POVODOM MEĐUNARODNOG DANA MIRA: Mir nije tek odsustvo rata

Rad na izgradnji mira ne prestaje, a na to podsjeća i svakodnevni prolazak i dolazak izbjeglica u Hrvatsku. Upravo se na pitanju izbjeglica kao, jedne od najugroženijih društvenih skupina vide ključni izazovi izgradnje mira: vojni sukobi, porast rasizma i ksenofobije, ekonomska nepravda i eksploatacija, klimatske promjene. Pitanje odnosa našeg društva prema izbjeglicama jedno je od […]

Rad na izgradnji mira ne prestaje, a na to podsjeća i svakodnevni prolazak i dolazak izbjeglica u Hrvatsku. Upravo se na pitanju izbjeglica kao, jedne od najugroženijih društvenih skupina vide ključni izazovi izgradnje mira: vojni sukobi, porast rasizma i ksenofobije, ekonomska nepravda i eksploatacija, klimatske promjene.

Pitanje odnosa našeg društva prema izbjeglicama jedno je od ključnih pokazatelja spremnosti za izgradnju društva solidarnosti. Trendovi zatvaranja granica i militarizacije izbjeglica ne mogu biti prihvatljiv odgovor. Iako se može razumjeti strah od nepoznatog među građanima, nije prihvatljivo da se javne politike kreiraju iz pozicije straha. Nažalost, premda su se hrvatski građani organizirali kako bi stvorili društvo dobrodošlice i solidarnosti, politički vrh naglasak je ubrzo stavio na politike koje potpiruju ratove umjesto na one koje vode izgradnji mira.

Otvorena re-militarizacija hrvatskog društva koja se očituje kroz bespotrebno povećanje vojnog proračuna, koketiranje s uvođenjem obaveznog vojnog roka te promoviranje vojne industrije kao jedne od nositeljica izvoza RH sve više zabrinjava. Takve neodgovorne političke inicijative dugoročno mogu nanijetu štetu razvoju i ugledu RH, kao što je nekontroliran izvoz oružja doveo do toga da su se u konačnici njime naoružale militantne skupine odgovorne za ratne zločine. Hrvatska se tako u svojoj želji za zaradom i dokazivanjem vojne snage ne libi prekršiti međunarodne konvencije, pa je prošle godine prodavala oružje protivno UN-ovoj Konvenciji o trgovini oružjem.

Ne smije se zanemariti da kad se država uključi u trgovinu oružjem, postaje uključena u globalne procese i dio je ratnih sukoba, kao što je bio slučaj 90-ih, kada su druge zemlje utjecale na ratna zbivanja u Hrvatskoj. Hrvatska se i dalje nosi s posljedicama rata i upravo iz tog iskustva može naučiti kako nasilje ima dugoročne pogubne posljedice za svako društvo. Nažalost, još uvijek ne postoje učinkovite i predane politike suočavanja s prošlošću, bez kojih nikada neće zacijeliti rane nastale u nizu oružanih sukoba. Također, važno je posvijestiti da rat nije jedini način rješavanja sukoba, stoga je iznimno bitno nastojanje Vlade RH da prida veći legitimitet primjerima nenasilne promjene poput mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Hrvatska treba svoje politike i prioritete usklađivati sa stvarnim potrebama u društvu, ali i s vrijednostima za koje se želi zalagati. Posljedice klimatskih promjena sve su sve vidljivije i u Hrvatskoj, a iako političke elite načelno priznaju taj problem, i dalje se u prevenciju i nošenje s posljedicama klimatskih promjena premalo ulaže. Jedan od primjera je kronično zanemarivanje sustava civilne zaštite u Hrvatskoj, što je ove godine bilo posebno vidljivo za vrijeme požara, kada su se vatrogasci morali služiti opremom u lošem stanju, ako su je uopće i imali, dok je Hrvatska u isto vrijeme kupovala skupu vojnu opremu.

Potrebno je i pravednijim socio-ekonomskim politikama stati na kraj produbljivanju ekonomskih i regionalnih nejednakosti u Hrvatskoj. One moraju biti kreirane tako da njihove mjere i rezultati utječu na jačanje solidarnosti među ljudima, trebaju biti usmjerene na suzbijanje i sankcioniranje  korupcije, očuvanje javnih dobara, te  povećati ulaganje u razvoj i obrazovanje. Te politike nisu vidljive iz proračunskih prioriteta RH za 2018. godinu. Porazno je da Hrvatska 27 godina od svog osamostaljenja nema obrazovni sustav koji odgaja buduće generacije za mir, solidarnosti, nenasilje i ljudska prava.

Upravo kada nema rata, tada ima i najviše posla na uključivanju građana i izgradnji politika koje će doprinijeti smanjenju nasilja, nepravdi i nejednakosti u našim društvima.

Izvor: CMS

Komentari:

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close