RUSI DOLAZE: Zašto je PPD najveći uteg Plenkoviću u pregovorima s Putinom i Trumpom?

Potpisivanjem iznimno važnog ugovora između iznimno moćnog ruskog Gazproma i Prvog plinarskog društva (PPD) o desetogodišnjoj isporuci ruskog plina Hrvatskoj, krajem rujna otvoreno je ključno gospodarsko, ali i političko i geostrateško pitanje u kojem će se premijer Andrej Plenković i njegova vlada uskoro morati odrediti prema dosadašnjem strateškom vanjskopolitičkom partneru – SAD-u, ali u nešto […]

Potpisivanjem iznimno važnog ugovora između iznimno moćnog ruskog Gazproma i Prvog plinarskog društva (PPD) o desetogodišnjoj isporuci ruskog plina Hrvatskoj, krajem rujna otvoreno je ključno gospodarsko, ali i političko i geostrateško pitanje u kojem će se premijer Andrej Plenković i njegova vlada uskoro morati odrediti prema dosadašnjem strateškom vanjskopolitičkom partneru – SAD-u, ali u nešto manjoj mjeri – partnerima u EU. Osim toga, premijer Plenković morat će dosadašnjim glavnim vanjskopolitičkim partnerima i odgovoriti na neugodna pitanja dopušta li Hrvatska i daljnje širenje ruskog interesa na ovaj dio Europe budući da PPD namjerava preuzeti i Petrokemiju – što u igru uključuje i Putina i mađarskog premijera Orbana – odnosno otvara pitanje Ina-MOL-a.

Djelatnost i uloga Prvog plinarskog društva tako postaje i ključno vanjskopolitičko pitanje koje će u budućnosti tražiti ozbiljni angažman premijer Plenkovića i suvislu tihu diplomatsku aktivnost predsjednice Kolinde Grabar Kitarović dok se, istovremeno, kako tvrde upućeni, od potkapacitiranih ministara Tomislava Ćorića i Olega Butkovića zaduženih za energetiku i infrastrukturu ne očekuje gotovo ništa.

Naime, pitanje dogovorene buduće desetogodišnje ruske isporuke plina iznimno je važno političko i geostrateško pitanje za Hrvatsku na koje vladajuće garniture i resorni ministri od uspostava hrvatske države nikada nisu dali suvisli odgovor, energetska strategija nikada nije bila niti predstavljena, a niti su naši političari i još manje resorni ministri dugoročno strateško promišljali o energetici.

Sada, pojednostavljeno – Rusi u Hrvatsku dolaze na velika vrata, Amerikanci su ostavljeni na čekanju sa ‘svojim’ ukapljenim plinom, a s EU se hrvatska vladajuća garnitura tek treba dogovoriti o mogućem financiranju alternative ruskom plinu – davno predstavljenom LNG terminalu na Krku.

Naravno, posljednji ”deal” PPD-a i Gazproma nije bio dovoljno predstavljen javnosti iako je njegov značaj iznimno važan jer se time odredila energetska budućnost Hrvatske za idućih deset godina, a zanemarilo se opet pitanje naše energetske neovisnosti.

Ukratko, kako je upozorio ekonomski analitičar Željko Kardum, potpisanim se ugovorom  do 31. prosinca 2027. ruski Gazprom obvezao Hrvatskoj isporučiti milijardu kubičnih metara plina godišnje. Detalji ugovora pritom, naravno nisu predstavljeni široj ni stručnoj javnosti, ali ”iscurilo” je kako će se cijena formirati prema referentnoj cijeni na najvećem regionalnom čvorištu plinovoda, u austrijskom Baumgartenu.

Osim velikog vanjskopolitičkog značaja, riječ je i iznimno važnom i skupom ugovoru ”teškom”, kako se procjenjuje, između 200 i 250 milijuna eura godišnje. Za deset godina, ističe Kardum, to iznosi 2 do 2,5 milijarde eura za Hrvate, odnosno 1,6 milijardi eura za Ruse – isključujući troškove transporta, marže,  zarade posrednika i ostalih neplaniranih i nepredvidljivih troškova,

Ogroman je to novac i posao, upozoravaju ekonomski analitičari, naglašavajući i kako je to jedan od najvećih ugovora koji je jedna privatna hrvatska tvrtka sklopila, u vrijednosti gotovo polovice duga Agrokora koji je, onako usput, još i sada predmet velikog ruskog interesa zbog nenaplaćenih potraživanja Sberbanke.

No, ostavivši sada Agrokor sa strane, vrijedno je istaknuti i da nedavno ugovorena količina ruske ugovorene isporuke plina pokriva više od 60 posto hrvatskih potreba za uvozom, odnosno 30 posto ukupnih potreba.

Evidentna je i činjenica kako smo sklapanjem ovog ugovora postali ovisni o ruskom plinu iako su mnogi, uključujući i neke od rijetkih političara, u govorili o potrebi energetske neovisnosti i sigurnosti pa su radi diverzifikacije rizika zagovarali i LNG terminal na Krku.

Upravo za tu opciju – odnosno alternativu ruskom plinu najveći su lobisti bili Amerikanci, jer bi se tim terminalom, naravno, otvorila mogućnost dostave i prodaje američkog ukapljenog plina. Taj je plin ipak dvadeset  posto skuplji, a jalovu dvojbu – tko će (ili neće) platiti 20 posto premije na neovisnost – ovim je ugovorom prekinuo ruski Gazprom, a operacionaliziralo Prvo plinarsko društvo. Amerikanci su u Hrvatskoj, barem zasad, ostali kratkih rukava, a ruski mediji likuju sklopljenim velikim energetskim poslom u ”tuđoj” interesnoj zoni.

Konkretno, ruski su mediji objavili ovaj ugovor uz vrišteći naslov  “Hrvatska se vratila Gazpromu”, a njihov list Kommersant istaknuo je  da je vodeća energetska ruska kompanija “prvi puta nakon 2010. godine vratila ulogu ključnog dobavljača plina za Hrvatsku”.

No, s druge strane – očekuje se veliki pritisak Amerikanaca na Plenkovića i njegovu vladu jer se investicijska odluka o ”njihovom” LNG-u mora donijeti tijekom iduće 2018. Kako se dosada isticalo, gradnju LNG-a najvećim bi dijelom financirala EU, ali dijelom i Hrvatska što bi joj bio veliki trošak.

Novi je problem, možda i veći od problema troška izgradnje terminala, distribucija plina, odnosno kome ga prodati, ističe Kardum.

Time se i u potpunosti otkriva da je pitanje hrvatske opskrbe plinom prvenstveno strateška-politička, a ne ekonomska odluka.Drugim riječima, ako Hrvatska želi imati rezervni dobavni pravac i zadovoljiti interese Amerikanaca – OK – ali to će biti najmanje 20 posto skuplje.

U sklopu toga, otvara se i novo političko pitanje predstojećom privatizacijom kutinske Petrokemije – najvećeg potrošača plina, a PPD je  već podnio prijedlog za dokapitalizaciju te tvrtke od strateškog interesa.

Dvosjekli je to mač – s jedne strane država bi se riješila tereta Petrokemije, ali privatizacijom bi i cijena umjetnih gnojiva izmakla iz ruku države i formirala bi se na tržišnim načelima.

U sjeni širenja ruskog utjecaja u američkom ”igralištu” u Hrvatskoj to vjerojatno ne bi bilo politički podobno. Naročito kad se već i dosadašnji prigovori odnose na “širenje ruskog interesa na ovaj dio Europe”.

No, kako ističu analitičari, Rusi rade pametno i strpljivo. Toliko pametno da sličan problem ima i njemačka kancelarka Angela Merkel koja dvoji – graditi ili ne Sjeverni tok 2. Ekonomski i strateški gradnja je Njemačkoj racionalna – zaobilazi se Ukrajina i osigurava se sigurnost dobave.

Kako cinici zaključuju, možda je i nekima u Hrvatskoj bolje da Rusi zavrnu plin, nego da ga Nijemci odvrnu, no u toj tipičnoj hrvatskoj računici treba imati na umu i Amerikance. Naime, znakovito da je upravo u vrijeme posljednjih pregovora s Rusima  potvrđen novi američki veleposlanik Robert Kohorst koji će u Zagrebu, sasvim sigurno, ‘zavrtati ruke’ hrvatskim političarima za gradnju LNG terminala.

Plenkoviću neće biti lako, naročito nakon istupa predsjednice Grabar Kitarović koja je u Moskvi kod Putina u listopadu naglasila kako Rusija pokazuje veliki interes za ulaganje u energetiku u Hrvatskoj te kako je ”ogledan primjer odlične suradnje je i nedavno potpisan ugovor o suradnji između PPD-a i Gazproma”.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close