Sada i autoceste idu na bubanj

Problem je što nema odgovora na pitanje što će se dogoditi za, primjerice, tri godine kada se potroši novac od autocesta a više se neće imati što privatizirati ili davati u koncesiju osim poljoprivrednog zemljišta, šuma i izvora vode. Hoće li onda i to na bubanj? Čini se da je aktualna hrvatska vlada jedino uspješna […]

Problem je što nema odgovora na pitanje što će se dogoditi za, primjerice, tri godine kada se potroši novac od autocesta a više se neće imati što privatizirati ili davati u koncesiju osim poljoprivrednog zemljišta, šuma i izvora vode. Hoće li onda i to na bubanj?

Marko BarišićČini se da je aktualna hrvatska vlada jedino uspješna u izazivanju ideoloških rascjepa u zemlji. U svemu drugom je prosječna. U ekonomiji je, pak, i ispod tog prosjeka. Većina stanovništva u tom pogledu više i ne gaji neke posebe iluzije. Drže ju nesposobnom.

Najnovija potvrda da je o tome riječ tiče se Vladine odluke da krene u tzv. monetizaciju autocesta. To je ljepši naziv za prodaju autocesta nekom koncesionaru na slijedećih pola stoljeća. Ono što je pretežito izgrađeno u proteklih desetak godina, i na što smo bili ponosni, sada će se za jednokratni iznos od dvije do tri milijarde eura dati nekom drugom na upravljanje.

S Markova trga takvu odluku opravdavaju praznom državnom blagajnom. Ali, kažu kako taj novac neće ići na tekuću potrošnju nego za vraćanje javnog duga. No, po svemu sudeći, to neće ići glatko. Veći dio javnosti tome se protivi, oporbene stranke već su spustile palac dolje takvom naumu. Sindikati Hrvatskih autocesta najavili su kako će uskoro početi prikupljati potrebnih 400 tisuća potpisa kako bi Vladu prisilili da se odluka o tome donese na referendumu. I ekonomski stručnjaci vrte glavom. Kažu, riječ je o rasprodaji preostalog dijela državne imovine za krpanje proračunskih rupa.

Još davno su otišle banke koje su najprije sanirane na teret državnih obveznika. Potom se slično dogodilo s telekomom, državnom naftnom kompanijom INA-om. Uskoro će u privatizaciju Hrvatska poštanska banka te Croatia osiguranje. Problem je što nema odgovora na pitanje što će se dogoditi za, primjerice, tri godine kada se potroši novac od autocesta a više se neće imati što privatizirati ili davati u koncesiju osim poljoprivrednog zemljišta, šuma i izvora vode. Hoće li onda i to na bubanj? Čime će se tada krpati proračunske rupe ili smanjivati javni dug.

Odluka o autocestama trebala bi se donijeti u rujnu. Do tada bi odabrani konzultant, Erste Group Bank, trebao na Markov trg dostaviti konkretne modele. Za koncesiju na tisuću i pedeset kilometara autocesta (sadašnjih 1024 i 30 kilometara koje bi trebalo izgraditi), prema njihovom sadašnjem prijedlogu, moglo bi se dobiti od 2,4 do 2,9 milijardi eura ako bi se išlo na razdoblje od 40 godina a 3,2 milijarde eura na pola stoljeća. Dakle, Hrvatska bi dobila taj novac 2014. a koncesija bi istekla 2064. godine.

Iz Vlade taj potez opravdavaju činjenicom da je ukupni dug Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb četiri milijarde eura, te se više ne mogu zaduživati, a za otplatu kredita slijedeće godine treba blizu milijarde eura. Također tvrde kako se ni Vlada više ne može zaduživati, pogotovo nakon što je nedavno s blizu pet milijardi kuna opet saniran zdravstveni sustav, jer je blizu plafona od 60 posto zaduženosti (a moguće i više s obzirom na nove izračune) u odnosu na bruto nacionalni dohodak. Stoga jedini spas vide u „monetizaciji” autocesta.

Iz toga proizlazi da zapravo nisu problem samo autoceste i njihov dug, nego drugi potezi vlade koji su zemlju doveli u škripac. Naime, za vraćanje kredita podignutih za gradnju autocesta, koje su koštale oko 10 milijardi eura, zna se već dulje vrijeme koliko koje godine treba izdvojiti. Nije tajna da najviši anuiteti dospijevaju u ovom razdoblju od 2011. do 2015. te da nakon toga padaju. Zadnje rate trebaju se vratiti 2027.

Tako je primjerice, 2010. godine za otplatu tih kredita bilo potrebno 2,8 milijardi kuna. Od cestarina, naknade iz benzina te naknade za iznajmljivanje prostora za benzinske crpke tada je prikupljeno 2,6 milijardi kuna. Iz proračuna je znači trebalo još dostaviti 200 milijuna kuna. U godinama uključivo s 2015. radi se o većim iznosima, ali u Vladi su to trebali znati i računati s tim kada su slagali proračun i druge izdatke, pa i one vezane uz saniranje zdravstvenog sustava.

No, čini se kako su svi, pa i oni zaduženi za financije, mislili kako će se u međuvremenu dogoditi čudo zahvaljujući njihovoj političkoj karmi ili ekonomskom umijeću upravljanja koje su vježbali kroz kroz duge godine koje su proveli u oporbi. Sada kada se to nije dogodilo posežu za prodajom državne imovine ili davanjem najvećih infrastrukturnih objekata kao što su autoceste u koncesiju. I to u vremenu dok industrijska proizvodnja pada, investicije ne rastu, lista nezaposlenih i dalje je među najvišima u Europskoj uniji a mnoga mala poduzeća stavljaju ključ u bravu zbog visokih poreznih opterećenja.

Imajući u vidu sve to, Vladu čeka teška jesen. Mnogi će staviti svoj potpis na mogući referendum kojim bi se spriječila monetizacija autocesta. Neki pretpostavljaju da bi se za samo tjedan dana moglo prikupiti ne nužnih 400 tisuća nego puno više potpisa. Ti potpisi bi, i prije samog referenduma o autocestama, mogli biti i neka vrsta nacionalnog plebiscita o dosadašnjoj ekonomskoj politici aktualne vlade. U tom slučaju su na stolu sve opcije pa i ona o mogućim prijevremenim izborima.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close