PRITISCI ILI USTUPCI?! Poigrava li se Strabag s državom ne bi li dobio poslove teške stotine milijuna kuna?!

Ugovaranje kapitalnog infrastrukturnog projekta na razini države, kao što je u travnju ove godine bio slučaj s potpisivanjem ugovora o gradnji Pelješkog mosta s China Road and Bridge Corporation, redovito se krajem godine predstavlja kao krunski dokaz uspješnosti svake hrvatske vladajuće garniture, a naročito ove na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem. No, kako to obično […]

Ugovaranje kapitalnog infrastrukturnog projekta na razini države, kao što je u travnju ove godine bio slučaj s potpisivanjem ugovora o gradnji Pelješkog mosta s China Road and Bridge Corporation, redovito se krajem godine predstavlja kao krunski dokaz uspješnosti svake hrvatske vladajuće garniture, a naročito ove na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem.

No, kako to obično biva, u svim se tim novogodišnjim isticanjima uspjeha, “pod tepih“ skrivaju mutne igre, ucjene i pritisci velikih multinacionalnih kompanija – ponuditelja poslova teških više stotina milijuna eura koji naizgled na nepovezani način dobivaju ustupke od hrvatskih vlasti te osiguravaju svoje lukrativne poslove i priličnu zaradu.

Igre oko Pelješkog mosta Strabag bi rušio najveći projekat Hrvatske vlade, a istovremeno bi radio za istu?!

Obično takvi postupci multinacionalnih kompanija angažiranih na hrvatskim kapitalnim projektima prolaze “ispod radara“ šire javnosti, no vrijedno je istaknuti barem neke od njih koji su se odvijali u sjeni “megauspješnog“ projekta ugovaranja gradnje Pelješkog mosta, a odnose se na žalbe i podnošenje zahtjeva za privremenu zabranu gradnje, što je u još ožujku najavio i kasnije podnio austrijski Strabag, veliki konkurent kineskoj multinacionalki koja je dobila taj posao “težak“ dvije milijarde kuna.

No, zagrebački Upravni sud odbio je zahtjev Strabaga o odgodnom učinku i privremenoj mjeri zabrane gradnje Pelješkog mosta, samo nekoliko dana prije potpisivanja ugovora s Kinezima te je tako bila i uklonjena i zadnja moguća prepreka za početak gradnje mosta koji će spojiti Hrvatsku.

Ističemo, Strabag je Upravnom sudu podnio tužbu i zatražio privremenu mjeru nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM ) odbila njegovu žalbu na odluku Hrvatskih ceste da posao gradnje Pelješkog mosta povjeri kineskom konzorciju, a da je kojim slučajem Upravni sud prihvatio Strabagov zahtjev za privremenom mjerom, radovi ne bi mogli početi sve dok sud ne donese odluku o tužbi Austrijanaca, a to je moglo odgoditi početak radova i do za, premijera Plenkovića, nepodnošljivih dvije godine.

Osim toga, u konačnici to je moglo rezultirati oduzimanjem bespovratnih sredstava koje je Hrvatska dobila za ovaj projekt – konkretno, u ovom slučaju riječ je bila o oko 1,7 milijardi kuna.

No, kako su Kinezi dobili Pelješki most te time uštedjeli hrvatskoj vladi dodatna sredstva jer je ponuda Strabaga bila skuplja, postavlja se pitanje je li Strabag donekle osigurao svojevrsnu ‘’utješnu nagradu’’ u nekom drugom projektu forsirajući ustupke od hrvatske vlasti, a pritom odustajući od daljnje pravne bitke oko Pelješkog mosta.

Mutni poslovi oko autoceste Zagreb Macelj

Kako tvrde upućeni, a mediji su to objavili tek u listopadu, Strabag je još u vrijeme bitke za Pelješki most u ožujku “otvorio“ novi front – potpisujući s hrvatskim partnerom – predstavnicima države Memorandum o razumijevanju o dogradnji punog profila autoceste Zagreb – Macelj što je, a vrijedno je istaknuti, jedan od uvjeta Hrvatskoj za ulazak u schengenski prostor.

I tako, jedanaest godina nakon puštanja u promet dionice autoceste Zagreb – Macelj, od Krapine do Macelja, u ožujku je bio pokrenut projekt dogradnje 3,7 kilometara punog profila tog dijela autoceste. Kako je neslužbeno u listopadu procurilo, dioničari ove autoceste – hrvatska Vlada i Pyhrn Concession Holding iz Kölna, čiji je vlasnik austrijski Strabag, dogovorili su pokretanje tog, za Strabag, ipak “utješnog“ projekta.

Memorandum o razumijevanju o dogradnji punog profila bio je potpisan početkom ožujka, a u razumijevanju konteksta valja istaknuti i kako je Slovenija već tada najavila završetak gradnje punog profila autoceste do graničnog prijelaza Gruškovje, a zbog režima na granici i Hrvatska mora imati puni profil autoceste prema graničnom prijelazu Macelj. Osim toga, isticalo se kasnije u medijima, gradnjom punog profila nestalo bi usko prometno grlo koje se stvara na tom dijelu autoceste, naročito tijekom turističke sezone svakog ljeta.

No, ubrzo se i tu definirao novi problem sa Strabagom. Naime, iako postoji zajednička želja da se dogradi puni profil, dioničari se još ne mogu složiti oko vrijednosti investicije i za koliko bi se produljilo koncesijsko razdoblje. Prema dostupnim informacijama bliskim hrvatskim pregovaračima, vrijednost dogradnje ovih 3,7 kilometara iznosi oko 65 milijuna eura, no Strabag procjenjuje da su troškovi ipak veći jer, kako se neslužbeno doznaje, traži znatno veći iznos.

Osim toga, mogući su i novi “dealovi“, budući da je u društvu Autocesta Zagreb – Macelj upravo austrijski Strabag većinski vlasnik s 51 posto udjela, dok Republika Hrvatska ima ostatak. Kako se saznaje iz kuloara, austrijska tvrtka je spremna za financiranje gradnje, ali uz uvjet da se koncesija za upravljanje ovom cestom produlji za dodatnih deset godina. Hrvatska je strana, pak, navodno neslužbeno spremna produljiti koncesiju za pet godina. Vrijedno je istaknuti da prema koncesijskom ugovoru, koncesija istječe 2032., a kako su mediji prenijeli, model financiranja dogradnje punog profila predložit će revizorska tvrtka KPMG.

No, to nisu sve nedoumice oko planiranog „utješnog projekta“ Strabaga, jer navedeni iznos od oko 65 milijuna eura za dogradnju 3,7 kilometara punog profila, ili oko 17,5 milijuna eura po kilometru autoceste, zvuči gotovo nevjerojatno. Kako je navedeno u Jutarnjem listu iz neslužbenih izvora, “cijenu gradnje znatno podiže činjenica da bi radovi trajali dok bi se tom dionicom odvijao promet“ te “kako se taj dio autoceste u najvećem dijelu sastoji od objekata“. Osim gradnje kolnika, navodi se i kako se treba prokopati još jednu cijev tunela Sveta tri kralja u dužini od 1700 metara te dodatnu cijev tunela Brezovica u dužini od 600 metara.

Produljivanje koncesijskog ugovora

Zanimljivo je i kako se sada sa Strabagom potpisuju memorandumi o dogradnji punog profila te autoceste, iako se o tome jalovo razgovaralo već godinama. Otkupljeno je zemljište, napravljen je glavni projekt i ishođena građevinska dozvola koja je u međuvremenu istekla pa će se morati vaditi nova. No, kako Hrvatska za produljenje koncesije mora dobiti odobrenje Europske komisije, procjenjuje se da bi se istodobno s usuglašavanjem s EK riješila i građevinska dozvola.

Prema nekim procjenama, gradnja bi mogla početi na proljeće sljedeće godine i trajala bi oko godinu dana. Osim zbog dogradnje punog profila, koncesijski ugovor mogao bi se izmijeniti i zbog eventualnog uvođenja elektronskog sustava naplate cestarine na svim autocestama u Hrvatskoj. Autocesta Zagreb – Macelj jedina u Hrvatskoj ne koristi ENC uređaj za naplatu cestarine. Iako se na ovoj autocesti po kilometru naplaćuje najskuplja cestarina, u tvrtki AZM ne namjeravaju uložiti sredstva za uvođenje sustava elektronske naplate cestarine jer takvo što nije predviđeno koncesijskim ugovorom.

“Uvođenje elektroničke naplate cestarine na autocesti A2 Zagreb – Macelj u ovom trenutku nije u okvirima ekonomskih mogućnosti koncesijskog društva. U svakom slučaju, po svojoj prilici radilo bi se o vrlo zahtjevnom i vrlo skupom modelu koji bi u našem slučaju u konačnici najvjerojatnije bio popraćen i izmjenama postojećeg koncesijskog ugovora”, pisalo je u odgovoru AZM-a na pitanje Jutarnjeg lista namjeravaju li uvesti elektronski sustav naplate cestarine. Prema procjenama, uvođenje sustava elektronske naplate na autocesti Zagreb – Macelj stajalo bi oko milijun eura.

Zaključno, iako je autocesta Zagreb – Macelj svojevrsna “igraonica“ austrijskog  Strabaga, treba podsjetiti i kako se ugovorom o koncesiji od 11. srpnja 2003. godine Republika Hrvatska obvezala jamčiti određenu razinu prometa na toj autocesti i ako promet padne ispod određene razine, Hrvatska plaća AZM-u naknadu. S druge strane, kako su u Jutarnjem listu istaknuli, AZM je dužan državi plaćati koncesijsku naknadu u iznosu od šest posto od dividendi koje su isplaćene članovima društva.

“Kako dosad AZM niti jednu godinu nije poslovao s dobiti, u državni proračun dosad nije uplaćena ni kuna koncesijske naknade. Prema posljednjim podacima, gubitak društva u prošloj godini dosegnuo je polovinu visine temeljnog kapitala društva koji iznosi 12 milijuna eura, no poslovanje tvrtke ipak nije ugroženo. Hrvatska Vlada iz godine u godinu AZM-u plaća doprinos za pad prometa. Tako je 2016. plaćeno 29,6 milijuna kuna, a prema našim informacijama, na ime garancije prometa država je prošle godine AZM-u platila oko pet milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti. Po toj osnovi dosad je država AZM-u platila više od 100 milijuna kuna“, zaključuju u Jutarnjem listu.

Sada bi država Strabagu mogla platiti i više toga. Nešto kao “ustupak“ ili utješnu nagradu za nedobivanje gradnje Pelješkog mosta, a u očekivanju odgovora na već poslana pitanja Ministarstvu prometa i infrastrukture, i Strabagu, nadamo se i objavi iznosa koliko bi taj novi “deal“ mogao sve nas stajati.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close