SABORSKI ODBOR ZA INFORMIRANJE: HRT i HND trebaju se dogovoriti

Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na sjednici ovog tjedna jednoglasno je usvojio zaključak, kojim se u sporu uprave Hrvatske radiotelevizije (HRT) koja je tužila novinare i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), obje strane pozivaju da spor riješe dogovorom, ističući da je sloboda govora ustavna vrijednost te da su “slobodni mediji jedan od stupova demokracije, […]

Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na sjednici ovog tjedna jednoglasno je usvojio zaključak, kojim se u sporu uprave Hrvatske radiotelevizije (HRT) koja je tužila novinare i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), obje strane pozivaju da spor riješe dogovorom, ističući da je sloboda govora ustavna vrijednost te da su “slobodni mediji jedan od stupova demokracije, odnosno važan element u sustavu demokratskih osigurača”.

Raspravu o tužbama RT-a na saborskom Odboru za medije iniciralo je šest oporbenih zastupnika – nezavisni zastupnik Bojan Glavašević, Nikola Grmoja (Most), Goran Beus Richembergh (Glas) te Darko Parić, Nenad Stazić i Damir Tomić (SDP).

Učinili su to nakon što je HRT krajem prošle godine najavio tužbe protiv novinarke Sanje Mikleušević Pavić, predsjednice ogranka HND-a na HRT-u i uspendiranog novinara Hrvoja Zovka, predsjednika HND-a te samog HND-a tražeći zbog povrede časti i ugleda, kao i navoda o cenzuri na javnoj radioteleviziji naknadu štete od pola milijuna kuna.

“Tužba bi trebala biti onaj krajnji instrument koji se koristi tek onda kada se iscrpe svi drugi mogući oblici rješavanja sporova i nesporazuma”, rekao je Glavašević. Dodao je da izvještavanje o problemima na javnoj radioteleviziji ne bi trebalo za sobom povlačiti  tužbe, ali i da je HRT u ovom sporu mogao tužiti novinare za jednu kunu, umjesto da im ugrožavati egzistenciju s odštetnim zahtjevima. Zaključio je i da cilj odbora i predloženi zaključak treba biti povlačenje tužbi ili otvaranje prostora za “deeskalaciju konflikta i eventualnu nagodbu”.

Zastupnik SDP-a Nenad Stazić je podsjetio da su i Međunarodna federacija novinara (IFJ) te Europska federacija novinara (EFJ) pozvale HRT odustane od tužbi, što bi, kako je rekao, trebao biti i zaključak Odbora.

“Uprava HRT-a mora prestati s pritiscima na HND i šikaniranjem njegovih predstavnika, to je rekao tajnik međunarodnog udruženja novinara. Ako o tome imamo upozorenja uglednih institucija, onda se prema tome ne možemo odnositi s prijezirom. To je bilo upozorenje Vladi. Po tome se može zaključiti da su postupci uprave HRT-a sramoćenje Hrvatske. Stavljate nas na stup srama jer se nama mora baviti međunarodna federacija novinara” rekao je Stazić.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kaže, kako su oduvijek bili za dijalog te da je HND tražio komunikaciju, postavljao pitanja, ali odgovora nije bilo. Ističe, da su prema podacima koje su uspjeli dobiti, izračunali kako je HRT protiv novinara i nakladnika drugih medija podigao trideset tužbi u vrijednosti od nešto manje od milijun i pol kuna.

“Kad javni medij koji se financira javnim novcem odluči podići tužbu protiv novinara i medija zbog kritika, tražeći odštete, šalje se poruka – nemate pravo pisati i kritizirati, a mi imamo moć i novac za tužiti vas”, poručio je Zovko naglasivši i kako neovisno o ishodu tih tužbi, HRT neće izgubiti svoj pretplatnički novac.

Dodao je i da je HRT trenutačno primjer gušenja medijskih sloboda, zastrašivanja novinara ne samo unutar svoje kuće, nego na cijeloj medijskoj sceni. Zovko je istaknuo i kako ima dokaze o cenzuri na HRT-u, iskaze kolegica i kolega koje su radile ili još rade na javnoj radioteleviziji i o tome će, imenom i prezimenom, svjedočiti na sudu.

Osim Zovka, u ime HND-a istupio je i potpredsjednik Denis Romac koji je kazao kako su u HND-u uvjereni da vodstvo HRT-a bez potpore vlasti ne bi moglo poduzeti akcije progona HND-a i novinara koji se usude kritički progovoriti o stanju na HRT-u.

S druge strane, glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić u svom izlaganju kazao je da je, ukoliko se povuku tvrdnje o cenzuri na HRT-u, spreman povući sve tužbe. On je dodao kako je cenzura kazneno djelo i da je on kao ravnatelj bio dužan pokrenuti tužbe zbog zaštite HRT od, kako je istaknuo, lažnih tvrdnji da na HRT-u ima cenzure.

“Na HRT-u ne postoji cenzura. Nema na HRT-u ni zabranjenih tema niti zabranjenih gostiju. HRT nije podnio tužbe protiv novinara nego protiv osoba. Ako se povuku tvrdnje o cenzuri, HRT je spreman povući tužbe” kazao je Bačić.

U raspravi o stanju na HRT-u, između ostaloga, sudjelovali su i članovi Odbora Kažimir Varda (BM 365), zastupnik Mosta Nikola Grmoja te Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) koja je oštro osudila izjavu Denisa Romca kako HRT ne bi podigao tužbu bez potpore vlasti smatrajući tu njegovu izjavu “paušalnom i bez dokaza”. Ustvrdila je i da Vlada apsolutno nije odgovorna za sporove u kojima se tuže novinari. Sličnu je ocjenu dao i predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ).

Saborski Odbor jednoglasno je utvrdio i imena 12 kandidata za četiri člana Programskog vijeća HRT-a, a među kojima su i bivši SDP-ov ministar kulture Antun Vujić te povjesničar Tvrtko Jakovina, o kojima će se odlučivati na plenarnoj sjednici Sabora.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close