PROJEKT VJERODOSTOJNE REKONSTRUKCIJE: Hrvatski vojnici nisu uveli samo kravatu nego i način ratovanja

Hrvatski intitut za povijest pokrenuo je projekt “Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918.” koji bi mogao srušiti neke predrasude po kojima su hrvatski vojnici bili prepoznatljivi samo po kravati ili nemilosrdnosti, već su potaknuli i novi način ratovanja, male ratove naspram velikih manevara i opsada. Europske velesile, Habsburška […]

Hrvatski intitut za povijest pokrenuo je projekt “Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918.” koji bi mogao srušiti neke predrasude po kojima su hrvatski vojnici bili prepoznatljivi samo po kravati ili nemilosrdnosti, već su potaknuli i novi način ratovanja, male ratove naspram velikih manevara i opsada.

Europske velesile, Habsburška Monarhija, Mletačka Republika i Francuska počele su organizirano koristiti hrvatske vojne snage na raznim ratištima diljem Europe tijekom novog ranog vijeka.

Osim kravate iz Tridesetogodišneg rata, kao trajni podsjetnik na to razdoblje ostala je stigma da je riječ o hrabrima, ali izrazito okrutnim vojnicima čija je pojava izazivala strahopoštovanje među neprijateljskim, ali i prijateljskim snagama.

“Postoji puno predrasuda o hrvatskim vojnicima koje su se provlačile kroz stoljeća, a mi pokušavamo analizirati kako je došlo do toga da se smatralo kako su bili okrutni, nemilosrdni i nedisciplinirani”, rekao je Alexander Buczynski, voditelj projekta kojega je predstavio u petak u Hrvatskom institutu za povijest.

Buczynski kaže kako oni jesu bili prepoznatljvi po kravati, no “to nije bio jedini njihov doprinos svjetskoj povijesti, već su potaknuli revoluciju u ratovanju od 18. stoljeća nadalje, a način ratovanja ujedno je bio način njihova života”.

“U ondašnjim novinama moglo se puno čitati o neobičnom i neočekivanom načinu ratovanja hrvatskih vojnika, oni su bili ono što se danas naziva gerilskim ratnicima”, napomenuo je.

“Stvorena je slika da su bili neustrašivi ratnici, slično onome kako mi doživljavamo Vikinge, Gote, Tatare, no to i nije bilo bez pokrića jer su žestina ratovanja i požrtvovnost nastali upravo u tom prostoru, a stogodišnji rat s Turcima oblikovao je njihov način ratovanja i života”, rekao je Buczynski.

Objasnio je kako se u dosadašnjim istraživanja uglavnom naglasak stavljao na ratove, bitke i vojnu povijest, no prvi interes projekta je rekonstrukcija svakodnevice u tom prostoru.

Projekt je počeo 1. svibnja prošle godine i trebao bi trajati do 30. travnja 2019.  Njime će se pokriti prostor od Like do Dubrovnika i Kotora, a potom se namjerava obraditi cijelo područje Vojne krajine. Na projektu radi trinaestero znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva.

“Glavna namjera je sakupiti i obraditi što više materijala, matičnih knjiga i vojnih popisa koji se odnose na taj prostor. Na temelju autentičnih vojnih popisa tog razdoblja želimo napraviti što vjerodostojniju rekonstrukciju njihovog života, jer puno toga što postoji u arhivima dosad se nije sustavno obrađivalo”, napomenuo je Buczynski.

Projekt o konkretnim ljudima i njihovim sudbinama

Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest, Jasna Turkalj, izvijestila je da Hrvatski institut za povijest sada radi na pet znanstveno-istraživačkih projekata koje financira Hrvatska zaklada za znanost, a “Vojnički život i slike ratnika” jedan je od njih.

Izrazila je uvjerenje da će projekt, zahvaljujući respektabilnom timu, dati veliki prinos hrvatskog historiografiji i njezinom povezivanju s historiografijama drugih zemalja.

Po njezinim riječima, dosad su se uglavnom radila istraživanja na razini općih podataka o ustroju vojske i vojne povijesti, a bila je gotovo zapostavljena svakodnevica i nikada nije provedeno sustavno istraživanje hrvatske komponente u habsburškoj i mletačkoj vojsci, na konkretnim ljudima, njihovim sudbinama i sudjelovanju u društveno-političkom životu u sredinama u kojima su djelovali.

Na prezentaciji je pokrenuta i internetska stranica projekta (croatian-frontier.com), koju su simboličnim pucnjem šarenih konfeta ‘porinule’ povijesne postrojbe Trenkovih pandura iz Požege i Ličke pukovnije iz Gospića.

Stranica donosi detaljne podatke o projektu i zanimljivosti kojima se tematika približava široj javnosti, među ostalim, i djeci u “Školskom kutku” s kvizovima, križaljkama, bojankama ili kroz rubriku “Jeste li znali?”.

Tako se može saznati da kako su Trenkovi panduri tijekom Rata za austrijsko nasljeđe zahvaljujući pisanju ondašnjih novina stekli toliku slavu da su se po njima nazivali i brodovi u američkim kolonijama, da je car Josip II., o čemu svjedoči natpis uklesan u kamenu na staroj cesti iz Modruša prema Otočcu, ondje zbog loše ceste pao s konja, ali i da su se hrvatske postrojbe tijekom Tridesetogodišnjeg rata borile i za Francuze i za Habsburgovce.

O temi projekta govorili su, među ostalima, rumunjski povjesničar Vlad Popovici i mađarski Ferenc Vegh, koji su dio istraživačkog tima.

Osim njih i voditelja Buczynskog, u istraživačkom timu su Juraj Balić, Lovorka Čoralić, D. B. G. Heuser, Maja Katušić, Vedran Klaužer, Arijana Kolak Bošnjak, Domagoj Madunić, Nikola Markulin, Stjepan Matković, Filip Novosel, Tado Oršolić i Ruža Radoš.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close