OLUJA JE BILA NUŽNA, A KRAJIŠKI SRBI SU SE OČISTILI SAMI

Daleko sam od zapjenjenog hrvatskog nacionalista. Više se poistovjećujem sa zapadnom civilizacijom nego s Hrvatskom. Ljutim svoje sunarodnjake procjenom da smo mi Hrvati po inteligenciji i civiliziranosti pri dnu europskih rang lista. Možda samo jedno mjesto iznad braće Srba. Ne samo što nisam gorljivi nacionalist, nego sam do zadnjeg trenutka u proljeće 1991. navijao za […]

Daleko sam od zapjenjenog hrvatskog nacionalista. Više se poistovjećujem sa zapadnom civilizacijom nego s Hrvatskom. Ljutim svoje sunarodnjake procjenom da smo mi Hrvati po inteligenciji i civiliziranosti pri dnu europskih rang lista. Možda samo jedno mjesto iznad braće Srba.

Ne samo što nisam gorljivi nacionalist, nego sam do zadnjeg trenutka u proljeće 1991. navijao za mirno rješenje jugoslavenske drame makar to značilo odgodu hrvatske nezavisnosti na neodređeno vrijeme.

No, svejedno tvrdim da su Oluja i njen prethodnik Bljesak najsvijetlije epizode u posljednjih nekoliko stoljeća hrvatske povijesti. Smatram da je šteta što u tim operacijama nije eliminirano još više srpskih oružnika te što Hrvatska vojska u nastavku akcije nije iskorijenila srpsko vojno prisustvo u zapadnoj BiH i ukinula Republiku Srpsku.

Otkad se u veljači 1989. SKH Ivice Račana otvoreno svrstao uz kosovske Albance nasuprot Srbiji pa do 25. lipnja 1991. nadao sam se da će Hrvatska privremeno odustati od otcjepljenja da bi izbjegla rat kao veće zlo od ostanka u krnjoj, desloveniziranoj SFRJ.

Svakom je razumnom Hrvatu (dakle, manjini) bilo jasno da do zuba naoružana Srbija i njene prekodrinske ispostave neće biti te koje će popustiti pred nejakom Hrvatskom. 

Jedina opcija: potpuna pobjeda 

No, Franjo Tuđman i njegova kohorta od sponzora iz emigracije i elitnih komunističkih prebjega odlučili su drukčije i gurnuli Hrvate u mlinac za meso i kosti. Iako sam cijelim bićem bio za odgodu proglašenja nezavisnosti sve dok ne nestane opasnost od nasilja, kad je rat izbio znao sam da ga je nužno dobiti.

U trenutku kad su srpske oružane snage – regionalna paravojska i Srpska narodna armija (ranije zvana JNA)  – počele s “dejstvovanjem” prema hrvatskim ciljevima, Hrvatima je preostala samo jednu opcija: potpuna pobjeda bez milosti prema neprijatelju.

Naime, bez područja koja su lokalni Srbi prvo nazvali autonomnim oblastima, a onda Republikom Srpskom Krajinom, nikakva nacionalna država hrvatskog naroda nije bila moguća. Krajina je presijecala Hrvatsku na nekoliko ključnih mjesta stvarajući neodrživo stanje. 

Hrvatska visila o koncima 

Slobodni hrvatski teritoriji bili su povezani uskim koridorima, koje je četnička banda mogla tući artiljerijom kad bi joj god palo napamet. Podravska magistrala, autoput Zagreb-Rijeka, maslenički most (koji je prvo trebalo osloboditi) i Jadranska magistrala do Dubrovnika (koji je prvo trebalo deblokirati) bili su konci o kojima je visio goli opstanak hrvatske države.

Srbi imaju nacionalnu državu. Zove se Srbija. Zašto ne bi i Hrvati imali nacionalnu državu? I to takvu koja bi bila geostrateški održiva, kao primjerice Srbija?

Jer, dok Hrvatska bez tzv. Krajine baš nikako ne bi mogla zaživjeti, Srbija bez tih istih terena može savršeno funkcionirati. Sudbina Srbije ne ovisi o tome čija vojska kontrolira Vukovar, Pakrac, Petrinja, Glina, Slunj, Drniš i Knin. Za Hrvatsku su ta mjesta apsolutno vitalna.

Da sam Srbin u otadžbini ne bi mi palo na pamet za krajiške Srbe potrošiti jedan dinar, a kamoli ići za njih u rat. Smatrao bih ih jezivim utegom i preprekom mom blagostanju. Savjetovao bih im da se lijepo asimiliraju s Hrvatima. Ili da 1991. izjave lojalnost nezavisnoj Hrvatskoj. 

Milošević ih ostavio na cjedilu 

Ali ne, cinični su zločinci Babić, Martić i Hadžić stavili svoje podanike pod komandu Slobodana Miloševića, koji ih je na koncu elegantno i racionalno prepustio na milost i nemilost Hrvatskoj vojsci.

A kad je prije 20 godina počela ofenziva dobro pripremljene Hrvatske vojske, ološ u vrhu krajiške politike i vojske naredio je zadnji udar na Hrvatsku: udar masovnim zbjegom u Srbiju!

Odustavši od borbe, ostavljeni na cjedilu od Karadžića i Slobe, Martić i kompanija natjerali su narod na evakuaciju prema istoku, znajući da iz kolona odbjeglica izrasti mit koji će desetljećima, možda i stoljećima progoniti Hrvate.

Danas u Srbiji većina vjeruje da je Tuđman namjerno i silom protjerao Srbe, iako je istina da su oni otišli sami prije nego što su do njihovih naselja došli “krvožedni bojovnici”. Zločini koji su nažalost i na našu sramotu počinjeni nakon Oluje nisu bili krivi za već dovršenu bežaniju. 

Slobo: “Bilo bi idiotski pomoći Krajini!” 

Srbi su se dakle očistili sami, o čemu postoje dokumenti na ćirilici s potpisom krajiških voždova i transkript izlaganja Vožda nad voždovima, Slobe Miloševića, poslije Oluje. Prenosimo to izlaganje u srpskom originalu – nemojte glumiti da ga ne razumijete.

“Vi ste najstručniji deo ove naše Vojske, kao što znate, tamo je palo naredjenje da svi izadju iz Krajine tog istog dana, bez čak stvorenog kontakta sa hrvatskom vojskom na najvećem delu fronta. Da smo tog istog dana napravili idiotsku glupost da im pomognemo, ko bi to stigao do Knina do večeri da im pomogne?!

Pa, tamo ne bi moglo da se stigne od njihovih kolona kojima su zakrčili sve puteve u bežaniji zajedno sa stanovništvom. Više su izginuli u bežaniji sas tanovništvom, nego što bi izginuli držeći linije. To je apsurdna situacija! Pitanje je ko je, zaista doneo odluku da krajiško rukovodstvo napusti Krajinu? 

“Utekli kao zečevi” 

Takva odluka, u uslovima kada su imali sve uslove da se brane, bude doneta koja

izazove egzodus. Sada to treba da bude razlog da Jugoslavija jurne tamo da brani te teritorije, sa kojih su oni utekli kao zečevi?!

Molim vas, 6 hiljada Hrvata je branilo Vukovar pola godine; napadala je cela Prva armija, vazuduhoplovstvo, čudo, sva sila koju je imala JNA, a oni nisu odbranili Knin, kojem se može prići samo iz tri pravca; nisu ga mogli braniti ni 12 sati!?

Oni ga nisu ni branili, jer po svim izveštajima koje smo dobili od policajaca, gradjana i ostalih, čim je prestala artiljerijska priprema u sedam uveče, oni su naredili – bežaniju!

Prema tome, tu nije bilo nikakvog otpora, niti je bilo borbenog dodira sa hrvatskim snagama. Sada mi treba da se uvlačimo u jednu situaciju, kako je, evo, zbog odbrane žrtava, nama stalo više do te teritorije nego onima koji su na tom teritoriju imali sve uslove da se brane, a odlučili su da ‘hitno’ svi – pobegnu!

Ja neću da govorim o pojedincima, verovatno ima primera herojskog otpora, ima primera herojskog ponašanja, ali nažalost takva je odluka tamo doneta i tako se to završilo! (…)”.

Četiri je godine trajala okupacija ključnih dijelova Hrvatske. Budući da se pobunjeni Srbi nisu pristali uklopiti u Hrvatsku mirnim putem, nakon propasti višegodišnjih pregovora vojna je akcija bila neizbježna. Za stradanja Srba koja su uslijedila bili su krivi oni koji nisu pravovremeno potpisali kapitulaciju, a ne oni koji su krenuli osloboditi svoju zemlju.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close