Predstavljen „Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2018.“

Europska komisija podupire Hrvatsku kao i sve države članice u osiguravanju učinkovitosti njihovih obrazovnih sustava. Kao glavna godišnja publikacija EU o obrazovanju i osposobljavanju, Pregled obrazovanja i osposobljavanje je važan dio tog rada. Glavni je naglasak ovogodišnjeg izvještaja stavljen na građanski odgoj i obrazovanje te ulogu obrazovanja u poticanju angažmana, uključenosti i razumijevanja prava građana. […]

Europska komisija podupire Hrvatsku kao i sve države članice u osiguravanju učinkovitosti njihovih obrazovnih sustava. Kao glavna godišnja publikacija EU o obrazovanju i osposobljavanju, Pregled obrazovanja i osposobljavanje je važan dio tog rada. Glavni je naglasak ovogodišnjeg izvještaja stavljen na građanski odgoj i obrazovanje te ulogu obrazovanja u poticanju angažmana, uključenosti i razumijevanja prava građana.

U Pregledu se na temelju niza primjera dolazi do zaključka kako države članice rade na tome da mladi usvoje znanja o načinu funkcioniranja demokratskog sustava i institucija te o vrijednostima na kojima se temelji Europska unija. Vidljivo je i da su države članice ostvarile daljnji napredak u postizanju ciljeva u pogledu reforme i modernizacije obrazovnih sustava koje je EU sam postavio za 2020.: neki od ciljeva već su postignuti, a neki su nadohvat.

“Rasprave o obrazovnim procesima su složene u svim državama članicama. Međutim, znatan je napor potreban u Hrvatskoj u tom području – to je proces i zato ostanite ustrajni” istaknuo je ravnatelj Glavne uprave EK za obrazovanje, mlade i sport Stefaan Hermans.

“Zahvaljujemo Europskoj komisije na sustavnoj podršci u području obrazovanja. Veliki nam je poticaj da nastavimo u ovom smjeru, ali i da dobro analiziramo sve što piše i što još možemo unaprijediti” rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Iz Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2018., u kojem se analizira razdoblje od rujna 2017. do rujna 2018. godine, ističe se, da su države članice ponovno ostvarile napredak u postizanju glavnih ciljeva. Međutim, razlike među zemljama i unutar zemalja i dalje su prisutne, što znači da su potrebne dodatne reforme. To naročito dolazi do izražaja kod osnovnih vještina, u koje je potrebno više uložiti kako bi mladi naučili dobro čitati, pisati i računati, što je preduvjet da bi postali angažirani i odgovorni građani.

U analizi reformi u Hrvatskoj glavni zaključci Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2018. godinu su:

Započete su ambiciozne reforme u obrazovanju i osposobljavanju nakon razdoblja u kojem nije bilo napretka zbog političkog neslaganja.

Kao pilot-projekt 2018./2019. uvedena je kurikularna reforma – Škola za život – s ciljem povećanja kvalitete i relevantnosti primarnog i sekundarnog obrazovanja. Hrvatska je i dalje na prvome mjestu u EU kad je riječ o sprečavanju ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja, ali ispodprosječni rezultati hrvatskih učenika u međunarodnim ispitivanjima kompetencija, poput OECD-ova Programa za međunarodnu procjenu vještina (PISA), upućuju na nužnost reforme usmjerene na povećanje kvalitete obrazovanja.

Iako se (pre)malo vremena posvećuje građanskom odgoju i obrazovanju te pripremi nastavnika, građanske kompetencije hrvatskih učenika na solidnoj su razini. Hrvatski su učenici pokazali višu razinu znanja od prosjeka drugih zemalja u istraživanju Međunarodnog udruženja za vrednovanje obrazovnih postignuća 2017. godine. Međutim, kad je riječ o volontiranju u zajednici ili angažiranju za određeni cilj, hrvatski su učenici bili ispod prosjeka.

Novim zakonodavstvom o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju otvara se put reformama u sektoru čija su relevantnost za tržište rada i kvaliteta prethodno dovođeni u pitanje. Izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju omogućile su uvođenje novog nacionalnog okvirnog kurikuluma za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Ipak, Zakonom nije obuhvaćen sustav praćenja zapošljivosti osoba koje su završile SOO te ti podaci ovise o dobrovoljnom prikupljanju koje provode škole.

Sa sudjelovanjem u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i dalje ima dosta poteškoća. Od svih zemalja Unije, Hrvatska ima najmanju stopu sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (75,1 posto, dok je prosječna stopa EU-a 2016. bila 95,3 posto). U posljednje četiri godine stopa sudjelovanja povećala se za samo 4 posto, što upućuje na potrebu za znatnom reformom sustava.

Hrvatska je znatno napredovala u ravnopravnosti pristupa za studente u nepovoljnom položaju, ali treću se godinu zaredom smanjuje udio diplomiranih među osobama od 30 do 34 godine, najvjerojatnije zbog iseljavanja osoba koje su nedavno diplomirale. Hrvatski sustav upisa na studije dovodi do neučinkovitosti sustava visokog obrazovanja i smanjuje njegovu relevantnost za tržište rada. Programskim ugovorima, o kojima predstoje pregovori između ministarstva i sveučilišta, nastoji se riješiti te izazove.

Reforme koje se potiču u okviru Pregleda obrazovanja i osposobljavanja u tome imaju ključnu ulogu. Uz Europski prostor obrazovanja, program Erasmus+, europski strukturni i investicijski fondovi, uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladih, Europske snage solidarnosti kao i Obzor 2020. te Europski institut za inovacije i tehnologiju pridonose poticanju ulaganja te podupiru ostvarenje prioriteta obrazovne politike. Komisija je kao dodatnu potporu težnjama u tom području predložila znatno povećanje sredstava za mlade i učenje u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close