RIJEKA: Kafić smrti – razgovor o smrti uz kolačiće, čaj i kavu

Razgovarati o smrti uz kolačiće, čaj ili kavu čini se neobičnom idejom, a mnogima zvuči i morbidno, jer zašto bi uopće trebalo razgovarali o smrti, no upravo se to događa u Rijeci, gdje se ljudi, suočeni s vlastitom smrtnošću ili skorom smrti bližnjeg, počinju sastajati u Kafiću smrti. Kafić smrti nije neko određeno mjesto, on može biti bilo gdje – u stvarnom kafiću, nekom […]

Razgovarati o smrti uz kolačiće, čaj ili kavu čini se neobičnom idejom, a mnogima zvuči i morbidno, jer zašto bi uopće trebalo razgovarali o smrti, no upravo se to događa u Rijeci, gdje se ljudi, suočeni s vlastitom smrtnošću ili skorom smrti bližnjeg, počinju sastajati u Kafiću smrti.

Kafić smrti nije neko određeno mjesto, on može biti bilo gdje – u stvarnom kafiću, nekom drugom javnom prostoru, knjižnici ili u vlastitom domu, a jedino je zadano dogovoriti vrijeme i mjesto, pripremiti čaj ili kavu i kolačiće i razgovarati o smrti, kaže jedna od pokretačica inicijative Kafića smrti Karmen Lončarek, pročelnica Zavoda za palijativnu medicinu KBC-a Rijeka i profesorica na riječkom Medicinskom fakultetu.

Riječ je zapravo o sastancima čiji je cilj educiranje i pomoć drugima da se upoznaju sa svršetkom života, da im se olakša govoriti o smrti i iznositi svoje stavove, mišljenja i strahove, te ohrabriti da izraze svoje želje za vrijeme nakon smrti.

Koncept Kafića smrti osmislio je 2004. švicarski antropolog Bernard Crettaz i od tada se ideja proširila kao svojevrstan pokret širom svijeta. Danas tako, primjerice, postoje Death cafe u Engleskoj, Cafe Mortel u Francuskoj ili pak Totentanz cafe, odnosno Mrtvački ples, u Njemačkoj, gdje se, kako je zamišljeno, kroz razgovor nastoji umanjiti strah od smrti kako bi ljudi preuzeli kontrolu nad jednim od najvažnijih događaja s kojim se moramo susreti.

Ona riječ na “s”

“Kafići smrti nisu nužno edukativni, nema predavanja i informativnih materijala. Razgovarati o smrti je neugodno, a prije smrti postoji jako puno odluka koje čovjek mora donijeti. Između ostalog, gdje želi umrijeti, da li u svom domu što je često vrlo kompleksno, ili pak u nekoj ustanovi te kako želi da ga pokopaju. U slučaju da ima bolove, koliko želi da mu se daje lijekova za umanjenje boli te želi li to pod svaku cijenu pa i onu da dobar dio vremena bude bez svijesti. Zato smo i nazvali našu seriju tribina “Ona riječ na s”, jer danas se može razgovarati o seksu, ali o smrti ne, smrt je za nas tabu tema današnjice”, kaže Lončarek.

Dosad je, kaže, održano pet tribina, a sa svakom novom posjećenost je rasla. “Smatrali smo uspjehom ako nam se odazove više od 10 sudionika, no počeli smo s 15-ak ljudi, da bi na posljednjoj tribini bilo 60 sudionika”.

Šestu, posljednju tribinu u ciklusu, koja će se održati 16. studenoga u riječkoj Gradskoj vijećnici, nazvali su nultim, a ne prvim Kafićem smrti, jer će sudionicima, sa željom da se ideja Kafića smrti proširi i drugdje u Hrvatskoj, dati praktične upute i podijeliti vodič kako ga organizirati. Vodič će svima zainteresiranima biti dostupan i na internet stranici Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini riječkog Medicinskog fakulteta.

“Zasad se širimo na zapad, jer će na tribini biti liječnik iz mobilnog palijativnog tima u Puli, koji će također dati neke organizacijske savjete te očekujemo da će on tu vrstu znanja sa svojim timom dalje širiti u Istri”.

Na pitanje tko dolazi na tribine Lončarek odgovara: “Ima radoznalaca, ima zalutalih, a većinom su to ljudi koje je neko životno zbivanje ili profesija učinila osjetljivim za pitanja ljudske smrti. Znaju se tu naći i tinejdžeri, premda rijetko, uglavnom učenici srednje medicinske škole. Dolazi dosta umirovljenika te ljudi koji su nekog izgubili ili će nekoga izgubiti zbog smrtonosne bolesti, kao i profesionalci koji rade u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, pravnici ili jednostavno građani koji rado nešto nauče”.

Kaže kako gotovo na svakoj tribini netko postavi i provokativno pitanje zašto promiču eutanaziju te odgovara kako je eutanazija duboko suprotna ideji palijativne skrbi koju zastupaju te je zabranjena hrvatskim zakonom.

“Bolesnici žele umrijeti samo onda kada palijativa nije dobro odradila svoj posao, a najčešće je to zato što trpe jake bolove. Zato svaki puta tumačimo koliko je važno da se ublaže bolovi i da se prepozna i zadovolji što više bolesnikovih potreba, od zdravstvenih do duhovih i pravnih. Upravo u tom pitanju iščitavam strah od usamljenosti do kraja života i percepciju da je umiranje nešto što svaki pojedinac mora rješavati sam za sebe, bez pomoći drugih”, govori Lončarek.

Kaže kako im je cilj ojačati kapacitet društva da bolje brine za svoje članove koji će uskoro umrijeti, jer nitko ne bi smio umrijeti sam.

“Naš odnos prema smrti još je uvijek definiran medicinom. Smrt je još uvijek prvenstveno medicinski događaj dok je zanemaren aspekt po kojem je umiranje socijalni događaj i odlazak našeg člana iz društva ljudi. Još uvijek mislimo da je palijativna skrb kad nekoga smjestiš u ustanovu. Mi nastojimo da bolesni umiru tamo gdje najviše žele, a to je najčešće njihov dom. Za to je potrebno jako mnogo priprema, da laici koji brinu o njima budu dobro informirani i educirani kako se skrbi o takvom pacijentu, da znaju prepoznati znakove neizbježne nadolazeće smrti te se nositi s tim i umirućem djelotvorno pomagati  do samog kraja”, kazala je Lončarek.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close