PROSVJEDI U ZAGREBU, SPLITU I DUBROVNIKU: Nekoliko stotina medicinskih sestara i tehničara tražilo povećanje plaća

Polusatnim okupljanjem za vrijeme radne pauze u krugu bolnice prosvjednici KBC-a Zagreb dali su potporu zahtjevima koje su u kolektivnim pregovorima s vladom iznijeli Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara/tehničara i Samostalni sindikat zdravstva, a koji se nastavljaju u petak. “Dosta je da se naš javni novac troši na nekakve Agrokore, na privatne firme a da […]

Polusatnim okupljanjem za vrijeme radne pauze u krugu bolnice prosvjednici KBC-a Zagreb dali su potporu zahtjevima koje su u kolektivnim pregovorima s vladom iznijeli Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara/tehničara i Samostalni sindikat zdravstva, a koji se nastavljaju u petak.

“Dosta je da se naš javni novac troši na nekakve Agrokore, na privatne firme a da nikada nema novaca za ikoga u sustavu zdravstva”, rekla je obraćajući se okupljenima sindikalna povjerenica sestrinskog sindikata u toj bolnici Gordana Miškulin, a oni su joj uzvratili velikim pljeskom.

“Sustav zdravstva danas je suočen s brojnim problemima – alarmantan nedostatak radnika koji dovodi do spajanja ili zatvaranja pojedinih odjela u zdravstvenim ustanovama, potplaćenost i neadekvatni uvjeri rada razlog su za sve veći odlazak u inozemstvo, višegodišnje zanemarivanje sustava i nezainteresiranost vladajućih struktura za rješavanje nagomilanih problema. Koliko je još ostalo vremena do potpunog kolapsa zdravstvenog sustava, moramo se s pravom pitati”, rekla je Miškulin.

“Dok se od zdravstvenih radnika očekuje da žrtvuju svoje zdravlje, istovremeno im se rad odbija platiti. Radimo jako puno i želimo raditi, no tražimo da se naš rad prizna i cijeni, da se osiguraju adekvatni uvjeti rada dostojni svakog čovjeka, Tražimo pravednu i dostojanstvenu plaću za svoj rad”, poručila je.

Medicinske sestre zaslužuju biti bolje plaće

Među prosvjednicima je bila i medicinska sestra Tončica Sivarić, zaposlena u poliklinici Klinike za očne bolesti, koja kao visokoobrazovana sestra ima 5.700 kuna plaće te smatra da medicinske sestre zaslužuju biti bolje plaćene.

“Završila sam petogodišnji studij sestrinstva a nemam priznat ni bod. Mi se trudimo, učimo ali država nam uopće ne pomaže”, kaže. “Izašla sam pred bolnicu jer nam je stvarno teška situacija. Radimo toliko da više ne znamo što ćemo, previše je pacijenta, redovi za pregled su do 2021., vlada nervoza u čekaonicama, dolazi do nasilja te su smo imali situacije gdje su morali intervenirati zaštitari i policija”.

Prosvjed su došli podržati i pojedini liječnici, iako njihov sindikat zbog zakonskih zapreka nije sudjelovao u organizaciji prosvjeda. Tako liječnik s 30-godišnjih iskustvom s Klinike na neurologiju Boris Radić kaže kako je vrijeme da se konačno počne shvaćati da ljudi u zdravstvu rade u uvjetima koji nisu primjereni.

“Sestrinski rad u KBC-u i sličnim bolnicama izuzetno je težak. Od 30-ak bolesnika o kojima sestra skrbi na neurologiji 80 posto je nepokretnih, koje treba okretati, presvući, dati hranu i terapiju, a za to dobije 40-50 kuna na uvjete rada. Nije sve u novcu ali na takav broj bolesnika ne mogu raditi jedna-dvije medicinske sestre. U EU na toliki broj bolesnika radi 5-6 sestara”, kazao je Radić.

Kaže i kako povećanja plaće od 2 posto medicinskoj sestri na plaću od 6.500 kuna donosi premalih 130 kuna te da treba platiti bolje uvjete rada i povećati osnovicu plaće. Ističe kako za sličan posao u Njemačkoj sestre dobiju 2.500-3000 eura jer je to težak posao koji mnogi ne žele raditi.

Skup je završio pola sata nakon njegova početka, a sindikalna povjerenica je zamolila okupljene da se raziđu s obzirom na to da su “pod velikim povećalom Vlade i snaga sigurnosti, odnosno policije”.

Inače, prije početka prosvjeda, novinari su upućeni da zatraže dozvolu za snimanje prosvjeda mailom od uprave bolnice, no od toga se ipak odustalo.

Pregovori o plaćama nastavljaju se u petak u Ministarstvu zdravstva kada se očekuje da vlada sindikatima iznese svoj prijedlog oko povećanja plaća.

Prošlotjedni pregovori završili su zahtjevom sindikata da im se povećaju dodaci na uvjete rada i odgovornost između 10 i 20 posto, ovisno o radnom mjestu. Sindikati time traže više u odnosu na dogovoreno 7-postotno povećanje koje su parafirali s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem u prethodnom kolektivnom ugovoru, a koji vlada nije prihvatila.

Prosvjedi u Splitu i Dubrovniku

Splitske medicinske sestre i tehničari, a pridružili su im se i liječnici, u srijedu su prosvjedovali ispred KBC Split na lokalitetima Firule i Križine kako bi poručili Vladi da je zdravstvo u ozbiljnoj situaciji i da je nužno povećanje plaća i potpisivanje kolektivnog ugovora.

Sindikalni predstavnici istaknuli su tijekom prosvjeda nazvanog “Pet do 12” kako im je osnovni cilj skrenuti pozornost na probleme s kojima se susreću zaposleni u djelatnosti zdravstva u obavljanju poslova svog zanimanja, njihovo zalaganje za dostojanstvene uvjete rada i dostojanstveno plaćeni rad.

Sindikalna povjerenica Hrvatskoga strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Silvana Ganza kako žele iskazali svoje nezadovoljstvo načinom na koji teče kolektivno pregovaranje te zbog nedostatka zdravstvenog osoblja.

Više stotina zaposlenih okupilo se pred ulazima u bolnicu na Firulama i na Križinama. Prosvjednicima su se pridružili i građanski aktivisti, djelatnici drugih zdravstvenih ustanova, te brojni pacijenti i građani, a sve je nadzirala i policija.

“Želimo se zajedno s građanima usprotiviti ovakvoj politici Vlade gdje ljudi svakodnevno odlaze iz zdravstva i da se zapitamo kuda ide naše zdravstvo, te tko će nas u budućnosti liječiti i njegovati. Vlada treba vidjeti da mislimo ozbiljno. Tražimo deset posto na uvjete rada i 20 posto, ovisno o kome se radi, na odgovornost. Od toga ne odustajemo i nadamo se da do štrajka neće doći, te da će ovakve kampanje uroditi plodom”, poručila je Ganza.

Dodala je kako u petak u Zagrebu imaju nastavak pregovora s Vladom koja treba doći s konkretnim brojkama i ponudama u suprotnom idu u štrajk, no još nisu odredili datum.

Navela je i kako u splitskoj bolnici nedostaje 150 medicinskih sestara te isto toliko pomoćnog osoblja, dok je početna plaća medicinske sestre 4.500 kuna, a više medicinske sestre tisuću kuna viša.

Sindikalni povjerenik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Kaja Kalinić naveo je kako tehničko osoblje u bolničkoj kuhinji radi po 28 dana bez slobodnog dana a za plaće koje su niže od hrvatskog minimalca. Ljudi, kazao je, padaju s nogu bez slobodnih dana i godišnjeg odmora, pa je ponekad na bolovanju i po njih 30 ljudi.

Viša medicinska sestra i voditeljica Dnevne bolnice na Onkologiji Damira Balić istaknula je kako su jutros u smjeni njezine dvije kolegice koje će odraditi 50 pacijenata, te dvije kolegice koje pripremaju terapije. “Nedostaje nam osoblja i sada se borimo za normalne uvjete rada da nas ima dovoljno, da nam se olakša i da više ne padamo s nogu. Ovoga ljeta smo minimalno koristili godišnje odmore, mlađe kolegice ga nisu ni koristile, a imamo i puno bolovanja”, izjavila je Balić.

Podršku kolegama došla je dati i kardiologinja Nina Berović koja je podsjetila kako su medicinske sestre na izmaku snaga te da zaslužuju bolje uvjete rada.

Dubrovnik: Situacija u dubrovačkoj bolnici iznimno teška

Zaposlenici dubrovačke bolnice održali su u srijedu prosvjed „Pet do 12“ kako bi Vladi poručili da je situacija i u toj zdravstvenoj ustanovi iznimno teška, jer je sustav već godinama zapušten, uz potplaćenost i podcijenjenost te lošu organizaciju i uvjete rada, dok je nedostatak kadra ogroman.

Sindikalni povjerenik sindikata medicinskih sestara i tehničara u Dubrovniku Ivan Večerin rekao je kako je prosvjed pritisak na Vladu, ali i upozorenje da će uslijediti štrajk, ako se Vlada ne počne ozbiljno baviti nagomilanim problemima u zdravstvu.

„Pred zidom smo i moramo reagirati. U Dubrovniku je položaj medicinskih sestara daleko najnepovoljniji u odnosu na ostatak države, kad znamo koliko je skupo ovdje živjeti. Već godinama gomila se nezadovoljstvo jer sustav puca. U bolnici nedostaje stotinjak medicinskih sestara, a taj nedostatak nadoknađujemo mi s brojnim prekovremenim satima i neprospavanim noćima. Sve to počelo je djelovati na naše zdravlje, a zbog toga je i pacijent počeo dobivati lošu uslugu“, objasnio je Večerin.

„Iz ministarstva nas pokušavaju zaplašiti izjavama da je prosvjed ilegalan. Svaki radnik ima zakonom zajamčeno pravo na pola sata odmora, a prosvjed je uredno prijavljen policiji. Drago nam je da su uz nas i naši pacijenti“, izjavio je Večerin.

Psihijatar u dubrovačkoj bolnici Davor Grilec rekao je kako i pacijenti vide u kakvom se stanju zdravstvo nalazi.
„Ne ide na dobro, a na račun pacijenata. A i mi i naše obitelji smo pacijenti. Kao liječnici smo ovdje htjeli podržati medicinske sestre. U Dubrovniku je poseban problem nedostatak liječnika i medicinskih sestara, što je sramotno za one koji odlučuju, a zapravo guraju glavu u pijesak“, istaknuo je Grilec.

Prosvjed su organizirali Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara/tehničara i Samostalni sindikat zdravstva, a potporu je dao i Hrvatski liječnički sindikat.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close