NE “STAKLENOM STROPU”!

“Stakleni strop” je nevidljiv, no vrlo opipljiv – skup je to prepreka koje je na svojoj koži osjetila svaka žena u profesionalnom napredovanju i o koji je većina glavom i vratnim kralješcima “udarila” pokušavajući dosegnuti vrh hijerarhije u tvrtkama. O njemu se stalno govori, no s “druge”strane i to ne nužno samo muške, jer društvo i […]

“Stakleni strop” je nevidljiv, no vrlo opipljiv – skup je to prepreka koje je na svojoj koži osjetila svaka žena u profesionalnom napredovanju i o koji je većina glavom i vratnim kralješcima “udarila” pokušavajući dosegnuti vrh hijerarhije u tvrtkama.

O njemu se stalno govori, no s “druge”strane i to ne nužno samo muške, jer društvo i okruženje nam je takvo, vrlo često stiže pitanje koje je već u samoj svojoj srži diskriminirajuće: “Ma što zapravo hoće te žene?”

“Te žene”, za početak, čine 56, 21% ukupnog znanstvenog kadra u Hrvatskoj. I iz tih istih znanstvenih krugova, točnije pravnog svijeta na ovo krajnje pojednostavljeno pitanje koje se neprekidno i neugodno ponavlja, stigao je vrlo argumentiran i razrađen odgovor.

Na osnivačkoj skupštini Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji odvjetnica Tarja Krehić, predsjednica udruge u uvodnom govoru je naglasila da se ona osniva s primarnim ciljem promoviranja, unaprjeđenja i afirmacije statusa žena u pravnoj profesiji. Svrha je postići, prvi put u hrvatskoj povijesti, jedinstveno nastupanje žena u pravnoj profesiji – u pogledu pitanja bitnih prvenstveno za pravnu profesiju, a potom i pitanja značajnih za žene.

Naime, svake godine sve više studentica upisuje i završava pravni studij. Tako su, u razdoblju od 2010.-e do danas, 71% diplomiranih studenata pravnih fakulteta po predbolonjskom programu, odnosno 73% diplomiranih po bolonjskom programu, bile žene. Rodna statistika u raznim granama pravne profesije, bitno je različita.

Znanost – 56,21% ukupnog znanstvenog kadra su žene;

Sudstvo – što je sud višeg ranga to je postotak sutkinja u sastavu tog suda niži. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sutkinje čine 72,4% ukupnog sudačkog kadra na prekršajnim sudovima, 71,2% na općinskim sudovima, 70,6% na trgovačkim sudovima, 60,6%  na županijskim sudovima, 45% u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske te 33,3% u Ustavnom sudu Republike Hrvatske;

Državno odvjetništvo – u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske je 47,6% žena, u županijskim državnim odvjetništvima 56,1%, u općinskim državnim odvjetništvima 69,8%, dok je u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 71% žena;

Odvjetništvo – prema  podacima Hrvatske odvjetničke komore za godinu 2015. – oko 43% odvjetnika i 70% odvjetničkih vježbenika su žene;

Korporativni sektor – na rukovodećim pozicijama postoji puno žena s potencijalom za upravljačke pozicije, no svejedno su na tim pozicijama značajno podzastupljene.

I tu je statistika neumoljiva, vrlo jasno ukazuje na postojanje fenomena takozvanog staklenog stropa koji se očituje u činjenici da udio žena na čelnim pozicijama pravnih fakulteta, na sudovima višeg ranga, na najvišim položajima u odvjetničkoj profesiji, te na visokim korporativnim pozicijama ne odgovara udjelu žena u tim segmentima pravne struke.

“Želja nam je ukazati na te tendencije u pravnoj struci, te razmotriti uvođenje kvota, ali i nekih drugih instrumenata, kao potpornih mehanizama za provedbu ravnopravnosti spolova u društvu u kojem je proces postizanja rodne uravnoteženosti usporen. Istovremeno, Udruga namjerava svojim djelovanjem potaknuti i osnažiti žene da uključivanjem i angažmanom doprinesu afirmaciji svojeg položaja unutar profesije i na taj način, vlastitim djelovanjem, potaknu nezaobilazne promjene u društvu. Ravnopravnost spolova temeljna je ustavna vrednota Republike Hrvatske, a ona znači da bi žene i muškarci trebali biti jednako zastupljeni u svim područjima javnoga i privatnog života, imati jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata, pri čemu je jedan od najvažnijih ciljeva u postizanju pune ravnopravnosti muškaraca i žena upravo poboljšanje položaja žena na tržištu rada. “- rekla je.

Osim suradnje s udrugama na području Hrvatske, Udruga namjerava surađivati i aktivno se povezati sa svim ostalim srodnim udrugama žena u pravnoj profesiji u inozemstvu, od kojih su neke već izrazile veliki interes i želju za suradnjom. Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji već je ostvarila suradnju i dobila podršku najveće komore odvjetnica u SAD-u – i to Komore odvjetnica države New York (WBASNY – Women’s Bar Association of the State of New York). Planiraju djelovati kroz nekoliko stručnih odbora:

Odbor za legislativu, odbor za profesionalnu edukaciju i njezino promoviranjeodbor za međunarodnu suradnju, odbor za humanitarne projekte i odnose s javnošću.

Na panel-diskusiji na temu zakonske uspostave ženskih kvota kao modela postizanja ravnopravnosti među spolovima, potaknute novim njemačkim zakonom koji propisuje obveznu minimalnu zastupljenost žena od 30% u nadzornim odborima njemačkih kompanija, razgovaralo se o pozitivnim aspektima tog njemačkog zakona, ali i o tome da se pokrene javna rasprava o potrebi donošenja sličnog zakona kod nas.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, ukazala je na nužnost uvođenja zakonskih kvota: “Iako na rukovodećim pozicijama postoji puno žena s potencijalom za upravljačke pozicije, statistika jasno ukazuje na postojanje fenomena tzv. staklenog stropa. Kvote su prepoznate kao jedne od najučinkovitijih privremenih mjera koje mogu dovesti do balansa što se tiče zastupljenosti muškaraca i žena u upravljačkim strukturama.”

Upravo je taj balans prepoznat u multinacionalnim kompanijama u kojima pitanje žena na upravljačkim funkcijama odavno nije pitanje rodne ravnopravnosti, već ekonomsko pitanje budući da je praksa pokazala da u ženskoj populaciji leži golem potencijal koji rezultira većom profitabilnošću, naglasila je Nataša Novaković, pravna savjetnica u Uredu glavnog direktora HUP-a.

Maja Mandić, direktorica Odjela za pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja HT-a, podijelila je s prisutnima svoje vlastite iskustvo, s obzirom da je Deutsche Telekom još u 2010.-e osmislio program za edukaciju i pripremu rukovoditeljica za sudjelovanje u nadzornim odborima DT grupe i prije nego je u Njemačkoj stupio na snagu zakon koji propisuje obavezne ženske kvote. On je, naime, nakon duge javne rasprave izglasan tek krajem prošle godine.

Zrinka Erent-Sunko, izvanredna profesorica na katedri Opće povijesti prava i države na Pravnom fakultetu u Zagrebu u panel diskusiji iznijela je podatak kojem ne treba nikakvo dodatno pojašnjenje. Naime, na Pravnom fakultetu u Zagrebu više je od 50% žena, ali je teško probiti stakleni strop. Naime, status redovnog profesora u trajnom zvanju ima tri puta više muškaraca nego žena, a u povijesti Pravnog fakulteta u Zagrebu je bila samo jedna dekanica! 

Propisane zakonske kvote iz svih ovih primjera mjera su koja je u Hrvatskoj neophodna, ali i privremena. Ne zaboravimo, živimo u zemlji u kojoj se stanovništvo često dijeli na “ljude” i “žene” i to bez iznimke, u svim strukturama društva. U korijenu svega je edukacija, stoga treba stalno i ispočetka, svim dobnim skupinama ponavljati da je ravnopravnost spolova temeljna ustavna vrednota Republike Hrvatske.

Za sva ostala pitanja, tu su ove žene koje vrlo dobro znaju što hoće.

 zene 1

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close