Otvorena prva izložba novootvorenog Muzeja Image of War, “Izbliza i osobno”

Prva izložba novootvorenog Muzeja Image of War, “Izbliza i osobno”, kroz stotinjak fotografija nastalih tijekom Domovinskog rata prikazuje nekoliko različitih perspektiva na događanja koja su obilježila suvremenu povijest ovdašnjih prostora. Fotografije hrvatskih, srpskih i inozemnih autora, ali i one ‘običnih’ građana prikupljene putem društvenih mreža, izložene su u istom postavu koji, napominju iz Muzeja, “nudi […]

Prva izložba novootvorenog Muzeja Image of War, “Izbliza i osobno”, kroz stotinjak fotografija nastalih tijekom Domovinskog rata prikazuje nekoliko različitih perspektiva na događanja koja su obilježila suvremenu povijest ovdašnjih prostora.

Fotografije hrvatskih, srpskih i inozemnih autora, ali i one ‘običnih’ građana prikupljene putem društvenih mreža, izložene su u istom postavu koji, napominju iz Muzeja, “nudi tek jedan mogući prikaz i čitanje rata u Hrvatskoj nastojeći uključiti različite perspektive s punim pijetetom prema događajima i žrtvama na svim stranama.”

Kao posebnost izložbe, o čemu govori i njezin naziv, izdvaja se što se fotografa ne pozicionira kao neutralnog i objektivnog svjedoka, već predstavlja njegov osoban pristup, obojen svjetonazorom, emocijama, osobnom uključenošću u ratna zbivanja, pa i nacionalnošću i patriotizmom.

“Dok sam radila na izložbi najviše me zanimao čovjek iza kamere zato što on jako utječe na ono što prikazuje, odlučuje što će uključiti u kadar i kako će ispričati priču. Ta je njegova pozicija vidljiva u onome što čitamo iz fotografija”, rekla je Sandra Vitaljić, kustosica prve izložbe u Muzeju.

Na izložbu je uvrstila radove fotografa koji su radili za različite medije, hrvatske, srpske i međunarodne, no osobito zanimljivom smatra poziciju lokalnog fotografa. “Za njih je to iskustvo bilo jedinstveno, rat im se dogodio u dvorištu, a kako ih većina ranije nije imala nikakva iskustva s ratnim izvještavanjem, pred njima su bili veliki izazovi”, ustvrdila je.

Vitaljić je objasnila kako je željela otvoriti različite perspektive na iste događaje, no smatra da treba uzeti u obzir i  ono što na fotografijama nije prikazano, poput ratnih zločina i drugih događaja koji se događaju daleko od očiju javnosti, a fotografi tada nisu poželjni.

foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

“Fotografije ne mogu prikazati sve, za razumijevanje nekih događanja treba znati širu sliku, no nadam se da će izložba pomoći da se rat i negativne emocije doista pospreme u muzej i da se svi zajedno okrenemo boljoj budućnosti”, dodala je.

“Nudeći raznolikost perspektiva umjesto jednoznačnog pogleda i interpretacije, izložba želi potaknuti dijalog o traumatičnoj prošlosti, kao i o sličnim sukobima danas”, ističu u zagrebačkom muzeju, otvorenom ovog ljeta pod parolom “Rat spada u muzej!”.

Fotografije prenose emotivno intenzivne prizore ratnog vremena kroz prikaz svakodnevnog života, stradanja civila, vojnika, uništavanja kulturne baštine, uništavanja cijelog grada. Iako su ratne fotografije uznemirujuće, u Muzeju smatraju da je “naša obaveza biti svjesni, gledati širom otvorenog uma i svojim svakodnevnim djelovanjem raditi na izgradnji inkluzivnijeg društva i mirnije budućnosti za sve nas.”

Izlažu hrvatski autori Darko Bavoljak, Robert Belošević, Matko Biljak, Branimir Butković, Siniša Duraković, Željko Gašparović, Siniša Hančić, Toni Hnojčik, Romeo Ibrišević, Zlatko Kalle, Božidar Kelemenić, Silvestar Kolbas, Mišo Lišanin, Antun Maračić, Nikola Šolić, Nikola Tačevski, Zvonimir Tanocki, Pavo Urban, Davorin Višnjić, Srđan Vrančić, Božidar Vukičević i srpski fotografi Miloš Cvetković, Željko Sinobad, Srđan Sulejmanović, Imre Szabo i Dragoljub Zamurović.

Oni su snimali rat s različitih pozicija i u različitim okolnostima, “ali njihove fotografije zajedno doprinose boljem razumijevanju ratnih zbivanja kako na bojištu, tako i u civilnoj svakodnevici obilježenoj ratom.”

Predstavljeni su i inozemni fotografi, Wade Goddard, Ron Haviv, Paul Lowe, Christopher Morris, Peter Turnley, i Olaf Wyludda koji su u prvim danima rata mogli raditi na obje zaraćene strane, no nakon nekog vremena i iz njihovih se radova može iščitati subjektivnost, stav s obzirom na mučne scene kojima su svjedočili, od egzekucija do stalne opasnosti.

Od srpnja 1991. do lipnja 1992. u Hrvatskoj su poginula 23 novinara, a među njima su bili fotograf Pavo Urban te snimatelji Goran Lederer, Žarko Kaić i Živko Krstičević.

Muzej Image of War, koji je privatna inicijativa, nastoji otvoriti prostor za javnu diskusiju o ratu i njegovim posljedicama kroz fotografske priče iz svih dijelova svijeta, ali otvara i dodatni prostor fotografima za prezentaciju dugotrajnih projekata o važnim svjetskim pitanjima i ratnim žarištima.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close