Orešković želi zaraditi pola milijarde eura: udjeli u ovim poduzećima idu u prodaju?

Reforme obećane građanima, rekao je premijer Tihomir Orešković, provest će se kroz pet točaka. Na prvom mjestu je aktiviranje pola milijarde eura “mrtvog kapitala” u vlasništvu države kako bi se smanjio javni dug, zatim će stvoriti fond za srednje i male poduzetnike u kojem bi se također našlo oko pola milijarde eura, treća točka je mogućnost […]

Reforme obećane građanima, rekao je premijer Tihomir Orešković, provest će se kroz pet točaka. Na prvom mjestu je aktiviranje pola milijarde eura “mrtvog kapitala” u vlasništvu države kako bi se smanjio javni dug, zatim će stvoriti fond za srednje i male poduzetnike u kojem bi se također našlo oko pola milijarde eura, treća točka je mogućnost privlačenja 10,7 milijardi eura iz europskih fondova, slijedi točka broj četiri, a to su investicije, a na kraju je proračun koji će biti predstavljen 10. ožujka.

Što donose prve dvije točke čija je ukupna vrijednost milijarda eura? Ako Vlada ove godine donese proračun s deficitom od tri posto BDP-a, kao što je najavio ministar financija Zdravko Marić, to znači da će on iznositi oko 10 milijardi kuna.

Manje zaduživanje

Kada bi Vlada ove godine doista prodala državnu imovinu u vrijednosti oko 3,8 milijardi kuna, to bi značilo da će se u tom iznosu smanjiti njene potrebe zaduživanja za financiranje manjka u proračunu. Uz takav pristup smanjit će se i pritisak na povećanje javnog duga. Pitanje je, naravno, što od raspoložive imovine Vlada može prodati u relativno kratkom roku kako bi osigurala potrebni novac. Kao glavni aduti spominje se pet-šest tvrtki u kojima država ima udjele, a čija se vrijednost kreće od stotinjak milijuna kuna do gotovo devetsto milijuna kuna. To su Podravka, Končar, Croatia osiguranje, HPB, T-HT, te turistička poduzeća poput Imperiala Rab i Hotela Makarska.

Osim toga, država raspolaže i većim brojem nekretnina, među kojima i stanovima, a neuspješno ih pokušava prodati ili iznajmiti već duže vrijeme. Kada je riječ o stvaranju fonda za srednje i male poduzetnike, premijer je samo rekao da se o tome razgovaralo “s predstavnicima HBOR-a, Hamaga i bankama kako bi se uz pomoć europskih fondova stvorio takav fond”. Koliko se može doznati, to je prepoznato kao prioritet, ali zasad je sve na razini načelne ideje. U idućim tjednima će se jasnije definirati način na koji se malim i srednjim poduzećima može pomoći da lakše dođu do kapitala. Da je to problem lani je pokazala i anketa HNB-a provedena na uzorku od 3601 malog i srednjeg poduzeća prema kojoj je dvije trećine ispitanih reklo da im pristup financiranju djelomično otežava posao, a 33 posto ih navodi da im to “značajno” otežava posao.

Dvije trećine poduzetnika nije u 2014. godini uopće koristilo kredit poslovne banke, a kao glavni razlog tome srednji poduzetnici su naveli “nemogućnost osiguravanja dovoljno kolaterala”. Mali poduzetnici, pak, prvenstveno se oslanjanju na vlastite izvore financiranja, a manji dio ih je odgovorio da su im krediti bili preskupi ili neodgovarajući.

Uska grla

– Ovakvi rezultati upućuju na to da postoji dio potražnje koji je ostao nerealiziran, odnosno da postoje i ‘uska grla’ na strani ponude kredita i da bi snažnija podrška u obliku jamstvenih shema mogla olakšati pristup kreditima za ona poduzeća koja iskazuju potrebu za njima – objasnio je nedavno HNB. Pritom je naveo da je manji broj poduzeća koristio jamstva ili sufinanciranje, a učinak toga ogledao se prvenstveno u nižim kamatnim stopama.

Guverner Boris Vujčić već neko vrijeme zagovara stvaranje nove garancijske sheme za poticanje malog i srednjeg poduzetništva za koju smatra da bi bila mnogo učinkovitija od izravnog sufinanciranja. Upravo je iz tog razloga prije mjesec dana najavio sastanak s Vladom, poslovnim bankarima i europskim financijskim institucijama, pa se može pretpostaviti da će aktivno sudjelovati i u osmišljavanju novog fonda za poticanje malih i srednjih poduzeća.

Prema Vujčićevim riječima, pritom bi se mogla koristiti i sredstva Europskog investicijskog fonda (EIF) i Europske investicijske banke (EIB) koja bi poslužila kao garancija vrlo visokog udjela gubitaka po kreditima malim i srednjim poduzećima.

– Takva shema u ovome trenutku mogla bi učiniti više za rast kredita malim i srednjim poduzećima nego bilo kakvo dodavanje likvidnosti kojeg već ionako ima previše – ustvrdio je Vujčić. Poznato je da je HBOR proteklih godina imao važnu ulogu u sufinanciranju poduzeća i omogućio jeftinije zaduživanje, kroz zajedničku suradnju s HNB-om i poslovnim bankama od 2010. do 2013. godine, a prošle godine je udvostručio vlastite kreditne plasmane. Međutim, ako sama poduzeća tvrde da su im najveći problem potrebna osiguranja za kredit, HBOR im u tome ne može pomoći.

Više u Hamag Bicro

Ako bi Vlada odlučila da sada u većoj mjeri potiče jamstva umjesto izravnog sufinanciranja, to bi značilo dadržava nešto više novca mora usmjeriti u Hamag Bicro, hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, koja pruža podršku poduzetnicima kroz sve razvojne faze, od istraživanja i razvoja ideje sve do komercijalizacije i plasmana na tržište.

Taj bi se novac morao osigurati iz proračuna ili preusmjeravanjem dijela novca iz strukturnih europskih fondova i sudjelovanjem EIF-a i EIB-a.

Hamag Bicro već ima veliko iskustvo u odobravanju jamstava malim i srednjim poduzećima. U razdoblju od 2012. do 2015. godine agencija je izdala 1155 jamstava ukupne vrijednosti 1,2 milijarde kuna, “čime je potaknuto više od 4 milijarde kuna investicija”. No, kreiranje nove garancijske sheme u cilju poticanja kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva, njihova bržeg rasta i razvoja, značilo bi iskorak i za Hamag Bicro.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close