PROKLETE ČINJENICE O VLADAVINI SDP-a, KOALICIJE I IVE JOSIPOVIĆA – ZAŠTO SE KOLINDI NE PRUŽI ŠANSA?

Novinari koji su bili prisutni u stožerima predsjedničkih kandidata, odreda su isto izvještavali. Jer slika govori više od tisuću riječi. U SDP-ovom stožeru i koalicije, tj. Ive Josipovića, niti naznake o hrvatstvu, zastave, kao simbola „zemlje“ i još jednom budućeg predsjednika, možda, tek atmosfera okićena prigodnim klišeiziranim balonima, suprugom, djevojčicama koje nose okrugli transparent iliti […]

Novinari koji su bili prisutni u stožerima predsjedničkih kandidata, odreda su isto izvještavali. Jer slika govori više od tisuću riječi.

U SDP-ovom stožeru i koalicije, tj. Ive Josipovića, niti naznake o hrvatstvu, zastave, kao simbola „zemlje“ i još jednom budućeg predsjednika, možda, tek atmosfera okićena prigodnim klišeiziranim balonima, suprugom, djevojčicama koje nose okrugli transparent iliti poveći badge „To je pravi put“, torta i nasmijana lica, pokoja čaša pjenušca i to je sve. Nije bilo „one“ prave atmosfere, tek možda nešto komornije, za intelektualce i njegove pristaše, ali u svom govoru, Josipović se samo osvrtao na „pravi put“ i svoj politički proglas. Niti jedne spontane rečenice, nije se dalo čuti. Je li se taj čovjek ikada napio, razveselio, onako po ljudski u životu? Vjerujemo da je, ali mu ručna ne dozvoljava spontanost. Čemu? Pa ljudi smo! Ljudi vole spontanost, a u svemu što je izgovorio, u izbornoj noći, ničega spontanog nije bilo, već fokus na utrku za predsjednika, još jedan krug, a gdje su se pronašli obični ljudi, građani koje je zatukao u posljednjih pet godina?

Kolindin stožer

Nasuprot tomu, u stožeru HDZ-a, tamburice i zastave, a jedna je „putovala“ od ruke do ruke, veselje i sve u znaku Hrvatske. Slavili su, istina, ali osjetilo se to neko „domoljublje“, i homogenost, i premda većina Hrvata ne voli (ili voli!) takav folklor, pomalo ruralnog tipa, jer je za Kolindu glasovala većinom ruralna Hrvatska, osjetilo se to „nešto“, jedinstvo, rekli bismo, pa su i oni najukočeniji zagrlili prvog do sebe i pjevali u jedan glas. Slavilo se KGK izjednačenje, no nije „to“ bilo samo to. Više je bilo hrvatstva negoli u Josipovićevom stožeru, i razdraganih ljudi, mada je, kako je rekao Josipović: „Ja sam pobjednik prvog kruga“, to bilo činilo se, posve nevažno u pjevanju u stožeru HDZ-a. No slijedi im pripetavanje. Kolinda kao, da do tada nije vjerovala u što kreće, bila je cijelo vrijeme odsutna, da bi se razveselila, ne pobjedi i drugom krugu, već ljudima, i sve što je izgovorila u kamere bilo je posvećeno narodu. Jel’ njen krimen, da zna musti ovce? Jel’ krimen što je iz obitelji „običnih“ ljudi, koji su zarađivali svojim golim rukama za život? Jel „kurva“ stoga što se uspjela popeti svojim „štrebanjem“ u mladosti i nešto malo sreće? Jel mogla nešto „protiv“ Sanadera dok je bio na vlasti? Nitko to nije mogao, pa niti ona. To su činjenice. On je bio bog i batina.

Što smo sve doživjeli ove godine?

Istina, oboje su shvatili Sinčićevu poruku o mladima, o svemu o čemu je on pričao, te se sada prebacuju na drugi krug s njegovim nekim postulatima. Možemo misliti što god hoćemo, ali to su činjenice. Prošle smo svjedočili OraH-u i Mirele Holy za samo par mjeseci od kada je rekla „zbogom“ premijeru, nagli rast, i pad njene stranke, a potom je došao na samom kraju godine Sinčić, nikome poznat i „pomeo“ iskusnije u politici svakako od sebe. To je lakmus. Narod voli drčne ljude, sa stavom, ali bahatost, bezobrazluk i potcjenjivanje, ne oprašta nikome. Milanović je dobrano odmogao Josipoviću svojom bahatošću, proteklih godina, a potcjenjivanje Sinčića od strane Kujundžića, odmah mu se obilo o glavu. „Sjeme je bačeno“, reče Kujudndžić, no hoće li imati snage izrasti? Na svima je da se okrenu budućnosti, ne kao floskuli, i „prepišu“ neke stvari od Sinčića. „Mali“ je glas mladih, a stariji ga proglašavaju anarhistom, mada su oni sami stvorili anarhiju, a Sinčić je samo izgovorio na glas. Ima u mnogo toga pravo, i stao je uz bok iskusnijima od sebe. No neka zapamte: svake vlasti za vremena, a tko laže i vara, narod mu ne oprašta.

Josipovićeva rekapitulacija predsjednikovanja

„To je pravi put“: 320 tisuća radno sposobnih građana u blokadi i preko 21 posto djece u siromaštvu, bez obroka mesa ili ribe tjedno – jer su im roditelji dobili otkaze. Anketa o dohotku stanovništva, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2013. je iznosila 19,5%. Dugovi građana dosegli su „ciglih“ 30 milijardi kuna, čime su se izjednačili s dugovima gospodarstva, te su u prvih deset mjeseci ove godine broj građani u blokadi „porasli“ za 20 tisuća, a njihov ukupni dug za čak šest milijardi kuna. Preko 11% radno sposobnog stanovništva ima blokiran račun. Napose su sporni troškovi ovrha koji premašuju iznos dug i do nekoliko puta, što je omogućilo bogaćenje odvjetnicima i javnim bilježnicima na račun najugroženijeg dijela stanovništva.

Izuzmu li se iz osnovnog dohotka socijalni transferi tada stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 29,7%, pa pridodaju li se socijalni i transferi od mirovina, stopa rizika od siromaštva iznosi 44,6%.

Čak 21,8% djece do 17 godina živi u riziku od siromaštva, a najugroženiji su stariji od 65 godina, gdje je u riziku od siromaštva 23,4% građana.

Sada želi „drugačiju Hrvatsku“ ljudi je željeli od njegovog izbora

Predsjednik nije u pet godina stolovanja poduzeo ništa, a sada izjavljuje da želi „Hrvatsku drugačiju negoli danas“. A ona je, kakvu ju je stvarao ili se uopće ne brinuo o njoj, redovito stajala na vrhovima top ljestvica najugroženijih zemalja za njegove „vladavine“. Bloombergova lista pokazala je da je Hrvatska od 21 najbjednijih zemalja svijeta na sedmom mjestu, britanski The Economist svrstao je Hrvatsku među 10 najgorih ekonomija u prošlog godini, zajedno sa Venecuelom, Barbadosom, Srednjoafričkom Republikom, Ukrajinom, Libijom, Ciprom, Portorikom, Gvinejom i Argentinom. Prognoze ćemo ove godine i iduće biti među 15 najsporije rastućih ekonomija svijeta, a ujedno i ostati jedna od najslabijih europskih ekonomija u razdoblju između 2015. i 2019. godine. Po indexu korupcije prema Transparency Internationala, Hrvatska je među pet najkorumpiraniji zemalja na području EU.

Činjenica da predsjednik s favorizirane pozicije krenuo u drugi krug ne pobijedivši u prvome, te da mu je rezultat „uzak“ s protukandidatkinjom HDZ-ovom Kolindom Grabar Kitarović, bio bi još gori da je dijaspora izašla na birališta kao na predsjedničkim izborima 2009. godine. Tada bi Kitarović vodila nakon prvoga kruga za tri do četiri posto prednosti ispred kandidata ekstremne ljevice rezultatu koji je imala njegova protukandidatkinja dokaz je neuspjeha, a Josipović je rezultata ove utakmice itekako svjestan.

Imao je Josipović pet godina mandata priliku za jednu demokratsku državu. Je li išta napravio? U rujnu objavljeno izvješće o siromašnoj djeci koja žive u neadekvatnim uvjetima, rekao je kako je to porazno i ništa više od toga.

Uvrijeđen i povrijeđen

Zašto je Josipović reagirao poput totalitarnog diktatora nakon što su ga neke spodobe iz HDZ-a izvrijeđali na društvenim mrežama, a od toga se odmah ogradila njegova protukandidatkinja KGK? Hrvatski predsjednik, Ivo Josipović, u panici između dva kruga predsjedničkih izbora, s obzirom na neočekivane rezultate prvog kruga, reagirao je u više navrata na način na koji obično reagiraju „skliznuli“, svjesni da padaju, batrgajući se kako bi ostali na nogama.

Treći kvartal prošle godine pokazao je da BDP pada za 0,5 posto, a na godišnjoj razini je to 12 kvartal uzastopnog pada gospodarstva. Nije se niti u jednom uspio čak zadržati na 0. U posljednjih pet godina „nove pravednosti“ narasao je i „probio strop“ i javni dug koji je od kraja 2009., narasao, za više od 100 milijardi kuna. U svega tri godine, od 2010., do 2013., rastao je u prosjeku od 27 do 29 milijardi kuna godišnje. Tako je u 2012., iznosio 212,9 milijardi kuna ili 64,4 posto BDP-a, 2013., 249,8 milijardi, ili čak 75,7 posto, a krajem 2014., 268,5 milijardi kuna ili 81,8 posto BDP-a. U vrijeme njegova mandata uvedene su i famozne predstečajne nagodbe, koje su trebale služiti spašavanju radnih mjesta, a poslužile su za pljačku milijardi kuna. Uzalud je stručna javnost upozoravala na manjkavost zakona kojim se one provode, „taj vrsni pravnik“, zbog moguće zlouporabe, nije im se suprotstavio. Zakon o financijskom poslovanju od donošenja 2012. godine, i predstečajnim nagodbama mijenjan je više puta, precrtavan, „piši, briši“ da bi zbog jedne od niza afera u njihovom provođenju Slavko Linić „otperjao“ iz Vlade.

Osnovao pro forme gospodarski savjet i šutio pet godina

Po dolasku na Pantovčak osnovao je Josipović gospodarski savjet koji je trebao Vladi biti “partnersko tijelo koje će pomoći da Hrvatska dobije najbolja moguća rješenja“, no od toga svega nije bilo ništa. Tek sredinom studenog 2012., bio je na čelu delegacije u jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, Kataru, iz kojeg se trebao vratiti s milijardama investicija, kojem je ponuđen projekt LNG terminala na Krku, poslovi izgradnje 14 termocentrala i hidrocentrala, investicije u luku Rijeka, projekte zračnih luka Rijeka i Osijek te luke Vukovar. Ništa nije uspio učiniti, no putovanje je ostalo u sjeni povratka u Hrvatsku, kada je tadašnjem potpredsjedniku Vlade Radimiru Čačiću rekao za pravomoćnu presudu mađarskog suda. I tako je Katar pao u drugi plan, a poslije bio posve zaboravljen.

Nitko nije rekao „odblokirat“ ćemo građane i smanjiti crnu ekonomiju

Ekonomija je kolabirala, otpušteni građani, blokiranih računa, javni dug je prešao svaku crtu uvjerljivosti „da treba“ tako biti, investitori u širokom luku zaobilaze Hrvatsku, mladi bježe iz Hrvatske. Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj radi 1.329.068 ljudi što je za oko 130 tisuća manje negoli na početku Josipovićevog mandata. Mnogi, naročito mlađa populacija odlazi preko granice, tražeči spas u inozemstvu, gdje će, kojeg li apsurda, sa svojim diplomama i znanjem raditi bilo što, ali dobivati plaću i moći preživjeti, možda radeći dva posla od mjeseca do mjeseca, što u svojoj zemlji ne mogu. Hrvatska ima od 2009., negativan migracijski saldo, tj. više Hrvata odlazi negoli dolazi. Od 2009. do 2013. se iz Hrvatske iselilo preko 60 tisuća ljudi od čega 52 tisuće hrvatskih državljana. Nezaposlenih je preko 320 tisuća, a kreće se odokativno – oko pola milijuna, premda je stvarna brojka još veća, jer su službenim podacima Državnog zavoda za statistiku obuhvaćane osobe koje su iseljavanje prijavile MUP-u, dok dobar dio onih koji se iseljavaju to ne čine. Niti jedan kandidat nije rekao da će odblokirati građane, i dozvoliti im da rade i zarađuju kako znaju i umiju, jer tada će se i u državnu kasu slijevati. Indikativno, svi vole zemlju, nitko građane koji ih usput blokirani hrane.

Panika u Josipovića

Ima panike u Josipovića, premda se trudi pokazati ležernost, no većina psihologa i sociologa, stručnjaka koji ocjenjuju ‘govor tijela’ političara, a do čijeg mišljenja držimo jednako koliko i do Josipovićevih postulata o demokraciji, slažu se da je govor predsjednika u izbornoj noći bio govor uplašenog čovjeka, koji, uslijed nevolje želi uvjeriti građane u nešto u što niti sam ne vjeruje. Iste izborne noći „govor“ koji smo već čuli, malo modificiraniji, održao je i premijer Vlade Zoran Milanović, ali već smo svikli na njegove sulude, mada ovoga puta istinite izjave, da je odmogao Josipoviću. I je, svojim bahatim ponašanjem. Ali od Josipovića svakako nismo očekivali da pokaže svoje pravo lice, onda kada mu to najmanje ide u prilog. Rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora bijahu preveliki šok za njega, izgubivši samokontrolu, i otpustivši ručnu, te je tada po prvi put postao svjestan da bi mogao izgubiti izbore. Usput budi rečeno, iz njegovog stožera, dolazilo je puno uvredljujućih poruke, negoli statusa na društvenim mrežama „navijača“ Kolinde Grabar Kitarović. Josipović se nije ogradio od njih, a mediji koji pušu u isti rog tj. za njega, prešli su preko toga.

Kolinda se ogradila, Josipović ne

Ali, umjesto predsjednikove isprike dobili smo totalitaran istup nakon što se Kolinda Grabar Kitarović ogradila od uvredljivog statusa na Facebooku na račun Josipovića, predsjednik je zatražio da se predsjednička kandidatkinja HDZ-a ogradi od portala ‘koji vrijeđaju njega i njegove suradnike’, ne imenovavši ih, ali zna se na koje je mislio, jedan mu je posebno trn u oku. Ali, ako živimo u državi u kojoj predsjednik na neki način postavlja ravnatelje tzv. javne televizije, ako ga podržava većina tiskanih medija, je li moguće da nasrće na upravo dva tri neovisna portala? Da je demokracije, ne bi ih spomenuo, već bio za pluralizam medija. Ovako, je li zaista pokazao je sve odlike totalitarizma i diktatorstva, ne mogavši podnijeti kritiku na svoj račun? Ta njegov čovjek iz stožera postavlja takve statuse na Facebooku, da je, iako društvena mreža, utuživo. No, Josipović „nema pojma o tome“.

Ne bi predao vlast, ako ne mora…

Njegov govor u izbornom stožeru, u Novinarskom domu, u ‘noći odluke’, bio je govor kakav bismo očekivali od Tita, a ne profesora. Kad predsjednik kaže da ‘neće predati Hrvatsku onima koji je ne zaslužuju’ zaboravlja da o tome ne odlučuje on – već građani. Dalo se naslutiti kako ne bi priznao rezultate. A istina je, da je pet godina njegove vladavine, donijelo Hrvatima najgori period života od svršetka rata.

Naravno da će Josipović, ukoliko se HDZ uspije mobilizirati u drugom krugu, predati vlast izgubi li izbore, no malo mu je „panika“, jer nije računao na ovakav ishod. U ovoj kampanji pričao je o „zelenilu“ i obnovljivom razvoju, a nakon što je Sinčić, ne potrošivši niti „frtalj“ onoga što su drugi kandidati, uzeo glasove i „pokupio“ čak i Kujundžića, čija je retorika bila „napadačka“ pokazavši se neadekvatnom za izbore.

Ne vole Hrvati bahatost i podcjenjivanje. Ali, pobrojane činjenice, osim onih što su predsjednički kandidati potrošili i što će još potrošiti o-tom-potom.

Jel itko otišao do beskućnika, da ih nahrani i podijeli s njima, neki obrok? Neki su naime postali beskućnicima, u vremenima vladavina obiju stranaka…

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close