POLITIČKI PROGNANIK? Jesu li Todoriću ugrožena ljudska prava?!

Jučerašnjom brzinskom presudom Englezi su blokirali sva sredstva Ante Todorića i njegove obitelji po cijelom svijetu. Slučajno ili ne, ova se “presuda” podudara s izglašavanjem novoga kanadskog zakona zvanog “Magnitsky law”, na koji Rusija, odgovara “odmazdom”, što je samo dio međunarodne inicijative u sprječavanju kršenja ljudskih prava, koristeći mito i korupciju, pranje novca i financiranje […]

Jučerašnjom brzinskom presudom Englezi su blokirali sva sredstva Ante Todorića i njegove obitelji po cijelom svijetu.
Slučajno ili ne, ova se “presuda” podudara s izglašavanjem novoga kanadskog zakona zvanog “Magnitsky law”, na koji Rusija, odgovara “odmazdom”, što je samo dio međunarodne inicijative u sprječavanju kršenja ljudskih prava, koristeći mito i korupciju, pranje novca i financiranje terorizma.
(Magnitsky zakon. The bill, expected to be approved by Canada’s parliament later on Wednesday, was inspired by the case of Sergei Magnitsky, an anti-corruption lawyer who died in 2009 after a year in a Russian jail).
Jučerašnja izjava engleskog tužitelja “da jedna od točki optužnice jest privredni kriminal velikih razmjera koji uključuje burze koje reguliraju investicijske fondove i banke u zemljama UK, US, Kanada, Njemačka, Rusija…”
A što to zapravo znači za Hrvatsku i hrvatsko zakonodavstvo? Hoće li Ivica Todorić biti izručen i kada, ovisi o međunarodnim zakonima i burzovnom poslovanju grupe Agrokor kao i međunarodnih investicijskih kuća, a koje su regulirane lokalnim i međunarodnim burzovnim zakonima.
Hoće li Todorićev postupak izručenja, biti baziran na hrvatskom zahtjevu za izručenje, ili međunarodnim zakonima, a koji su vezani za pranje novca, lažiranje izvještaja, također “praonicu” ili kao – financiranje terorizma? Ne zna se, daljnih naoko šest mjeseci.
Tek se može sada, samo nagađati, da je hrvatski uhidbeni nalog aktivirao međunarodne procese, koji trebaju zaštititi investicijske kuće, a koje nisu imale spoznaju o kriminalu u Agrokoru, ali! – dužne su podnositi transparentne izvještaje svojim ulagačima. Hrvatska se “štiti” u Londonu, Ottawi, Washingtonu DC-u… Tako da je Todorić zapravo zatresao i njih neposredno, i srozao im kredibilitet.
Nije u pitanju koliko je on trošio na svoju obitelj, što su koristili, što im je dato, što si je sam uzeo…
Trakavica, koja to nije, ali će zasigurno postati, Agrokor, svela se prozaično na “samo” besprizorno bogaćenje Todorića i rast Agrokora uz pomoć svih vlada do sada, tzv. “elite”, a koja je i sama dobivala udio u “ti dam, ti dam” raznoraznim poticajima, Todoriću, a on onda iz zahvalnosti opet njima, toj tzv. hrvatskoj eliti, usaglašeno s ostalim privatizacijskim procesima, a koji su i doveli do sloma koji može, i već se vidi, povući na dno još ono malo preostale hrvatske ekonomije. Ako je uopće nešto i ostalo od nje.
Je li moguće bilo bez kriminalnih radnji u privatizaciji da se postigne takav “uspjeh” ili neuspjeh Agrokora, bez “pomoći” i ex YU lidera, “nekih službi” itakodalje? Odgovor je – sigurno ne. Dok se mi ovdje bakćamo s suočavanjem s prošlošću, došla nam je sadašnjost, puno gora od prošlosti, a prošlost je prouzročila. Ali ne baš tako davna, kako se to misli s osnivanjem raznoraznih Povjerenstava…
Tek jučer je pri istražnoj komisiji “vječni” Josip Manolić, upro je prstom u Gregurića, Valentića i Mesića, da su krivi za privatizaciju, koju su započeli kroz model menadžerskih kredita, krađe, mita i korupcije.
 A čitav proces predvođen je od strane ex YU naoko tajnih, ali javnih službi, koje su zaboravile da su bile vrhunski organizirane u svijetu špijunaže u svrhu opresije hrvatskog naroda, ali svjesne da ne mogu, ne znaju voditi, nisu sposobne, nešto učiniti s hrvatskom privredom, i eto nam brzinskih rezultata i katastrofe Agrokora, no i mogući, konačno! – početak preporoda hrvatske ekonomije.
Svi problemi u Agrokoru su vezani za utjecaj hrvatsko-ruskih službi, ovakvih onakvih, koje su desetljećima surađivale na preuzimanje hrvatske infrastrukture, luka, energetike, prehrane, što je i potvrđeno izjavom od strane Sberbanke, da su znali da su financijska izvješća fabricirana, no ipak su odlučili investirati u Agrokor, kao strateški projekt. Ulagati u njega.
Nisu li ipak trebali prijaviti kriminal zatečen u procesu duedilligence? Nedavna izjava predsjednika Rosnefta, Sechina vezana za akviziciju INE, dodatno je potvrdila strateški interes i njihovu namjeru. I posve legitimnu, obzirom da su Rusi prvi pružili ruku Hrvatskoj s početka “mira”, nakon Domovinskog rata, dajući joj poslove.  Sechin nije precizirao detalje takvog eventualnog aranžmana, no više je puta naglašavao želju za strateškim partnerstvom s hrvatskom Vladom te izričito naveo da bi, u slučaju da Rosneft uđe u vlasničku strukturu INE, obje njezine rafinerije bile modernizirane i nastavile s proizvodnjom.
“Već 2013 godine imali smo sastanke s predstavnicima hrvatske Vlade, predlagali smo vrlo konkretne stvari i razgovarali o zajedničkim projektima. Zašto se nije ništa pokrenulo s mrtve točke? To je pitanje za hrvatsku stranu. Već tada smo naglasili da Hrvatska zauzima središnje mjesto u Rosnjeftovoj strategiji regionalnog razvoja. Ima više razloga za to, od strateške vrijednosti INA-ine imovine do lokacije naftnih terminala preko kojih naša kompanija može trgovati svojim proizvodima u okruženju… “
Ali nakon Agrokorove dubinske knjigovodstvene provjere, kriminal ipak nije prijavljen, već operativno odrađen, u suradnji s Hrvatskom. Rezultat je očit i vrlo vidljiv: Hrvatska je na čelnoj, čak vodećoj poziciji na ime mita i korupcije, pranja novca, sumi koja prelazi i preko 40 milijardi Eura, a koja odgovara hrvatskom zaduženju. Postavlja se pitanje: a gdje je ostali novac, pokraden od hrvatskog naroda? U zapadnim bankama ili pak, Sberbanci?
Hrvatski ekonomski potencijal je uništen, planovi razvoja i strategije u Hrvatskoj, niti ne postoje, a fokus je, zapravo “tamo gore” na ostatku ostataka “nekih drugih službi”, malo na prodaji INE, i pravnih procesa kojima se pokušava ozakoniti nezakonito, kriminal i prodaja INE Rosneftu, tvrtki pod međunarodnim embargom optužene za brojna (ne)djela korupcije.
Stoga, jesu li ljudska prava Ante Todorića ugrožena u ovom trenutku? Kako god narod tumačio – ali da – jesu. On je krunski svjedok za međunarodni pravni sistem, tj. proces koji se nikada ne bi mogao održati u Hrvatskoj, zbog političkog utjecaja na sudstvo hrvatskih “libela”, koje baš i ne mjere ravno, već pomalo i ukrivo idu. A jednom kad pođe ukrivo -ode…
Zato ostaje 40 milijardi razloga za pitanja hoće li hrvatska kriminalna hobotnica shvatiti konačno da je ovo trenutak “pokajanja”, ili će nastaviti provoditi “svoje”, operacije na Balkanu, za ostvarenje tuđih, bilo čijih, samo ne Hrvatskih operacija na njemu?
Ili ćemo zauvijek, kao što smo i do sada bili samo nečiji poligon za prevagu jezičca na vagi, bez sebe samih, opet k’o topovsko meso, glineni golubovi, sužnji, biti nečije marionete. Jer to nije ništa novoga…
Izvori:
Military-Industrial Commission of the USSR (VPK), from 1979–80, detailed how spetsinformatsiya
In other news, TI has disaccredited the Croatian chapter and taken court action to prevent it from using the TI name and logo.
Maybe has sth to do with the fact that the former CRoatian chapter has been silent on the rampant corruption in the country.
Croatia: $35.6 Billion in Illicit Financial Outflows via Crime, Corruption and Tax Evasion Hemorrhages the Balkan Nation’s Economy

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close