SABORNICA: Izglasani mirovinski i poljoprivredni zakoni te Zakon o udomiteljstvu

Zakon o udomiteljstvu koji je izazvao prijepore u vladajućoj koaliciji izglasan je Saboru sa 72 za, četiri protiv te šest suzdržanih glasova. Zastupnici HNS-a koji su podršku tom zakonu uvjetovali usvajanjem amandmana po kojemu bi istospolni i neformalni životni partneri imali mogućnost udomljavanja djece bili su suzdržani u glasovanju. Suzdržani su bili i nezavisni Tomislav […]

Zakon o udomiteljstvu koji je izazvao prijepore u vladajućoj koaliciji izglasan je Saboru sa 72 za, četiri protiv te šest suzdržanih glasova.

Zastupnici HNS-a koji su podršku tom zakonu uvjetovali usvajanjem amandmana po kojemu bi istospolni i neformalni životni partneri imali mogućnost udomljavanja djece bili su suzdržani u glasovanju. Suzdržani su bili i nezavisni Tomislav Saucha i Mario Habek. Oporba nije sudjelovala u glasanju, prosvjedujući protiv načina na koji funkcionira vladajuća većina.

Protiv Zakona o udomiteljstvu glasali su Dragana Jeckov i Boris Milošević iz SDSS-a, Furio Radin (NZ) i Mirando Mrsić (Demokrati).

Prije glasanja o Zakonu o udomiteljstvu Stjepan Ćuraj (HNS) zatražio je stanku, apelirajući na zastupnike koji su ranije napustili Sabornicu da se vrate i glasaju za HNS-ov amandman. “Amandman je legalan, u skladu s Ustavom i omogućit će ono što je najpotrebnije, pravo djeteta na dom, na deinstitucionaliziranje”, kazao je Ćuraj.

Nakon stanke HNS-ov amandman nije prošao, a u ime Kluba zastupnika SDP-a Davor Bernardić upozorio je na diskriminaciju ako Zakon o udomiteljstvu prođe u obliku u kojem je predložen te pozvao HNS-ovce da ne drže kvorum vladajućima i izađu iz sabornice te pokažu da imaju “barem malo obraza”, da ne budu “potrčko” i “beskičmenjaci”.

“U domovima za djecu je više od 1100 djece koja čeka udomljenje, a kojima ćete onemogućiti da osjete toplinu obiteljskog doma zato jer nećete omogućiti istospolnim parovima da udome tu djecu, a žele ih udomiti”, istaknuo je Bernardić.

Marija Jelkovac (HDZ) naglasila je da zakon prije svega štiti interes djeteta, ne umanjuju prava istospolnih zajednica te pozvala da se djeca dodatno ne traumatiziraju.

“Djecu traumatiziraju nasilnici u obitelji, vršnjačko nasilje a ne obični ljudi “, reagirao je Domagoj Hajduković (SDP) .

Furio Radin u ime Kluba nacionalnih manjina najavio je ustavnu tužbu Zakona o udomiteljstvu jer, kako je kazao, radi se o kršenju ljudskih prava jednog dijela stanovništva.

Zakon o udomiteljstvu omogućit će obavljanje udomiteljstva kao zanimanja i specijaliziranog udomiteljstva za najtežu kategoriju korisnika uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja. Vlada očekuje da će ta promjena povećati interes za obavljanje udomiteljstva.

I dalje će biti omogućeno obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva, a povećat će se i naknada za rad i uložen trud u skrb svim udomiteljima.

Donošenjem Zakona o udomiteljstvu trebala bi se osigurati deinstitucionalizacija djece i odraslih koji su na smještaju u ustanovama te poboljšati kvaliteta usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima, neovisno o skupini korisnika. Također bi trebao povećati broj udomiteljskih obitelji, te regionalnu ravnomjernost pristupačnosti udomiteljstva.

Za provedbu toga zakona u državnom proračunu osigurana su uvećana sredstva u odnosu na prethodno razdoblje. Za opskrbnine za korisnike u ovoj godini osigurano je 183 milijuna kuna, a za naknadu za rad udomitelja 45,5 milijuna kuna. Isti iznosi osigurani su i za 2019. i 2020. godinu.

Sabor je izmijenio zakone o mirovinskom osiguranju, o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, o obveznim i o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.

‘’Nećemo sudjelovati u ovoj sramotnoj trgovini gdje bivši SDP-ovci spašavaju ovu Vladu, a nema ključnih partnera Milorada Pupovca (SDSS) i Darinka Dumbovića (Reformisti),’’ poručio je Nikola Grmoja.

Mostovci su otišli, glasovanje nastavilo, no oporba se više nije u njega uključivala, većinu su osiguravali bivši SDP-ovci koji su prešli u klub HNS-a i klub Milan Bandić 365, Mario Habek, Milanka Opačić i Zdravko Ronko.

To je zasmetalo SDP-ove zastupnike Arsena Bauka i Gordana Marasa. Bauk je  zatražio da se promijeni raspored sjedenja, jer tih troje zastupnika i dalje sjedi među SDP-ovcima. “Maknite ih da im ne bude neugodno među nama i da ne zagađuju prostor”, rekao je Bauk.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgovorio mu je da “ima mnogo  zagađivača prostora” i da se tako ne može razgovarati.

Da se premjeste zastupnici koje je “Bandić kupio”, zatražio je i Maras.

Izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima izglasane su sa 76 glasova ‘za’, jednim suzdržanim, izmjene zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i o mirovinskim osiguravajućim društvima jednoglasno, sa 78 ‘za’, a ostali zakoni sa 77 glasova ‘za’.

Reformom, čija primjena počinje 1. siječnja 2019., predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine.

Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu – samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa.

Između dva čitanja paket mirovinske reforme doživio je određene promjene, te osim što je ublažena penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno, uvedeno je i po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za majke i posvojiteljice za svako rođeno ili posvojeno dijete što će im povećati mirovine za oko 2 posto.

Reforma donosi i promjene u poslovanju obveznih mirovinskih fondova u smjeru veće transparentnosti i kontrole, pa se tako predviđa imenovanje predstavnika osiguranika u nadzornim odborima mirovinskih društava, kao i obveza članova uprava obveznih mirovinskih društva da se povuku iz nadzornih odbora tvrtki u kojima imaju vlasničke udjele.

Izdvaja se i mogućnost da mirovinski fondovi mogu ulagati u start-upove, infrastrukturne projekte kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close