PROPALI PLAN OTKUPA MOLOVA VLASNIŠTVA U INI Hoće li njegova autorica Martina Dalić izgubiti Plenkovićevo povjerenje?

Poslovnom i vlasničkom sudbinom najveće naftne kompanije u regiji Ine pozabavio se u ugledni medij Bloomberg provodeći anketu među domaćim i stranim analitičarima o izgledima za realizaciju složene operacije otkupa Ine novcem od privatizacije četvrtine Hrvatske elektroprivrede (HEP). Većina analitičara smatra da će inicijalna javna ponuda (IPO) HEP-a propasti zbog političke nesklonosti projektu, odnosno jer nema […]

dalic.martina.hdz

Poslovnom i vlasničkom sudbinom najveće naftne kompanije u regiji Ine pozabavio se u ugledni medij Bloomberg provodeći anketu među domaćim i stranim analitičarima o izgledima za realizaciju složene operacije otkupa Ine novcem od privatizacije četvrtine Hrvatske elektroprivrede (HEP). Većina analitičara smatra da će inicijalna javna ponuda (IPO) HEP-a propasti zbog političke nesklonosti projektu, odnosno jer nema političke suglasnosti za taj prijedlog koji se autorski pripisuje zamjenici premijera i ministrici gospodarstva i obrta Martini Dalić.

Naime, sama Dalićka na iznenađenje mnogih nije imenovana u Vladin savjet za pregovore s mađarskim MOL-om o reotkupu njihovog vlasništva u Ini. Tada seu javnosti nagađalo kako je prepreka njenom imenovanju u taj savjet bio suprug Martine Dalić koji je član Uprave Ine, odnosno mogući sukob interesa zamjenice premijera i ministarice gospodarstva i obrta no vjerojatnije je kako se već tada znalo da njen prijedlog otkupu MOL-ovog udjela u Ini ima slabe strane.

Njeno imenovanje za ministaricu gospodarstva bilo je jedno od najvećih iznenađenja Plenkovićeve Vlade, naime prema tadašnjim najavama izgledna ministarica gospodaestva i obrta trebala je biti Ivana Maletić koja je ipak bila bliža premijerova suradnica. Iznenađujuće je bilo i njeno imenovanje za prvu potpredsjednicu Vlade odnosno pruzimanje uloge koju je očekivao i imao u ranijem sastavu Vlade Tihomira Oreškovića ministar financija Zdravko Marić. Martina Dalić je naime iznenada ušla u Plenkovićevu Vladu nakon što je u vrijeme dok je predsjednik HDZ-a bio Tomislav Karamarko napustila stranku i počela raditi u Međunarodnom monetarnom fondu. Svoj povratak u HDZ i time u Vladu opravdala je svojim bliskim i suradničkim odnosima sa premijerom Plenkovićem.

Iz Bloombergove ankete jasno je kako analitičari smatraju da je namjera aktualne hrvatske Vlade premijera Andreja Plenkovića za povratom vlasništva u Ini ozbiljna no uvjerenja su kako će to biti složen proces koji će trajati najmanje nekoliko godina.

Naime, ekonomski analitičari sumnjaju u ispravnost odluke o prodaji četvrtine državnog udjela u Hrvatskoj elektroprivredi kao izvoru novca za otkup MOL-ovog udjela u Ini, smatraju kako nije realno očekivati IPO 25posto vlasništva u HEP-u jer samo za njegovu kvalitetnu pripremu treba par godina.

Za prodaju vlasničkog udjela u HEP potrebno je, upozoravaju analitičari, napraviti njegovo restrukturiranje, definirati vlasničke odnose, odvojiti u posebna poduzeća proizvodnju energije, opskrbu, prijenos i distruibuciju.
Mediji u Hrvatskoj objavili su i informaciju da je stručna skupina Ministarstva financija izradila analizu mogućeg IPO-a HEP-a za potrebe savjeta Vlade RH zaduženog za pregovore s mađarskim MOL-om o reotkupu njihovog vlasništva u Ini. Iz ministarstva financija negirali su kako su radili bilo kakvu analizu o tome.
„Ministarstvo financija u okviru svog djelokruga utvrđenog zakonom redovito analizira financijsko stanje i poslovanje društava od posebnog državnog interesa, pa tako i HEP-a. Ministarstvo financija nije radilo nikakvu analizu opravdanosti ili spremnosti HEP-a za inicijalnu javnu ponudu (IPO) u kontekstu otkupa dionica MOL-a u In“, odgovorili su iz Ministarstva financija na upit tportala.

Uz nepripremljenost HEP-a za IPO kao prepreka planu Martine dalić navodi se odmah nakon iznošenja u javnost takvog plana nesreazmjer u vrijednosti četvrtine HEP-a i vlasničkog udjela MOL-a u Ini.
Procjene su kako je MOL-ov udjel u Ini oko 18,5 milijardi kuna (usto je pitanje koliko će Mađari tražiti novca za svoj udjel) što znači da bi prodajom četvrtine dionica država mogla inkasirati svega 4,6 milijarde kuna dok je za otkup mađarskog udjela u Ini potrebno između milijardu i dvije milijarde eura (od 7,5 do 15 milijardi kuna).

Prema informacijama iz Vlade RH sve je izglednije da će se tražiti novo rješenje za reotkup mađarskog udjela u Ini. Tomu u prilog ide i izjava da će Vladin savjet razmotriti novi model za koji se zalaže Domagoj Ivan Milošević. Riječ je o do kraja nerazjašnjenom modelu udruživanju HEP-a, Ine, Plinacra i Jadranskog naftovoda u energetski holding koji bi podigao kredit za otkup dionica Ine.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close