PRAVO NA POBAČAJ: U državi u kojoj više djece znači veći rizik od siromaštva, pravo na život od začeća je samo prazna floskula

Ustavni sud napokon je u četvrtak donio odluku po Zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona  o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, koji je donijet davne 1978. godine. Još 1991. ocjenu njegove ustavnosti tražio je Hrvatski pokret za život i obitelj, a u listopadu prošle godine ga je ponovila i udruga […]

Ustavni sud napokon je u četvrtak donio odluku po Zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona  o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, koji je donijet davne 1978. godine. Još 1991. ocjenu njegove ustavnosti tražio je Hrvatski pokret za život i obitelj, a u listopadu prošle godine ga je ponovila i udruga U ime obitelji. No, Odluka je takva da zapravo otvara Pandorinu kutiju i vodi nas natrag na početak: Na pitanje je li ova država dovoljno zrela da bude država svih njenih građana i imaju li građani uopće svijest o tome kolika je njihova odgovornost vezana uz to pitanje.

Naime, Ustavni sud odbio je Zahtjev da se spomenuti Zakon proglasi neustavnim, ali je od Hrvatskog sabora zatražio da u roku od dvije godine donese novi zakon kojim će se definirati ta problematika, pri čemu – treba li reći ‘srećom’ – zakonodavac ne može donijeti odluku o zabrani pobačaja, već samo o tome kako, odnosno koje mjere edukacije, savjetovanja ili pomoći trudnici i partneru, društvo prije njene konačne odluke mora osigurati. Odluka Ustavnog suda posebno inzistira na pravu žene da oko desetog tjedna sama odluči o porodu, koje se ne može ograničiti. To nam daje priliku da ljudi različitih svjetonazora napokon sjednu za stol i zaista porazgovaraju o tome kako ostvariti cilj: Da sloboda žene da odlučuje o tome želi li postati majka bude visoko uvažena, ali tako da društvo onima koje to žele, ali strahuju da neće moći iznijeti taj teret na leđima, pruži svu materijalnu i drugu vrstu podrške potrebnu da se osnaže i donesu odluku u korist majčinstva. Ustavni sud procijenio je da smo danas kao društvo dovoljno zreli za tu odluku i bit će zaista zanimljivo pratiti je li to doista tako.

Naime, Hrvatska je oko toga pitanja dugo vremena podijeljena, a u nekoliko situacija u kojima se on našlo u prvom planu – pogotovo u zadnje vrijeme, kada ga gura udruga U ime obitelji – pokazalo se da je riječ o dijelu društva koji je vrlo predan kad je riječ o ciljevima koje želi ostvariti, lako se organizira i može iznjedriti vrlo uspješne akcije. Na stranu to što se, možda, ne slažemo s porukom koja je stajala iza ‘Hoda za život’ središtem Zagreba, činjenica je da je relativno brzo i uspješno okupljeno 7000 građana koji su vrlo organizirano i mudro nametnuli poruku koju žele. Da ne spominjemo sada činjenicu da je spomenuta udruga imala i jednu od najuspješnijih akcija prikupljanja potpisa za referendum u Hrvatskoj u njenoj povijesti, što pokazuje o kolikoj je snazi riječ.

Onaj ‘slobodnomisleći’ ostatak Hrvatske, s druge strane, dosad se uspio okupiti jedino oko podrške kurikularnoj reformi, pa iako je inicijativa Hrvatska može bolje zaista okupila veliki broj građana na Trgu bana Jelačića, riječ je o inicijativi za koju ni izbliza još nije jasno bi li neku sličnu ozbiljnu akciju još koji puta mogla ponoviti. Nekako svi gledamo svoje posle do trenutka dok ne dotakne našu kožu, a kad dotakne – svi drugi gledaju svoja posla.

Odnos prema pobačaju, odnosno odnos društva prema ženi koja treba donijeti odluku o rađanju novog života, koji upravo majka treba izvesti u život, daleko je više od svjetonazora, to je pitanje odnosa države, odnosno cijelog društva, prema tome kako vrednujemo život. Ne samo od začeća do 10 tjedna, ili kasnije, nego pitanje što za nas znači taj mali rođeni čovjek. Krajnje pojednostavljeno: Ako se već borimo za to da što manje žena izabere pobačaj, možda bi trebalo razmisliti o mjerama koje obiteljima i posebno samohranim roditeljima mogu pružiti sigurnost da će svoje dijete moći izvesti na put. Naime, podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Škole narodnog zdravlja “Dr. Andrija Štampar” pokazuju da je u Hrvatskoj te godine od svih žena koje su pobacile, njih 93 posto starije od 20. godina, a 78 posto njih već su majke, pa se prema toj statistici Hrvatska svrstava u red zemalja u kojima se pobačaj koristi kao metoda kontracepcije! Od žena koje se kod nas  odlučuju na pobačaj, 65 posto njih je u braku, a više od polovice je – zaposleno! Kao razlog pobačaja one koje se na njega odluče navode financijsku krizu i loš odnos s ocem djeteta.

Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva među kućanstvima s uzdržavanom djecom iznosi 17,9 posto i nešto je niža od stope rizika na nacionalnoj razini (20 posto), no među stanovnicima u dobi od nula do 17 godina imamo 20 posto onih koji žive ispod granice siromaštva. Dakle: svako peto dijete u Hrvatskoj živi u tim uvjetima. Štoviše, među jednočlanim kućanstvima u kojima jedan roditelj brine o jednom ili više uzdržavane djece  imamo čak 33 posto onih koji žive ispod praga siromaštva. Ili svako treće dijete koje živi samo s mamom ili tatom živi ispod granice siromaštva.

Ukratko – država nije napravila dovoljno da zaštiti djecu koja iz nekog razloga žive samo s jednim roditeljem, pri čemu su to često majke, koje su se na rođenje djeteta odlučile bez partnera, koji dijete nije priznao, ili jest, pa ne plaća alimentaciju. Mnogi očevi zato što ne rade, ili zarađuju premalo da podmire osnovne troškove života, no mnogi očevi i zato što to odbijaju plaćati zbog problema u odnosu s bivšom partnericom, za koje dijete nije krivo, ili zato što su zasnovali drugu obitelj, a prvo je dijete daleko od očiju i daleko od srca.

Ovdje svakako valja podsjetiti na činjenicu da Hrvatska već desetak godina rješenje na nacionalnoj razini: Zakonom je propisano da dijete u takvoj situaciji ima pravo na isplatu alimentacije iz državnog fonda, koji onda pokreće tužbu protiv roditelja i radi na povratu sredstava, no majke već godinama svjedoče kako su postojeći propisi ograničavajući i kako to pravo ne mogu ostvariti oni kojima je možda i najpotrebnije. Tako, na primjer, zbog zakonskih prepreka djeca radno nesposobnih roditelja godinama ne mogu ostvariti to pravo. Također, to pravo može se koristiti najdulje tri godine (iako sudski postupci za utjerivanje alimentacije koje roditelj pokreće privatnom tužbom nerijetko traju do punoljetnosti), pri čemu dijete ima pravo na naknadu za privremeno uzdržavanje, ali „u visini 50 posto zakonskog minimuma uzdržavanja određenog odlukom sukladno Obiteljskom zakonu“. Ili, samo na polovicu zakonom propisane alimentacije! Valja se, zaista, zapitati zašto se alimentacija onda uopće određuje, ako ju roditelj koji ju ne plaća na kraju mora vratiti državi, ali dijete dobiva i njega se tereti  – samo za polovicu iznosa koji mu pripada?!

Visoki rizik od siromaštva bilježi se i među kućanstvima u kojima žive dvije odrasle osobe i troje i više uzdržavane djece – čak 34 posto, a u sličnoj su situaciji ne samo kućanstva u kojima nitko ne radi, već i ona u kojima, kako to statistika kaže, „postoji srednji intenzitet rada“, tako da radi jedan roditelj, ili oba, ali povremeno. U takvoj državi, floskula o pravu na život od začeća slična je onoj „drek na žigici“.

Deset posto naših obitelji ne može si priuštiti adekvatno grijanje tijekom zime, gotovo 27 posto njih kasni s plaćanjem režija, 60 posto ne može podnijeti neki izvanredni financijski izdatak, a gotovo 65 posto ne može si priuštiti tjedan dana odmora godišnje. Polovica kućanstava teško ili vrlo teško spaja kraj s krajem. A gotovo 85 posto mladih do 24 godine spremno je otići u inozemstvo u potrazi za poslom. Ukratko, kod nas čim se dijete rodi, postaje kandidat za odlazak…

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close