Odakle HURIN-u legitimitet da nadzire dodjelu novca iz Fonda za pluralizam medija?

Medijski fond za pluralizam medija težak 30 milijuna kuna pumpa se novcima iz HRT pristojbe, a prema riječima novinarke Ivane Lekšić radi netransparetno, a to nadgledaju Jura Hrvačić i njegova fantomska udruga HURIN. Član NO HRT-a Dražen Rajković da ovaj sistem dodjele novca pod hitno treba mijenjat jer je netransparentan Hrvatska udruga radija i novina […]

Medijski fond za pluralizam medija težak 30 milijuna kuna pumpa se novcima iz HRT pristojbe, a prema riječima novinarke Ivane Lekšić radi netransparetno, a to nadgledaju Jura Hrvačić i njegova fantomska udruga HURIN. Član NO HRT-a Dražen Rajković da ovaj sistem dodjele novca pod hitno treba mijenjat jer je netransparentan

Hrvatska udruga radija i novina okuplja 136 radijskih postaja i 27 novina i oformljena je zapravo kako bi rješavala probleme koncesionara prvenstveno sa ZAMP-om.
-Tako se svima nudilo članstvo pod izlikom da će imati popust kod ZAMP-a jer je to najveća troškovna stavka koju radijski koncesionari moraju plaćati, pa se većina koncesionara masovno uključila u HURIN – kaže nam naš sugovornik koji je iz razumljivih razloga htio ostati anoniman.

No, udruga nije ispunila svoj cilj.
-Namet ZAMP-a nije smanjen u ovim recesijskim vremenima kada je radio kao tercijarna djelatnost i oglašavanje na lokalnom mediju u velikim problemima – ističe jedan od “malih” koncesionara, klonivši se toga da previše priča o HURIN-u jer je i sam član te udruge.

HURIN se rijetko oglašava u javnosti, a kada to i napravi gotovo pa nehotice otkriva svoju pravu svrhu djelovanja.

Posljednji puta kada se oglasio, nagazio je na zviždačicu Ivanu Lekšić koja je za H-alter javno progovorila o lažiranju medijskih emisija kako bi se dobila sredstva iz Fonda za pluralizam. Pri tom se izložila silnim neugodnostima, ali i prijetnjama, no nimalo privlačan posao odlučila je odraditi do kraja. Lekšić, ipak, nije mogla odraditi ono što bi trebale odraditi institucije, a iste, vidjet ćemo, napravile su tek minorne korake u razrješavanju ove radijske muljaže.

Sredstva iz Fonda (30 milijuna kuna), naime, dodjeljuje Vijeće za elektroničke medije, a namijenjena su točno određenim radijskim emisijama i njihovim autorima koji se bave sadržajima od javnog interesa. Kada bi htjela, inspekcija bi mogla točno detektirati u čijim je džepovima završavao novac iz Fonda, no volje ni za to očito nema.

No, sjetimo se što je svojedobno govorila Ivana Lekšić:

-Kao osoba koja godinama radi na radijskim postajama Bjelovarsko-bilogorske županije i Međimurske županije, osjećam potrebu reagirati i prokomentirati medije u Hrvatskoj (bar one na kojima sam radila) i dati Vam na znanje da što god promijenili i odlučili u novom Zakonu o elektroničkim medijima, ništa od svega toga ne znači ukoliko netko ne počne pratiti rad tih istih medija. Kako sam zbog straha da ne ostanem bez posla, a samim tim i sredstava za život, godinama bila prisiljavana na lažiranje radijskih emisija za sredstva Fonda za pluralizam, rasprava o tome tko treba dobiti pravo na javljanje za ta ista sredstva (portali, neprofitni mediji, komercijalni… itd.) je više nego smiješna. I dok Vi raspravljate treba li portalima dati mogućnost za dobivanje sredstava iz navedenog fonda, SVE radijske postaje na kojima sam radila (radila sam na tri radijske postaje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji), javljajući se za sredstva od Fonda za pluralizam, lažirale su više od 70 posto emisija za koje su dobile novac. Vijeće za medije je kao nadležno tijelo obaviješteno o tome, no nije reagiralo – kazala je prije nekoliko mjeseci za medije, a onda to isto kazala i na sastanku u Ministarstvu kulture i na sastanku u Vijeću za elektroničke medije dokazujući istovremeno kako je doista i istina da je Vijeće za elektroničke medije o svemu bilo obaviješteno i ranije.

Lekšićkin iskaz, dakako, nije se svidio čelnicima HURIN-a. A zašto i bi? Medijska galama koja se digla nakon njezina iskaza u medija prijetila je time da se pojača nadzor nad emisijama koje emitiraju lokalne radijske postaje. No, i to možemo objesiti mačku o rep. Zakoni su, kao što znamo, tu, kako bi se selektivno provodili.

Na zadnje noge tada se digao Juraj Hrvačić i HURIN. U javnost su odaslali priopćenje u kojem se grubo, baš u hrvatskoj maniri, gazi zviždačicu Ivanu Lekšić. Umjesto da zatraže i forsiraju promptnu istragu navedenih tvrdnji, Ivanu Lekšić iz HURIN-a optužili su da “bez dokaza dovodi u sumnju legalnost korištenja sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija”, te da “HURIN pozdravlja način dosadašnjeg rada VEM-a a vezano uz raspodjelu sredstava Fonda gdje je sve transparentno objavljeno na njihovim stranicama od natječaja, bodovanja, emisija za koje su odobrena sredstva, pa do pravdanja sredstava”. “Utemeljenje Fonda inicirao je upravo HURIN s ciljem poticanja raznolikosti programskih sadržaja radijskih postaja sa željom da se otrgnu od mogućeg zaborava mnoge zavičajne tradicije, promiče kulturna raznolikost Hrvatske i dobrobit njenih nacionalnih manjina. Sredstva Fonda su taj cilj i ostvarila, plus činjenica da su upravo zahvaljujući sredstvima Fonda zaposleni mnogi mladi visokoobrazovani novinari”.

No, mimo i Lekšićkinih tvrdnji, uskoro se pokazuje da HURIN govori teške neistine kada je u pitanju lažiranje radijskih emisija. Osim što je Vijeće za elektroničke medije pod pritiskom javnosti i Ministarstva kulture koje se angažiralo oko Lekšićkinog slučaja detektiralo četiri nakladnika koja će zbog nepravilnosti u radu prijaviti DORH-u, nedavno je isto potvrdilo i pismo radnika Soundset Požege, radijske mreže u vlasništvu Cratis retisa, na čijem je čelu predsjednik Uprave Josip Majher. Radnici, među ostalim, u pismu navode i sljedeće:

-Marketinški djelatnik dobio je sporazumni otkaz bez sankcija iako je priznao kriminal veći od 100 tisuća kuna u samo desetak mjeseci. Snimke programa ‘čudom’ nestaju kako se ne bi ušlo u trag nepravilnostima. Vijeću za elektroničke medije šalju se izvješća koja odrađuje direktor Srđan Hasić Vuđan. Postoji sumnja da se u posljednje vrijeme uplate koje trebaju doći na Soundset Požegu preusmjeravaju na Cratis retis i Soundset Brod, a naznake postoje da će to biti i s preostalim iznosom iz Fonda za 2012. te s odobrenim sredstvima za 2013. godinu. U programu Soundset Požege od 8. ožujka nema voditelja tako da se emitiraju samo glazba i vijesti što nikako nije u skladu sa županijskom koncesijom koju imamo. Emisije za koje nam je Fond odobrio sredstva se ne proizvode, ali će vjerojatno biti lažirane ili će opet pod ‘čudnim okolnostima’ nestati snimke programa.

Isti je radio bez problema funkcionirao 30 godina na medijskoj sceni zapošljavajući 16 ljudi koji su redovno primali plaću. Dolaskom nove klike pod dirigentskom palicom Josipa Majhera koji u vlasništvu ima 51 posto radija, počinju njihovi problemi. Radio tako danas ima pet zaposlenika koji za svoj rad ne primaju plaću od siječnja 2013., a za studeni je isplaćena u obliku pozajmice.
-Djelatnike radija iscrpljuje se maksimuma. Godišnji odmor dobivamo ‘na kapaljku’, bez rješenja, i svake godine većini djelatnika po nekoliko dana godišnjeg propadne. To je prema direktorovim riječima mjerilo da smo odani firmi u kojoj radimo – pisali su prije koji tjedan radnici Soundset Požege.

Slično govore i informacije s terena: Da, emisije se lažiraju, a sredstva iz Fonda ne služe zapošljavanju visokoobrazovanih ljudi, već se događa upravo suprotno – okrupnjavanje i koncentracija radijskih postaja oko nekolicine istih ljudi, čime se omogućava smanjivanje broja zaposlenih te dijeljenje snimljenih emisija na nekoliko radijskih postaja u vlasništvu jednog pojedinca.

Josip Majher drži 51 posto radija. Juraj Hrvačić drži Radio Antenu, Narodni radio te Zagrebački radio i RVG. A, kako je Objektiv i ranije pisao, Vijeće za elektroničke medije do sada nije izvršilo opsežnu kontrolu koncentracije medija u rukama nekolicine “igrača”, stoga se događa da skup tih pojedinaca uz potporu najjačih marketinških agencija međusobno dijeli 95% marketinškog kolača. Istodobno, Hrvačićeva novinska agencija Mediaservis prodaje vijesti radijskim postajama za sitan novac i vezuje ih marketinški.

Činjenica je, Vijeće za elektroničke medije nema ni kapaciteta kontrolirati svaku od navedenih razina koja omogućava malverzacije, no istodobno za to nema niti volje. Vijeće za elektroničke medije je, naime, pod snažnim utjecajem HURIN-a. Pitali smo ih kako je moguće da ‘obična’ udruga nadgleda dijeljenje tog novca.

-Vijeće za elektroničke medije s ciljem što kvalitetnijeg rada surađuje s većim brojem pravnih osoba u Hrvatskoj koje su službeno registrirane: institucijama, ustanovama, udrugama i ostalim – kazali su nam u Vijeću, a na naše pitanje gdje je HURIN službeno registriran odgovorili su da je u registru udruga pri Ministarstvu rada, poduzetništva i obrta, koji, zanimljivo, više uopće ne postoji.

Znači Vijeće surađuje s udrugom za koju ni ne zna gdje je upisana. HURIN je naime upisan pri Ministarstvu financija.

Poslali smo upit i HURIN-u u kojem smo tražili da nam objasne odakle im legitimitet da nadgledaju dodjelu novca iz Fonda za pluralizam medija, ali nisu nam odgovorili, isto kao što nam nisu odgovorili ni s HRT-a na pitanje kontroliraju li kako se troši 3% novca od njihove TV pretplate.

Ali zato nam je član Nadzornog odbora HRT-a Dražen Rajković kazao da dodjela tog novca nije najjasnija.

-Nadzorni odbor HRT-a nadzire zakonitost poslovanja HRT-a. S tog stajališta nas zanima samo ispunjava li HRT redovito i u potpunosti obveze koje mu u pogledu Fonda za poticanje pluralizma medija nameće Zakon o HRT-u (3 posto ubrane RTV pristojbe). Kako je to u redu, ne pratimo tijek daljnje raspodjele tog novca, za koju je zakonom nadležno Vijeće za elektroničke medije. Naravno, potpuno sam svjestan problema na koje i sami ukazujete oko problematičnosti uključenih subjekata i (ne)transparentnosti samog (inače, društveno korisnog i iznimno potrebnog) procesa dodjele tog novca. Osobno imam na umu brojne ideje oko nužno potrebite radikalne reforme hrvatskog sustava proizvodnje vijesti i audiovizualne industrije, koja bi uključila probleme koje vi spominjete, ali konačnu će riječ o tome imati aktualna vlast –zaključuje Rajković koji je na godišnjem odmoru pa nam nije obrazlagao ideje.

Ima vremena, jer će ovo i ubuduće biti vruća tema.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close