POSKUPLJUJE ZDRAVLJE: Što izgubimo sad na dopunskom zdravstvenom osiguranju, vratit će nam se duplo kad pojeftine dragulji

„Dopunsko osiguranje poskupljuje, ali neke druge stvari za građane će pojeftiniti“, kazao je u srijedu potpredsjednik Vlade Božo Petrov komentirajući najavu poskupljenja polica dopunskog osiguranja linearno za sve građane sa 70 na 89 kuna. Nikome u Vladi ta odluka nije draga, ali ako želimo održati sustav stabilnim i ako želimo održati naše društvo solidarnim, radi […]

„Dopunsko osiguranje poskupljuje, ali neke druge stvari za građane će pojeftiniti“, kazao je u srijedu potpredsjednik Vlade Božo Petrov komentirajući najavu poskupljenja polica dopunskog osiguranja linearno za sve građane sa 70 na 89 kuna. Nikome u Vladi ta odluka nije draga, ali ako želimo održati sustav stabilnim i ako želimo održati naše društvo solidarnim, radi svih onih koji ne mogu platiti dopunsko osiguranje, trebalo je to podignuti za 19 kuna, kazao je. Štoviše, čvrsto je obećao da neće doći do drugih povećanja troškova za građane (pa ni participacije), te dodao da se nada da će neke druge mjere sveukupno dovesti do smanjenja životnih troškova ljudi u Hrvatskoj.

Bogu hvala, statistika nas uvijek spasi, tako da u konačnici svi u prosjeku omastimo brk sarmom, iako neki jedu meso, a neki zelje, pa će tako sigurno biti i ovaj put. Istina je da većina građana tih 19 kuna neće osjetiti kao dramatični pritisak na kućni budžet. No, uzmemo li u obzir podatak Porezne uprave, prema kojem čak 42% zaposlenih prima neto plaću manju od 3500 kuna, a još 23% zaposlenih zarađuje između 3500 i 5000 kuna, zatim činjenicu da i dalje imamo 321.580 blokiranih, te 272.152 nezaposlena i oko 869.000 umirovljenika s mirovinom ispod 3000 kuna, ne treba zanemariti činjenicu da poskupljenje od 19 kuna u obitelji s dva odrasla člana znači ručak za barem jedan, ako ne i za dva dana. Oni s niskim plaćama i mirovinama računaju samo u sitnoj valuti, pa 19 kuna za umirovljenika koji plaća dopunsko (ako je mirovina viša od približno 1930 kuna) znači, na primjer, 3 kruha, koji ionako već reže na tanke šnite. Da budemo plastičniji: tih 19 kuna može pokriti jedan kruh, margarin ‘dobro jutro’ i kilogram jeftine pureće salame, prihvatljive i za penziće koji moraju paziti na kolesterol. Režete li i mažete spretno i tanko, sve osim kruha može potrajati za doručak i više od tjedan dana.

Sve bi to čovjek nekako i pregrmio, da situacija nije kakva jest, odnosno da prosječan gladuš iz naše priče u zadnje vrijeme nije imao i mnoge druge troškove ili šokove kakav im je, primjerice, priredio ‘švicarac’. Ili, trošak za razdjelnike koje su nam pričvrstili za radijatore, koji su rijetkima čak i donijeli neku uštedu. No, ujedno i trošak, nerijetko i veći od uštede. Računica pokazuje sljedeće: za ugradnju kalorimetara na radijatore izdvojili su između 1500 i 2000 kuna po stanu, ovisno o broju radijatora. Ako su taj trošak podmirili kreditom na dvije godine, ugradnja razdjelnika mjesečno stoji oko 85 kuna. Mnogi su to riješili na dulji rok, preko pričuve, opet uz 30 do 50 kuna dodatnog troška mjesečno. A to je ušteda koju će rijetki ostvariti. Jer ako u zimskim mjesecima i imate i 70 do 100 kuna manji račun, kad se to podijeli na cijelu godinu, pa pribroji i trošak održavanja i servisiranja kalorifera koji se jednokratno plaća za cijelu godinu, prosječan siromah mogao bi biti i desetak kuna na gubitku.

Ili da nije novih troškova koje nam, uz povećanje cijene dopunskog osiguranja najavljuju: jer, kako drugačije tumačiti najavu da bismo ubuduće iz džepa plaćali pregled na hitnom bolničkom prijemu, ako smo došli tri dana, a ne samo dva sata prije smrti? Hrvatska ni u povijima nema dežurne obiteljske liječnike noću ili praznicima, većina njih još nema kapaciteta da u ordinacijama obave veći dio pregleda, a nisu, bogami, ni specijalizirani za mnogo toga, ali će nas, i uz 19 kuna dodatnog troška, svesti na mučenike kojima je suđeno da trpe bol dok se ordinacija ne otvori da bismo dobili uputnicu za hitne preglede u bolnici, ili – plati. I što je to ako ne i dodatno trošak?!

Da ne duljimo previše, sličnu računicu mogli bismo izvesti oko bezbroj drugih detalja i uvijek bismo u konačnici došli do toga da je prosječan siromah izgubio jedan kruh i barem pola pureće, dok je nekima i dalje predobro i nemaju se namjeru odreći beneficija. Tako smo ovih dana svjedočili prijedlogu da se saborski zastupnici odreknu naknade za odvojeni život od obitelji – koju u svakom sazivu koristi u prosjeku dvije trećine zastupnika – ali samo za vrijeme tijekom kojega Sabor ne zasjeda. Preciznije rečeno, gospoda su do sada imala pravo na naknadu za odvojeni život od 1000 kuna čak i za razdoblje tijekom kojega Sabor nije radio, a oni bili kod kuće. I dok bi se toga još i mogli odreći, nikome nije prihvatljiva ideja da se ukinu paušali za najam stanova u Zagrebu i režije. A lista njihovih beneficija toliko je duga da to ponekad doista graniči s apsurdom. Na primjer, ljudi s plaćom između 16.000 i 20.000, pa i do 24.000 kuna, ako su ušli u Vladu, imaju pravo i na subvencioniranu prehranu u saborskom ili Vladinom restoranu. Tako jedna kava u Saboru stoji 3,5 kune, sendvič sa šunkom stoji 10, onaj s pršutom 18 kuna, a ručak s juhom, glavnim jelom i salatom u samoposlužnoj menzi košta 18 kuna. Većina zastupnika, doduše, jede u restoranu u kojemu ih poslužuje konobar umjesto da sami prenose tacnu po sali, no čak i u tom slučaju ručak stoji 20-ak kuna.

Kad bi nam bilo do zezanja, mogli bismo reći da razlike među nama nema: i saborski će zastupnici s poskupljenjem dopunskog osiguranja za 19 kuna izgubiti jedan ručak, kao i većina ostalih. Jednako tako, smanje li se, recimo trošarine na skupe automobile ili dragulje, pojeftinit će im cijena, što bi moglo biti ostvarenje najava Bože Petrova o pojeftinjenjima.

Već sada, pišu mediji, manje trošarine i kriza doveli su do procvata kad je riječ o uvozu polovnih automobila u Hrvatsku, što je omogućeno s ulaskom Hrvatske u EU i još je jedna potvrda da nam je u prosjeku svima dobro. Nijemcima ili Austrijancima toliko da si još uvijek mogu priuštiti to da odbace vozilo staro pet ili sedam godina, a nama toliko da nam je i tako staro vozilo prava ‘mećka’ u odnosu na činjenicu da se prosječna starost automobila u Hrvatskoj kreće iznad 13 godina.

Gdje će nam tek biti kraj kad budemo mogli jeftino uvoziti rabljene zubne proteze.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close