PREUZIMANJE EPH: Novi kartel Grupo u režiji Hanžekovića i Kostrenčića?

Ime Marijana Kostrenčića kao posrednika ponovo se spominje u preuzimanju Europapress Holdinga (EPH) zapelog u glibu predstečajne nagodbe u kojem dosadašnji vlasnici Ninoslav Pavić i njemački WAZ grčevito pokušavaju zadržati novog, kako se optimistično navodi, strateškog investitora koji će ubrizgati svježi novac i preuzeti neugodnu obavezu otplaćivanja više stotina milijuna kuna nagomilanog duga prema bankama […]

Foto: lupiga.com

Ime Marijana Kostrenčića kao posrednika ponovo se spominje u preuzimanju Europapress Holdinga (EPH) zapelog u glibu predstečajne nagodbe u kojem dosadašnji vlasnici Ninoslav Pavić i njemački WAZ grčevito pokušavaju zadržati novog, kako se optimistično navodi, strateškog investitora koji će ubrizgati svježi novac i preuzeti neugodnu obavezu otplaćivanja više stotina milijuna kuna nagomilanog duga prema bankama

”U Zagrebu se ne zna jedino tko je ubio Kennedyja i tko je vlasnik Večernjeg lista, a Marijan Kostrenčić je, koliko znam, samo umiješan u drugu stvar”, pisao je Globus početkom sada već davne 2000. godine pokušavajući iz pera Denisa Kuljiša otkriti tada najveću medijsku misteriju – tko je novi vlasnik u to vrijeme najprodavanijih novina na hrvatskom tržištu, ”Večernjeg lista” i tko je ključni posrednik u prodaji ”Večernjaka”, kako je Kuljiš tada ”’ekskluzivno” najavio – ”velikoj kompaniji s njemačkog govornog područja”.

Sada – 14 godina kasnije, ime Marijana Kostrenčića kao posrednika ponovo se spominje u preuzimanju druge, ”Večernjem listu” konkurentske medijske kompanije – Europapress Holdinga (EPH) zapelog u glibu predstečajne nagodbe u kojem dosadašnji vlasnici Ninoslav Pavić i njemački WAZ grčevito pokušavaju zadržati novog, kako se optimistično navodi, strateškog investitora koji će ubrizgati svježi novac i preuzeti neugodnu obavezu otplaćivanja više stotina milijuna kuna nagomilanog duga prema bankama – ponajviše Hypo grupaciji.

Hanžeković ulazi u igru

”Kupio sam devedeset posto udjela koje je Hypo grupa imala u Europapress holdingu (EPH). Želim napraviti ekonomski profitabilnu i dobru tvrtku. Samo ekonomski profitabilne novine mogu biti slobodne”, zagrmio je na tportalu polovicom prošlog mjeseca vjerojatno najmoćniji hrvatski odvjetnik Marijan Hanžeković koji bi, nakon što sud sredinom srpnja parafira već sklopljenu predstečajnu nagodbu EPH s vjerovnicima, trebao postati većinski vlasnik medijskog carstva koje još uvijek vode Ninoslav Pavić i njemački mu partneri iz WAZ-a.

Ukratko, u najnovijem preuzimanju nekada moćne medijske kompanije oglasio se glavni igrač – Marijan Hanžeković, a prema svemu sudeći, u sjeni ostaje glavni operativac – drugi Marijan, Marijan Kostrenčić. Kako bi zlobni jezici primjetili, u netransparentnom preuzimanju medijskih kompanija ponavljaju se uloge ključnih aktera, ali s pomalo izmijenjenim redoslijedom pojavljivanja pred javnošću i pratećim medijskim interesom. Naime, u slučaju prodaje Večernjeg lista – Caritas Fundu, a kasnije i austrijskoj Styriji ključne je odluke u poslu donosio Marijan Kostrenčić, a kupoprodajne je ugovore, barem u prodaji Večernjeg lista Caritas Fundu početkom 1998., pisao Marijan Hanžeković u neuglednoj funkciji svojevrsnog tehničkog izvršitelja planova drugih. Sada su, kako navode izvori bliski novim vlasnicima EPH, uloge zamijenjene – Hanžeković se javio kao investitor i ostvaritelj plana, a Kostrenčić ostaje u sjeni kao izvršitelj mnogih nevidljivih poslova u namjeravanom preuzimanju EPH i istiskivanju nekad neprikosnovenog novinskog tajkuna Ninoslava Pavića.

Dva Marijana, neraskidiva veza

No, da bi se objasnila povezanost Hanžekovića i Kostrenčića u tom novom zajedničkom medijskom poslu desetljeća, ali i njihova povezanost u dosadašnjim zajedničkim poslovima koji su prošli ispod radara javnosti, vrijedno je podsjetiti tko je Marijan Kostrenčić, za mnoge najmoćniji i najskuplji hrvatski konzultant o kojem se nije puno pisalo nakon njegovog posljednjeg značajnijeg istupa u javnosti tijekom njegove kandidature za glavnog ravnatelja HRT-a sada već davne 2007. godine. No, do tada, a naročito u doba prodaje ”Večernjeg lista”, Kostrenčić je punio novinske stupce u kojima su mu novinari nerijetko pripisivali gotovo mitske sposobnosti.

”Marijan Kostrenčić nevjerojatno je vješt mladi zagrebački biznismen koji je stranom kapitalu frknuo najmanje tri od deset najvećih hrvatskih firmi. Pritom je uspio sačuvati imidž solidnosti i, što je u Zagrebu gotovo nezamislivo – diskreciju”, gotovo udivljeno pisao je Kuljiš u Globusu o Kostrenčiću 2000. Godine, pritom izostavljajući bitne odrednice u njegovoj biografiji kasnije navedenoj na stranicama austrijske Styrije kojoj je, prema Kuljišu, Kostrenčić i ‘frknuo’ ”Večernji list”.

Moćni konzultant

Prema navodima sa Styrijine web stranice, Marijan Kostrenčić ”savjetnik sa značajnim međunarodnim iskustvom” rođen 1959. godine, osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Nedugo nakon završetka Pravnog fakulteta započeo je međunarodnu karijeru pravnika u Ingri za koju je kao pravni savjetnik sudjelovao u raznim međunarodnim poslovima uključivši i one u Africi, Latinskoj Americi, Aziji i istočnoj Europi. Kostrenčić je radio i za Inu kada je 1987. osnovala svoje turističko poduzeće Inatours i to kao pravni savjetnik, da bi 1991. postao i potpredsjednikom te tvrtke.

Kostrenčićev poslovni uzlet počinje u za Hrvatsku olovnim vremenima kada je, prema navodima Styrije, 1991. godine osnovao i Odjel za vanjsku trgovinu, strana ulaganja i koncesije pri Ministarstvu vanjskih poslova i to na poziv tadašnjeg ministra vanjskih poslova Zvonimira Šeparovića. Nakon toga, preuzeo je i vođenje kabineta ministra s kojim je sudjelovao u međunarodnom lobiranju za međunarodno priznanje Hrvatske, pritom usko surađujući s krugom oko Aloisa Mocka i Dietricha Genschera. Nakon što je pristupio kao partner konzulting društvu Intel d.o.o. 1994. godine postaje i većinski partner u Intelu. Lista Kostrenčićevih poslova i djelovanja ide još i dalje pa je bio i potpredsjednik Lure, sada zaboravljenog Luke Rajića, jednog od prvih tajkuna koji su izronili u notornoj privatizaciji i privatizaciji i kojem je Kostrenčić pomagao u strategiji i reorganizaciji te tvrtke. Osim toga, a što Styrija za tada svog šefa Nadzornog odbora Večernjeg lista rado ističe, Kostrenčić je radio i za mnoge poznate svjetske kompanije – primjerice, Phillip Morris, Unilever, Allied Domecque, Mobilkom, Creditanstalt, Ericsson, Coca-cola, Vipnet i naročito – Diners – gdje se njegov put ponovo križao s putom tada već iznimno moćnoga Marijana Hanžekovića.

Hanžeković ”težak” 40 milijuna eura?

Naime, megauspješni hrvatski odvjetnik koji je samo prošle godine imao 46,7 milijuna kuna prihoda i neto dobiti 6,5 milijuna kuna, svoj poslovni uspjeh može zahvaliti ulaskom u hrvatsku podfranšizu Dinersa 2003. godine koju je u dogovoru s partnerima 2007. prodao i pritom, kako se u medijima navodilo, zaradio čak 40 milijuna eura. Uglavnom, kako mnogi smatraju, dio tog iznosa je i novac kojim Hanžeković raspolaže za preuzimanje EPH i koji, prema izvorima bliskim vjerovnicima Europapress Holdingu, nije uplaćen u cijelosti – odnosno nisu isplaćeni svi vjerovnici iz Hypo grupe koja ukupno potražuje nešto manje od 260 milijuna kuna. Prema tim istim izvorima, u pozadini očekivanja Hanžekovićeva isplaćivanja ostatka novca, vodi se i pozadinska bitka za preuzimanje preostalih 10 posto vlasništva te medijske kompanije koje u prihvaćenom planu predstečajne nagodbe ravnopravno drže dosadašnji partneri – Pavić preko svoje tvrtke Com.com i njemački WAZ. Kako se saznaje, u razrješenju tih odnosa i preuzimanju stopostotnog udjela u EPH angažiran je upravo Marijan Kostrenčić koji, na temelju Pavićevih nepodmirenih obaveza prema dojučerašnjem partneru WAZ od kojih šest milijuna eura, želi preuzeti svih preostalih 10 posto vlasništva procijenjenih na 12 milijuna eura nudeći Nijemcima, kako se u kuloarima tvrdi, samo 750.000 eura.

Ulazi i HOK osiguranje

No, i taj novac koji je, kako mnogi tvrde, pokazatelj realne vrijednosti ostatka Pavićeve kompanije, prevelik je zalogaj za Kostrenčića i Hanžekovića i pritom se, navodno, uključuje i HOK osiguranje – osiguravajuća kuća u čijem je poslovanju, a naročito kao i član Nadzornog odbora, sudjelovao Marijan Hanžeković koji je kasnije svoje mjesto, mnogi kažu očekivano, prepustio upravo Marijanu Kostrenčiću – sadašnjem predsjedniku NO-a HOK osiguranja, tvrtke kojoj je formalno na čelu predsjednik uprave Hrvoje Pezić. No, formalnim odlaskom Marijana Hanžekovića iz HOK osiguranja ne prestaju poslovne veze Hanžekovića s osiguravateljima – izvorom mogućeg dodatnog financiranja preuzimanja EPH jer, sudeći prema izvadcima iz sudskog registra, HOK je kasnije bio suosnivač nekoliko poduzeća među kojima su i Hanza nekretnine u kojem je je svojevremeno Marijan Hanžeković bio jedini član društva i koje je, prošle godine, odlukom jedinog člana društva povećalo temeljni kapital sa 30.000 kuna na 36,4 milijuna kuna.

Ne navodeći preko kojih tvrtki je platio potraživanja Hypo prema EPH-u, Hanžeković je prešutio i s kojih računa i tko sve preuzima Europapress Holding, no daljnjim uvidom u sudski registar kao jedna od mogućih Hanžekovićevih tvrtki preko koje bi mogla doći uplata, iako doduše trenutačno ima samo 20.000 kuna osnovnog kapitala je i Jadran-Azija – poduzeće osnovano krajem 2012. godine

Vjerovali ili ne, partner Hanžekoviću u tom d.o.o-u, i direktor Jadran-Azije je Marko Vojković, svojevremeni sudrug u Pavićevim poduzetničkim akrobacijama koji je s EPH-om bio suvlasnik turističke agencije Adriatica.net preko koje je izvedena sporna dokapitalizacija Slobodne Dalmacije što je bilo i vjerojatno još jest – predmetom policijske istrage. No, bez obzira na sve promjene vlasništva i različite račune – vrijedno je istaknuti da će sve konzultantske poslove i savjetništvo Hanžekoviću i za sada tajnim partnerima u preuzimanju EPH vjerojatno odraditi već spominjani Marijan Kostrenčić. On, pak, za EPH i dosadašnjeg vlasnika nije imao lijepih riječi. Primjerice, kada se taj svestrani savjetnik 2007. godine kandidirao za glavnog ravnatelja HRT-a najavio je ”Nacionalu” da kao novi ravnatelj namjerava financijski konsolidirati nacionalnu televizijsku kuću. Ravnatelj HRT-a nije postao pa je uputio pismo redakciji ”Nacionala”, u kojem je naveo da se protiv njega vodila medijska kampanja, a glavni akter te kampanje bio je Ninoslav Pavić. Kostrenčić je, između ostalog, tada poručio: ”Očekivao sam takav ishod, drago mi je što sam se javio na natječaj i žao mi je što na natječaju nije bilo više menadžerskih ponuda… Što se tiče mog osobnog položaja, on je bio znatno oštećen pamfletskim pristupom ”Jutarnjeg lista”, iza čega stoji ona ista interesna grupa koja od 1995. godine u sklopu kartela Grupo upravlja hrvatskim medijskim prostorom. Tu grupu predvodi Ninoslav Pavić”, zaključio je tada Kostrenčić koji sada, prema svemu sudeći, propušta samo navesti jednu sitnicu – interesnu grupu koju sada on zastupa. Uglavnom, mutna sapunjara ide dalje.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close