POLITIČKA ELITO: Što će biti s Inom?

Gotovo da nema dana da ne slušamo mantru o nacionalnoj važnosti i vrijednosti Ine, i gotovo da se natječu članovi Vlade i premijer tko će prisnažiti nešto veliko na tu temu. U međuvremenu, niti peti krug pregovora MOL-a i Vlade nije donio bogznašto, osim već dobro znane nepomirljivosti i nepovjerenja među pregovaračima, a proširio se […]

Gotovo da nema dana da ne slušamo mantru o nacionalnoj važnosti i vrijednosti Ine, i gotovo da se natječu članovi Vlade i premijer tko će prisnažiti nešto veliko na tu temu. U međuvremenu, niti peti krug pregovora MOL-a i Vlade nije donio bogznašto, osim već dobro znane nepomirljivosti i nepovjerenja među pregovaračima, a proširio se broj ”igrača” u nadmetanju za nacionalnu naftnu tvrtku. Dojam da na trenutke svjedočimo montipajtonovskoj predstavi samo je sve veći.

Pri tome ono ključno pitanje ”što će biti s Inom?” kao da nije najvažnije, dok nas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak bombardira epohalnim izjavama: ”Ne vjerujte onima koji lažu!” i ”Mađari me putem medija žele diskreditirati…” Netom prije ljutnje na suparnike u pregovorima oko upravljanja i upravljačkih prava u Ini, ministar je zaključio da će Vlada, odnosno država, otkupiti od MOL-a udio vlasništva (49,01 posto dionica) za 1,5 milijardu dolara – Mađari bi bili navodno zadovoljni s dvije milijarde dolara – kreditom naravno. Kupnjom MOL-ovih dionica država bi postala vlasnik 63 posto dionica Ine. Nemalo je skeptičnih da bi vlast, ma koja joj opcija bila na čelu, dobro i bez stranačkih uplitanja vodila kompaniju pa se smatra da je cilj ovakvog plana onemogućiti MOL da proda paket dionica i Hrvatskoj nametne budućeg strateškog partnera u Ini. Opet, Europska komisija traži od Hrvatske privatizaciju velikih tvrtki, odnosno manji utjecaj države u gospodarstvu.

Kapital nema nacionalnost? – Ne lažite nam

Na taj se način se izbjegava scenarij u kojem Gazprom, s kojime su vodeći ljudi MOL-a uvelike zašli u pregovore, može postati vlasnik 49 posto Ine, što žele izbjeći i Hrvatska, ali i SAD. U cijeloj raspravi očito nije baš svima jasno, da je velika razlika u upravljačkim od vlasničkih prava. Naime, novi ugovor o upravljanju može se eventualno prihvatiti, ali vlasništvo nad dionicama je neupitno i o tome nema nikakve rasprave. Arbitraža na sudu u Lausannei će i tako reći svoje. Dakle, MOL, čiji šef u Hrvatskoj Zoltan Adoltt tvrdi da je MOL mnogo uložio u Inu i da je želi zadržati, sa svojim dionicama u Ini kao i bilo gdje drugdje, može činiti ono što smatra najkorisnijim i najboljim u vlastitom interesu.

U toj smo se trakavici ili sapunici oko Ine naslušali čuvene mudrosti kako ”kapital nema okusa i mirisa niti nacionalnosti”. Sve dok se ne pojave Rusi! Odjednom se mijenjaju postulati, i ekonomske zakonitosti. Svakako ne možemo izmijeniti činjenicu, svojim odbijanjem, da je Rusija svjetska sila. To što mi svim silama nastojimo to opovrgnuti, ne znači da nije tako. S druge strane, Hrvatska ne može određivati Mađarima, iako je većinski vlasnik, s kime će pregovarati u nakani da proda dionice koje ima u Ini, tako niti koga će odabrati kao kupca. Rusima, kao i Amerikancima, Ina je premala tvrtka niti je hrvatsko tržište samo za sebe zanimljivo, ali regionalno vrlo bi im bila važna. No, očekuju se ruske investicije same od sebe i najavljuju veliki poslovi, a da budu daleko od Ine. Hrvatska ima svoje euroatlantske obveze, kaže premijer Zoran Milanović, i to nije ništa čudno, jer je zemlja članica EU. Ali, da ne bi bilo zabune, madžarski premijer Viktor Orban čest je gost Vladimira Putina u Moskvi, i tema razgovora sigurno nije bio odlazak na ljetovanje nego tzv. energetska pitanja.

Veliki strateški partner SAD-a

Ipak, kako onda tumačiti da te obveze imaju i druge zemlje, a ne strepe toliko pred Amerikancima, nego su se više manje dogovorile oko plinovoda Južni tok, kao što su primjerice Austrija, Slovenija i Madžarska. Ove se zemlje, doduše, ne hvale kako se to kod nas često čini, da su strateški partneri SAD. Uostalom, kako god, interesi su sigurno ono što pokreće politiku i prema tome je uglavnom posložena te se tako događa da se već danima govori od velikim sankcijama Rusiji radi miješanja u situaciju u Ukrajini, a one su selektivne ili iznijansirane prema potrebama i zahtjevima najjačih europskih zemalja poput Njemačke i Francuske. Europa je i previše energetski zavisna o Rusiji, to i nije neka novost, no to se ne rješava preko noći i jednostranim akcijama upotrebom mača.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close