Saborsku 2018. obilježile reforme, Istanbulska konvencija, rast Bandićeva kluba…

Mirovinska i porezna reforma, zakoni o udžbenicima, o zdravstvenoj zaštiti i o upravljanju državnom imovinom, lex. LNG, no prije svega potvrda Istanbulske konvencije, te prelasci oporbenih zastupnika u redove vladajućih i rast kluba Milana Bandića, obilježili su saborsku godinu u kojoj se skupno zasjedalo 117 dana, najviše u proteklom desetljeću. Početkom prosinca, Sabor je donio paket od […]

Mirovinska i porezna reforma, zakoni o udžbenicima, o zdravstvenoj zaštiti i o upravljanju državnom imovinom, lex. LNG, no prije svega potvrda Istanbulske konvencije, te prelasci oporbenih zastupnika u redove vladajućih i rast kluba Milana Bandića, obilježili su saborsku godinu u kojoj se skupno zasjedalo 117 dana, najviše u proteklom desetljeću.

Početkom prosinca, Sabor je donio paket od šest zakona za mirovinsku reformu koja se primjenjuje od 1. siječnja iduće godine, a prema kojoj ćemo, od 2033. u mirovinu sa 67 godina. Prijevremeni odlazak u mirovinu penalizirat će se 0, 3 posto po mjesecu, odnosno 18 posto za pet godina, umirovljenici će moći raditi do četiri sata dnevno i zadržati mirovinu.

U mirovinu sa 67 godina

Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućit će se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu,  samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa.

Po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža dobit će majke i posvojiteljice za svako rođeno ili posvojeno dijete što će im povećati mirovine za oko dva posto.

Izmijenio je paket poreznih zakona, treći put u mandatu Vlade premijera Andreja Plenkovića što će građanima donijeti rasterećenje od oko 3 milijarde kuna. Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), od početka iduće godine sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se svježe ili rashlađeno meso, riba, voće, povrće i jaja, kao i dječje pelene. Čeka se potez trgovaca.

Zakon o upravljanju državnom imovinom, donijet u svibnju, stvorio je okvir za aktivaciju i zaštitu državne imovine, omogućio da se u funkciju, davanjem u dugoročan zakup, stave nekretnine za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi kao što su bivša odmarališta na hrvatskoj obali koja 28 godina propadaju.

Konvencija koja je podjelila javnost i HDZ

Spomenuti su zakoni, zbog svog značenja, izazvali veliku pozornost i u političkoj i  gospodarskoj i općoj javnosti, no ta je pozornost daleko od one koja je pratila potvrdu Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska.

Svjetonazorska rasprava koju je, kako u javnosti, tako i u vladajućem HDZ-u, izazvala ta Konvencija, nesuglasje oko nje prenijelo se i u Sabornicu, pa je kod glasovanja čak 14 HDZ-ovaca bilo ‘protiv’ njene potvrde, dok je HRAST, odnosno njegov zastupnik Hrvoje Zekanović, zbog iste napustio vladajuću koaliciju.

Među onima koji su digli ruku ‘protiv’ bili su i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić, ali i kasnije sa stranačkih dužnosti smijenjeni politički tajnik Davor Ivo Stier te međunarodni tajnik Miro Kovač, što se u javnosti percipiralo kao obračun premijera i predsjednika stranke Andreja Plenkovića sa unutarstranačkom oporbom.

Dok su iz Vlade tumačili kako je Istanbulskoj konvenciji cilj spriječiti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji njezini protivnici su je dovodili u vezu s mogućom pravnom obvezom priznavanja trećeg spola te redefinicijom braka.

Osim te Konvencije, svjetonazorske podjele, ali i problem na relaciji HDZ-HNS, izazvao je i novi Zakon o udomiteljstvu, HNS je, naime, nakon što je Vlada poslala zakon u Sabor, tražio da se udomiteljstvo dopusti i istospolnim parovima, na što HDZ nije pristao. HNS, čiji su zastupnici kod glasovanja o zakonu bili suzdržani, najavio je da će zakon poslati Ustavnom sudu na ocjenu, jer ga smatra diskriminatornim, a isto je učinio i SDP.

Marakeški sporazum i Deklaracija o položaju Hrvata u BiH

U Saboru je iskrilo i zbog još jednog međunarodnog dokumenta – Globalnog kompakta za sigurne, uredne i regularne migracije, kolokvijalno nazvanogMarakeški sporazum. Rasprava o njemu, međutim, nije se ‘pretočila’ u sabornicu, već je taj dokument, poslan u Sabor tek kao informacija, raspraviomatični saborski Odbor za vanjsku politiku.

Iz vlade su pojašnjavali kako je riječ o katalogu mjera koji potiče suradnju država po pitanju regularnih migracija, a ne o obvezujućem dokumentu kojim države predaju dio suvereniteta, no kritičari, koji su zazivali saborsku raspravu,tvrdili su kako Hrvatska, prihvaćajući sporazum prihvaća i određene političke obveze.

Posljednjeg dana ovogodišnjeg saborskog zasjedanja donesena je i Deklaraciju Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH, koju je predložio saborski Odbor za Hrvate izvan RH. U njoj se upozorava na marginaliziranost Hrvata te se poziva na izmjene Ustava BiH kao i izbornog zakona.

Niti oko tog dokumenta lijeva i desna strana sabornice nije uspjela postići konsenzus. U konačnici se, na glasovanju pred zastupnicima pojavila druga, „ublažena” verzija Deklaracije koja je za desnicu bila „kamilica” i „licemjerna lažna ruka pomoći Hrvatima u BiH”, a za ljevicu i dalje „miješanje u unutarnju politiku druge države”.

Zakon o udžbenicima i rast Bandićeva Kluba

U vladajućoj je koaliciji iskrilo i zbog novog zakona o udžbenicima, prije svega zbog zahtjeva Kluba zastupnika Milana Bandića da se tim zakonom propiše da država osigurava sredstva za besplatne udžbenike za sve osnovne škole, a da Vlada, ovisno o raspoloživom novcu, može za svaku školsku godinu odlučiti i o financiranju onih za srednjoškolce. Klub je uvjetovao, ili  prihvatiti taj zahtjev, ili nema podrške zakonu, ministrica Blaženka Divjak uzvratila da će, ne prođe li zakon, dati ostavku. Bandićev zahtjev Vlada je prihvatila u donekle izmijenjenom obliku, financirani udžbenici bit će u vlasništvu škole.

Bandić, dakle, može biti zadovoljan, kao što može biti zadovoljan i rastom svoga Kluba, sa jednog zastupnika na početku saziva, ‘narastao’ je na 12,  a upućeni kažu da tu nije kraj, da je krajnja ambicija njih 15 odnosno 16 kako bi mogao zatražiti rekonstrukciju Vlade i HNS-a. Premijer Plenković i predsjednik Sabora  Gordan Jandroković odbacuju tu mogućnost, a Jandroković kaže da je ta tema „ubačena u medijski prostor, samo se vrti i onda će nestati“.

Bandićevu Klubu posljednja se priključila bivša SDP-ova zastupnica Ana Komparić Devčić, njenim odlaskom Klub SDP-a pao je na 30 članova, osam manje nego na početku mandata. SDP su prije nje napustili Tomislav Žagar, Tomislav Saucha, a ove godine Bojan Glavašević, Zdravko Ronko, Mario Habek i Milanka Opačić. Iz stranke je isključen Mirando Mrsić. Bandiću se priključila i bivša HNS-ova zastupnica Marija Puh, spomenuti Žagar neko je vrijeme boravio u Klubu Mosta, pa otišao u Klub nezavisnih zastupnika gdje mu društvo čine Glavašević i Marko Vučetić, koji je kao nezavisni bio u Klubu Mosta. U dvije godine aktualnog saborskog saziva stranku su promijenila 23 zastupnika.

Vujčić ostao guverner, Jelenić zamijenio Cvitana

Saborska oporba ove jeseni nije uspjela srušiti ministra zdravstva Milana Kujundžića kojem su pobrojali 52 razloga zbog kojih ne bi više trebao biti ministrom, iako tanka, saborska većina pokazala se stabilnom.

Zbog afere Hotmail ostavku je proljetos podnijela potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, za potpredsjednika Vlade Sabor je imenovao Tomislava Tolušića, resor gospodarstva preuzeo je Darko Horvat.

Hrvatska narodna banka dobila je novo vodstvo, Sabor je ponovno na šest godina guvernerom imenovao Borisa Vujčića, za njegovu zamjenicu Sandru Švaljek.

Dražen Jelenić novi je glavni državni odvjetnik, naslijedio je Dinka Cvitana kojemu je do tada bio prvi zamjenik. Ivanu Klešiću Sabor je povjerio još jedan, osmogodišnji mandat glavnog državnog revizora, Zorana Pičuljana izabrao je za povjerenika za informiranje.

Svjedočanstvo, uvrede, noćni rad

Ova će saborska godina ostati upamćena i po emotivnom, do tada nezabilježenom, osobnom svjedočanstvu Mostove zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić da su joj u splitskoj bolnici postupak kiretaže radili bez anestezije.

Kao nikada prije, sabornica je postala mjesto žestokih verbalnih sukoba, niskih udaraca i uvreda. Čobane, Pametan si za p……., Bolje bi bilo da vas Zagora nije rodila, tek su neke. Okupacijom govornice ujedinjena oporba uspjela je spriječiti predsjedavajućeg da promijeni ranije najavljen raspored rasprava.

Zbog Poslovnika, Sabor je u ožujku, prvi put u svojoj modernoj povijesti, zasjedao cijelu noć.

Iako se oporba žestoko tome protivila, Poslovnik je u konačnici izmijenjen, a rad Sabora postao je organiziraniji, rasprave dinamičnije.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close