PREDSJEDNIK EMMANUEL MACRON: Francuska je u Europi

Emmanuel Macron, koji je uvjerljivo pobijedio na francuskim predsjedničkim izborima, izjavio je da su Francuzi „okrenuli novu stranicu u našoj dugoj historiji.” “Želim govoriti u ime Francuza koji su glasovali samo zato da bi obranili republiku protiv ekstremizma. Poznajem naše razlike u mišljenjima. Poštovat ću ih, ali ću ostati vjeran ovoj odluci: branit ću Republiku”, […]

Emmanuel Macron, koji je uvjerljivo pobijedio na francuskim predsjedničkim izborima, izjavio je da su Francuzi „okrenuli novu stranicu u našoj dugoj historiji.”

“Želim govoriti u ime Francuza koji su glasovali samo zato da bi obranili republiku protiv ekstremizma. Poznajem naše razlike u mišljenjima. Poštovat ću ih, ali ću ostati vjeran ovoj odluci: branit ću Republiku”, riječi su novog  predsjednika Francuske. “Gleda na nas cijeli svijet, gleda nas cijela Europa. Oni očekuju da branimo obespravljene, da branimo slobodu i da budemo svoji. Zadatak koji se nalazi pred nama je ogroman i počet će već sutra”, rekao je Macron.

Izabranom su francuskom predsjedniku stigle su mnoge čestitke. “Čestitamo Francuzima koji su izabrali slobodu, ravnopravnost i bratstvo i odrekli se tiraniji lažnih vijesti”, kaže predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. Predsjednik Europske komisije, pak, Jean Claude Juncker rekao je, kako će s novim francuskim predsjednikom “zajednički krenuti prema snažnijoj i pravednijoj Europi.”

Glasnogovornik njemačke vlade Steffan Seibert objavio je kako se “njemačka kancelarka raduje, u duhu tradicionalno bliskog njemačko-francuskog prijateljstva, s punim povjerenjem surađivat će s novim predsjednikom.”

Emocionalniji je bio njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier koji je obećao kako će “Njemačka stajati uz vas kao dobar i pouzdan partner.” Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel je pak radosno objavio: “Liberté, Egalité, Fraternité! To je Francuska danas izabrala. Grande Nation je bila i ostala u središtu i u srcu Europe.” I britanska premijerka Theresa May je objavila kako je “Francuska naša najtjesnija saveznica i radujemo se s novim predsjednikom raditi na zajedničkim prioritetima.”

No, ono što je gotovo jednako bitno i odlučujuće, parlamentarni su izbori (u dva kruga) u lipnju, koji će definirati mnogo toga.

Emmanuel Marcon, 39-godišnji bivši bankar iz Amiensa, najmlađi je francuski predsjednik nakon Napoleona Bonapartea. Kad je 2012. godine odlučio svoje vještine investicijskog bankara upotrijebiti u političkoj areni i postati savjetnik predsjedniku Francoisu Hollandeu, a onda i ministar financija, činilo se da je Macronu suđen vrtoglavi uspon u redove tradicionalnog establišmenta. Ali, nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napušta Socijalističku stranku, osniva svoj pokret En Marche! (Naprijed!) i kao nezavisni kandidat centra kreće u predsjedničku utrku, odašiljajući pritom snažne poruke protiv elite kojoj je i sâm pripadao. Meteorski uspon mnogi pripisuju čežnji za svježim licem u kombinaciji s neočekivanim slomom njegovih uvaženih protivnika. Osjećajući nezadovoljstvo ‘statusom quo u zemlji’, najavio je da će protresti establišment, iako je i sam pohađao prestižne francuske škole, sjajno zarađivao kao Rothschildov bankar i bio Hollandeov ministar ekonomije. Macron je diplomirao na elitnom pariškom Institutu političkih znanosti, a zatim magistrirao filozofiju, a školovanje je nastavio u Nacionalnoj školi za administraciju (ENA).

“Francuska je blokirana zbog tendencije njene elite da služi samoj sebi”, rekao je pristašama na skupu u Pauu. “A ja to znam jer sam bio njen dio”.

Još kao ministar počeo je kritizirati ‘svete krave’ francuskog socijalnog modela, poput 35-satnog radnog tjedna, doživotnog zapošljavanja u javnim službama i prestrogu zaštitu radnika od otkaza. Ne samo to, Macron tvrdi da mu je ambicija premostiti tradicionalnu podjelu na lijevo i desno, koja predugo dominira francuskom politikom.

Gorljivi je proeuropejac i misli da Francuska treba pridobiti Njemačku u stvaranju socijalno osjetljivije Europske unije. Obećaje ulaganje u obrazovanje mladih i nezaposlenih te tranziciju na čistu energiju.

Marine Le Pen (48) odvela je Nacionalni front s ruba francuske političke pozornice gotovo u njeno središte. Otkako je preuzela stranku 2011, Marine se potrudila izbrisati antisemitski imidž koji je stranka stekla tijekom više desetljeća kad je stranku vodio njen otac Jean-Marie Le Pen. Dvaput razvedena majka troje djece ‘umila’ je stranku i pozicionirala ju kao protuuseljeničku i euroskeptičnu snagu, koja nudi protekcionističku politiku kako bi francuske radnike zaštitila od globalizacije.

Ulaskom u drugi krug izbora Le Pen je ponovila uspjeh svoga oca iz 2002. godine. Njega je, međutim, u drugom krugu ‘do nogu potukao’ Jacques Chirac osvojivši više od 80 posto glasova. U tim je omjerima, Marine Le Pen prošla bolje, ali razlika je velika. Le Pen se zalaže za izlazak Francuske iz eurozone, preoblikovanje ili napuštanje Europske unije te, iznad svega, zaustavljanje useljavanja.

Kreditori nisu željeli financirati njenu kampanju. Uz to je i pod istragom zbog optužbe da je pronevjerila novac Europskog parlamenta fiktivnim zapošljavanjem pomoćnika Marine Le Pen je u politici od svoje osamnaeste godine, a od 2004. članica je Europskog parlamenta.

U svakoj predizbornoj kampanji u Francuskoj jedna od glavnih tema bila je velika nezaposlenost. Kandidati obećavaju poboljšanje, no oni koji dođu na vlast to često ne uspijevaju ispuniti. Tako je bilo i s francuskim predsjednikom na odlasku, Francoisom Hollandeom, koji je 2012. obećao otvaranje milijun novih radnih mjesta, no od toga nije bilo ništa. Bez posla je, još uvijek, čak 3,5 milijuna Francuza.

Njemačka je prije deset godina imala veću stopu nezaposlenosti nego Francuska, no ta je stopa konstantno padala i sada iznosi 4,1 posto. U Francuskoj je 10,1 posto. Velika nezaposlenost uzrokuje velike troškove. Skoro trećina francuskog godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) troši se na socijalna davanja. Francuska država ima veliki utjecaj na gospodarstvo: državna kvota, dakle udio državnih izdataka u ukupnom BDP-u, iznosi 56 posto. Svaki peti zaposlenik u Francuskoj radi u državnim službama i javnim poduzećima. Političari koji to žele promijeniti nailaze na veliki otpor. Francuski sindikati su vrlo jaki i na svaku najavu promjene postojećeg stanja reagiraju organiziranjem masovnih štrajkova. Inače, Macron je najavio u kampanji da će u roku od pet godina ukinuti 120.000 radnih mjesta u državnim službama.

U Njemačkoj su troškovi rada znatno sniženi reformskim programom pod nazivom Agenda 2010. Od tada je sve manje nezaposlenih, ali istovremeno sve više onih koji, mada rade puno radno vrijeme, ne zarađuju dovoljno za život. Nijedan francuski predsjednički kandidat ne podržava uvođenje sličnih mjera u svojoj domovini.

Mnogi ekonomisti smatraju da je uzrok stagnacije francuskog gospodarstva upravo u prevelikoj državnoj kvoti. U prethodnih 25 godina udio francuskog gospodarstva u svjetskoj trgovini se prepolovio. Gospodarski rast u Europi posljednjih godina presporo raste. I Francuska je, na žalost, dio tog trenda: od 2005. do 2015. godine francuski je BDP u prosjeku rastao za samo 0,9 posto godišnje. U Njemačkoj: 1,4 posto.

Novi predsjednik morat će riješiti nagomilane gospodarske probleme.

Francuska i ove godine neće uspjeti smanjiti fiskalni deficit na manje od tri posto BDP-a, što je granica koja vrijedi za države članice eurozone. Istodobno je problematičan i javni dug koji iznosi 96 posto BDP-a. U eurozoni on ne bi smio prelaziti 60 posto. Mnogo je posla oko konsolidacije državnih financija.

Politički gledano, rast autoriteta Angele Merkel danas je u strateškom interesu Europske unije i Zapada, zato što je ona najozbiljniji protivnik trumpovsko-putinovske politike, koja je počela kontaminirati Europu i velik dio svijeta, i koja, prema svemu sudeći što se događa, snažno prijeti održavanju liberalnog demokratskog poretka, zaslužnog za više od sedamdeset godina mira u Europi, za globalnu afirmaciju najviših zapadnih političkih vrijednosti, i za koliko toliko kontinuirani ekonomski napredak, bez obzira na dramatične prekide, poput velike gospodarske krize 2008. godine.

Brexit, Trumpova pobjeda i sve veći utjecaj moderne Rusije na zapadnu i svjetsku politiku, doveli su u pitanje sam opstanak najvažnijih europskih institucija, gotovo i samu Europsku Uniju. I Emmanuel Macron i Angela Merkel uvjereni su zagovornici EU i NATO. Stoga su istodobne pobjede Emmanuela Macrona i Angele Merkel  (na izborima u značajnoj pokrajini Schleswig-Holstein) pokazatelj povratka Europe realnoj, umjerenoj politici, nakon dvogodišnjeg ”divljanja”, koje je dovelo do Brexita. No,  važno je naglasiti, kako se i američki politički sentiment počeo otklanjati od Donalda Trumpa: niti jedan američki predsjednik nije dobio toliko loše ocjene za svojih prvih sto dana, kao sadašnji.

Raspad zapadnih vrijednosti, kojem smo svjedočili unatrag dvije godine, ima jasne korijene: bijela radnička klasa (i dio srednje klase), osjećale su se oštećenima i bez prava nakon Velike krize, koja je uništila njihov osjećaj socijalne sigurnosti i materijalno dobrog života. Frustrirani birači okrivili su, kako političke i intelektualne elite, tako i one dijelove društva koji ne pripadaju etničkim i rasnim većinama.

S time je došlo do eksplozivne smjese socijalnog revolta, protupolitičkog ustanka i nacionalne i rasne mržnje.

Francuski su predsjednički izbori, stoga, proglašeni izborima za obranu Europe; ne samo Europske unije, nego i zapadnih političkih i društvenih vrijednosti. Sama činjenica da Macron ne pripada etabliranim političkim strankama, nego da je riječ o prosvjednom kandidatu, pokazuje kako protupolitičarski sentiment ne mora nužno završiti u fašizmu, nego može proizvesti novu liberalnu političku elitu.

Angela Merkel i Emmanuel Macron brane Europu od daljnje fašizacije. Velika razlika, koju su njih dvoje ostvarili na ovim izborima, pokazuje kako većina građana dvije najvažnije europske države i dalje vjeruje u onaj poredak, koji je Zapadu omogućio više od sedamdeset godina mira, najviši stupanj političkih i osobnih sloboda u cjelokupnoj povijesti te, ipak, vrlo visok ekonomski rast. Uz sve njegove slabosti, taj poredak zaista vrijedi braniti.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close