Otvorena koncertna dvorana Muzičke akademije u Zagrebu

Svečanim otvorenjem Koncertne dvorane Blagoja Berse, velike središnje dvorane nove zgrade Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu (MA), opremljene vrhunskim tehnološkim rješenjima, u utorak je priveden kraju trinaestogodišnji proces projektiranja i izgradnje novog “hrvatskog hrama glazbe” na adresi Trg maršala Tita 12 u Zagrebu. Okupljeni su velikim aplauzom pozdravili arhitekta Milana Šosteriča, autora projekta zgrade MA, […]

Svečanim otvorenjem Koncertne dvorane Blagoja Berse, velike središnje dvorane nove zgrade Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu (MA), opremljene vrhunskim tehnološkim rješenjima, u utorak je priveden kraju trinaestogodišnji proces projektiranja i izgradnje novog “hrvatskog hrama glazbe” na adresi Trg maršala Tita 12 u Zagrebu.

Okupljeni su velikim aplauzom pozdravili arhitekta Milana Šosteriča, autora projekta zgrade MA, a dobrodošlicu je posjetiteljima u novoj koncertnoj dvorani poželio dekan MA Dalibor Cikojević te zahvalio svima koji su pridonijeli izgradnji i dovršetku “nove velebne zgrade” Akademije, koja će “pomoći staviti Zagreb na kartu europskih i svjetskih centara glazbene i akademske izvrsnosti”.

“Danas je značajan, gotovo povijestan dan za našu instituciju. Svečanim otvorenjem srca zgrade u koju smo uselili prije točno godinu dana, dvorane nazvane po Blagoju Bersi, velikom hrvatskom skladatelju, jednome od prvih profesora Muzičke akademije osnovane 1921., koji je udario temelje glazbeničkom profesionalizmu i odgojio čitav niz velikih hrvatskih skladateljskih imena, uspješno je priveden kraju san brojnih generacija studenata i profesora Akademije”, kazao je Cikojević.

Dvorana s 300-tinjak sjedala, opremljena posebnim podiznim platformama koje omogućuju smanjivanje i povećavanje pozornice i prostora gledališta prema potrebama djela koje se izvodi, zamišljena je i projektirana tako da zahvaljujući svojim mogućnostima postane ne samo središte pedagoškog procesa Akademije, nego i novo, prepoznatljivo središte zagrebačkog i hrvatskog kulturnog života, kulturno žarište grada Zagreba i prostor u kojemu će se održavati koncerti, te razne javne i kulturne priredbe kojima bismo željeli privući širu publiku u našu zgradu, napomenuo je.

Dvorana na raspolaganju ima dva koncertna klavira marke Steinway i Bösendorfer a, zahvaljujući promjenjivoj geometriji pozornice i gledališta, posebno projketiranoj orkestralnoj jami, te tehnološki naprednoj opremi koja obuhvaća uređaje promjenjive akustike, razne scenske elemente, podizne platforme, povlake, plesni pod, scensku rasvjetu, kino platno i projektor, kao i vrhunski opremljene video i audio režije, u njoj je moguće odvijanje i snimanje glazbenih, scenskih i stručnih događanja i skupova.

“S još tri manje dvorane, tonskim studijem, multimedijskom dvoranom, knjižnicom, čitaonicom, 51 učionicom, te 35 vježbaonica, naša se zgrada s pravom može usporediti s uvjetima na ponajboljim svjetskim akademijama”, poručio je dekan Cikojević.

Besmrtan projekt i temelj akademske izvrnosti

U ime Sveučilišta u Zagrebu, kao jednoga od partnera u projektu uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i Grad Zagreb, okupljene je pozdravio rektor Damir Boras. Osvrnuo se na komponentu izvrsnosti akademija zagrebačkoga Sveučilišta, “a posebno među njima upravo Muzičke akademije, koja je u sastav Sveučilišta ušla 1979. i koja zajedno s ostalim sastavnicama čini Sveučilište u Zagrebu sveobuhvatnim najvažnijim kulturnim entitetom u RH”.

“Ta zgrada koju danas u potpunosti zaokružujemo bit će zalog budućnosti Sveučilišta, ali i sveobuhvatnog obrazovanja u Hrvatskoj, te našega identiteta ne samo u Europi nego i u svijetu”, kazao je Boras.

Tehnički ministar kulture Berislav Šipuš prisjetio se “sa sjetom i zahvalnošću, svih koji danas nisu među nama a koji su također sanjali o ovakvome prostoru”. “Siguran sam da će ono što će iz ovih prostora u budućnosti izlaziti još više pokazati onu izvrsnost koju generacije umjetnika Akademije pokazuju već desetljećima”, kazao je Šipuš.

Tehnički ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar napomenuo je kako je u projekt uloženo ukupno 211 milijuna kuna, te se posebno zahvalio Gradu Zagrebu jer je imao sluha i viziju sudjelovati u projektu s polovicom sredstava, “što nije baš čest slučaj s gradovima”. “Uvjeren sam da će Akademija opravdati povjerenje koje su joj Grad i ministarstvo ukazali”, poručio je Mornar.

Svečanom je otvorenju nazočio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, u pratnji pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivice Lovrića i njegova zamjenika Tedija Lušetića. Osvrnuo se na povijest projekta, napomenuvši kako je sve počelo 2001., kupnjom stare zgrade Ferimporta za 30 milijuna kuna, te zahvalio svima, pojedincima i institucijama, koji su pomogli u njegovoj realizaciji.

Zaključio je prisjetivši se riječi Nobelovca Ive Andrića da “ljudi umiru dva puta: prvi put, kada umru fizički, i drugi, kada umru njihova djela”. “Svi koji su sudjelovali u ostvarenju ovoga projekta nikada neće umrijeri, jer ovo ostaje za vijeke vjekova”, poručio je Bandić.

Novo ruho Akademije u stvarnosti i filmu

Otvorenjem velike dvorane priveden je kraju proces rekonstrukcije i izgradnje nove zgrade Muzičke akademije prema projektu arhitekta Milana Šosteriča iz 2004., svečano useljene 30. rujna 2014., koja je  na 12 tisuća četvornih metara raspoređenih na dvije podzemne i osam nadzemnih etaža dovela pod jedan krov svih osam odsjeka Akademije s njezinih 150 stalno zaposlenih, nekoliko desetaka vanjskih suradnika i 550 studenata, ranije raspoređenih na četiri gradske lokacije.

Osim glavnog projektanta zgrade Akademije arhitekta Milana Šosteriča, za dovršetak dvorane zaslužni su projektanti akustike Ivica Stamać, Hrvoje Domitrović i Kristijan Jambrošić (FER), projektant scenske rasvjete Boris Popović (ADU) i projektantica interijera arhitektica Vilina Vučinović iz tvrtke Jurcon.

Svečano otvorenje bilo je i prilika za podjelu priznanja zaslužnim profesorima MA uz zvuke Akademske svečane uvertire op 80 Johannesa Brahmsa, a otvorenje je uveličala i premijera 14-minutnog dokumentarnog filma “Novo ruho Akademije” u produkciji i realizaciji studenata Akademije dramske umjetnosti (ADU), “poklon dramskih umjetnika svojim dragim kolegama gazbenicima”.

Sve je zaokružila praizvedba Akademske suite sedmorice autora, profesora Akademije, Mladena Tarbuka, Zlatka Tanodija, Dalibora Bukvića, Frana Đurovića, Vjekoslava Nježića, Ante Knešaureka i tehničkog ministra kulture Berislava Šipuša u izvedbi Simfonijskog orkestra MA pod dirigentskim vodstvom Mladena Tarbuka.

Cjelotjedni program događanja

U povodu otvorenja dvorane osmišljen je svečani tjedan čiji program svake večeri do 16. siječnja donosi po jedan besplatni koncert, a prvi će već u utorak navečer nastupiti studenti Muzičke akademije, koji će zajedno s orkestrom Zagrebačke filharmonije i uz solistički nastup saksofonista Aljaža Razdevšeka, pijanistice Ane Dadić te mezzosopranistice Ive Krušić i Eve Šulić na violini izvesti program Franka Martina, Camillea Saint-Saensa, Jakova Gotovca i Arama Hačaturjana. Koncertom će ravnati Tomislav Fačini i Davor Kelić.

U srijedu 13. siječnja u novoj dvorani nastupit će Zagrebački solisti, dok je dan kasnije u programu izvedba opere “Amelija ide na ples” Gian Carla Menottija, suradnja s kazalištem Mala scena.

U petak 15. siječnja Solisti Muzičke akademije nastupit će uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem Barbare Kajin i Ante Sladoljeva i uz solistički nastup violončelista Vida Veljaka i pijanista Rolanda Grlice. Posljednji je u programu svečanog tjedna koncert profesora  i studenata MUZA-e “Vivat Academia! Discipuli et profesores” u subotu 16. siječnja.

Po završetku događanja u sklopu svečanog tjedna u novoj koncertnoj dvorani bit će izvedena i opera “Madame Buffault” Borisa Papandopula, suradnja četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu – Akademije dramske umjetnosti (ADU), Muzičke akademije (MA), Akademije likovnih umjetnosti (ALU) i Tekstilno-tehnološkog fakulteta (TTF) koja je osvojila nagradu glumišta za najbolju režiju opere u 2015.

U programu je i gostovanje Heschel kvarteta, Simfonijskog orkestra Akademije za glasbo iz Ljubljane, Autorska večer Alfija Kabilja u suradnji s ansamblom Cantus te druga glazbena i scenska ostvarenja.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close