RADNICI PRIVATNOG I JAVNOG SEKTORA PORUČUJU: VRIJEME JE ZA NAŠ OPORAVAK – HRVATSKA TREBA VEĆE PLAĆE I KVALITETNA RADNA MJESTA!

Ekonomska i socijalna kriza teško je pogodila građane Hrvatske. Izgubljeno je više od 150,000 radnih mjesta, iselilo više od 200,000 ljudi i to uglavnom mladih, rastao broj ljudi koji radi bez plaće, otopila se ušteđevina, a ekonomski rast pao je za gotovo 12%. Političari i poslodavci fiksirali su se na ideju vraćanja „konkurentnosti“, a „rješenje“ […]

Ekonomska i socijalna kriza teško je pogodila građane Hrvatske. Izgubljeno je više od 150,000 radnih mjesta, iselilo više od 200,000 ljudi i to uglavnom mladih, rastao broj ljudi koji radi bez plaće, otopila se ušteđevina, a ekonomski rast pao je za gotovo 12%.

Političari i poslodavci fiksirali su se na ideju vraćanja „konkurentnosti“, a „rješenje“ koje su nudili bio je brutalni pritisak na plaće radnika što je rezultiralo njihovim drastičnim padom te daljnjom fleksibilizacijom radnih odnosa.I dok profiti rastu uslijed smanjenja plaća, povećava se nejednakost, a udio radnika u bogatstvu i dalje se smanjuje. U posljednjih 20 godina na razini EU produktivnost je skočila za 30%, no realne plaće samo za 20%. To znači da radnici negdje u procesu izgube 10% profita u korist vlasnika kapitala. Potreba za promjenom smjera je evidentna te sada čak i OECD i Europska središnja banka preporučaju dizanje plaća kao nužnu mjeru za oporavak ekonomije.

Hrvatsko gospodarstvo se sada oporavilo, BDP bilježi najveći rast u zadnjih devet godina, ali radnici godinama nisu vidjeli veće plaće. Tako je realni pad plaće u RH u 2014. u odnosu na 2008. za SSS radnike -13,3%, a za VSS i viši -16,8%., a najveći pad plaće je u građevinarstvu, od čak – 25,4% (za VSS radnike).

Predugo su lideri i poslodavci radnike okretali jedne protiv drugih u utrci plaća prema dolje i poručivali radnicima da su neradnici i „uhljebi“.

Radnici zaslužuju svoj pravedni udio u profitu koji ostvaruju za poslodavca – vrijeme je za NAŠ oporavak!

HRVATSKA TREBA VEĆE PLAĆE!

  • Tražimo povećanje minimalne plaće i veće plaće svima

Više novaca u džepovima radnika nije dobro samo za radnike – dobro je i za stvaranje potražnje koja će dovesti do bržeg rasta i pravednije ekonomije, ali i održivosti mirovinskog sustava.

Osnaživanje kupovne moći radnika i veće plaće predstavljaju pokretač potražnje, rasta i otvaranja radnih mjesta. Ekonomski rast mora služiti svima.

Minimalna plaća ne ispunjava svoju funkciju ako radnike izlaže siromaštvu uz rad, ako se od nje može odstupati, ako postoji pravna nesigurnost, ako se slabo provodi ili se nepravedno oporezuje. Zakonska minimalna plaća mora rasti po stopi koja je viša od nacionalnog prosjeka, a minimalna plaća ne smije biti manja od 60% nacionalnog medijana plaće, ili ne manja od 50% godišnje nacionalne prosječne plaće.

Pregovori socijalnih partnera na odgovarajućoj razini najbolji su alat za osiguranje dobrih plaća i uvjeta rada. U tom smislu nužno je jačanje socijalnog dijaloga na svim razinama, a snažno kolektivno pregovaranje i članstvo u sindikatu najbolji je način za ostvarivanje većih plaća. Ono je alat rješavanja razlika u plaćama među muškarcima i ženama, kao i napuštanja izrabljivačkog koncepta prekarnog rada.

Umjesto destimuliranja radnih mjesta, veće plaće značile bi porast povjerenja i povećanje ekonomske potražnje, te vodile k stvaranju radnih mjesta. Bitno je da donosioci odluka, poslodavci i javnost prihvate ovu istinu i zato krećemo u kampanju „Vrijeme je za NAŠ oporavak – Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta!“

HRVATSKA TREBA KVALITETNA RADNA MJESTA

Posljednjih desetak godina iz Hrvatske je emigriralo više od 110.000 osoba; samo od početka krize (2009.) više od 80.000. Gotovo 40 posto otišlih, Njemačku vide kao obećanu zemlju: posljednjih pet godina broj zaposlenih Hrvata u Njemačkoj povećao se za 45,8 posto!

Suprotno uvriježenom mišljenju, nezaposlenost nije glavni već tek treći razlog odlaska. Na prvom je mjestu plaća (80 posto) te bolji uvjeti rada (31 posto). Zbog plaće i uvjeta rada posebice odlaze visokoobrazovani, a među njima je puno onih koji odlaze odmah nakon škole ili fakulteta, prije nego što uopće dođu do burze.

Hrvatska ogromnim koracima grabi ka društvu siromaštva i nejednakosti koje zasigurno nije ni poželjno ni poticajno za ostanak, život i rad. Odlaze mladi, ali i ostale dobne skupine, obrazovani i kvalificirani, borbeni i aktivni, oni koji bi trebali biti budućnost ove zemlje. Odlaze za boljim životom i ostaju tamo gdje ga pronađu. A Vlada ni da trepne okom. Dapače, svojim „reformama“ širom im otvara vrata odlaska!

Bez radne i socijalne sigurnosti, kvalitetnog i održivog radnog mjesta ili potpora za pokretanje vlastita posla, stambene politike, povoljnih kredita, cjenovno i teritorijalno dostupnih društvenih servisa (jaslica, vrtića, škola, domova za skrb o starima i nemoćnima …), bez efikasnog povezivanja nacionalnih i lokalnih politika i mjera s ciljem oživljavanja napuštenih dijelova Hrvatske i dr. – dakle, bez pravedne preraspodjele društvenog bogatstva, neće biti ni demografske obnove ni rasta i razvoja Hrvatske. Krajnje je vrijeme da Hrvatsku učinimo poželjnom zemljom za rad i život.

Vlada je upravo proširila mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) i na nezaposlene mlađe od 30 godina sa završenom srednjom školom za zanimanja za koja nije potrebno polaganje majstorskog ispita. U praksi to znači da će svi mladi  ulaziti u svijet rada preko te mjere i svi će raditi za minimalac, a pripravništvo nestaje u potpunosti. Jedini cilj širenja ove mjere jest umjetno skidanje mladih osoba sa zavoda za zapošljavanje, a mjere će samo doprinijeti daljnjem iseljavanju mladih.

Zaposlenost u Hrvatskoj gotovo da ne raste jer SOR-ovci nisu zaposleni, a poslodavci koji trebaju radnike sada uzimaju besplatne SOR-ovce. SOR se koristi i umjesto ugovora o radu s probnim radom – na taj način sama država potiče eroziju relativno stabilnih oblika rada ka nestabilnima jer rad započinje „neradnim“ odnosima.

Posljedice su da Hrvatska ostaje pri vrhu europske ljestvice po nezaposlenosti mladih, ali i one koja ukazuje na negativne demografske trendove.

Dodatno, svakim otvaranjem granice za strane radnike u deficitarnim zanimanjima država (kvote) nastavlja rušiti cijenu rada i time potiče daljnje iseljavanje. Pri tome ne „prozivamo“ strane radnike (migracija je uvijek bilo i uvijek će ih biti, samo valja odgovorno upravljati migracijskim tokovima) već državu zbog nepokretanja kvalitetnijih mjera, koje sindikati godinama predlažu.

Protivimo se zlouporabi ugovora o radu na određeno vrijeme, zlouporabi agencijskog rada, zlouporabi studentskog rada, zlouporabi rada mladih kroz stručno osposobljavanje.

MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA

Ovogodišnje prosvjedno obilježavanje Međunarodnog praznika rada pod geslom  „Vrijeme je za NAŠ oporavak! – Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta“, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata organiziraju u Slavonskom Brodu.

Slavonija je, uz Dalmaciju i Liku, regija s najizraženijim problemima nezaposlenosti, niske stope aktivnosti, posebno mladih, te iseljavanja.

Slavonija se ubrzano prazni i umire, mladi odlaze s plodnih ravnica trbuhom za kruhom; Hrvatska je postala bogata zemlja siromašnih ljudi, a sigurnim korakom grabi prema zemlji bez najboljih svojih ljudi!

Tražimo politike koje će Hrvatsku učiniti poželjnim mjestom za rad i život.

Hrvatska se ne voli populističkim pričama o zajedništvu i domoljublju; domoljublje su prave prilike za dostojanstven rad i dostojanstven život.

Iz toga razloga glavna poruka prvomajskog prosvjeda jest  „Vrijeme je za NAŠ oporavak! – Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta“

Prosvjednici iz Zagreba kreću vlakom koji nosi simboličnu poruku solidarnosti te kako su „Radnici – motor razvoja Hrvatske“, a nažalost  „Hrvatska – vlak bez voznog reda“.

RADNICI PRIVATNOG I JAVNOG SEKTORA ZAHTIJEVAJU:

  • Promicanje i jačanje socijalnog dijaloga i posebno kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora na svim razinama, u privatnom i u javnom sektoru;
  • Povećanje plaća, kroz kolektivne ugovore kao glavni alat osiguranja dostojanstvenih plaća i uvjeta rada;
  • Povećanje minimalne plaće na 50% prosječne mjesečne bruto plaće i redefiniranje pojma minimalne plaće bez zakonski utvrđenih dodataka;
  • Otvaranje kvalitetnih radnih mjesta; prestanak stimuliranja prekarnih, nestandardnih oblika rada;
  • Poticanje proizvodnje i izvoza, investicija, uključujući socijalne investicije;

Kvalitetna stambena politika te cjenovno i teritorijalno dostupni društveni servisi i efikasno povezivanje nacionalnih i lokalnih politika.

Izvor: Savez samostalnih sindikata Hrvatske

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close