“POUČAK” ZA ŠATORAŠE!

Nakon brojnih napisa u medijima o “ovakvom” i “onakvom” postupanju policije na Trgu Sv.Marka 28.-og i 29.-og svibnja kad su prosvjednici okupirali trg i i izazvali potpuni kaos svojim prijetnjama i ultimatumima, oglasilo se Ravnateljstvo policije. Da, prosvjednici, ne branitelji, kako traže da ih se zove, jer Hrvatska, naime –  nije u ratu. Oni su […]

Nakon brojnih napisa u medijima o “ovakvom” i “onakvom” postupanju policije na Trgu Sv.Marka 28.-og i 29.-og svibnja kad su prosvjednici okupirali trg i i izazvali potpuni kaos svojim prijetnjama i ultimatumima, oglasilo se Ravnateljstvo policije.
Da, prosvjednici, ne branitelji, kako traže da ih se zove, jer Hrvatska, naime –  nije u ratu. Oni su ratni veterani. I prosvjednici.
Tražeći svoja prava nauštrb mira svih ostalih građana, blokirali su pristup Markovom trgu, blokirali Savsku na kojoj ionako ilegalno kampiraju već mjesecima, sakrivajući se iza plinskih boca i izazvali neviđenu psihozu. Dosad, bez sankcija.
Priopćenje Ravnateljstva policije prenosimo u cijelosti:

“Analizirajući medijske napise i izjave koje su si pojedinci u posljednjih nekoliko dana dozvolili i mediji prenijeli, vezane uz postupanje policijskih službenika interventnih jedinica policije, uočen je najveći napad na policijske službenike i policijsku službu do sada.

Aludirajući na besmislicu prema kojoj okupljeni ne trebaju postupati po naredbi policijskog službenika, koji je navodno provocirao okupljene obraćajući im se na srpskom jeziku, možemo samo dati zakonsko pojašnjenje.

Naime, sukladno čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09, 92/14) kao 8. policijska ovlast navedena je ovlast davanja upozorenja i naredbi građanima, dok članak 54. istog Zakona navodi kako policijski službenici „upozoravaju osobu“, odnosno kako policijski službenici „izdaju naredbu“. Zakonodavac je za navedene policijske ovlasti upotrijebio imenicu „upozorenje“ i imenicu „naredba“ te je sukladno tome izrađen čitav niz podzakonskih i postupovnih propisa koji detaljnije definiraju policijska postupanja u konkretnim situacijama.

 Policijski službenici izdaju naredbe, naređuju građanima ili policijski službenici izdaju upozorenja, upozoravaju građane. S druge strane, sukladno čl. 2. st. 1. toč. 19. istog Zakona zapovijed je pisana ili usmena naredba koju upućuje nadređeni policijski službenik drugom policijskom službeniku te ona ne može biti izrečena prema građaninu. Također nije nevažno napomenuti da se upozorenja i naredbe mogu izdavati usmeno, pisano ili na drugi način (rukom, znakovima ili svjetlosnim i zvučnim signalima), a građani su dužni postupiti po njima u svrhu uspostave narušenog javnog reda i mira ili u drugim situacijama.

Interventna policija u policijskim upravama dio je Zapovjedništva interventne jedinice policije i njezini pripadnici osposobljeni su za poslove osiguranja mirnih okupljanja i javnih prosvjeda, sprječavanja narušavanja javnog reda te uspostavljanja javnog reda narušenog u većem opsegu, blokade određenih prostora i objekata, osiguranja državne granice i drugih poslova, poduzimanje propisanih mjera u slučaju elementarnih nepogoda i epidemija i slično.

Interventne snage policije samo jedne policijske uprave od njih 20, npr. PU zagrebačke godišnje sudjeluju u oko 280 javnih okupljanja, više od 50 preprata skupina navijača, više od 80 racija, te oko 300 asistencija i privođenja počinitelja teških kaznenih djela.

Interventnom jedinicom policije rukovodi zapovjednik IJP, a ne ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i nikako na način da se biraju „lojalni i odani“. Interventna policija ima istaknutu i jedinstvenu liniju zapovijedanja, a hijerarhija je snažno izražena. Pripadnike interventne policije odlikuje zahtjevna fizička sprema, a selekcija kandidata je rigorozna te se opravdano, pored Specijalne jedinice policije, smatra elitnom postrojbom.

Prilikom obavljanja određene zadaće, pa tako i ove na Trgu sv. Marka i prilaznih puteva, ispred policijskih snaga je imenovan operativni rukovoditelj koji upozorenja i naredbe izdaje građanima, a zapovijedi o postupanju policijskim službenicima.

U navedenom postupanju sudjelovali su policijski službenici Interventnih jedinica policije iz ukupno 16 policijskih uprava te iz Policijske uprave zagrebačke. Niti jedan od njih ne zaslužuje da ga neodgovorni pojedinci nazivaju „rehabilitiranim četnicima“ ili „rehabilitiranim SAO Krajina milicajcima“. Posebno ne odobravamo prozivanje policijskih službenika imenom i prezimenom te davanje epiteta poput „mrzitelja branitelja“ i sličnih.”

U priopćenju su se osvrnuli na fotografiju na kojoj prosvjednik davi policajca:

Istine radi, na fotografiji se nalazi Stjepan Ursa, policijski službenik iz srca naše Slavonije, strastveni sportaš i uzorni policijski službenik za kojeg kolege i rukovoditelji imaju samo riječi hvale. Čovjek koji je 1991. godine imao 3 godine. Čija obitelj oplakuje svoje stradale u Domovinskom ratu i još uvijek traga za nestalima. Sin dragovoljca i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.

Diskreditirajući na taj način policijske službenike, nastavilo se s tvrdnjama o uporabi prekomjerne i brutalne sile iako su policijski službenici, nakon nekoliko upozorenja i naredbe o mirnom razilasku, započeli s primjenom najblažeg sredstva prisile, tjelesne snage, kako su po zakonu dužni. Naglašavamo kako ozlijeđenih osoba nije bilo, već je došlo do napada na jednog policijskog službenika.

Sukladno važećim propisima policijski su službenici u svojim postupanjima dužni čuvati čast, ugled i dostojanstvo svake osobe, a posebno obzirno dužni su postupati prema djeci, maloljetnim, starim i nemoćnim osobama, osobama s invaliditetom i prema žrtvi kaznenog djela i prekršaja (čl. 14 st.2. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima). Niti jednom gestom, pokretom ili postupkom policijski službenici tijekom postupanja 28. i 29. svibnja nisu uvrijedili niti omalovažili okupljene branitelje.

Ali je zato za svaku osudu ono što su ti policijski službenici i službenice u obavljanju svog posla u ta dva dana doživjeli: po njima se pljuvalo i psovalo, nazivalo ih se četnicima, krvoločnicima, uzvikivalo kako ih treba biti sramota, da će izgubiti posao, da znaju tko su i gdje žive. Za posebnu je osudu ophođenje dijela okupljenih prema policijskim službenicama koje su bile izložene teškom vrijeđanju i psovanju s jedne strane kao žene i s druge strane kao policijske službenice u obavljanju svog posla.

Unatoč svemu niti u jednom trenutku nije došlo do incidenta, a disciplina policijskih službenika je zadržana na najvišoj razini.”

Također, demantirali su napise da prosvjednici nisu dobivali lijekove, što je također plasirano u nekim medijima:

“U nastojanju prikazivanja hrvatske policije kao nehumane i kao one koja ne poštuje osnovne ljudske potrebe u medije je plasirana informacija kako policija nije propuštala lijekove, što nije točno.

Naime, prije početka samog postupanja i tijekom cijelog postupanja okupljenima su bile na raspolaganju dvije ekipe Hitne medicinske pomoći, a liječnička je pomoć na traženje pružena svakome, bilo da se nalazio u crkvi, bilo izvan. Lijekovi su se nesmetano donosili.

Prihvaćamo kako svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali ono svakako treba biti argumentirano i ne smije se temeljiti na iskrivljenim činjenicama. Pozivanje na opravdanost građanskog neposluha jer je policija postupala neustavno i nezakonito nikako ne stoji. Policija postupa na temelju zakona koji su usklađeni s Ustavom.

Naime, s obzirom da javno okupljanje branitelja nije bilo prijavljeno, sukladno Zakonu o javnom okupljanju, policija je organizatorima okupljanja uručila Obavijest o počinjenom prekršaju te ih upozorila da je okupljanje na Trgu sv. Marka dozvoljeno do 22 sata nakon čega navedeni prostor trebaju napustiti. Budući da nakon 22 sata nisu napustili Trg, izrečeno im je prvo upozorenje, a potom i naredba da se mirno raziđu ili će u protivnom uporabiti sredstva prisile. Policijski su službenici potom započeli sa zakonitom primjenom policijskih ovlasti s ciljem razdvajanja okupljenih i udaljenja s prostora Trga sv. Marka. Uslijed toga okupljeni su se povukli u unutrašnjost crkve te je policija, poštujući pravnu autonomiju crkve, u tom trenutku prekinula s postupanjem.
Nijedan policajac to nije zaslužio
Koliko se daleko išlo u širenju panike i dezinformacija, govori i objava medija kako je policija uređajima ometala signale mobilnih uređaja kako okupljeni ne bi komunicirali, iako se na gotovo svakoj fotografiji i video snimci nastalim tijekom ta dva dana može vidjeti kako netko komunicira putem mobilnog uređaja. Policija nije koristila uređaje za ometanje signala prema okupljenima.

Pritužbi na postupanje policije nije bilo, a uporaba sredstava prisile je bila opravdana i zakonita.

Niti jedan hrvatski policajac koji časno radi svoj posao ne zaslužuje da ga se zbog toga pogrdno naziva „brutalnim jurišnikom na invalide“, „one koji batinaju invalide i žene“, oni koji „jurišaju na crkvu“.

Novinarima i medijskim djelatnicima omogućen je njihov rad i izvješćivanje u interesu pravovremenog i istinitog informiranja javnosti. Policijski su službenici medijske djelatnike zamolili da se pomaknu ukoliko je to bilo potrebno radi njihove sigurnosti budući da se sve zbivalo na relativno malom prostoru i nikakvih pritužbi u tom smislu nije bilo.

Bez komentara ćemo ostaviti „stručnjake za sigurnost“ koji se javno hvale da su davali upute kako zaustaviti policijske službenike podižući im vizir i napadajući dijelove vrata i glave te kako je najbolje napasti oči.

Zaključno napominjemo kako policijski službenici ne mogu stranački djelovati, a postupaju po zakonu i na način propisan zakonom, u ovom slučaju s maksimalnom tolerancijom”, stoji u priopćenju Ravnateljstva policije.

Policija je svoju poruku poslala. Vrlo jasnu i vrlo oštru. Pametnome dosta.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close