PRAVOSUDNA REFORMA: ‘’To je samo kamilica’’

Dok je u sabornici trajala rasprava o nekoliko pravosudnih zakona, njihovim izmjenama i dopunama, MOST je javnosti ponovno iznio svoje prijedloge i primjedbe u tzv. mini pravosudnoj reformi. ‘’I struka i šira javnost kritizirali su izmjene i većina podržava ideju o reformi kako ju je zamislio i predstavio Most. Ukazat ćemo na nedovršenost koncepta kojeg […]

Dok je u sabornici trajala rasprava o nekoliko pravosudnih zakona, njihovim izmjenama i dopunama, MOST je javnosti ponovno iznio svoje prijedloge i primjedbe u tzv. mini pravosudnoj reformi.

‘’I struka i šira javnost kritizirali su izmjene i većina podržava ideju o reformi kako ju je zamislio i predstavio Most. Ukazat ćemo na nedovršenost koncepta kojeg nam servira Vlada i predočit ćemo reformu pravosuđa kao ključnu reformu društva u cjelini”, rekao je Božo Petrov, predsjednik MOST-a, dodavši: ‘’Imenovanje sudaca i državnih odvjetnika, istaknuvši da ono ne smije biti prepušteno slučaju ili kuloarima. Tome smo posvetili najveću pažnju, smatrajući da se suci trebaju kontinuirano educirati i ocjenjivati, a cijeli sustav treba biti transparentniji i objektivniji. Ističem potrebu za jedinstvenim modelom ocjenjivanja sudaca i državnih odvjetnika, jer u tome vidimo temeljni preokret. MOST odavno inzistira na stručnom radu, temeljitom promišljanju i metodološkom pristupu”, naglasio je Petrov.

Maja Grubišin, državna tajnica u mandatu ministra pravosuđa Ante Šprlje, istaknula je najvažnije izmjene u drugom čitanju pojedinih zakona: uspostavu Visokog kaznenog suda, izmjene u imenovanja članova DSV-a koji se biraju iz redova sudaca te „sudbine“ sudskih savjetnika, koja sada postaje još neizvjesnija.

“Ideja o Visokom kaznenom sudu dolazi uglavnom zbog potrebe ujednačavanja sudske prakse, međutim takav cilj može se postići na druge načine a ne dodatnim fragmentiranjem drugostupanjskog sudovanja. Produktivnost i učinkovitost koji bi rezultirali takvim rješenjem nisu bitno drugačiji od uspostave specijaliziranih jedinica unutar postojeće mreže sudova. Iz izmjene o članovima DSV-a je jasno da Ministarstvo pravosuđa ne zna kako pristupiti određivanju članova vijeća, te da se iz jednog u drugo čitanje potpuno promijenio koncept. Most je strukturu vijeća temeljio na novoj mreži sudova koja se predlaže, a propisali smo da članove DSV-a iz reda sudaca čine dva suca Vrhovnog suda, dva suca iz reda žalbenih sudova i tri suca iz reda prvostupanjskih sudova. Promjena u drugom čitanju je i vezano za položaj sudskih savjetnika, koji su opet vraćeni na početnu poziciju. Naime, u prvom nacrtu djelomično je prihvaćena ideja da se sustav sudskih savjetnika bolje uredi i da se ta profesija podigne na ljestvici. Ideja je preuzeta iz Mostovih zakona gdje smo podijelili sudske savjetnike u tri razine i sukladno iskustvu i znanju podijelili poslove od jednostavnijih za savjetnike do onih kompleksnijih za više savjetnike specijaliste. No, odjednom se od svega odustalo i vratilo na staro”, objasnila je Grubišin.

Za to vrijeme u sabornici se raspravljalo o izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu precizira se izbor glavnog državnog odvjetnika, zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) uređuje se njegov djelokrug i način rada, dok se zakon o o područjima i sjedištima državnih odvjetništava odnosi na ustanovljavanje županijskih i općinskih državnih odvjetništva te se određuje područja njihove nadležnosti.

Saborska je opozicija drugi set prijedloga pravosudnih zakona, koji se odnosi na rad državnog odvjetništva, Državnoodvjetničko vijeće te područja i sjedišta državnih odvjetništva, kao i prvi set koji se odnosio na sudove, ocijenila više “promjenom forme” nego reformom.

“Za reformu treba imati hrabrosti i napraviti određene iskorake”, kazala je Anka Mrak – Taritaš (Glas). Iskorak bi bio imenovanje glavnog državnog odvjetnika na sedam  godina, umjesto sadašnjih četiri (u mandatu izabrane vlasti), kao i objavljivanje na internetu učinkovitosti i broja riješenih predmeta pojedinih državnih odvjetnika, kazala je.

Za produljenje mandata glavnog državnog odvjetnika založio se i Marko Sladoljev (MOST), ali isto tako, i za veću transparentnosti procesa u pravosuđu.

“Važno je da se glavni državni odvjetnik bira na transparentan način, uvažavajući sve potrebne standarde objektivnosti i profesionalnost”, istaknuo je Sladoljev. U tom smjeru MOST predlaže da se postupak kandidiranja i imenovanja puno jasnije propiše, kao i da DOV daje mišljenje za kandidaturu svakog kandidata.

Orsat Miljenić (SDP) osvrnuo se na neodređenost odredbi o uvjetima za razrješenje državnog odvjetnika, iščitavajući u tome mogući politički pritisak.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close