Otvoren 4. Zagreb Book Festival: Knjiga je danas važnija nego ikad

Tradicionalnim porukama o važnosti knjige i čitanja, ove godine s fokusom na utjecaj moderne tehnologije na kulturu i umjetnost te društvo općenito, u ponedjeljak je u Zagrebu svečano otvoreno četvrto izdanje Zagreb Book Festivala (ZBF), koji će do 27. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) okupiti više od 80 domaćih i stranih autora […]

Tradicionalnim porukama o važnosti knjige i čitanja, ove godine s fokusom na utjecaj moderne tehnologije na kulturu i umjetnost te društvo općenito, u ponedjeljak je u Zagrebu svečano otvoreno četvrto izdanje Zagreb Book Festivala (ZBF), koji će do 27. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) okupiti više od 80 domaćih i stranih autora u preko 30 događanja sa središnjom temom “Selfie kultura – mit i stvarnost”.

Bogat sedmodnevni festivalski program panel-diskusija, predavanja i predstavljanja knjiga uvodno je na Ljetnoj pozornici MUO-a najavila direktorica i idejna začetnica Festivala Petra Ljevak. Zahvalila je svim okupljenim ljubiteljima knjige na odazivu i podršci, te partnerima Festivala i njegovim sponzorima, pokroviteljima i prijateljima, Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu, Styria Media Grupi, te MUO-u kao domaćinu festivalskih događanja.

“Od kad je prije četiri godine pokrenut, Zagreb Book Festival zamišljen je kao platforma za posredovanje važnosti čitanja, pisane riječi i stvaranja kako za pojedinca, tako i za društvo”, rekla je Ljevak. Od tada do danas, Festival kroz svoj program pokušava istražiti različite oblike sinergije dostupne u povezivanju književnosti, znanosti, poezije s različitim segmentima umjetničkog izražavanja, s drugim granama umjetnosti i aktualnim društvenim temama.

“Svake godine ljestvica se podiže, a četiri godine od osnutka, Festival je pronašao svoje mjesto na kulturnoj mapi Zagreba i šire, ostvario brojne kulturne suradnje, postao nositelj međunarodne oznake festivalske kulturne kvalitete EFFE, te predstavio preko 50 renomiranih stranih autora i stotinjak domaćih književnika, prevoditelja, znanstvenika, publicista, novinara, nakladnika, polako formirajući prijateljsku platformu za širenje i promicanje književnosti”, napomenula je Ljevak.

Danas, u vrijeme okarakterizirano rapidnim razvojem brzih tehnologija i sveopćom užurbanošću, u doba inflacije informacija, fragmentiranosti pažnje, okrupnjavanja i sustavne globalizacije, kad se većina komunikacije odvija pismenim putem, postalo je važnije nego ikad razvijati alate kritičkog promišljanja, sposobnost dubinske koncentracije, empatiju i vlastitu pismenost, rekla je i dodala: “Sve su to stvari kojima nas čitanje knjiga podučava”.

Književnost kao platforma za najbolje odgovore na život

Upravo je iz toga proizašla tema ovogodišnjeg festivala, ‘Selfie kultura’, odnosno utjecaj moderne tehnologije na društveno-politička, ekonomska, intimna i identitetska pitanja, te umjetnost samu. O tome će najviše biti riječi, kako je istaknula koordinatorica programa Ivana Bodrožić, u panel-diskusijama u kojima će gostovati istaknuti svjetski i domaći intelektualci.

“Kako smo iskusniji, sve smo umješniji slušati publiku i ono što je bitno i onima koji vole knjigu i onima koji vole promišljati društvo, tako da se i ove godine ne bavimo isključivo književnošću radi književnosti, nego smatramo da je književnost ta koja prodire u naš život, najbolje ga opisuje, i vrlo često daje najbolje odgovore”, rekla je Bodrožić.

Tako će se na Festivalu raspravljati o temama kao što su “Fake News – mediji u doba alternativnih činjenica”, “Tiranija izbora – obrazovanje u doba filtriranja”, “Siri, how do you feel? – umjetna inteligencija i moral”, te “Dickens na Twitteru – književnost i tehnologija”, a program panel diskusija i predavanja otvorili su, razgovorom o narcisoidnosti kao virusu moderne tehnologije u ponedjeljak odmah nakon svečanog otvorenja, finski novinar i pisac Ari Turunen, istaknuti hrvatski znanstvenik Igor Rudan i profesorica na Katedri za opću povijest književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Željka Matijašević.

U kratkom obraćanju u sklopu svečanog otvorenja, Rudan, jedan od najmlađih britanskih akademika, koji će na Festivalu predstaviti svoju publicističku knjigu “Točna boja neba” (Naklada Ljevak) te održati predavanje “Deset načina na koje znanost i tehnologija mijenjaju život u 21. stoljeću”, okupljene je podsjetio da su danas znanost i tehnologija prodrle u svaku poru ljudskoga djelovanja – pa tako “više nije moguće napisati roman a da on nije na neki način konzistentan s onime što znaju znanost, tehnologija i medicina”.

U panel diskusijama, predavanjima, predstavljanjima knjiga od domaćih će imena sudjelovati i Tanja Mravak, Boris Jokić, Morana Kasapović, Ivica Đikić, Kruno Lokotar, Boris Rašeta, Alen Brlek, Jan Šnajder, Luka Perušić, Lidija Dimkovska, Vanda Mikšić, Ivica Puljak, Nikša Gopčević, Borna Sor i Petar Štefanić.

Bandić: Bez knjige nema ni kulture, ni jezika, ni naroda

Program je ‘neslužbeno’ u ponedjeljak u podne otvorilo gostovanje u MUO-u u sklopu dječjeg programa britanske književnice za djecu Julije Donaldson, autorice nekih od najpoznatijih i najnagrađivanijih slikovnica današnjice. Program za najmlađe i ove godine donosi niz susreta s domaćim autorima, u sklopu Posebnog programa će se održati popularan ciklus pripovijedanja Spikigin, dok će književni klub Booksa ugostiti program pjesnikinje Sanje Baković “Odvalimo se poezijom”.

Tradicionalni program “Svježe i domaće” donosi i predstavljanje novog romana istaknutoga novinara i književnika Drage Hedla “Vrijeme seksa u doba nevinosti” (Naklada Ljevak), proznoga prvijenca novinarke Ivane Dragičević “Nejednaki” (Naklada Ljevak), novoga romana novinara, scenarista i redatelja Dražena Ilinčića “Neobičan slučaj novinara N.” (OceanMore), te debitantskoga romana kazališnog redatelja Darija Harjačeka “Sanjica Lacković” (OceanMore).

Od promocija inozemnih gostiju izdvajaju se pak “Zar ne znaš tko sam ja? Povijest arogancije” (TIM Press) Arija Turunena, grafički roman “Zenobija” (Sandorf) danskog autorskog dua Mortena Dürra i Larsa Hornemana, roman “Prosječni indeks sreće” (Ljevak) Portugalca Davida Machada, za koji je dobio Nagradu Europske unije za književnost 2015., “Internet nije odgovor” (Ljevak) britansko-američkog pisca Andrewa Keena, te “Tiranija izbora” (Fraktura) slovenske teoretičarke psihoanalize i sociologinje Renate Salecl.

Kao i svake godine, dodijelit će se nagrada za najpopularniji roman godine biblioteke Balkan Noir 24sata i Expressa, koja objavljuje kriminalističke romane iz pera hrvatskih (ili regionalnih) autora, čime će u nedjelju 27. svibnja biti zatvoren ovogodišnji Zagreb Book Festivala.

Atmosferu je na otvorenju ‘zagrijao’ nastup Dua Small Change a “festival knjige u srcu Zagreba” službeno je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, uz poruku: “Bez knjige nema ni kulture, ni jezika, ni naroda. Ako čovjek hoće otrgnuti korijen, srčiku narodu, neka mu samo uzme jezik i kulturu. A bez knjige nema ni jezika i kulture”.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close