PRESLAGIVANJE NA POLITIČKOJ SCENI: OraH i Nacionalni forum kao “treći put” ?

Dvije vodeće hrvatske stranke ili kako se to još kaže stranke političkog mainstreama, SDP i HDZ, očekuju isti broj mandata na izborima za Europski parlament, kao i lani osvojenima na europskim izborima, održanim samo u novoj zemlji članici EU. Tada je HDZ-u pripalo šest mandata a SDP-u pet, a jedan laburistima. No, u godinu dana, […]

tri.puta

Dvije vodeće hrvatske stranke ili kako se to još kaže stranke političkog mainstreama, SDP i HDZ, očekuju isti broj mandata na izborima za Europski parlament, kao i lani osvojenima na europskim izborima, održanim samo u novoj zemlji članici EU. Tada je HDZ-u pripalo šest mandata a SDP-u pet, a jedan laburistima. No, u godinu dana, od izbora do izbora, mnogo se toga, ipak, promijenilo. Prema Lisabonskom ugovoru, temeljnom aktu EU, Hrvatskoj pripada 11 mandata pa je to i jedno mjesto manje u parlamentu (nekim zemljama pripada nekoliko mjesta više a nekima i manje).

U ovom su se vremenu pojavile dvije nove stranke, recimo tzv. trećeg puta, Nacionalni forum i OraH te jedna na desnici, Savez za Hrvatsku. Lani su se jedino laburisti uspjeli ‘progurati’ uz HDZ i SDP, a ovi izbori bi mogli, sudeći prema anketama, omogućiti ‘prolaz’ za još dvije ili tri liste uz one najjačih stranaka. Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar je, pak, najavio da i ove godine laburisti idu samostalno na izbore, ali pojavom novih stranaka na lijevoj političkoj sceni, veliko je pitanje hoće li uspijeti kao na prošlogodišnjim izborima.

Uspjeh novih stranaka, manje mandata za SDP i HDZ
Stoga je jako važno mjesto na koalicijskim listama, a rasprave pa i nagodbe oko toga, traju već duže vrijeme. U sadašnjem sazivu Europskog parlamenta, HDZ ima šest zastupnika, pet svojih mandata i jedan svojih koalicijskih partnera HSP AS-a, a SDP pet svojih zastupnika. Liste su složene za izbore, iako se dugo ostavljao dojam tajnovitosti u tome, a onda i velikih prijepora. I jedni i drugi su se trudili sastaviti ponovno najbolje liste za eu izbore, no, osim već navedenih promjena, ima novih okolnosti koje taj posao nisu učinili politički jednostavnim. Sve je jasnije da veći broj građana, i uz pretpostavku da ipak ovaj put neće tako mizeran postotak njih se odazvati glasovanju, neće odabrati ni jednu ni drugu stranku. Lani je broj onih koji ih nisu odabrali bio oko tristo tisuća birača, što je trećina onih koji su pristupili izborima i više glasača negoli je podržalo pojedinačno SDP i HDZ. Ti su glasovi lani ostali raspršeni u povelikom broju malih stranaka, a ove godine je i desna i lijeva politička strana prilično ujedinjena, tako da takav glasački rasplet nije opet moguć. Iako su dominantne stranke hrvatske politike, neće im nimalo lako biti složiti liste kandidata.
HDZ je na prošlogodišnjim eu izborima, koji au održani u Hrvatskoj koja je od 1. Srpnja postala članicom EU, pobjedu ostvario dobrim dijelom uspjehom Ruže Tomašić koja je osvojila najviše preferencijalnih glasova (ukupno je jedino Tonino Picula imao više glasova), onih koji se daju pojedinačno a ne listi.

HDZ – muke sa pozicioniranjem Ruže Tomašić i Marijane Petir
Šefica HSP-a Ante Starčević, stekla je ugled svojom vjerodostojnošću iako se zna ‘poskliznuti’ na sceni, ali je u lanjskoj kampanji imala mnogo lakši posao predstavljajući sebe a ne stranku, za razliku od HDZ-ovih kandidata na listi, što je slučaj i na skorašnjim izborima. Ove godine, HDZ je ima nemali problem, barem koliko se moglo razabrati iz pregovora s koalicijskim partnerima, jer se nije smjelo ignorirati taj uspjeh koalicijskog partnera, a drugi koalicijski partner HSS želi što istaknutije mjesto na listi za već gotovo zaboravljenu i ne osobito uspješnu Marijanu Petir. Uz to, smatralo se vrlo izglednim da će listu predvoditi Kolinda Grabar Kitarović, negdašnja ministrica vanjskih poslova i sadašnja pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, ali uspješna političarka nije uopće htjela ulaziti u kampanju. Uz sve te zaplete, HDZ zaista ima jake adute, prvog na listi Andreja Plenkovića, četvrtog Davora Stiera i drugu na listi Dubravku Šuicu.
SDP-ovu bi listu predvodi povjerenik EK za zaštitu potrošača Neven Mimica, njegovo mjesto na vrhu liste samo je pitanje obveze jer je Europski parlament preporučio da se što veći broj povjerenika u novom sastavu Komisije povuče iz redova izabranih europskih zastupnika. Tako se njegovo mjesto ne računa jer je cilj još jedan mandat europskog povjerenika. Znači i veće poštovanje volje europskih birača. No, mjesta na listi označila su gotovo neobjašnjiv ”pad” sadašnjeg europskog zastupnika Tonina Picule i lani vodećeg na listi, na peto mjesto. No, kod SDP-a su odmah bili definirani detalji pa se tako znalo da treće i četvrto mjesto pripadaju koalicijskim partnerima HNS-u (Jozo Radoš) i IDS-u (Ivan Jakovčić). Sadašnja zastupnica u EU parlamentu, Biljana Borzan, nalazi se iza Nevena Mimice pa SDP ima kao i HDZ, ženu na istom mjestu.
Kao i uoči lanjskih europskih izbora, predsjednik Vlade i stranke Zoran Milanović, dao je poene u kampanji onima koji mu se valjda najviše ne sviđaju. Lani je odradio dio poslanapadajući Ružu Tomašić, a sad negdašnju stranačku kolegicu i bivšu ministricu u njegovoj vladi, Mirelu Holy. Katkad je negativna kampanja suparničkih redova donosnija nego promotivna.

Mirela Holy građanima najvjerodostojnija
Mnogobrojne ankete o hrvatskim političarima, pokazale su se svakako vrlo zanimljivima. Prema njima, Mirela Holy je, nakon predsjednika Ive Josipovića, najpopularnija, a OraH-u kao i Nacionalnom forumu koji predvodi dr. Nikica Gabrić, raste popularnost. Mireli Holy i Nikici Gabriću europski će izbori biti afirmacija i prvi veliki politički test. Mnogobrojne dosadašnje ankete govore o rastu njihove popularnosti, iako znaju biti jako varljive. Ipak, za razliku od lani, raspoloženje je u javnosti nešto drugačije i svojevrsna je potraga za alternativom u sustavu dviju velikih stranaka, koje se gotovo simetrično smijenjuju na vlasti. Je li to ‘”treći put”‘ ili nešto drugo, nije niti toliko važno, nego ono što će građani prepoznati i eventualno dobiti u novim strankama.
Kako je već nekoliko puta rekla, Mirela Holy želi raditi posao i razvijati stranku u Hrvatskoj, a ne u Bruxellesu i Strasbourgu, pa će samo predvoditi listu. Među vodećima na listi, stranka je istaknula podpredsjednika prof.dr. Davora Škrleca i Andreu Feldman. Cilj je jedan mandat i nije nimalo nerealan, makar je izborni prag od osam posto glasova, visok.
Gabrićev Nacionalni forum ima isti cilj, i u njegovu slučaju, isto tako nije nerealan, jedan mandat. Listu predvodi Nikica Gabrić, a na drugom je mjestu Vladimir Ferdelji. Lista je vrlo raznolika, a na njenom posljednjem mjestu je nekadašnja premijerka i sadašnja nezavisna saborska zastupnica Jadranka Kosor. Dr. Gabrić neće konzumirati eventualni europarlamentarni mandat, već se želi posvetiti nacionalnim parlamentarnim izborima.
To se odnosi i na, prvi put do sada, okupljene stranke desnice. Male stranke s desne strane političkog spektra, a koja je uvijek, do sada bila posve razdrobljena, u Savezu su za Hrvatsku predvođenim HDSSB-om. Iako se smatra da je to svojevrsnu „udar” na HDZ, njegov predsjednik Tomislav Karamarko smatra sasvim suprotno; Savez će pomaknuti HDZ još više prema političkom centru a to je dobra pozicija za stranku. Njihov prošlogodišnji (ne) uspjeh, sad kad je brojčano udružen, mogao bi im možda dati ijedan europarlamentarni mandat.
Hrvatska politička scena nije stabilna, osim stabilne dvije najjače stranke, apstinencija je birača postala gotovo pravilom, s onima koji su nezainteresirani ili pak ne znaju za koga bi glasali. Glasanje protiv, a ne za, često je poput običaja. I još uvijek ima mnogo stranaka, pa prema svemu, ne može se tvrditi da su promjene preslagivanje na političkoj sceni ili deja vu.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close