PROSVJETARE NIJE SRAM, A ŠTO UČENICI SREDNJIH KAŽU O NJIMA?

U osnovnim, srednjim i visokim školama, fakultetima i znanstvenim institucijama u petak ujutro započinje štrajk kojega su četiri sindikata obrazovanja i znanosti organizirali tražeći povećanje plaća zaposlenika za četiri posto. Štrajk su organizirala četiri sindikata: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Sindikat zaposlenika u […]

U osnovnim, srednjim i visokim školama, fakultetima i znanstvenim institucijama u petak ujutro započinje štrajk kojega su četiri sindikata obrazovanja i znanosti organizirali tražeći povećanje plaća zaposlenika za četiri posto.

Štrajk su organizirala četiri sindikata: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod. Sindikati su najavili da će štrajk u obrazovnim i znanstvenim ustanovama, koji počinje danas, trajati do ispunjenja zahtjeva, tj. povećanje plaća zaposlenika u obrazovanju i znanosti za četiri posto ili do formiranja tehničke Vlade.

Tajming za štrajk – već viđeno…

Ovo nije prvi put da zaposlenici u školama, na fakultetima i znanstvenim institucijama započinju sa štrajkom taman pred nastavu, jer to je tajming za stiskanje (tehničke) Vlade – dok su na odmoru, nema prevelike vajde od štrajka. Zemlja je na koljenima, bez novaca i to dobro znaju prosvjetari, ali baš sada u štrajk? Prvašićima lijepo započinje školovanje, neka se nauče kaosu u prosvjeti – od prvoga dana škole.

Ti isti koji se sada bune i štrajkaju, profesori koji su godinama i generacijama trenirali strogoću na djeci, naučili su ih i drugim stvarima u školi – posve obrnutim od onih koje su trebali, srozali su si dignitet, poštovanje učenika spram sebe, samih, posve nebitnim regulama koje su “istrenirali” generacije. Nije se jednom dogodilo u srednjoj školi da profesor izbaci učenika sa prvog sata, jer je ovaj zakasnio – poslavši ga tako u obližnji kafić, a srednjoškolac zaradio neopravdani sat. Tako su ih pomalo učili i naučili da, kada predvide kašnjenje, odu sami u kafić, zapale cigaretu i naruče kavu, umjesto da novac potroše na sendvič. Treniranje strogoće nad učenicima donijelo im je u sažetku da ih se ne poštuje, niti od strane učenika, niti od roditelja. “Zakasnio sam, jer je kasnio i bus i kada sam mu rekao, odgovorio mi je protupitanjem, kako su drugi mogli doći na vrijeme. Rekao sam da živim na drugom kraju grada, što je shvatio kao provokaciju i potjerao me iz kabineta, upisavši mi neopravdani prvi sat. Bilo je hladno i otišao sam u obližnji kafić pričekati 40 minuta, da uđem u školu”, kaže zagrebački srednjoškolac.

“Oni su zakon, škola se zaključava u 8 sati”. Tko nije tamo, bez obzira na to što mu se dogodilo pri putovanju, ne može ući. K’o zatvor, a ne obrazovna ustanova, kako piše na školi. Naučili su nas da ih ne poštujemo. A kada sam mu slagao da me mama vozila u školu i da joj je pukla guma, opravdao mi je i pustio me na sat. Znači, istinu ne želi čuti, ali laž priznaje. Tako sam par puta lagao i dobro prošao. Naučio sam u srednjoj lagati, jer kada sam se ispričao i ušao u razred, “pribio me na križ” zbog pet minuta kašnjenja, na koje nisam mogao utjecati i istjerao van upisavši mi neopravdani sat. Da sam mislio markirat’, ne bih uopće došao na prvi sat, niti pokucao na vrata kabineta”, kaže I. M.iz drugog razreda srednje zagrebačke strukovne škole.

“Škola je propisala da na tjelesnom imamo svi bijele majice, plave hlačice i određene tenisice, koje nisu bile jeftine. Moji roditelji nisu mogli, tata je nezaposlen i samo mama radi, imam sestru stariju u gimnaziji, kupiti tenisice odmah, i bio sam potjeran, jer nisam imao adekvatnu opremu za tjelesni i opet zaradio neopravdani sat. Pa, jel’ tjelesni odgoj da nas se odgaja da samo u tim stvarima možemo vježbati? To što sam prisutan, ali nemam opreme, bitnije je od mene. Volim njihove štrajkove, jer nema škole, a poslije ćemo nadoknađivati gradivo, jer oni štrajkaju. Ali kada se treba potjerati sa sata, zbog “treniranja strogoće profesora”, onda će učenici platiti cijenu. I tako je već plaćamo. Štrajkaju, a mi ćemo stizati gradivo… Ne podržavam ih, jer nisu ljudi, niti ih cijenim kao profesore, jer nemaju suosjećanja za nas i naše kućne prilike. Ne znam što znači i koliko je četiri posto, no briga me sto posto za njih! Prezirem njihovu dvoličnost. I naše obitelji “slabo” stoje. Sad traže povećanje plaća… Prije bih im dao otkaz. Dobivaju i previše kako se ponašaju prema nama. Ali oni su “bogovi” i ono što zapišu u imeniku je istina”, kaže I.M.

“Sad lažem zajedno s roditeljima, kako bismo opravdali sat, to je konačan rezultat mojeg “školovanja”, do sada,  nadodaje I.M.

“Imamo podatke koliko će ljudi biti u štrajku na temelju anketa koje smo proveli među našim članovima – njih 63 posto se izjasnilo da će danas štrajkati. Naši zahtjevi su veće plaće, naše plaće zaostaju. Uvijek je bilo zaostajanja, ali ono je sada alarmantno. Drugi razlog za štrajk su obećanja da će se prosvjeti počet vraćati ono što joj se oduzelo, ali to se nije dogodilo. Mi smo prevareni”, rekao je za N1 Televiziju Željko Stipić iz Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu.

Štrajk će, kazao je, potrajati do ispunjenja zahtjeva. “Mi smo, poučeni prijašnjim iskustvima, spremni na neplaćeni štrajk. Na nama se dosad trenirala strogoća, prošli štrajk smo sami platili”.

Prema Stipićevim riječima, prosvjetari traže povećanje plaće u iznosu od jedne dnevnice. “Ako nema volje ni za prvi korak, to pokazuje da ovoj Vladi prosvjeta nije problem”, kazao je. Oko 13 sati imati će konkretne podatke o tome koliko će ljudi biti u štrajku. Iz Vertikale sindikata obrazovanja u četvrtak su putem medija pozvali roditelje da danas ne šalju djecu u školu ako imaju mogućnosti da ih drugačije zbrinu te na taj način pokažu solidarnost s učiteljima i nastavnicima. Sva djeca koja dođu u škole bit će zbrinuta jer su ravnatelji škola dužni, sukladno mogućnostima, organizirati nastavu ili druge oblike odgojno-obrazovnog rada koji se provode u školskoj ustanovi.

“Lako je s nama “velikima”, no što će klinci i roditelji u prvom razredu osnovne? Oni pričaju o solidarnosti? Solidarni su sami sa sobom, a nas gaze. Ništa im ne bih dala. Profesor iz tehničkog vječito je pijan. Iz povijesti, tri ploče naškraba, bez ijedne riječi, ne stignemo niti prepisat’, on već briše… Napišite to. Škola žmiri na alkoholičara, dolazi pijan na nastavu i nikome ništa. “Povjesničar” kada smo se pobunili zašto briše prvu ploču, a nismo prepisali, gađao je ključevima zadnju klupu. Promašio je srećom. “Tule” bi ga zatukao, da ga je pogodio. A nitko ne pita za nasilje, već smo mi nasilni. “Tehničaru”, bi trebalo povišenje od 10 posto! Ali on je profesor, Bog i batina! Glasajmo za povišenje profi iz tehničkog!”, kaže Ema, odlična učenica zagrebačke srednje škole.

Mornar poručio da je djeci mjesto u školi

Ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar u četvrtak je uputio otvoreno pismo nastavnom osoblju u kojemu napominje da ni na koji način ne dovodi u pitanje pravo na štrajk, ali ih moli da još jednom promisle je li štrajk rješenje teškoća s kojima se svi u sustavu odgoja i obrazovanja svakodnevno susreću. Podsjetio je kao je on i dalje spreman za pregovore, službeni je poziv na pregovore već poslan čelnicima sindikata i zalagat će se da se, sukladno rastu BDP-a, povećavaju i plaće.

Ali Mornar smatra neprihvatljivim neposredno prije izbora stvarati obveze sljedećoj Vladi, koja god ona bila. Kao odgovor sindikalnom pozivu da djeca ne dolaze u školu, Mornar je izjavio da je “djeci mjesto u školama, a ako ne dođu, neće dobiti neopravdane sate, no svejedno će biti najveće žrtve štrajka”.

“Mi smo žrtve i Ministarstva i škola”. Neće ministar nadoknađivati gradivo već mi, kojeg je i tako previše”. I on priča o neopravdanim satima! Na što se svodi naša edukacija? Na neopravdane sate. Ne podržavam profesore, ministar me također ne zanima, kao niti Ministarstvo. Svi mi se gade. Ja ću morati svoje slobodno vrijeme, kojeg niti nemam, jer svaki profesor misli da je njegov predmet najvažniji, “guliti” i učiti, zbog njih. Naučila sam u srednjoj, u osnovnoj nije bilo tako, da baš ti profesori, koji bi te trebali usmjeravati, zabijaju nož u leđa. Ne podržavam ih. Ako nemam šestar, “onaj alkoholičar” će upisati kako nemam opremu. A neće upisati da je pijan došao na nastavu. Iznimki ima, ali mogu samo reći da je to profesorica iz hrvatskog”, kaže Ana.

Prava i obveze tijekom štrajka

Povodom štrajka Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) uputilo je dopis svim osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima o radu za vrijeme štrajka. Podsjećaju ravnatelje škola da su, sukladno mogućnostima, dužni organizirati nastavu ili druge oblike odgojno-obrazovnog rada koji se provode u školskoj ustanovi, napominjući da su Kolektivnim ugovorima propisani poslovi koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka te da o navedenim odredbama treba voditi osobitu pozornost.

“MZOS uvažava pravo sindikata na štrajk, no istodobno izražava žaljenje radi nepostizanja dogovora. Zakonsko pravo svih učenika jest doći u školu, a ravnatelji su dužni osigurati odvijanje odgojno-obrazovnog rada u skladu s mogućnostima. Učenicima u učeničkim domovima smještaj i prehrana ne smiju biti ugroženi ni na koji način, a jednako tako prikladna skrb treba biti osigurana učenicima s teškoćama u razvoju. Uvjereni smo da će se na odgovarajući način voditi računa i o najmlađim učenicima, osobito onima koji su uključeni u produženi boravak”, kažu u MZOS-u.

“Ne razumijem ovu objavu. Ministarstvo žali, umjesto da ih natjera da rade, jer sve će to prijeći preko nas. Tko neće, kako i u firmi gdje mi radi tata, “ako nećeš – otkaz, ima tko hoće”. Što su izabrali posao koji prvo; ne vole, jer da vole onda bi se drugačije i ponašali prema nama, ne bi nas tjerali s nastave kad zakasnimo na prvi sat ili nemamo opremu za tjelesni, ili neku knjigu, jer nam roditelji ne mogu kupiti. To ih nije briga. Pa što bi nas bilo briga što su oni jadni? Naše je zakonsko pravo doći u školu, a ravnatelja baš briga! Prošle školske godine vidjela sam ga na hodniku tri puta. Ne kasni mu plaća, sigurno, kao mom tati… Ali, daj se požali na nekoga! I kome? Tako će te zavrtit’ u svoje kolo, da se nećeš moći izvući. Njima odgovara nered i kaos. Prošle godine je profesorica skupljala za izlet i potrošila novac, a onda ga je posudila, jer je nastala “frka”, i svi smo to znali, no ništa joj se nije dogodilo. I što se dogodilo na izletu? Tako se napila, da je pala u bazen, a poslije je rekla da smo je mi gurnuli. To je kao: neka dobra fora, jel?! Kao: dobri smo si. Bauljala je pijana, pred kraj školske godine na izletu…  Zataškalo se. I ti i takvi nas uče?!  Na zadnjem razrednom sastanku bili su pozvani i roditelji. Svi su znali što se dogodilo i ona se bez imalo srama pojavila i “izrecitirala” svoje. Kako da to poštujemo? Prvo je potrošila novce za naš izlet, onda se napila na njemu, a nas “prosvjetljuje”, kažu učenici jedne zagrebačke gimnazije.

Ravnatelji će poštivati propise…

Koliko će nastavnika sudjelovati u štrajku i kako će škole organizirati rad teško je unaprijed reći jer će većina ravnatelja tek prilikom jutrošnjeg dolaska u školu znati točan broj onih koji štrajkaju pa će u skladu s tim i organizirati neki oblik odgojno-obrazovnog rada. Dio škola unaprijed je objavio da neće sudjelovati u štrajku, druge su pak najavile da će veći dio profesora štrajkati, a neke su dale jasan naputak učenicima da trebaju doći u školu pa će, ovisno o broju nastavnika koji su u štrajku, organizirati daljnji rad.

Ravnatelji najavljuju da će djeca koja budu u školi, biti zbrinuta, a onim nastavnicima koji žele raditi to će pravo biti omogućeno. Uglavnom će improvizirati, odnosno postupiti prema situaciji koja će ih dočekati u školi i zbornici.

“Improvizirati će se i postupiti prema situaciji”. Improviziramo i tako cijele školske godine, ništa novoga ne osjećam u početku ove školske godine. Ovo je kao da me potjerala jer sam zakasnio, samo što neće upisati neopravdani, pa sam u kafiću i čekam 8.45 da zvoni, pa da uđem. Ne podržavam štrajk, Ministarstvo za koje me baš briga, profesore kako žive, jel’ im teško ili lako. Niti oni ne pitaju, niti ih briga kako je meni kod kuće. Imaju li moji roditelji novaca za njihove skripte, tenisice, hlače, majice, radne bilježnice… Moji starci dižu kredit svake godine kako bi nas obukli, kupili knjige, pokaze, pa svako malo u školi; daj 20 kuna za nešto, pa 30, pa treba uz knjigu i radni listovi, ali to nije bilo na popisu knjiga, već profesor hoće, jer je njegov predmet najvažniji. Danas sam došao vidjeti se s prijateljima iz razreda, i s njima provesti dan. Briga me kako žive, ne zanima me niti Ministarstvo, niti ministar, niti profesori. Niti njih nije briga za mene i moju obitelj. A ako dobiju to povišenje, onda će se sve nastaviti prelamati šutke preko naših leđa. Imat ćemo sigurno radne subote, da stignemo gradivo, jer su oni jadni. Da ih je briga, sredili bi to bez da mi i znamo. Mi ne bismo uopće trebali za ovo znati, za štrajk odraslih, ministra, samo voditi brigu o nastavi i zadaćama i učiti. Jel’ to naša briga? Moji starci su već “ludi” od njihovih zahtijeva, još od prošle godine, kad sam krenuo u srednju, a sestra je u gimnaziji, starija godinu dana. Ja ne bih trebao ništa znati, osim gradiva, i da ispunjavam svoje obveze kao učenik. Moje pravo je zakinuto. Ali oni imaju sva prava ovoga svijeta. Koja će, naravno, prijeći preko nas” zaključuje I.M.

I zaista, nitko nije pitao te mlade ljude, budućnost ove zemlje, što misle i slažu li se da njihovi profesori idu u štrajk. No sigurno je da će se preko njihovih leđa prelomiti sav jad i zakonska prava na štrajk učitelja i sindikata. Oni su zakinuti za svoja zakonom propisana prava. Bilo im pravo ili ne. No, sindikaliste niti štrajkaše, očito nije briga za budućnost ove zemlje – znanja?!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close