PREVIRANJA U VLADI: Mrcvarenju jednih i drugih nikad kraja, a s mrtve točke pomakli se nismo

„To su samo nesuglasice koje će se riješiti. Ja Vladi čuvam leđa“, kazao je ovih dana potpredsjednik Vlade Božo Petrov odgovarajući na poruku prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka premijeru Tihomiru Oreškoviću preko Facebooka: Da za sada ima njegovu i podršku HDZ-a, a kad ju više ne bude imao neće biti premijer. Iako je trebala djelovati […]

„To su samo nesuglasice koje će se riješiti. Ja Vladi čuvam leđa“, kazao je ovih dana potpredsjednik Vlade Božo Petrov odgovarajući na poruku prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka premijeru Tihomiru Oreškoviću preko Facebooka: Da za sada ima njegovu i podršku HDZ-a, a kad ju više ne bude imao neće biti premijer. Iako je trebala djelovati umirujuće, poruka gađa u ništa, jer Petrov, čini se, ne shvaća suštinu problema: kad bi Vladi trebalo čuvati leđa, to bi značilo da ju netko zguza ozbiljno napada, ili – kulturnije rečeno – da joj suvisla oporba puše za vrat, a to se u Hrvatskoj ni izbliza ne događa.

Hrvatskoj vladi trenutno ozbiljno prijeti jedino hrvatska vlada: I to možda podjednako povrijeđena Karamarkova taština, kao i nezadovoljene ambicije onih HDZ-ovaca koji su računali da će nakon izbora dobiti neku poziciju, funkciju, mjesto pod suncem ili barem pinkicu. Njima, doduše, treba dodati i nezadovoljene ambicije HNS-ovaca, koji su ostali bez vlasti, ali su uvijek u niskom startu da je se domognu, pa makar i tako da Mostu potpale stupove. I ma koliko se činilo da je Karamarkovo „izdvojeno mišljenje“ pomalo nekorektno, s obzirom na način na koji je ovoga puta formirana vlast, činjenica je da ima pravo na povrijeđenu taštinu, jer kao izborni pobjednik, HDZ ne dobije niti toliko da premijer prije ključnih odluka, kao što je ona o čelnom čovjeku SOE, sjedne s njim za stol i pokuša dogovoriti neko zajedničko rješenje. Ozbiljno se treba zapitati – kako će uopće dalje surađivati? Tu Petrov, čini se, ima bolju poziciju, pa se drži kao paun, ne računajući na to da bi mu HNS-ovci u dealu s HDZ-om i partnerima na kraju mogli očerupati perje, odnosno kako bi upravo Most, na kraju mogao ispasti vladina najslabija karika.

Na žalost, nakon jedne stabilne, SDP-ove vlade, koja je, mora joj se priznati, napravila neke pomake nabolje, ali i puno ključnih poteza odradila loše ili ih propustila, dobili smo jednu nestabilnu, koja se ponajviše bavi sobom. Istina, Petrov nas uvjerava kako se cijelo vrijeme radi i pripremaju silne reforme. Istina, neki od detalja ovih su dana izašli na vidjelo: Prema neslužbenim informacijama, razmatraju se izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojima bi se za četvrtinu smanjila masa plaća koju prima više od 30.000 službenika i namještenika u županijama, gradovima i općinama. Cilj je vlade, tvrde upućeni, da se tako zaustavi uhljebljivanje zaslužnih partijskih drugova na lokalnoj razini, odnosno dovede lokalnu i područnu samoupravu da se odrekne dijela zaposlenih koji nisu nužno potrebni za redovno funkcioniranje, što je već novi mogući kamen smutnje između partnera u Vladi. Naime, dok je Most ideju reforme, odnosno prvenstveno smanjivanja obujma lokalne i regionalne samouprave zagovarao i prije izbora, HDZ je prema toj opciji bio vrlo suzdržan, odnosno najčešće protiv, dobrim dijelom vjerojatno zato što bi to značilo udar na dio HDZ-ovaca na lokalnoj razini, pa i smanjene mogućnosti da se negdje još nekoga od svojih i „ubaci“, no dijelom vjerojatno i zato što samo linearno smanjivanje sredstava može dovesti do krivih rezultata. Prvo, u općinama u kojima se dobro radi i vrte dobri projekti, to može dovesti do problema u financiranju plaća ljudi koji rade na njima, a time i dovesti u pitanje projekte, dok bi dio općina vjerojatno došao u situaciju da se mora ugasiti, jer će doći do toga da i s ono malo sredstava što se prikupi moraju financirati osnovno poslovanje, pa nema novca ni za što drugo. Naravno, to može pridonijeti prirodnom sređivanju stvari na terenu, odnosno prirodnom spajanju općina koje bi zajedno možda mogle imati i bolje rezultate, ali i – pridonijeti nezadovoljstvu uhljebljenih i onih koji bi tek mogli biti uhljebljeni.

Ako izuzmemo najavu povećanja cijene dopunskog osiguranja preko HZZO-a, sa sadašnjih 70 na 89 kuna, koja otvara bokove Vlade prema građanima (ali tu Petrovljevo čuvanje leđa ama baš nikako ne pomaže),  ili ideju o ukidanju sufinanciranja učeničkog prijevoza usred godine, koja je srećom na vrijeme povučena, pitanje financiranja gradova i općina mogao bi biti prvi ozbiljniji test za koaliciju, ako priča uopće stigne na dnevni red. Jer, realno, kao što se SDP više uopće ne bavi svojom oporbenom pozicijom i time da treba biti korektiv vlasti, već isključivo unutarnjim stranačkim izborima, slično je i sa HDZ-om i partnerima u Domoljubnoj koaliciji. Karamarko trenutno može samo cendrati putem Facebooka, no ako uskoro potvrdi svoju poziciju na stranačkim izborima – a zasad nema protukandidata, kao Milanović – stvari bi mogle krenuti u nekom drugom pravcu. Teško je očekivati nove izbore, ali moguća preslagivanja s HNS-om u Bandićevcima u prvom planu ne treba zanemariti, kao ni ulogu Predsjednice, koja je s Oreškovićem očito postigla određenu razinu suradnje, i koja vjerojatno ne bi lako dopustila da se Domoljubi jave s novim mandatarom, a zna se što to onda znači: I ono malo šansi da se zaista ozbiljno bavimo stvarnim problemima u državi i time kako da krenemo naprijed, past će u zaborav. A nije da nam ni sada cvjetaju.

Osim toga, u pitanju je samo jedan, pa i relativno mali reformski potez za kojega smo čuli do sada, i nikako da se čuju neke ozbiljne najave ključnih promjena u važnim resorima, kao što je zdravstvo. Jer, u situaciji u kojoj iz koordinacije liječnika obiteljske prakse tvrde da Hrvatskoj trenutno nedostaje 200 liječnika obiteljske prakse, ili da se na jedan običan metakolinski test koji treba dokazati sumnje na astmu čeka i do dva mjeseca, dok se pacijent guši, pričati o tome da je najvažniji korak rasterećenje hitne medicine od pacijenata koji nisu najviši stupanj hitnosti je smiješno. Sestre će ubuduće raditi trijažu, tako da one koji nisu hitni pacijenti vraćaju obiteljskom liječniku, kako pacijenti s infarktom zbog takvih ne bi čekali i po osam sati na pregled, kaže ministar zdravstva Dario Nakić?! Pa, zar je moguće da su dosad radile takvu trijažu da pacijenti s infarktom čekaju dok se hitno ne zbrinu oni koje muči nadutost, ili običan prdac?! Ako je tako, onda im treba ozbiljna edukacija, a ne pravo da rade trijažu. Ili da je prvi i najvažniji korak u reformi dopustiti svom medicinskom osoblju da odradi još jednu smjenu u nekoj drugoj, javnoj ili privatnoj, zdravstvenoj ustanovi?

Pritom valja naglasiti: Sve su to pitanja koja dolaze na dnevni red sa svakom novom vlasti i svaki puta se iznova prežvakavaju. I svaki puta donosimo rješenja „malo ovako, malo onako“, a da se ništa bitno nije promijenilo, što pokazuje da nam je problem jedna druga vrsta trijaže – ona na izborima. Mrcvarenju jednih i drugih, skupa s Mostom, nikad kraja, a s mrtve točke se pomakli nismo.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close