PREMIJER PORUČUJE SVOJIM POTPREDSJEDNICIMA: „Ovako se ne da raditi“! I nikog da ga pita “Will you resigne, sir“?

Iako na prvi pogled djeluje kao barbarski čin, zatrpavanje arheološkog nalazišta koje pokazuje da je Split bio naseljen još u helenističko doba, zapravo je odlično rješenje ne samo za to da se taxi stajalište u Splitu vrati tamo gdje je i bilo prije pronalaska iskopina, nego da riješimo puno drugih problema u ovoj državi. Na […]

Iako na prvi pogled djeluje kao barbarski čin, zatrpavanje arheološkog nalazišta koje pokazuje da je Split bio naseljen još u helenističko doba, zapravo je odlično rješenje ne samo za to da se taxi stajalište u Splitu vrati tamo gdje je i bilo prije pronalaska iskopina, nego da riješimo puno drugih problema u ovoj državi. Na primjer: Ne možemo se dogovorit oko toga kad i kako ćemo obilježiti stradanja u Jasenovcu? Najjednostavnije bi bilo da ga se zatrpa. Nikako se riješit šatora iz Savske, koja god vlada da je na vlasti? Dva kamiona pijeska i – zatrpaj. Tete iz zagrebačkih gradskih vrtića prosvjeduju zbog toga što grad godinama ne ulaže u vrtiće, pa na jednu tetu dolazi i do 30 mališana, dok istodobno diljem grada sadimo fontane? Još dva kamiona pijeska i – za-trpaj!

HDZ-ova ministrica rada Nada Šikić iznervirala se zbog toga što je Most-ova ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović na Vladu progurala program štednje, koji, među ostalim, podrazumijeva uvođenje limita potrošnje za telefonske razgovore državnih dužnosnika i službenika, te propisuje maksimalne troškove na službenim putovanjima jer joj se čini da je to nepotrebni populizam? Zatrpati jedno ili drugo ministarstvo, a možda i oba, u okviru šireg reformskog projekta. Jer, Prvi potpredsjednik Vlade Božo Petrov nervozan čestita „Svakome“ u Vladi tko bi mogao potpisati suradnju s „Onim“ koji je već nekoliko puta zbog sumnji za kriminalne radnje sjedio u pritvoru, prozove tog „Svakoga“ za prodaju nacionalnih interesa, a zaboravlja da je i sam s njime u nekoj vrsti koalicije, te da je u suradnji s jedinom strankom koja ima (slijedom okolnosti ukinutu, doduše) presudu za kriminal…

Za-trpaj! Ako treba, ne samo Banske dvore, da skratimo sve daljnje masaže oko prijepora između ministra policije i „Svakog“ (prvog potpredsjednika Vlade), na primjer, ili sumnje u to da „On“ (premijer), „Svaki“ i „Taj“ (potpredsjednik Vlade bez rednog broja), do njega uopće više i mogu sjediti za zajedničkim stolom, nego i cijeli Gornji Grad, pa bagerom pomalo prema Gradskom poglavarstvu, da se i „Onog“ počasti zatrpavanjem. Nije li, na koncu, baš „On-aj“ počeo sa zatrpavanjem svih rupa koje su se otvarale diljem Zagreba „zato što nas Bog tako upozorava da trebamo biti bolji ljudi“?

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je među zemljama s najviše siromašnih u EU. Jedan sat rada hrvatskog radnika 2014. godine u prosjeku je vrijedio 9,4 eura, po čemu smo u donjem dijelu ljestvice EU, čiji se prosjek kretao oko 24,6 eura. I po prosjeku mirovina smo na dnu europske ljestvice, kao i po socijalnoj pravdi, na dnu ljestvice po razvoju, pa čak i na dnu ljestvice talenata. Jest da nas ima sa lijepim glasom, no po obuci zaposlenika, zadržavanju talentiranih ljudi, visokom školskom obrazovanju te obrazovanju menadžmenta, što EU računa pod talente, stojimo na tankim nogama. Blizu dna ljestvica smo i kad se gleda udio aktivnog i zaposlenog stanovništva, po stanju u pravosuđu i – da ne zaboravimo – po iskorištenosti fondova EU…     

Zatrpaj, čovječe, svaki pedalj ove grozote, da ne bude spomena da je ovdje još u helenističko doba postojalo naselje, a da danas imamo taxi stajalište, ili da ima onih koji su ovu državu sanjali pola stoljeća, pa onda doživjeli ovakvu sprdnju. Jer, kud god se okreneš, vreba neko poniženje zdrave pameti. Tako, na primjer, lik koji vozi u pijanom stanju i satre nekoliko navodno vrlo skupo plaćenih stupića koji ograničavaju nogostupe, a skoro i oca s tek rođenom bebom, dobije kaznu od niti 19.000 kuna i ode kući pjevajući. Pa se nađu pravnici i policajci koji takvu odluku pravdaju time da su ispunjena dva, ali ne i tri uvjeta za kazneni progon, jer sjedanje za volan u pijanom stanju i neprilagođena brzina nisu znak obijesne vožnje, što taj treći uvjet jest.

Ili, mediji koji nam iz sata u sat na internetskim stranicama serviraju prepucavanja u vlasti, serviraju i navodnu poruku premijera, koji se nekim čudom po tim istim medijima ni sa kim ne svadi i do dna duše je predan samo tome da pokrene zemlju iz gliba, ali se nitko ni jednim slovom ne pita za koga, bogaramu, kupuje 10.000 hektara napaćene slavonske zemlje. Koju bi, ako je suditi po glasinama o tome da je navodni kupac i investitor koji se premijeru javio tvrtka Monsanto, vodeći svjetski proizvođač genetski modificiranog sjemena, također bilo bolje poravnati bagerima s početka naše priče.

No, umjesto toga, izvor blizak premijeru poručuje nam da je on ogročen načinom na koji (ne) surađuju potpredsjednici vlade, te da je svjestan da su mjere koje treba provesti „zahtjevne te zahtijevaju smiren i odgovoran pristup, a ne da se dva glavna partnera potkopavaju“. Štoviše, premijer nam preko posrednika poručuje „Ovako se ne može raditi“, ali nigdje nikog da ga pita: „Will you resigne, sir“?, s obzirom da je stvar takva da je on taj koji je pao s Marsa, ili Kanade, tako je svejedno, a oni izabrani na izborima. I da je on taj kojemu treba njihovo povjerenje da bi ostao to što jest.

I ne samo to, kad smo već kod medija: Oni koji su nekada davno bili zaduženi za edukaciju i osvještavanje naroda, danas ga zatupljuju. Jer, kako drugačije nazvati apel s naslovnice, u kojem se kaže da ćemo po uputi Europske komisije u mirovinu ubuduće ići sa 67 godina, dok bi oni koji idu u prijevremenu mirovinu, sa 64 godine, bili kažnjeni sa 10 posto umanjenja mirovine, kad to sve već i sada doslovno piše u hrvatskim zakonima?! Razlika je možda u tome što Europska komisija traži da ubrzamo podizanje dobne granice na 67 godina, slijedom čega bi i penaliziranje stupilo na snagu ranije, no toga u naslovu nema, već nam kao vijest prodaju ono što u zakonima već postoji.

Realno, s tim bismo zatrpavanjem i ravnanjem terena puno toga dobili. Puno ravnih hektara za tzv. greenfield investicije, ili početak iznova, koji bi omogućio da možda napravimo i neki korak u dobrom smjeru. Prema tome da stvorimo zemlju u kojoj bi se dalo živjeti normalno. Ako to već nije preveliko očekivanje.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close