Poštovani g. Karamarko, sretan vam Dan mladosti!

Nekoć se na današnji dan u SFR Jugoslaviji obilježavao Dan mladosti u čast rođendana druga Tita. Broz je zapravo rođen 7. svibnja, no budući da je taj datum izuzetno blizu godišnjici kraja rata u Europi i oslobođenja Zagreba, vjerojatno su njegovi suradnici ocijenili da je bolje pomaknuti rođendan i izbjeći gomilanje proslava u razmaku od […]

Nekoć se na današnji dan u SFR Jugoslaviji obilježavao Dan mladosti u čast rođendana druga Tita. Broz je zapravo rođen 7. svibnja, no budući da je taj datum izuzetno blizu godišnjici kraja rata u Europi i oslobođenja Zagreba, vjerojatno su njegovi suradnici ocijenili da je bolje pomaknuti rođendan i izbjeći gomilanje proslava u razmaku od par dana.

Ironijom sudbine, na Dan mladosti prije 56 godina rođen je nitko drugi nego Tomislav Karamarko, čovjek koji radi na tome da postane idući hrvatski premijer. Vođa najjače hrvatske stranke nedavno je u intervjuu Globusu dosad najopširnije predstavio poteze koje plani povući ako preuzme vlast.

Plan koji ulijeva strah
 
Sudeći po izrečenom, dragi moji sugrađani, be afraid, be very afraid. Umjesto da izloži plan ekonomskog boljitka Hrvatske, Karamarko je učinio ono što mu je neusporedivo lakše – progovorio je o duhovnoj obnovi Hrvatske, preciznije o nametanju vjersko-nacionalističke fikcije kao javne istine.

Prema Karamarku, HDZ-ov izborni program obuhvaća prije svega lustraciju, dakle razotkrivanje, a onda i odstranjivanje iz javnog života lijevo orijentiranih intelektualaca i bivših jugoslavenskih dužnosnika.

Njihov su grijeh navodni boljševizam i neprijateljstvo prema domovini.
“Oni Hrvatsku nisu voljeli ni onda, kao što je ne vole ni sada. Mene, međutim, neće farbati”, upozorio je bivši šef tajnih službi, pred kojim po definiciji nitko ne može imati tajni.

Nadalje, HDZ kani “promijeniti klimu u društvu i državi i raščistiti temeljne istine i pojmove”, odnosno nametnuti javnosti ono što smatra istinitim i ispravnim.

Borba na više fronti

Dio mijenjanja klime provest će se čišćenjem i revizijom školskih programa, u “koje će ući prava i kompletna istina” o užasima komunističke strahovlade, koju će razraditi HDZ-ovi maštoviti povjesničari.

Borba za iskorjenjivanjem navodne “komunističke indoktrinacije”, koja doduše ne postoji, ali zastrašujuće zvuči, vodit će se “na više razina i fronti”. U njoj će biti angažirani intelektualci i mediji koji budu voljni formulirati i rasprostirati istinu koju naruče konzervativci.

Kakva ironija, taj bi proces nadzirao čovjek rođen na jedan davni Dan mladosti, praznik u čast onog kojeg najviše mrzi i na opreci prema kojemu temelji svoj politički program.

Da bi opčinio birače na koje računa Karamarko se služi savijanjem ili izostavljanjem činjenica. Tako je optužio SDP da nije osudio niti se ogradio od totalitarizma svog prethodnika SKH-a, iako je Račanova stranka to učinila 1993.

Potom se pozvao na navodnu Tuđmanovu izjavu o potrebi za borbom protiv crvenih vragova, iako prvi predsjednik nezavisne Hrvatske nije spomenuo vragove u toj mrskoj boji.

Dajte nam da mrzimo

Desni blok ponajviše računa na glasove dvaju skupina građana, koje se dijelom preklapaju. Jedni su oni koji računaju na dobivanje ili zadržavanje radnih mjesta ili poslovnih aranžmana pod HDZ-ovim okriljem.

Drugi su ljudi kojima očajnički treba netko koga mogu nekažnjeno mrziti, psovati, vrijeđati, a  – ako se otvori prilika – i fizički napadati. Ovo je dio birača na koje cilja HDZ-ova retorika.

HDZ i s njim povezani mediji i udruge već dugo rade na izdvajanju meta pogodnih za mržnju. Tipične su mete Srbi, bivši komunisti (oni koji se nisu rehabilitirali selidbom u HDZ), članovi i simpatizeri SDP-a, lijevo-liberalni intelektualci i novinari, ateisti i agnostici te spolne manjine.

Obilježavanjem i ocrnjivanjem spomenutih skupina desničarski propagandisti potiču sljedbenike na sve intenziviju mržnju, ujedno ih amnestirajući od odgovornosti za postupke koji bi proizašli iz te emocije. Jer, što drugo zaslužuju neprijatelji, ako ne pravedan rat do konačne pobjede?

Ekonomski plan? Nepotreban!

Desni blok znade kakve poruke mora odašiljati ljudima punima netrpeljivosti i agresije. Da bi HDZ i saveznici dobili glas takvih birača trebaju im samo osigurati prikladne žrtve na kojima će se ovi iživljavati – verbalno ili drukčije.

Budući da se zločesti ljudi napajaju na mržnji, zahvalni su onima koji im je omogućuju. U znak zahvalnosti, nagradit će HDZ i njegove satelite glasovima na idućim izborima.

S obzirom na takav psiho-profil dobrog dijela birača, konzervativni je vrh svjestan da ne mora rasipati energiju na intelektualno odveć složene zadatke kao što je smišljanje valjane i provodive ekonomske strategije.

Crno nam se piše

Izgledno je da HDZ ne bi Hrvatskoj donio materijalni boljitak. Ne samo što se ne naziru stručnjaci koji bi za to bili sposobni, nego se oporba time uopće ne bavi, jer bi inače već upoznala javnost s ohrabrujućim pojedinostima.

Uspon desnog bloka, kojemu je na umu “duhovna obnova” umjesto bavljenje opipljivim temama poput spasa ekonomije, bio bi vjerojatno zadnji i odlučujući korak koji bi doveo do financijskog sloma državnih, a onda i privatnih financija.

No, užitak koji zločestiji Hrvati osjećaju dok mrze, vrijeđaju i psuju izmišljene neprijatelje dovoljno je snažan da ih zasad oslobodi od svih briga o stradanjima koja bi nesumnjivo zahvatila i njih same.

Jedino što može osujetiti desni blok u usponu na vlast jest nedovoljan broj građana koje je moguće pridobiti najavom tiranije nad nepoćudnim dijelom pučanstva – odnosno nad svima koji ne podržavaju desni blok.

No budući da obrazovaniji građani bježe iz Hrvatske glavom bez obzira – nipošto samo krivnjom sadašnje garniture – omjer sljedbenika raznih političkih opcija svakog je dana sve povoljniji po ambicije konzervativaca.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close