‘’Nikad nisam rekao da će samo Ovršni zakon riješiti problem, ali je osnova’’
Novine koje je u nacrtu predvidjela radna skupina, koja je radila na prijedlogu novog Ovršnog zakona, trebale bi uvesti i veću zaštitu dužnika, sniziti troškove ovršnog postupka, ukinuti mogućnost fiducijalnog upisa vlasništva na nekretnini dužnika, poboljšati elektronsku komunikaciju, povećati sigurnost dostave, proširiti krug izuzetih iz ovrhe, uvesti obvezu obavještavanja dužnika o pokretanju ovrhe te zabraniti deložacije u zimskim mjesecima.
“Prijedlog zakona nudi brži, jednostavniji i jeftiniji sustav”, kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Očekuje da će rad za novom zakonu biti gotov do kraja godine, nakon čega slijedi vladina i saborska procedura. Prema ministrovim riječima najniža cijena ovršnog postupak trebala bi biti 300 kuna, umjesto sada maksimalne od više od 1.800 kuna. Ustvrdio je isto tako, da sudovi imaju kapaciteta za dodatne poslove te da se bilježnici u radnoj skupini nisu bunili na smanjenje ovlasti. Ipak, ministar je jasan: “Nikad nisam rekao da će samo Ovršni zakon riješiti problem, ali je osnova.”
“Mi kao država imamo pravo odrediti pravila kako će se postupati”, tvrdi Bošnjković, dodajući, da zakon u potpunosti ne rješava pitanja blokiranih, ali uvodi jasnija pravila ovršnoga postupka. „Mislim da je ovo objektivan pristup, nema ovrhe bez troškova i kamate. Čim nešto niste platili s vama se bavi niz institucija, pritom nitko ne radi dobrovoljno, ali troškove u tome smo smanjili“, kazao je ministar Bošnjaković.
Objasnio je kako će ubuduće, tvrtke kojima su građani primjerice dužni za neplaćene račune, zahtjev za pokretanjem ovršnog postupka slati sudu koji će slučajeve nasumičnim odabirom dodjeljivati u rad javnim bilježnicima. Bilježnici bi, prema novim pravilima, o tome morali obavijestiti dužnika, a ukoliko do njega ne uspiju doći iz dva pokušaja, slijedi dostava putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac sustava e-građanin.
Ukoliko se, pak, dužnik ne slaže s pokretanjem ovrhe slijedit će sudski postupak što je, prema ministrovim riječima, mnogo povoljnije za dužnike koji do sada nisu mogli izraziti neslaganje s ovršnim postupkom ili prije njegova pokretanja dokazati da su podmirili neki dug.
U zakonskom prijedlogu su reducirana i prava na podnošenje revizije, a kako se sudovi ponovno ne bi doveli do velikih zaostataka, uz bilježnike koji će odraditi veći dio postupka, ovlast vođenja ovrha uz suce imat će i sudski savjetnici.
Zakonski prijedlog širi popis primanja koja neće biti moguće ovršiti pa u tu kategoriju ulaze i božićnice, uskrsnice i regres do najvećeg neoporezivog iznosa, ali i terenski dodatak, sindikalne pozajmice te naknade poput dnevnica, naknade za odvojeni život ili korištenje privatnog automobila u službene svrhe. Ovrha nekretnine neće se smjeti raditi zbog glavnice duga do 40 tisuća kuna, umjesto dosadašnje odredbe do 20 tisuća kuna.
Deložacije dužnika neće se smjeti provoditi zimi, odnosno od studenoga do travnja, uz postojeću zabranu ovrhe na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje, ukoliko nije riječ o posebno luksuznim nekretninama koje uvelike nadmašuju potrebe stanovanja.
Uz redefiniranje uloge svih sudionika u ovršnom postupku poslodavci i HZMO više ne bi bili tijela koja provode ovrhu, čime bi se poslodavce administrativno rasteretilo te povećalo razinu sigurnosti.
Novim prijedlogom centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima išla bi putem FINA-e koja ovrhu provodi pod nadzorom suda. U tom slučaju poslodavcima ostaje samo obaveza uplata na račun iznosa plaće koji je izuzet od ovrhe prema nalogu suda ili FINA-e. Što se troškova tiče cijena za postupke vrijednosti do 5.000 kuna bila bi 200 kuna, a za one vrjednije 300 kuna.
Nacrt prijedloga novog Ovršnog zakona u proceduru javnog savjetovanja bit će upućen nakon ljeta. U Ministarstvu pravosuđa očekuju da bi mogao naići na pozitivne kritike, posebno jer su predloženim izmjene rađene kako bi se postupci prisilnog ostvarenja i osiguranja tražbina uredile „uvažavajući najviše europske standarde i postojeće vrijednosti hrvatskog pravnog sustava“.
