POČELA PREDIZBORNA KAMPANJA: Milanović i Karamarko zajedno u redu za grah u pučkoj kuhinji

„Što mislite da on ima volju svaki dan hraniti se u pučkoj kuhinji i studentskoj menzi? To su predizborne aktivnosti, skupo plaćaju američkog PR-ovca da bi ispeglali njegov lik i djelo. Kao da je bitno kakav je on. Bitno je što on čini, a ne čini ništa“, kazao je Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a i pretendent […]

„Što mislite da on ima volju svaki dan hraniti se u pučkoj kuhinji i studentskoj menzi? To su predizborne aktivnosti, skupo plaćaju američkog PR-ovca da bi ispeglali njegov lik i djelo. Kao da je bitno kakav je on. Bitno je što on čini, a ne čini ništa“, kazao je Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a i pretendent na funkciju premijera, komentirajući informaciju o tome da je premijer Zoran Milanović posjet osmom Sajmu poslova koji se u srijedu održao u Rijeci, završio ručkom u studentskoj menzi.

Istina, to je tek jedna od sve brojnih aktivnosti koje premijer poduzima u blizini građana, kojima se donedavno baš i nije  približavao, s tim da je i ručku prethodio nadahnuti govor o tome kako je nezaposlenost elementarna nepogoda i prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Fotografija s ručka u menzi objavljena je na Vladinom Twitteru, par objava iznad fotografije premijera kojem se baka Stana Zekić iz Rajeva Sela bacila u zagrljaj, u zahvalu što joj je „on obnovio kuću nakon poplave“. Ona bi opet glasala za njega, kazala je, i to je bilo dovoljno da postane zvijezda na Facebooku, kao kulisa za to da SDP pozove građane da novčano “podrže stranku koja pomaže 60.000 najsiromašnijih građana”. Dajte nama, pa ćemo mi dat baki Stani, kako bi opet glasala za nas, poručuju nam iz SDP-a.

Naravno da Tomislav Karamarko ima pravo: Hrvatsku opet preuzimaju predizborni besmisao i aktivnosti kojima je jedini cilj mantanje birača, iako se prašina od predsjedničkih izbora još nije slegla, pa predaha zapravo nismo ni imali. No, Tomislav Karamarko, valja reći, nije baš lik poznat po tome da često stoji u redu ispred pučke kuhinje, više gladan nego sit. Istina je, zapravo, da se i on u zadnje vrijeme opako uzvrpoljio i uzmuvao po Hrvatskoj, kao slučajno baš oko gradova u kojima se imaju održati izbori za lokalnu vlast, pa svojom pojavom nastoji podržati HDZ-ove kandidate. Dakle, ni iza njega trenutno baš nema velikih djela, ako ne računamo motivaciju HDZ-ovaca.

I jednako kao što SDP ne vjeruje domaćim stručnjacima kad je riječ o predizbornoj strategiji, tako i HDZ zasad nabrijava bilo naroda najavama novog genijalnog gospodarskog programa činjenicom da ga izrađuju u suradnji s njemačkim IFO institutom. Predsjednik tog instituta, Hans-Werner Sinn, pojavio se i na HDZ-ovoj konferenciji ‘Hrvatska i EU – Razvojna politika 2015.-2020.’. Dakle, ni naš oporbeni lider nije baš potrošio đonove u redu s gladnima, a ne osjeća se, izgleda, ni previše siguran u to da HDZ može osvojiti povjerenje birača samostalno, pa koristi ugled njemačkog instituta.

Kampanja službenoj još nije počela, a kad će ne zna se. U takav smo se cirkus pretvorili da je danas moguće čak i to da u jednoj  novinarskoj analizi pročitate da je realno očekivati da premijer predloži izbore već za svibanj ove godine, ali i to da se čeka do zadnjeg zakonskog roka u veljači iduće godine. Kao da je riječ o razlici od dva tjedna, a ne sedam mjeseci. I svi se pravimo da su to jako ozbiljne analize, da je normalno da još jednom odslušamo silne bajke o njihovom znanju da zemlju izvuku iz gliba, zaustave odljev mladosti i mozgove, o mjerama koje će provesti, o tome kakve će se sve divote uvesti, a da nam ništa od prava ne ukinu. Moguće je, doduše, da se samo pravimo ludi, ali i da to već jesmo, što bi ipak bila olakotna okolnost za to što zanemarujemo neke važne detalje.

Na primjer to što su HDZ i SDP govorili uoči izbora 2007. ili 2011. godine. Krenimo od HDZ-ovog programa iz 2007., u kojem je stranka najavilaje da će osigurati gospodarski rast od 7 posto te smanjiti anketnu stopu nezaposlenosti na 7 posto do 2010. godine, a do 2010. bilo je u planu i sedam razvojnih projekata za budućnost Hrvatske. Među njima se isticao dovršetak restrukturiranja javnih poduzeća te dovršetak reforme pravosuđa i javne uprave (do 2010.). Planirali su dovršiti autocestu preko Pelješkog mosta, izgraditi kanal Dunav – Sava (lani je definirano da će se studija isplativosti tog projekta financirati sredstvima EU), izgraditi novu zračnu luku u Zagrebu, te završiti plinofikaciju i dovesti plin u Dalmaciju. I to do 2010. godine.

HDZ-ovci tada nisu planirali uvođenje novih poreza, ali su najavili inzistiranje na urednom plaćanju svih poreznih obveza, uvođenje poreznog broja i sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza. Opet, znamo koliki je porezni dug utvrdila SDP-ova koalicija po preuzimanju vlasti. Moglo bi se reći, HDZ nije stigao ostvariti sve to jer je stranka tijekom tog mandata imala prečeg posla, zbog kojega su izbori 2011. godine bili gotovo unaprijed izgubljeni. No, zanimljivo je vidjeti što je tada, te 2011. godine, bilo u fokusu gospodarskog programa SDP-ove koalicije:

Na predstavljanju zajedničkog programa u zagrebačkoj Tvornici kulture, Radimir Čačić kazao je tada da Kukuriku nudi tri uporišta: gospodarski rast, učinkovitiju državu i drugačiju raspodjelu onoga što Hrvatska stvara. Najavio je i beskompromisno uklanjanje barijera za investicije u gospodarstvo, dok je država trebala preuzeti odgovornost za spas velikih tvrtki, tako da u njima preuzme vlasničke udjele (da bismo u predstečajnim nagodbama oprostili stotine milijuna kuna dugova bez preuzimanja vlasničkih udjela?!). Kao glavni sektori u kojima se vidjelo „prostora“ za razvoj projekata bili su turizam, energetika, infrastruktura i sektor navodnjavanja, okoliša i gospodarenja otpadom, za koje, tvrdio je tada Čačić, novac već postoji. Ni danas još svojim otpadom ne gospodarimo učinkovito.

Kao poseban mamac najavljivala se i izgradnja stanova za najam, rasterećivanje rada od poreza, te zaustavljanje nelikvidnosti u prvih nekoliko mjeseci (što je vjerojatno jedina mjera u kojoj je vlast polučila rezultate, ako izuzmemo ukidanje povlaštenih mirovina). Današnji premijer Zoran Milanović tvrdio je, pak, te 2011. da će ubrzo povećati iznos sredstava koji država spušta jedinicama lokalne samouprave, radi nastavka decentralizacije, te da će se povesti rasprava o drugačijem uređenju županija radi veće funkcionalnosti. Kao što znamo, SDP-ov je ministar uprave odnedavno odbijao bilo kakvu mogućnost promjena, da bi sad opet uoči izbora na Facebook profilu otvorio raspravu o toj mogućnosti…

Ukratko, ako slučajno imate osjećaj da vam Milanović ili Karamarko pričom o tome kako se onaj drugi trgne samo uoči izbora prodaju ispraznu političku retoriku, iza koje ne stoji gotovo ništa, na dosta ste dobrom tragu.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close