PROF. DR. SANJA BARIĆ, SVEUČILIŠNA PROFESORICA: Reforma obrazovanja je onakva, kakva je sad moguća

Predstojnica Katedre za ustavno pravo u Rijeci Sanja Barić, ustavnopravna je stručnjakinja čija su tumačenja često dragocjena u velikoj navali priča o zakonskim rješenjima i promjenama. No, kako je sveučilišna profesorica, razgovor je započeo s onim o čemu je bila nedavno Konferencija u Zagrebu, visokoškolskim obrazovanjem i sveučilištima. – Najveći nam je problem zakonodavni okvir, […]

Predstojnica Katedre za ustavno pravo u Rijeci Sanja Barić, ustavnopravna je stručnjakinja čija su tumačenja često dragocjena u velikoj navali priča o zakonskim rješenjima i promjenama. No, kako je sveučilišna profesorica, razgovor je započeo s onim o čemu je bila nedavno Konferencija u Zagrebu, visokoškolskim obrazovanjem i sveučilištima.

– Najveći nam je problem zakonodavni okvir, koji nije dovoljno poticajan. Govoreći o znanosti i visokom obrazovanju i njegovom krovnim Zakonom o znanosti, nastavnoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji se tako i zove  no, i oni ostali zakonodavni okviri isto tako, Zakon o kvaliteti, kao i Zakon o radu. Kad želimo osnovati zajednički studij s drugom institucijom u Hrvatskoj ili združen studij s institucijom izvan Hrvatske, zakon je toliko kompliciran da je to strašno teško, gotovo i nemoguće. Osim toga, dobiti nekog znanstvenika iz inozemstva i zaposliti ga, teško je, jer ga ne možete uklopiti u ovaj sustav, da ne mora krenuti od docenta na gore. Sva ta zvanja i matični odbori otežavaju rad i koče razvoj. Mnogo fleksibilniji okvir bi trebao biti, koji bi poticao razvoj – kaže Sanja Barić, dodajući: – Poticaj bi trebao biti institucijama koje žele ići naprijed brže, zašto bi uvjete trebalo fleksibilizirati, zakonskim okvirom koji to omogućava.

No, obrazovanje i sveučilišta imaju problem koji je karakterističan za hrvatsko društvo i državu.

– Imamo problem o kojem se govori ali se za rješavanje toga učinilo malo ili ništa, opći problem rada javnih službi. Jako se teško zaposlenika koji evidentno ne zna svoj posao, ili je evidentni neradnik, ili je evidentno nezainteresiran, ne možete dovesti do otkaza. Prema našim podacima, još nijedan otkaz ‘’nije uspio’’, a da nije riječ o kaznenom djelu, da se ide opomenama pa otkazom za nerad ili loš rad, a da sudovi ne vrate takve na posao. Važno je da se nekad ‘’prorahli’’ i taj sustav.

Čini vam se ponekad da ne možete ništa učiniti? 

– Da, upravo tako, a to nije dobro.

Ipak, novac, ako nije jedini problem, možda nije ni onaj najvažniji?

– Najvažniji nam je kreativni dio sustava. Naravno, nema novaca, odnosno sredstava nedostaje za mnogo toga, ali prioritet nije na novcu. Ta nemogućnost umrežavanja s drugima i privlačenja kvalitetnih ljudi, veliki je problem i svakako bi nam trebao bolji zakonski okvir. Ministarstvo znanosti i obrazovanja trenutačno radi na cijelom paketu zakona pa je to prilika da se riješe zapreke u sustavu koje onemogućuju da idemo naprijed.

Surađujete li pri tome i konzultiraju vas?

– Stalno smo u kontaktu, u svakoj od komisija koje rade na prijedlozima novih zakona ili izmjenama postojećih, imamo predstavnike. Dakako, taj bi se rad mogao ocjenjivati, oni mnogo žele i mnogo nastoje, ima pritiska pa ima zastoja i usporavanja, No, čini se da ima situacija kad se postupa prema tome, da sad nije trenutak za promjene pa se onda ništa ne radi. A, onda se nakon nekog vremena – ne znajući zašto je tome tako – stalno nešto radi. Dolazi do osjećaja članova grupe koja rade, da ih se ne konzultira ništa i ne pita ništa. Za sustav to nije dobro, jer ne radi.

To znači da se ne promišlja o razvoju pa onda nema ni nikakve strategije razvoja?

– Nije dobro zbog stanja u državi. Manjak jedne strategije razvoja. Problem je onda, veliki problem, što se onda odražava i na sveučilište, to što nam je društvo pretvoreno u bojište kulturnih ratova. To su ti cultural wars, pojam koji je već znanstveno opisan. Kontinuirano se bavimo time. Uvijek će toga biti, ali mora postojati neki mainstream, koji će držati normalu, jedan dignitet znanja. Mi, to, nažalost, više nemamo. Bojim se, da ćemo takvi postati, ovakvim načinom funkcioniranja kao društvo, jedna provincija velikog carstva. Pa, svi oni koji znaju, mogu i umiju, odlaze u mjesta gdje ovakve teme podijeljenosti, sukoba, raslojenosti, nisu teme. Oni, kojima je to jedini doseg, nameću te teme, raste im broj, zato što pada broj ovih drugih.

Mogu li tu sveučilišta nešto napraviti?

– Mogla bi, ali akademska zajednica je prilično zatvorena.

Kako to doživljavaju vaši studenti?

– Dok su u ovom okruženju sveučilišta, još uvijek je to poticajno okruženje. Izgrađen je novi kampus, a od naših petnaest sastavnica fakulteta i akademija, osam ih je na jednom mjestu. Oni se druže, zabavljaju, uče i rade, imaju restoran i sportske terene. Tu su oni koji uključuju i STEM područje – fizika, matematika i biotehnologija – kao i društveno područje – filozofski, učiteljski i građevinski studij i akademiju primijenjenih umjetnosti – gotovo su svi na istom mjestu. Za studente je to poticajno i omogućuje im razvoj.

Korištenjem sredstava EU fondova?

– Da, uglavnom iz tih izvora. Ovo je velik projekt. No, ne samo za to, za suvremeno izdanje sveučilišta, jer se ide prema tom sveučilišnom razvoju grada. Uz jak zdravstveni turizam oko grada, kao i kongresni te svakako informatička industrija, bio-nano tehnologije i farmacija

Grad je uspješan u apsorpciji sredstava iz EU fondova?

– Zaista je i tu smo jako zadovoljni. Problem je s domaćim tijelima. Ta priča s postupcima javne nabave i tijelima korekcija. Nismo krivi, to su i propisi koji su se putem promijenili. Država penalizira one koji rade, radi vlastitih grešaka, ali dobro, to će se sve riješiti. Više je taj osjećaj, mnogo radiš a malo se tog poznaje. Zapravo umrežavanje izvan granica postaje imperativ, imamo toliko toga za naučiti i zajednički za napraviti.

Rijeka je europska prijestolnica kulture 2020.

– To je jako važno i na tome se mnogo toga gradi. Pozitiva je svakako. Radi se, gradi se ono što se može, razvija.

U zakonodavnom okviru i pravosuđu ima problema i zapreka.

– Ta pravna sigurnost je važna, da se zna koliko traju postupci, koliko traju parnice.

Sudstvo nije u naročito dobrom stanju…

– Mi svoj pravni poredak moramo ‘’prorahliti’’, maknuti pravne norme koje su međusobno protivne – to se zove antinomija – one koje suprotno određuju u zakonima, pokriti određene rupe i objasniti neke stvari, ubrzati postupke i učiniti sustav djelotvornim. Rekla bih da mi općenito imamo problema sa sustavom kazni koje bi trebalo uskladiti s onim što zdrav razum nalaže, iako mi se čini da je problem u praksi izricanja kazni, a ne u zakonu. Apsolutno je percepcija nepravednosti barem kad god su u pitanju neki politički obojeni slučajevi koji uključuju jako poznate ličnosti, a i oni drugi, koji opet uključuju takve ličnosti. Tu ima jako mnogo nonsensa i to nije stvar samo percepcije neukog građanina, već i onih koji se time bave. Uvijek se zato govori o ružnim slučajevima, o lošim slučajevima, odnosno o krivo odrađenim slučajevima. S druge strane, pravne su praznine takve, da svi mogu nabacivati, da svatko može raditi što hoće. Mislim da mi ne patimo od neznanja, mi patimo od ne imanja volje za redom.

Sigurno je, da i sve nije tako crno.

– Više je sivo! Ima onih razriješenih, dobrih slučajeva.  Ali, uvijek se najbolje vide i najbolje se čuje za ekstremne slučajeve. Samo moramo težiti ka dovođenju što više reda. A, za red je, prije svega, važna radna etika, ono što nama manjka. I za to treba jedna smjena generacija.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close