POBJEDA OBJEKTIVA: Sabor od DORH-a traži pravu istinu kako je HT ‘’šutke” prebacio iz države 125 milijuna eura Njemačkom telekomu?!

Davor Tomašković, direktor HT-a, morat će se dobro oznojiti kako bi objasnio hrvatskim dioničarima zašto je HT, umjesto da im isplati zasluženu dividendu, odlučio prikriveno financirati svoju “majku” DT. Dinka Cvitana ta činjenica kao i većina drugih nije zanimala jer je nečinjenjem očito pokušavao zaraditi još jedan mandat, ali dolazak Dražena Jelenića daje novu nadu hrvatskim […]

Davor Tomašković, direktor HT-a, morat će se dobro oznojiti kako bi objasnio hrvatskim dioničarima zašto je HT, umjesto da im isplati zasluženu dividendu, odlučio prikriveno financirati svoju “majku” DT. Dinka Cvitana ta činjenica kao i većina drugih nije zanimala jer je nečinjenjem očito pokušavao zaraditi još jedan mandat, ali dolazak Dražena Jelenića daje novu nadu hrvatskim dioničarima HT-a

Dramatičnim dopisom predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željka Jovanovića koji, u ime Hrvatskog sabora, od glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelinića traži očitovanje DORH-a o poduzetim mjerama i izvidima o navodnim nepravilnostima u poslovanju Hrvatskog telekoma, ponovno se otvorilo pitanje mnogima ‘’izvlačenja’’ čak 125 milijuna eura iz HT-a kupovinom obveznica Deutsche Telekoma (DT) u prosincu 2016.

I to sve, naravno, na moguću štetu dioničara Hrvatskog telekoma, ali i mnogo politički važnije – na potencijalnu štetu za državni proračun što se, uostalom, i ističe u Jovanovićevu dopisu.

‘’Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije obratio se Hrvoje Šimić iz Zagreba sa sumnjom da u poslovanju Hrvatskog telekoma d.d. postoje stanovite nepravilnosti. Prema navodima, Općinsko državno odvjetništvo dalo je upute o postupanju Policijskoj upravi. Budući da se izražava sumnja da se u navedenom predmetu ne postupa, te da je u znatnoj mjeri oštećen državni proračun, molim Vas da nam dostavite očitovanje o poduzetom predmetu’’, navodi se u dopisu šefu DORH-a koji je uslijedio nakon pisma proslijeđenog saborskim zastupnicima, ali i dopisa potpredsjednika Sabora Siniše Hajdaša Dončića koji je predstavku o navodnom spornom poslovanju HT-a, postupanju policije, DORH-a i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga krajem travnja proslijedio saborskom Odboru za predstavke i pritužbe. I to, kako se ističe, na ‘’mjerodavno postupanje kako biste ispitali osnovanost predstavke te poduzeli druge radnje iz vašeg djelokruga’’.

Prema svemu sudeći, novi glavni državni odvjetnik Dražen Jelinić sada se, u sjeni ‘’master’’ slučaja Agrokor, našao u novom ogromnom problemu koji su njegov prethodnik Dinko Cvitan i njegovi zamjenici, prema svemu sudeći i o čemu je Objektiv već opširno, samo ‘’ekspresno’’ i privremeno ‘’riješili’’ ostavljajući da se s tim ‘’vrućim’’ krumpirom sada bavi netko drugi.

Naime, upravo je u posljednjim danima prošle godine DORH donio rješenje prema kojem se odbija kaznena prijave protiv Hrvatskog telekoma (HT), predsjednika uprave Davora Tomaškovića i bivšeg člana uprave Josefa Jakoba Mathiasa Thurriegla zbog kaznenog djela zlouporabe tržišta kapitala, odnosno već navedenog HT-ova ‘’posla desetljeća’’ – kupnje 125 milijuna eura dionica Deutsche Telekoma (DT) u prosincu 2016..

U toj je transakciji, ispod radara šire javnosti i brojnih dioničara HT-a, sav novac ostao unutar grupacije moćnog Deutsche telekoma koji je, treba li to uopće isticati, izravni i posredni vlasnik spomenutih tvrtki. Osim toga, na taj je način, u manje od mjesec dana iz HT-a u smjeru DT-a i njegovih podružnica otišlo čak 248,5 milijuna eura jer je već u siječnju 2017. HT kupio većinski udio u Crnogorskom telekomu za 123,5 milijuna eura plaćenih prijašnjem vlasniku Magyar telekomu.

Iako se to u široj javnosti predstavljalo kao normalni poslovni potez moćne koorporacije koji se, sukladno odlukama Nadzornog odbora, opravdao efikasnijim upravljanjem novca, činjenica je da je tim postupcima DT-a – odnosno HT-a iz Hrvatske otišlo najmanje milijardu kuna, odnosno 125 milijuna eura i to u zamjenu za obveznice koje dospjevaju na naplatu tek 2020.

Upravo to izvlačenje novca iz HTa, a samim time i uloga ključnih ljudi te tvrtke, bio je predmet interesa nekih dioničara koji su, smatrajući da u tim transakcijama oštećen HT, podigli kaznenu prijavu sumnjajući na fiktivno određivanje cijene vrijednosti otkupljenih dionica DT-a u namjeri izvlačenja novca stečenog u Hrvatskoj i stjecanja protupravne koristi – naravno unutar kompanije.

Stoga je, u jesen prošle godine Općinskom državnom odvjetništvu bila predana kaznena prijava protiv HT-a, Tomaškovića i Thurriegla i to zbog kaznenog djela zlouporabe tržišta kapitala.

Kako se to definira odredbama hrvatskog Kaznenog zakona, u prijavi se teretio HT i navedeni dvojac njegovih šefova da su, suprotno propisima o tržištu kapitala, ‘’obavili transakciju li dali nalog za trgovanje koji daju ili bi mogli dati neistinite ili obmanjujuće poruke o ponudi, potražnji ili cijeni financijskih instrumenata’’. Odnosno da su ‘’djelujući u suradnji s jednom ili više osoba držali cijenu jednog ili više financijskih instrumenata na nenormalnoj ili umjetnoj razini’’. Pojednostavljeno, HT i njegove čelne ljude teretilo se i da su prilikom trgovanja upotrebljavali fiktivne postupke, odnosno druge oblike obmane i prijevare te da su pritom ‘’lansirali’’ glasine, lažne i obmanjujuće vijesti.

Kao sporno u HT-ovu otkupu dionica DT-a navodila se i firma Deutsche Telekom International Finance B.V. preko koje je obavljen taj posao ‘’težak’’ 125 milijuna eura, iako je formalna ‘’krovna’’ tvrtka moćnog njemačkog teleoperatera Deutsche Telekom AG. Uslijedilo je policijsko ispitivanje, odnosno obavijesni razgovori koje su sa šefom HT-a Tomaškovićem i članom uprave Thurrieglom obavili djelatnici Sektora kriminalističke Službe gospodarskog kriminaliteta zagrebačke policije.

Iz obavljenog razgovora s Tomaškovićem proizašlo je da je HT kao tvrtka kćer u većinskom vlasništvu Deutsche Telekom AG o, a ta krovna tvrtka je ujedno i stopostotni vlasnik Deutsche Telekom International Finance B.V. pri čemu ta ‘’tvrtka obavlja poslove svih novih izdavanja vrijednosnih papira za Deutsche Telekom AG jer je zbog toga osnovana, tehnički osposobljena i ekipirana’’.

No, navodi se i kako je’’ društvo Deutsche Telekom International Finance B.V. ovlašteno u ime društva Deutsche Telekom AG na luksemburškoj burzi nuditi prodaju vrijednosnih papira u ime društva Deutsche Telekom AG’’, ali i što je posebno vrijedno istaknuti ‘’ ne i njihovih svih kćeri, ovisno o vlasničkom udjelu njihovih kćeri’’.

Iako iz obavijesnog razgovora nije potpuno jasno je su li te dionice DT-a bile prodane HT-u preko ovlaštenog društva, u službenoj zabilješci se navodi i kako je Hrvatski telekom u prosincu 2016. ‘’s viškom likvidnih sredstava izvršilo kupnju novoizdanih obveznica Deutsche Telekom AG, a koje obveznice je samo tehnički izdalo društvo Deutsche Telekom International Finance B.V i za koje obveznice u potpunosti garantira društvo Deutsche Telekom AG’’.

Stoga, u DORH-u su odbili prijavu protiv HT-a i njegovih čelnika iako nije u potpunosti jasno objašnjenje kako je ‘’suštinski vlasnik spornih vrijednosnih papira Deutsche Telekom AG, a samo nominalno glase na društvo Deutsche Telekom International Finance B.V.’’

Kako su neki dioničari zaključili, ta njima sporna transakcija ‘’suštinski’’ je izvlačenje 125 milijuna eura iz HT,a ‘’nominalno’ je prelijevanje novca iz Hrvatske u crnogorski telekom. Dodatna objašnjenja došla su na adrese saborskih zastupnika u pismu podnositelja kaznene prijave Hrvoja Šimića.

‘’Prema podacima Luksemburške burze proizlazi da Hrvatski telekom d.d. nije kupio obveznice Deutsche telekom AG već izdavatelja Deutsche Telekom International Finance B.V. Maasticht iz Nizozemske. To poduzeće Deutsche Telekom International Finance B.V. Maasticht dužno je oko 24 mrld EUR (milijarde eura- op. a), a osnovano je sa minimalnim potrebnim kapitalom te je prezaduženo. Cijelu seriju tih obveznica kupio je samo Hrvatski telekom d.d. U medijima je (o tome – op. a) pisano kao vrlo likvidnom vrijednosnom papiru, ali od prosinca 2016. do ožujka 2018. e ukupni promet tom obveznicom iznosio je 0,00 (NULA) eura!’’, ističe se u pismu saborskim zastupnicima u kojem se i precizno donosi računica koliko iznosila potencijalna šteta državnom proračunu, odnosno svim hrvatskim poreznim obveznicima.

‘’Dodatno je time oštećen državni proračun jer je prikrivanjem ulaganja u vrijednosne papire izbjegao platiti porez na dobit radi financiranja pod povlaštenim kamatama jer to (prezaduženo) poduzeće Deutsche Telekom International Finance B.V plaća drugim zajmodavcima kamate 4,7% čime je šteta za Republiku Hrvatsku od oko 9 milijuna kuna godišnje ukupno preko 30 milijuna kuna.

U tom pismu se navodi i da nakon što su predsjednik uprave Davor Tomašković i član uprave Josef Thurriegl, bivši glavni direktor za financije, ispitani na policiji sredinom rujna prošle godina te je Thurriegl samo nekoliko dana nakon toga podnio ostavku te lani u studenom napustio Hrvatsku.

Zaključak o eventualnoj ‘’nevoljkosti’’ dubljeg i konkretnijeg angažmana nadležnih institucija u istrazi, kako se blago kaže, stanovitih nepravilnosti u poslovanju uprave Hrvatskog telekoma prepuštamo podnositelju odbačene kaznene prijave. Uostalom, njegov zaključak dobili su i saborski zastupnici, a očigledno ga je prihvatio i predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović.

‘’Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, iako je dalo točnu uputu Policiji koje dokaze treba pribaviti, ništa od toga nije napravljeno, a niti se samo potrudilo da procesuira protupravne radnje. Jednako tako niti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije ništa radila. Zbog svega navedenoga molim vas da se svi vi, uvaženi saborski zastupnici, založite da saznamo istinu o kakvim poslovima ove tvrtke radi koja otpušta radnike, izvlači novac, oštećuje državni proračun, ne poštuje jednakost svih dioničara među kojima su i mirovinski fondovi obveznog osiguranja tzv II stupa, branitelji , te 170095 dioničara državljana Republike Hrvatske – vaših birača’’, zaključuje se u pismu saborskim zastupnicima.

No, o tome pismu nitko u javnosti nije dosad govorio, a ponajmanje saborski zastupnici. No, kako cinici zaključuju, pitanje spornog izvlačenja novca HT-a u matični Deutsche Telekom nitko nema ni interesa isticati jer ipak je u pitanju investicija i akvizija moćnog njemačkog partnera, a gdje su Nijemci – tu je i poseban politički interes i znakovita šutnja.

Kako su mnogi upozoravali, dok se u Hrvatskoj još pjevalo Danke Deutschland, u telekomunikacijama i infrastrukuri počeli smo debelo zaostajati za ostalim tranzicijskim zemljama. Hrvatsko telekomunikacijsko tržište je monopolizirano, odnosno – u nekim segmentima – oligopolizirano. Za tvrtke kojima se omogući da na njemu posluju ono je itekako lukrativno, odnosno donedavno je donosilo iznimno veliki profit. S druge strane, za korisnike je zaostalo i nerazvijeno. Te tvrtke zato imaju dovoljno novca, za širenje u regiji, ili – kao u slučaju HT-a, za kupovanje obveznica kompanije majke u Njemačkoj. A ne ulažu u infrastrukturu koja bi omogućila hrvatskim korisnicima bolje veze, niže cijene, više mogućnosti. Paralela ‘’slučaja’’ HT sa slučajom Ina trebala bi sada svima biti jasna.

Kako smo svojevremeno u Objektivu istaknuli, prepustivši hrvatsku ‘’obiteljsku srebrninu’’ strancima pod netransparentnim uvjetima i svojevremeno im dati monopol nad telekomunikacijama bio je ozbiljan problem koji se sada više ne može ispraviti. Bez obzira na svojevremene stidljive najave nekih hrvatskih političara o gradnji ili korištenju neke paralelne telekomunikacijske infrastrukture, dovoljno je samo navesti da se sve one redovito zaboravljaju nakon susreta nekog od hrvatskih vlastodržaca sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Zaključno, ponavljamo, kako bi cinici rekli – ako je HT tvrtka kćer, DT je maćeha.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close