ROMANA EIBL: Znate gdje vam je nogometni kamp i nacionalni stadion? U podrumima elite!

Danas je Hrvatski olimpijski centar zgarište u svakom smislu, i doslovno i na papiru, i sve je izvjesnije da će iz predstečajne nagodbe, u kojoj ne uspijeva podmiriti 40 milijuna kuna duga, ravno u stečaj   Što može čovjek nego podsmjehnuti se na zgodne, ali ipak samo populističke podvale za raju kruha gladnu, da bi […]

Danas je Hrvatski olimpijski centar zgarište u svakom smislu, i doslovno i na papiru, i sve je izvjesnije da će iz predstečajne nagodbe, u kojoj ne uspijeva podmiriti 40 milijuna kuna duga, ravno u stečaj

 

Što može čovjek nego podsmjehnuti se na zgodne, ali ipak samo populističke podvale za raju kruha gladnu, da bi nastup nogometaša Hrvatske na ljetnoj planetarnoj smotri najboljih svjetskih reprezentacija u Brazilu, mogao biti okidač što će naznačiti početak kraja krize u kojoj nam se domovina guši već godinama, a sve brže i sve više nas gušimo se s njome. Da su lopte i medalje u ovoj našoj zemlji mogli biti međaši iskoraka u bolje i prosperitetnije sutra, ne da bismo još preklani izašli iz krize, nego krizu ne bismo ni okusili, živjeli bismo u vječnom blagostanju, svjetska bi nas recesija tek usputno okrznula, ali bi nova Švicarska na jugoistoku Europe i vratima Mediterana nastavila broditi blagorodnim rajem na Zemlji, kao u bajci, sretno do kraja života.

No, budući da se ovdje i pod motom male zemlje za veliki odmor sveudilj maskirala velika pljačka maloga naroda, da se ni ne govori o nekompetencijama i neodgovornosti svih naših elita, u prvom redu političkih, koje su sve do jedne dopustile da društveno i državno dobro dopadne predatorima novokomponirane Hrvatske, hrvatski se čovjek tako, malo-pomalo, pa onda sve brže i brutalnije, suočio i suočava sa specifičnom hrvatskom krizom. Tako, naime, još uvijek građanski pristojno nazivamo sustavno, dubinsko i širokopojasno pelješenje vlastita naroda. Umjesto bajke, stotinama tisuća ljudi serviran je egzistencijalni horor bez kraja, pa se, eto, sada netko dosjetio prodati raji malo magle kako ćemo na krilima nastupa nogometne reprezentacije sve gospodarske i ine nedaće preokrenuti u svoju korist i za svoju pojedinačnu i opću dobrobit. Mo’š misliti! Pa nitko ovdje nije uspio za 20 godina, a bile su i to i te kako velike i veličanstvene nogometne godine, u kojima je Hrvatska osvojila i broncu na Svjetskom prvenstvu, ne sagraditi nego ni nacrtati ni nogometni kamp, ni nacionalni stadion!

Zagreb je danas jedina europska metropola ne samo bez natkrivenoga nogometnoga doma, nego jedina metropola koja se s razlogom stidi stadiona na kojem igra nacionalna reprezentacija. Hrvatska je danas i jedna od rijetkih uspješnih država sudionica olimpijskih igara koja već godinama nema čak i ono što je nekad imala – svoj olimpijski centar. Novi je požar neki dan progutao još jedan objekt već ranije uništene, društvenom nebrigom i također velikim požarom, glavnine Hrvatskog olimpijskoga centra Bjelolasica. Što ne upropasti naš čovjek, dokusuri vatra! Nemalo je Goranina ovih dana ustvrdilo da je oko Bjelolasice nekako previše gorjelo, a da bi bilo slučajno…
Sjećam se, bila sam u proljeće 1998. godine u obilasku tog jedinstvenoga, ekološki očuvanoga parka prirode, gdje se spajaju planinska i mediteranska klima.

Perverzne privatne kolekcije

Turističko naselje sa 120 soba upravo se obnavljalo jer je Miroslav Blažević odlučio započeti brusiti formu svojih izabranika za nastup na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj upravo na Bjelolasici. Josipu Joji Modriću, pioniru osmišljavanja skijaških staza na Bjelolasici, a tadašnjem direktoru toga, činilo se tada centra s perspektivom, oči su bile pune suza zahvale za potez sportskoga prijatelja. Mogao je Ćiro izabrati i Roglu, ili neki mondeni austrijski proplanak sa svom potrebnom sportskom infrastrukturom o kojoj je Bjelolasica tada (a i svih kasnijih godina) mogla samo sanjati. Ali, ne! Izbornik Blažević doveo je svoje zvijezde iz Madrida i Milana u skromne bjelolasičke apartmane ne bi li, među ostalim, promocijski pomogao jednom sportskom centru koji se tek trebao uzdići. Ne samo da je Ćiro na goranske livade spustio Bobana i Šukera, na Bjelolasicu je Vatrene došao pozdraviti i zaželjeti im dobre nastupe na SP-u i državni poglavar Franjo Tuđman. Ali, zalud bješe sve…

Petnaest godina prošlo je od senzacionalne svjetske bronce hrvatskih nogometaša, no u Hrvatskoj još nismo dočekali senzaciju nicanja nacionalnoga stadiona i(li) nacionalnoga nogometnoga kampa, a u međuvremenu smo u vatrenoj senzaciji izgubili i nikad do kraja zaživjeli Olimpijski centar Bjelolasica. Kako je napisao jedan nadahnuti bloger još prije četiri godine „u onom jugoslavenskom mraku Bjelolasica je bila svjetla točka na ogulinskom horizontu i nije bilo problema dobiti iz Beograda novaca koliko treba za grandioznu ideju planinskoga sportskoga centra.” Danas je Hrvatski olimpijski centar zgarište u svakom smislu, i doslovno i na papiru, i sve je izvjesnije da će iz predstečajne nagodbe – u kojoj ne uspijeva podmiriti 40 milijuna kuna duga vjerovnicima – ravno u stečaj. Baš tamo gdje je odavno i(li) odnedavno završio i kredibilitet mnogih velikih Hrvata koji će ostati upamćeni po svojoj enormnoj privatnoj imovini i perverznim privatnim kolekcijama rariteta svih vrsta, premda smo ih jednom bili odabrali, jer sami su se ponudili, da rade za opće dobro i našu stvar.

Plitki nogometni razgovori i duboki podrumi

Godine 1995. radila sam veliki intervju za sada već upokojeni Vjesnik s Nadanom Vidoševićem, koji je tada, osim što je bio i Tuđmanov libling, bio i predsjednik Hrvatskoga nogometnoga saveza. Govorio mi je tada sa zanosom, a nitko ga na to puškom nije tjerao, o hrvatskom nogometnom Milanellu koji samo što nije počeo nicati na samoborskom zapuštenom kupalištu Šmidhen. Ne znam što je danas sa Šmidhenom, zadnje što sam pročitala proljetos kazivalo je da se Šmidhen tj. projekt Fantasyland nalazi u katalogu Vidoševićeve Hrvatske gospodarske komore među 108 potencijalnih investicija, te da je prva faza vodenoga parka trebala biti spremna za kupače u ljetnoj sezoni 2013. No, od lipnja 2012., kada je raspisan natječaj za zapošljavanje radnika, projekt se nije pomaknuo. Šmidhen je, pretpostavljam i dalje zapušteno kupalište, hrvatska nogometna reprezentacija potuca se od Čateža, Hitrec-Kacijana, Zagrebella, Rovinja… po hrvatskim hotelima i terenima pripremajući se da jednu posrnulu zemlju izvuče iz krize. Dobar štos. No, da ne bi bilo da se ovdje baš ništa nije sagradilo, je, kako da nije…

Godinama sam pokušavala upitati Vidoševića kako je to on uspio napraviti ne jedan, nego tri svoja privatna Milanella, dok hrvatska reprezentacija, eto, boravi i dan danas u nekim čudnim privatnim aranžmanima u kojekakvim hotelima, pripremajući se biti lokomotivom nacionalnog preporoda. Ali, Vidošević je odavna prestao biti zainteresiran za plitke nogometne razgovore, sasma razumljivo, jer bio je obuzet dubinom svojih podruma, pa tako nikada nismo dobili odgovor na pitanje „gdje je nestao kamp?”. Premda je svako pitanje odavna suvišno, a odgovori jasni. Što nama vrijedi što je jedan čovjek, ili petorica, ili stotinu njih s druge strane brave za koju nemaju ključ, kad je umnogome i njihovom zaslugom i(li) nečinjenjem i(li) krivočinjenjem, toliko lokota ostalo na vječnim projektima, ali i nad budućnošću i životima samim.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close