove precijenjene teorije?

Sve to je u usporedbi s Kovačevim performansom u Izraelu – luk i voda, kamilica, soft porn. Miro je hardcore.
Zamislite, čovjek kao povjesničar i ministar vanjskih poslova ode u službenu posjetu Izraelu i tamo izjavi da su, nažalost, Izrael ( koji postoji od 1947. ) i NDH ( a on s trojansko-hadezovskim konjem u mozgu valjda predstavlja nastavak iste ) u povijesti imali određenih nesuglasica ( naime, sve smo vas pobili )
Ovakvu sramotu više nitko ne može nadmašiti.
I zato ne krivite više nesmotrene diplomatkinje. I ne gledajte, da parafraziramo Kenedija, što naša mlada diplomacija i demokracija može učiniti za vas, već što vi možete učiniti za nju.

foto/ HINA/ Miroslav LELAS/ lm

S blagdanom Velike Gospe, primjereno, briljirali su popovi.
Jedan je mladim ljudima poručio, vođen kršćanskom skromnošću i milosrđem, kako nije dobro da odlaze put Njemačke i Irske, nego da trebaju ostati ovdje gdje ih je bog zasadio. Iako smo, prema nekim drugim zasadama tog istog boga, svi jednaki, svi braća i svugdje.
Šteta da usput nije spomenuo sve što bog nije zasadio, a oni obilato koriste. Nije zasadio da su oni privilegirani, da ne plaćaju nikakav porez dočim se te mlade kojima se obraća brutalno oporezuje, nije zasadio da se Njima treba isplaćivati milijarda godišnje ni za što, nije zasadio da Oni žive u svili i kadifi, a mladima – kojima se obraća – uništena je budućnost od strane kriminalno-političke oraganizacije koju Oni indirektno, ali postojano i uporno, podupiru i promiču.
Štošta taj bog nije zasadio, a Oni obilato beru.
Drugi je izjavio kako se „djeca ne rađaju jer su roditelji komotni i ne žele obavezu“.
A oni nemaju djecu, žive u zgodnim apartmančićima uz crkve, žderu bifteke, piju šampanjce i imaju časne sestre koje im kuhaju, peru, pospremaju i po potrebi se (sometimes) s njima poigraju tate i mame.

Za blagdan Velike Gospe oltare su pred tv kamerama i inim auditorijima, primjereno, lizali političari. Dužnosnici, načelnici, gradonačelnici, paraziti i kontraparaziti, smradovi svih fela, boja i dezena. Kriminalci, doušnici, referentice i sponzorušice, ministri i doministri.
Lažni socijaldemokrati su ovoga puta bili rezerviraniji. Valjda zato jer nisu na (tobožnjoj) vlasti državne razine. Kad se kolo sreće okrene i ciklički dođu njihove četiri godine činjenja ničega, pohitat će i oni u prve redove.

O sramotno plaćenim radnicima i radničkoj sirotinji se nije govorilo.

foto/ HINA/ Miroslav LELAS/ lm

Gerilska borba protiv najezde turista je nastavljena. Naša upozorenja, očito, nisu shvatili ozbiljno i bili smo prinuđeni posegnuti za novim oružjima i metodama. Odgrižene ušne resice, napuknuta rebra i slomljeni nosovi im, očito, nisu bili dovoljni.
Bili smo prisiljeni da ih upozorimo ugljičnim monoksidom.
(Djeca su nasreću spašena, bez bilo kakve zezancije i ironije – hvala i bravo za doktore i medicinsko osoblje u splitskoj bolnici!)

Ima još podosta vijesti koje možemo kratko prenijeti:

Ministrica obrazovanja je odgovorila biskupu Košiću; ali to ne zanima nikoga.
Objavljeni podaci o natalitetu. Bolje da ih ne pročitate.
Porezna reforma bilježi prve rezultare. Bogati će imati sve više, a radnici i siromašni sve manje.

Netko je pokušao pobrojati sve Milanovićeve neuspjehe. Još uvijek pobrojava.

Kujundžić kaže da je seljak iz Imotskog (što nitko nije opovrgnuo).
I da se s njim može i na lipo i na šake.

U Zagrebu je provedena anketa. Rezultati su zanimljivi; Ive Sanadera, čovjeka histrionskog glasa i šarma, te Ivice Todorića, vlasnika 200 tvornica se sjeća samo 2% građana, a Sopot je, prema istim anketama, najljepši kvart Novog Zagreba, ljepši čak i od Sloboštine.
Za Jasku tvrde da je najperspektivniji gradić u okolici.
Čudo su te ankete!

Vremenska prognoza: Vakula i dalje govori neistine.

Sport: Hajduk živi vječno!

Stanje na cestama: velika smjena turista, povremeno će slijetati avioni.
(Čestitke sjajnom pilotu!)

Izbijanjem u Austriji dosad nezapamćeno velikog skandala nakon kojega je vicekancelar Heinz-Christian Strache podnio ostavku na to prisiljen objavom snimke kako ruskoj strani nudi pomoć za dobivanje unosnih ugovora u zamjenu za političku potporu, ponovno se aktualizirao i model poslovanja austrijskih tvrtki u Hrvatskoj.

U svjetlu te njegove izjave može se opisati i model kako moćna austrijska tvrtka Strabag posluje u Hrvatskoj.

Kako ‘’plešu’’ hrvatske vlasti

Naime, u sjeni ugovorenog najvećeg kapitalnog infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj, kao što je gradnja Pelješkog mosta koju je, treba li to uopće ponovno isticati, dobio China Road and Bridge Corporation, a ne Strabag, vrijedno je promotriti ponašanje i odnos hrvatske vlasti prema još i sada prilično moćnom Strabagu.

Također, treba i naglasiti da se poslovanje sa Strabagom do sada redovito predstavljalo kao egzemplarni dokaz uspješnosti svake hrvatske vladajuće garniture, čak i ove na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i to bez obzira na, kako mnogi ističu, dvojbeni doprinos nesnalaženje resornog ministra prometa i infrastrukture – Olega Butkovića.

U njegovu se resoru ponavlja ono što smo već opetovano isticali u medijima; iza neizostavnih lakirovki i isticanja uspjeha, kriju se brojne igre, velikih multinacionalnih kompanija – ponuditelja poslova teških više desetaka milijuna eura.

U tome je Strabag iznimno uspješan, a kao što smo već pisali, do sada se to pokazalo u događajima koji su se odvijali u sjeni projekta ugovaranja gradnje Pelješkog mosta, a odnose se na žalbe i podnošenje zahtjeva za privremenu zabranu gradnje, što je najavio i kasnije podnio austrijski Strabag, veliki konkurent kineskoj multinacionalki koja je dobila taj posao ‘’težak’’ dvije milijarde kuna.

Kako nas nazivaju i ‘’velikim sranjem’’

No, u kasnijem slojevitom odnosu hrvatske vlasti i austrijskog graditeljskog diva s političkom potporom austrijskih političara koji Hrvatsku nazivaju i ‘’velikim sranjem’’, zagrebački Upravni sud odbio je zahtjev Strabaga o odgodnom učinku i privremenoj mjeri zabrane gradnje Pelješkog mosta samo nekoliko dana prije potpisivanja ugovora s Kinezima te je tako uklonjena i zadnja moguća prepreka za početak gradnje mosta koji će spojiti Hrvatsku.

Ističemo, Strabag je Upravnom sudu podnio tužbu i zatražio privremenu mjeru nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) odbila njegovu žalbu na odluku Hrvatskih ceste da posao gradnje Pelješkog mosta povjeri kineskom konzorciju. Da je kojim slučajem Upravnisud prihvatio Strabagov zahtjev za privremenom mjerom, gradnja ne bi mogla početi sve dok sud ne donese odluku o tužbi Austrijanaca, a to je moglo odgoditi početak radova i do dvije godine. Osim toga, u konačnici to je moglo rezultirati oduzimanjem bespovratnih sredstava koje je Hrvatska dobila za ovaj projekt – konkretno, u ovom slučaju riječ je bilo o oko 1,7 milijardi kuna.

Kinezi pobijedili, a što će ‘’uzeti’’ Strabag?

No, iako su Kinezi ‘’dobili’’ Pelješki most kao glavnu nagradu, postavlja se pitanje hoće li Strabag pobijediti na natječaju za svojevrsnu ‘’utješnu nagradu’’ – dobivanje gradnje pristupnih cesta do Pelješkog mosta. Strabag je dosad svoju poziciju jačao uspješnom metodom podnošenja žalbi kojima je osporavao posao dodijeljen drugima, te ta metoda očito nije bila bez svrhe, jer nije nepoznanica da Strabag radi na brojnim projektima iz hrvatskog proračuna.

Ponavljamo već iznesenu za Butkovića ‘’bolnu’’ istinu – pedantni analitičari naveli su i da je Strabag u posljednjih desetak godina, nakon što je na natječaju izgubio neki posao, uložio i više od 35 žalbi od kojih mu je dvadesetak bilo odbijeno?!

Austrijski Strabag i grčki J&P Avax početkom travnja dostavili su ponude za izgradnju stonske obilaznice, koja je dio pristupnih cesta budućem Pelješkom mostu i to za poddionicu Sparagovići-Prapratno i Prapratno-Doli, čiju vrijednost Hrvatske ceste (HC) procjenjuju na 449,16 milijuna kuna, objavila je Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina).

Kako stoji u zapisniku o javnom otvaranju ponuda objavljenom u Elektroničkom oglasniku javne nabave, ponuda Strabaga iznosi 569,3 milijuna kuna bez PDV-a, a J&P Avaxa 511,57 milijuna kuna, čime obje ponude premašuju procjenu vrijednosti Hrvatskih cesta. Javno nadmetanje za izgradnju stonske obilaznice, poddionice Sparagovići/ Zaradeže – Prapratno i Prapratno-Doli bilo je raspisano početkom lanjskog prosinca, dok je početkom travnja održano javno otvaranje ponuda. Ukupna dužina pristupnih cesta Pelješkom mostu iznosi 30 kilometara, a na stonsku obilaznicu odnosi se 18 kilometara.

Tvrtka J&P Avax dobila je i posao izgradnje pristupnih cesta koji se odnosi na dionicu Duboka – Sparagovići/Zaradeže, dužine 12 kilometara. Cijena koju je ponudio J&P Avax iznosi 464,9 milijuna kuna bez PDV-a, dok je vrijednost izgradnje bila procijenjena na 482 milijuna kuna bez PDV-a.

Pravne i sudske zavrzlame

Kao što je bilo očekivano, na tu odluku HC-a žalili su se grčki Aktor i austrijski Strabag. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) najprije je odbacila žalbu tvrtke Aktor, dok žalbu Strabaga nije riješila sve do polovice travnja kada ju je usvojila ocijenivši je osnovanom budući da su su ‘’odabrani ponuditelj Avax i četvrti rangirani ponuditelj Aktor sudjelovali u nedozvoljenim kartelima u razdoblju od 2005. do 2012. te su im za to izrečene novčane kazne’’. Proizlazi da zbog brojnih žalbi pristupne ceste neće biti sagrađene a most će biti sagrađen. Most bez pristupnih cesta ne služi nikome.

Treba istaknuti i da Strabag često posluje s hrvatskom državom, posebno na velikim infrastrukturnim projektima. Konkretno, ta austrijska kompanija bila je izabrana kao glavni izvođač radova na izgradnji mosta kopno-Čiovo, ali i kao izvođač radova na mostu Svilaj između Hrvatske i BiH, ali nikada nije uvedena u posao, zbog čega su joj, kako se u medijima pisalo, Hrvatske autoceste izvansudski isplatile nešto više od pola milijuna eura odštete.

Strabag je bio i angažiran na nekima od najvažnijih infrastrukturnih projekata – primjerice autocesta Zagreb-Macelj i Osijek-Đakovo, gradili su i niz dionica autoceste Split-Ploče, tunele Krapina i Javorova kosa, bazen Kantrida u Rijeci, pročistač otpadnih voda u Zagrebu te brojne druge objekte. Kako mnogi ističu, zanimljivo je da se često i žale kada ne prođu na natječaju pa na taj način “koče” projekt.

Sposobnost u poslovanju u Strabagu su naročito pokazali i prilikom sastavljanja ugovora o koncesiji nad autocestom Zagreb-Macelj, isticali su na Tportalu, navodeći i kako je od 2013. do 2016. iz državnog proračuna isplaćeno čak 166 milijuna kuna tvrtki Autocesta Zagreb – Macelj, koncesionaru istoimene autoceste, a čiji je većinski vlasnik, naravno, Strabag. Riječ je o naknadi ugovorenoj koncesijskim ugovorom, a kojom država nadoknađuje gubitak prihoda nastao zbog pada prometa na autocesti.

Lika i gradovi Gospić i Otočac početkom rujna očekuju više stotina posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva na 2. hrvatskom festivalu hodanja koji će ponuditi hodanje na nekoliko ruta, najavili su organizatori u utorak.

Održavanje Hrvatskog festivala hodanja u organizaciji Hrvatskog saveza hodanja, Turističke zajednice Ličko-senjske županije i agencije Lika i ove je godine predviđeno za prvi vikend u rujnu, točnije 7. i 8. rujna, kada se u Gospiću i Otočcu, kao gradovima domaćinima očekuje gotovo dvostruko više hodača nego na lanjskom prvom festivalu.

Festival je međunarodno prepoznat te ima status kandidata za članstvo u Svjetskom savezu hodanja-IML.

“Vjerujemo da će se ove godine lanjski posjet od oko petsto hodača barem udvostručiti, što bi značilo moguće njih i više od tisuću, što su velike brojke za Liku u jednom vikendu. Kako su na područja oba grada, Gospića i Otočca, predviđene po tri rute različitih intenziteta, sudjelovati mogu praktički svi, i stari i mladi, i vidjeti što odgovara njihovoj kondiciji, poručuju organizatori uoči tog Festivala.

Iznose i duljine ruta hodanja odnosno staze oko Gospića 10+, 20+ i 30+ kilometara, simbolično nazvane Tesla, te oko Otočca gdje su staze nazvane Gacka i dužine su 10+, 20+ i 30+ kilometara.

S obzirom da očekuju velik broj hodača, organizatori napominju da su već u tijeku intenzivne pripreme, ističući da je to sportsko-rekreativno događanje jedinstveno u Hrvatskoj, ali i šire zbog prirode kojom rute prolaze.

“Zbog dobrih prošlogodišnjih rezultata već nakon prvog festivala prepoznati smo na svjetskoj razini, te smo u svibnju ove godine počeli proces učlanjivanja Festivala u Svjetski savez hodanja-IML, u kojemu sada imamo status kandidata. To pokazuje ujedno da i Hrvatska prati svjetske trendove, a konačni cilj nam je da se na našem festivalu, kao i na sličnima u svijetu, okupe na tisuće hodača”, kažu iz organizacije, podsjećajući pritom i na poznate dobrobiti profesionalnog i rekreativnog hodanja za zdravlje, kondiciju, pa i zabavu.

U Turističkoj zajednici Ličko-senjske županije vjeruju i da će festival hodanja postati tradicionalan u tom kraju, te da će i ove godine, kao lanjske prve, pridonijeti ne samo povećanoj turističkoj posjeti Like nego i turističkoj potrošnji te prepoznatljivosti tog dijela Hrvatske na domaćoj i međunarodnoj turističkoj karti.

Za festival je potrebna prijava, a sve informacije mogu se dobiti na web stranicama festivala.

Izvor: Hina

Hrvatska dugoprugaška plivačica Dina Levačić (23) u utorak je najavila kako u razdoblju između 19. i 21 kolovoza ove godine namjerava preplivati kanal Tsugaru dužine 30 kilometara, koji spaja Japansko more i Tihi ocean.

Levačić je objasnila kako će startati s otoka Honshu, na kojem se nalazi glavni grad Japana Tokio i domaćin sljedećih Ljetnih olimpijskih igara, te plivati do sjevernog otoka Hokkaida, na kojem je glavni grad Sapporo, domaćin Zimskih olimpijskih igara 1972. godine. Rutom kojom će Dina plivati, do sada su uspješno prošle 42 osobe.

“Kanal Tsugaru je izložen jakom vjetru i morskim strujama, a ja se nadam kako ću biti 43. osoba koja će ga uspjeti preplivati te da vjetar i morske struje neće omesti moj start”, rekla je Levačić na konferenciji za novinare u Splitu uoči polaska u Japan.

Istaknula je kako je maraton Tsugaru jedan od najcjenjenijih u svijetu, ali i najtežih zbog nepovoljnih vremenskih prilika kojima je izložen.

“Ako preplivam maraton Tsugaru to će doprinijeti mojoj međunarodnoj afirmaciji, ali i afirmaciji Hrvatske kao zemlje sportaša”, rekla je Dina.

Levačić je objasnila da je kanal Tsugaru jedan od sedam velikih plivačkih maratona koje planira u svojoj karijeri preplivati. Podsjetila je kako je iz projekta “Sedam velikih” uspjela preplivati maraton od otoka Cataline do San Pedra dužine 34 kilometra, maraton La Manche dužine 34 kilometra i maraton Malokai u dužini od 42 kilometra.

Nakon japanskog maratona preostaju joj za preplivati još tri iz projekta “Sedam velikih”, a to su: Gibraltar u dužini od 15,5 kilometara, Sjeverni kanal dužine 34 kilometra i Cookov prijelaz koji je dugačak 26 kilometara.

Izvor: Hina

Predsjednica GLAS-a, saborska zastupnica i zagrebačka gradska vijećnica, Anka Mrak-Taritaš, smatra da se ne treba žuriti s podrškom bilo kojem od kandidata na predsjedničkim izborima.

– U ovom trenutku ih imamo 13, možda već danas bude i 13, sutra 15. Kampanja je duga, imamo vremena za odluku koga ćemo podržati. U GLAS-u ćemo odluku o tome koga ćemo podržavati donijeti na Nacionalnom vijeću na jesen. Podržat ćemo kandidata koji je od centra prema lijevo, liberalnih uvjerenja, onog koji će imati najviše šanse zaista pobijediti Kolindu Grabar-Kitarović.

Komunikacijski stil Zorana Milanovića, za kojeg se u javnosti najviše veže podrška stranke koju vodi, poznat je bivšoj ministrici graditeljstva.

– Bila sam ministrica u vladi Zorana Milanovića pa se usudim utvarati da nešto više znam o njegovom načinu komunikacije. I sam je rekao da je on najveći neprijatelj sam sebi. Možda bi trebao poraditi na tome da bude jasniji, da ga se bolje razumije”, rekla je Mrak -Taritaš.

Prije nego što je istaknula predsjedničku kandidaturu, Dalija je Orešković razgovarala i sa šeficom GLAS-a Ankom Mrak-Taritaš.

– Razgovarale smo, pitala sam je li spremna za utrku koja je ozbiljan posao, a ne zabavna igra u kojoj bi svi rado sudjelovali, ima li strategiju, ali ima li i infrastrukturu za skupljanje 10.000 potrebnih potpisa.

Političko-zakonodavna koplja se lome oko zahtjeva MOST-a za opozivom ministra zdravstva Milana Kujundžića, jer da bi se o tome odlučivalo, treba sazvati izvanrednu sjednicu Sabora, budući da je ljetna stanka.

– Mislim da izvanrednu sjednicu treba sazvati i održati, a hoće li se to dogoditi to je već nešto drugo. Predsjednica ima ustavne ovlasti da to učini. Zašto ne odlučuje, ne znam.

Još jedna velika tema je zagrebački GUP, čije izmjene gradonačelnik Milan Bandić želi ‘’progurati’’, a njihov je prijedlog u javnoj raspravi.

– Najprije treba završiti javna rasprava, onda treba obuhvatiti primjedbe i odgovoriti na prijedloge, a to je nemali i ozbiljan posao za kog treba vremena. No, u konačnici, sve to ovisi o HDZ-u i HDZ ima ključnu ulogu. Svakako, da je u takvom odnosu snaga i Milan Bandić potreban vladajućoj većini u Saboru, to je međusobni interes.

Poljskoj je od doba komune, kako govore Poljaci o vremenu sovjetskog socijalizma, ostalo mnogo toga, a između ostaloga, zaostala poljoprivreda, brodogradnja, željezare i tekstilna industrija. Ne od sada, nego još od jučer, Poljska je uzrasla do jedne od vodećih zemalja Europske unije. U samo dvadeset pet godina, prošla je put od stotinu godina. To se u Hrvatskoj podcjenjuje sve, osim zarobljenosti Crkvom, po čemu je Poljska zasigurno vodeća zemlja EU. Nema nikakve dvojbe, da Hrvatska koja nije krenula od nule, daleko zaostaje od Poljske u mnogo čemu. Naime, Poljska je prestigla Hrvatsku 2008. godine (i nije jedina bivša socijalistička zemlja) i nikad je više nećemo stići.

Jedino što nas je do sada zanimalo je klerikalizacija zemlje i vladavina Crkve kakva je u Poljskoj, sve ono što je veliki poljski uzlet ne zanima nas. Postoje sigurni razlozi za to. Treba jako mnogo raditi i imati strategiju, a reforme su obavezne (teritorijalni ustroj je smanjen s 39 na 13 vojvodstava). Hrvatska, koja je najbolja u svemu, to ne treba. Zato, primjerice, poljski fondovi uvelike kupuju baš u Hrvatskoj, a kod nas ima ne skupih i dobrih poljskih proizvoda svih vrsta, jer ne proizvodimo ništa. Od BDP-a i kreditnog rejtinga ne živimo i zato nam nije bolje, a to su dvije ekonomske činjenice koje su u Poljskoj bile aktualne, kad je zemlja trebala vraćati velike dugove koje je imala.

Brodogradnja je postala mučni problem, politički nerazrješiv (ako to i je bitno), a gospodarski nezanimljiv, jer se baš toliko ne može muljati i krasti. U današnje vrijeme industrijske revolucije 4.0, govoriti da je to strateška gospodarska djelatnost, gotovo da je smiješno. Na ovakav način kako se radilo u brodogradilištima, sigurno ne, a još je apsurdne tvrditi kako Hrvatska ima know-how s kojim je na svjetskoj razini. Tako već godinama političke elite, prvog, drugog i trećeg puta, ne znaju što bi s brodogradnjom. Gospodo, kad ne znate, otiđite u Gdanjsk i naučite! Isto onako kako su poljski poljoprivrednici išli organizirano u Njemačku upoznati moderna poljoprivredna gospodarstva i naučiti o korištenju sredstava iz europskih fondova. Usput će te unaprijediti i bilateralne odnose dviju zemalja.

Najvažnija poljska luka na Baltičkom moru, imala je veliko brodogradilište, u kome je kasnih 80-ih prošloga stoljeća počela pobuna protiv režima. Gdanjsk je imao mnogo problema sa svojim brodogradilištem i nije se ništa napravilo od danas do sutra, bilo je štrajkova i sumnjivih pokušaja preuzimanja. No, Poljaci su bili sigurni, kao i na nacionalnoj razini, da moraju raditi i proizvoditi. Brodogradilište u Gdanjsku, ne samo da postoji, nego i uspješno radi i gradi, a u vlasništvu je Ukrajinaca. Nije bilo jednostavno niti lako – a kad to je? – u čemu je najveći problem za Hrvatsku, u kojoj bi gotovo svi htjeli živjeti od rente. U Gdanjsku proizvode naftne platforme, vjetroelektrane, putničke brodove, jahte, katamarane, nema ogromnih tankera jer to ne ide više. Nedavno je kod njih brod kupio španjolski tenisač Rafael Nadal, ne sigurno da bi ih reklamirao, nego zato što su dobri u tome što proizvode.

Na nedavnom judo Grand prix turniru u Zagrebu, neočekivani susret sa sportašima jer im se djeca bave ovim lijepim sportom, ali ljudima  koji rade u brodogradnji. Točnije u hrvatsko-finskoj konstruktorskoj tvrtki brodova. No, više nisu vezani za 3. maj, rade za brodogradilište St. Naziarre na atlantskoj obali Francuske, blizu Nantesa, u departmanu Loire-Atlantique. Brodogradilište STX Saint-Nazaire najveće svjetsko brodogradilište za izgradnju kruzera, a u njemu je i izgrađen brod ‘’Queen Mary II’’. U vlasništvu je Ficantierija (48 posto), DCNS-a državnog poduzeća vojnih plovila (12), francuska je vlada zadržala 33 posto udjela s pravom veta, a 7 posto pripada talijanskom investicijskom fondu Fundazione CR iz Trsta.

– Mi smo njihovi stalni suradnici i radimo na brodovima, a tamo smo jako mnogo i naučili o suvremenim kretanjima. Nemaju zastoja u radu, nakon kriza koje su preživjeli, knjiga narudžbi je puna. No, ono što je osobito je to, da sve ono što Francuska ima i proizvodi, na tim je kruzerima, najprije francusko – rekli su nam.

Da, to je tako i u francuskom turizmu, a Francuska je prva turistička zemlja svijeta, sve ono što ima i proizvodi u turizmu je. Priča o tome, kako jedna zemlja ima 70, a druga 40 milijuna stanovnika, samo je površna i prazna, jer te ljude treba nahraniti i socijalnim pravima zaštititi. A za sve ovo jedina mjera je rad, strategija, reforme.

Britanski diplomati povući će se iz institucionalnih struktura Europske unije u Bruxellesu u roku od nekoliko dana, prema planu vlade Borisa Johnsona, navodi londonski Guardian.

U silnom, gotovo agresivnom nastojanju, da se ojača poruka kako će Velika Britanija izaći iz EU do 31. listopada, britanski će diplomati prestati prisustvovati svakodnevnim sastancima u Bruxellesu.

Ovaj potez je, kako kažu u Londonu, u skladu sa prvim obraćanjem Borisa Johnsona u Donjem domu parlamenta, kad je rekao da će osloboditi britansku diplomaciju od europskih poslova.

Kritičari, pak, smatraju da će simbolično povlačenje ostaviti Britaniju bez uvida u odluke EU, što bi moglo štetiti nacionalnom interesu.

Guardian podsjeća da se očekuje prisustvo britanskih diplomata na predstojećem sastanku radne grupe EU na kojem će ostalih 27 članica razmatrati pitanja sigurnosti, paneuropski odgovor o budućim krizama koje bi obuhvatile civile, vanjsku politiku i zaštitu interesa potrošača.

Ministar vanjskih poslova Dominic Raab najavio je da će prisustvovati susretu šefova europskih diplomacija krajem kolovoza u Helsinkiju.

Nije poznato dokle će ići britansko povlačenje diplomata iz EU do 31. listopada, kako navodi Guardian, a podsjeća da je njih oko 150 stalno prisutno u Bruxellesu, gdje lobiraju za britanske interese.

Dario Hrebak, potpredsjednik HSLS-a i bjelovarski gradonačelnik, smatra da je model po kojem se upravlja na hrvatskoj političkoj sceni potrošen i zato trebamo potpuni redizajn postojećeg sustava jer sve ovo što imamo zadnjih trideset godina ne doprinosi nužnom razvoju. Prvi je gradonačelnik koji je uveo mogućnost uvida građanima u baš sve račune koji se plaćaju iz gradskog proračuna, što je, s jedne strane, pobudilo nadu među građanima, a s druge prošlo gotovo bez reakcija među njegovim kolegama, čelnicima jedinica lokalne samouprave, kao i državnim institucijama. No, nije stao na tome te uz prijedlog biranja članova gradskih tvrtki i poduzeća javnim natječajem, Hrebaku ne nedostaje ideja za napredak Grada.

– U rujnu ćemo javno predstaviti projekt “Bjelovar-prvi digitaliziran grad u RH” ,kojim smo digitalizirali 100-tinjak poslovnih procesa koji se svakodnevno rade u gradskoj upravi. Ne možemo novo, moderno, bjelovarsko gospodarstvo 21.stoljeca graditi na starom, potrošenom, birokratskom modelu iz prošlog stoljeća – gradonačelnik najavljuje korake dalje za bjelovarsku gradsku upravu.

Kao što je rekao u jednom od razgovora, da će HSLS imati svog predsjedničkog kandidata, Hrebak je to i ostvario. Nakon ozbiljnih i pregovora, znanstvenik s Princetona, Dejan Kovač, ušao je u predsjedničku utrku s podrškom HSLS-a.

– S Dariom Hrebakom, bjelovarskim gradonačelnikom iz HSLS-a, upoznao sam se slučajno. U svom znanstvenom radu puno sam se bavio korupcijom i svidio mi se njegov projekt iz Bjelovara gdje je potpuno otvorio gradske troškove. Mislim da se radi o fenomenalnom projektu koji je visoko podigao letvicu transparentnosti i vjerujem da će, dugoročno gledano, i građani drugih gradova to zahtijevati od svojih gradonačelnika, kaže Kovač.

– Dejan Kovač i ja slažemo se i oko toga da se nikada ne treba predati Moguća je drugačija Hrvatska, ne dajte se uvjeritie da nije. Kad ovakvim ljudima damo podršku i priliku i kad dovoljno ljudi shvati da mogu odlučivati o tome kakvu Hrvatsku stvarno žele – tada ćemo napraviti korak u pravom smjeru – tvrdi bjelovarski gradonačelnik.

Ono što je spojilo Kovača i Hrebaka, nastojanje je, da uspostave transparentnost u Hrvatskoj i da građanima vrate vjeru u institucije, a isto tako, djelovanje novih ljudi koji imaju rezultat iza sebe.

– Uvjeren sam da ćemo to uspjeti implementirati u Hrvatskoj.

Učitelji, profesori, odgajatelji, odnosno radnici u sustavu obrazovanja i odgoja, do kraja godine trebali bi postati službene osobe.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, reagirala je na to vrlo brzo:

‘’Važno je da škola bude sigurno okruženje za učenike, učitelje i ostale zaposlenike, zato s velikim zadovoljstvom pozdravljam prihvaćanje inicijative od strane Ministarstva pravosuđa i najavu da bi učitelji, nastavnici, odgajatelji i stručni suradnici, to jest radnici u sustavu obrazovanja i odgoja do kraja godine trebali postati službene osobe.

Izmjena tog dijela Kaznenog zakona je bitna poruka odgojno obrazovnim radnicima diljem Hrvatske i važan dio nedavno predloženog Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama.

Sad je pred nama i iskorak u podizanju plaća učitelja, gdje sam u suradnji sa sindikatima, te uz podršku  HNS-a, predložila premijeru i Vladi povećanje koeficijenta složenosti poslova za 6 posto, što bi u prosjeku značilo povećanje plaća od 600 kn u sljedećih godinu dana. Naime, kurikularna reforma koja od rujna ulazi u sve škole,  znači i bitno unapređenje načina rada u školama pa samim time i povećava složenost poslova svih u sustavu odgoja i obrazovanja.“ smatra ministrica.

S krajem tjedna oglašen je i meteoalarm! Na nekim se mjestima – što je za početak kolovoza nevjerojatno – temperature penju i do 38 celzijusa. Sličan toplinski val iz istog perioda prošle godine nažalost nismo zapamtili pa je i ovogodišnji proglašen nezapamćenim. Također, stručnjaci upozoravaju da bi na jakom suncu valjalo imati nekakvo pokrivalo za glavu, maramu ili kapu makar, ili još bolje – slamnati šešir, sombrero ili restoransku tendu. I da je hidratizacija neophodna, da po vrućinama treba piti dovoljno tekućine na bazi vode, i da se ne preporuča bespotrebno stajanje na žarkom suncu i lajanje na Mjesec, i da treba koristiti zaštitne faktore primjerene tipu kože, i zaštitit se od UV zračenja, i svakodnevno se obraćati svom liječniku ili ljekarniku. I stotine ostalih čudesa čime se zastrašuje ovaj napaćen narod.
A nekada je, dok smo živjeli u mraku i neznanju, dok je i moja/vaša nepismena i neuka pra-pra-pra baba bez pomoći stručnjaka znala da po vrućini gdjekad valja popiti vode, sva ova znanost o toplinskim udarima, valovima, zračenjima i hidratizacijama, stala u tri-četiri riječi.
„Uh, alaj je danas upeklo.“

(Pred)Kampanja za predsjedničke izbore zahuktava se iz tjedna u tjedan i sada je već skoro u punom zamahu. Predsjednica je na Kninskoj tvrđavi izvela rijetko viđen performans i sada je solidnoj prednosti ispred ostalih kandidata. Je li prilikom nastupa bila pripita, ostat će vječni misterij. Očevici tvrde da su ju na povratku čak i pridržavali. Međutim, izvjesni  Darko Breitenfeld, predstavljen kao „vodeći hrvatski alkoholog“, tvrdi da predsjednica nije zavirila u čašicu, nego je samo jako komunikativna osoba. Ili, narodski rečeno, nije bila pijana, nego samo malo vesela i komunikativna.
I svoj servis gem iskoristila je bez izgubljenog poena. Sada servira Milanović.
Znam, znam da ste pomislili da bi mogao napraviti četiri dvostruke greške i izgubiti gem. No, ne brinite, takva je njegova politička strategija. Izvući će se on i potom opet sve majstorski uprskati.
Škoro, pak, ratuje s načelnicima, gradonačelnicima, pročelnicima, doglavnicima, debelokošcima i kontradebelokošcima, koji mu po partijskom zadatku ne žele darovati vrijeme i mjesto za izvođenje njegovih trash domoljubnih, patetičnih pjesmuljaka, a on se iz petnih žila trudi da iskoristi povoljan politički vjetar i „tri u jedan“ spoji političke ambicije, „umjetničku“ karijeru i debljanje bankovnih računa.
Kolakušić je, čini se, trenutno u defanzivi, dočim brojni pripadnici njegove sljedbe već pomalo nervozno čekaju seriju udaraca kojima će nokautirati sve protukandidate i postati Master svemira.
O ostalim kandidatima 99,99% pučanstva ne zna ništa jer mainstream medije uopće ne zanimaju; ne pjevaju, ne piju, ne daju proturječne i sulude izjave. Koga, recimo, zanima Kartarina Peović koja govori odmjereno i suvislo, ne izaziva incidente i uporno ne želi govoriti ono što prosječni građanin želi čuti?
Pa to je dosadno.
No, ovoga tjedna je (pred)kampanja ipak ušla u onu pravu, saftnu dimenziju: kandidaturu je najavio Anto Đapić. Bez njega su bilo kakvi izbori kao more bez soli, rijeka bez ribe, gulaš bez mesa ili komemoracija u Bleiburgu bez ustaške ikonografije i kiča.
Kandidirat će se, kako kaže, jer desnica nema autentičnog kandidata. I tko može tvrditi da nije u pravu? Nitko, jer autentičniji kandidat desnice od Đapića ne postoji od stoljeća sedmog. On je magistar autentičnosti.

Poprilično su veliki izgledi da gradnja Pelješkog mosta postane svjetski kuriozitet. I da u stručnoj literaturi građevinskog faha postane primjer kako se ne smije planirati gradnja. Prilazne su ceste, naime, još uvijek samo u projektnoj dokumentaciji, a Kinezi su već sagradili potporne Eifelove tornjeve i izbetonirali sidrišta u morskom dnu na dubini do Kine. Natječaji se objavljuju i poništavaju brzinom izmjenične struje, toliko je sve zapetljano da ni sami investitori ni učesnici više ne znaju koji je natječaj aktualan, koji poništen, a koji u fazi sudskih vještačenja i mudrovanja. Da su Nijemci ovim tempom obnavljali zemlju nakon Drugog svjetskog rata, danas bi oko Hitlerovog bunkera u Berlinu još uvijek bile hrpetine cigle i prašine.
Kinezi će izgraditi most, pokupiti stvari, uzeti lovu i otići, a onda, nekoliko godina kasnije, možemo očekivati svečano presijecanje vrpce i otvorenje nekoliko kilometara prilaznih cesta.
Za rubriku „vjerovali ili ne“.

Uslijed deficita na – kako li to samo divno zvuči – tržištu rada, u Slavoniju pristigoše mesari iz Nepala. Slavonski mesari su dobrim dijelom u Njemačkoj i Irskoj, u Slavoniji nepalski mesari, a po šoping centrima u Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru svinjetina iz Poljske i Mađarske. Odličan primjer blagodati neoliberalne globalizacije i napretka sveudilj.

Iz crne kronike svakako valja izdvojiti uhićenje zlotvora koji je nezakonito sakupljao prstace. Nakon nedavnog nevjerojatnog otkrića kako u Hrvatskoj u čitavih pola godine nema nijedne kaznene prijave za prstace, moralo se nekoga ‘apsiti. I dolijao je napokon!
Možda bi ga – uz pravnu proceduru – mogli prijaviti i za Guinnessovu knjigu rekorda. U samo pola godine prikupiti nekoliko tona prstaca i razdilati ih po sijaset restorana na obali i kontinentu, u kojima su prstaci javno požderani, svakako je ostvarenje vrijedno divljenja.

Policija je, pak, priopćila da za HOS-ovce koji su u Splitu uzvikivali „Za Dom – spremni“ neće kazneno prijaviti. Jer su postupili sukladno zakonu u kojem je vrlo jasno navedeno da je u Hrvatskoj ustaški poklič zabranjen, osim u slučajevima kada ga koriste ustaše.

Prekomjerna konzumacija šećera će, izgleda, ipak biti jače oporezovana. Jer država tobože brine o zdravlju djece i odraslih građana. Iako se s druge strane izdvajaju izdašni poticaji za proizvodnju istog. Kao i duhana. S jedne strane je restriktivno, s druge strane se potiče. I svima sve štima, osim stoci sitna zuba koja plaća najveću cijenu.

Sport: U Hajduku već razmišljaju o idućoj sezoni i protivniku u prvom pretkolu europskih kupova.

Vremenska prognoza: I dalje ljeto koje bi moglo trajati do jeseni.

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close