Od Todorićeve ‘Crne bilježnice’ drhte najmoćniji ljudi u Hrvatskoj!

U njoj ima političara, premijera, moćnih bankara, guvernera, ministara, policijskih čelnika pa čak i veleposlanika. Da je Samuel Barclay Beckett, dramatičar i romanopisac irskog podrijetla, kojim slučajem živ i da je prethodnih dana i tjedana boravio u Hrvatskoj, vjerojatno bi, inspiriran najnovijim događajima oko Agrokora, napisao svoje novo djelo koje bi se zvalo ”U očekivanju revizijskog […]

U njoj ima političara, premijera, moćnih bankara, guvernera, ministara, policijskih čelnika pa čak i veleposlanika.

Da je Samuel Barclay Beckett, dramatičar i romanopisac irskog podrijetla, kojim slučajem živ i da je prethodnih dana i tjedana boravio u Hrvatskoj, vjerojatno bi, inspiriran najnovijim događajima oko Agrokora, napisao svoje novo djelo koje bi se zvalo ”U očekivanju revizijskog izvješća”.

Jer baš kao što su Becketovi glavni junaci Vladimir i Estragon u njegovu remek djelu ‘U očekivanju Godota’, danima i noćima čekali ispod drveta, jednu osobu – Godota (koja je donekle središnja točka drame, možda čak i pokretač radnje, iako se nikada nije pojavio na sceni), tako je danima i noćima cjelokupna hrvatska javnost s nestrpljenjem iščekivala revizijsko izvješće o poslovanju Agrokora, koje se, za razliku od Godota, napokon i pojavilo u javnosti, istina za ključne pojedinačne kompanije u sastavu grupe, ali sa izuzetkom konsolidiranog izvještaja za ‘Agrokor’.

S obzirom da je Beckett, koji je 1969. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, jedan od glavnih predstavnika ‘teatra apsurda’, sigurno mu ne bi bilo teško proniknuti u složenu psihologiju glavnih likova Agrokorova teatra apsurda. A pod egidom apsurd, mogla bi se strpati brojna događanja koja su prethodila teškom porođaju revizijskog izvješća.

Podsjetimo da je pod visokim medijskim naponom domaća, a i regionalna javnost, još krajem prošlog tjedna s nestrpljenjem iščekivala objavu nalaza revizije za Agrokor. Trebao je to, zapravo, biti prijelomni trenutak u trileru koji se od proljetos odigrava oko koncerna Agrokor, dakle od trenutka kada njim počinje upravljati posebni Vladin povjerenik Ante Ramljak.

Gazdino prekomjerno blogiranje Vlade

I kada smo napokon trebali doznati kakvo je stvarno stanje u poslovnim knjigama nekad najmoćnijega biznismena u državi, preciznije, koliko uistinu iznosi dug koji je ostavio iza sebe (zadnje su brojke objavljene u medijima otkrivale oko 45 milijardi kuna), dogodila se (ne)očekivana odgoda.

Iako su danima uoči planirane objave revizije vodeći mediji u zemlji podgrijavali atmosferu i naprosto se razbacivali Todorićevim (prvo) milijardama eura pa potom milijardama kuna duga – izvješće se na kraju nije pojavilo. Mnogi su to tumačili na način da je gazda Agrokora Ivica Todorić svojim blogovima kojima je naprosto prekomjerno počeo blogirati Plenkovićevu Vladu i pojedine njegove ministre do daljnjeg odgodio objavu revizije Agrokora. A u tom blogiranju, čini se, najviše je stradala ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Todorić je, naime, u svojem posljednjem blogu u kojem je tretirao potpredsjednicu Vlade tvrdio da Martina Dalić laže.

Todorić tako piše: “Nakon što cijeli prošli tjedan, a ponavljaju ovaj vikend, u novinama Martina Dalić i mediji tvrde kako sam ‘priznao da je Agrokor propao’ i kao tražio silan novac od države, evo iskaza Martine Dalić u Saboru 5. travnja ove godine: ”Mi od uprave društva do dan-danas nismo čuli da je Agrokor u problemima. Način na koji su financijsko tržište i Vlada spoznali da postoje rizici stigao je od rejting agencija”. rekla je Dalić 5. travnja.

Todorić potom u svom postu nastavlja: “Martina Dalić jasno kaže kako nikakve informacije o tome da je Agrokor u problemu nije dobila od Uprave. I da sve što znaju je temeljem rejting agencija. Tko je, dakle, u pravu? Dalić ili ja? Ili je pak lagala cijeli hrvatski Sabor…. jedva čekam Povjerenstvo”, piše Todorić. Gazda Agrokora je pravilno procijenio da je Martina Dalić najslabija karika u Plenkovićevoj vladi pa je, očigledno, odlučio svojim blogovima zagorčati joj život u Banskim dvorima.

Moćan obrambeni tim Ivice Todorića

A na Todorićeve blogove vodeći mediji u Hrvatskoj su odgovarali novim otkrićima zatajenih računa Agrokora po kojima ispada da je Todorić sakrio tri milijarde kuna troškova. Nije dugo trebalo čekati na Todorićevu reakciju u kojoj kaže da su ničim potkrijepljeni, paušalni i lažni podaci o tobožnjih 3 mlrd kuna prikrivenog troška koji su se, iz istog neimenovanog izvora pojavili u nekim medijima obična konstrukcija i nemaju nikakve veze sa stvarnošću.

‘Tvrdim da je riječ o zlonamjernom podmetanju i eklatantnoj laži koja, očito, služi za nedopušteni pritisak na revizore i obmanjivanje javnosti’, napisao je Todorić i najavio nove tužbe.

A uz najavu novih tužbi protiv onih koji su te informacije objavili napokon se dogodilo i revizijsko izvješće, za koje je dan ranije vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi rekao:’

“Nisam mišljenja da je taj dokument (revizorsko izvješće) biti ili ne biti”. I Tedeschi je, smatraju pojedini relevantni ekonomski stručnjaci u pravu, jer gotovo da i nije toliko bitno ili bar neće biti presudno za daljnju sudbinu gazde Agrokora i svih drugih odgovornih aktera u toj priči, što u njemu piše, već kako će i na koji način suprotstavljene strane prezentirati brojke koje su obuhvaćene u izvješću.

Zato će biti zanimljivi dani i tjedni koji slijede, jer je nesumnjivo, da će gazda Agrokora upotrijebiti sve svoje moći u svoju i obranu svog koncerna.

Zanimljivo je da će mu u tome, između ostalog, svesrdnu pomoć pružati i Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković, te Sanaderov bivši glasnogovornik i spin-doktor Ratko Maček, kao i moćni tim domaćih i inozemnih stručnjaka.

Još u lipnju je, prema pisanju ‘Večernjeg lista’, američki tim komunikacijskih stručnjaka posjetio Todorića u Kulmerovim dvorima. Do Todorića ih je doveo Aljoša Roksandić, koji se i spominje u kuloarima kao jedan od PR stratega Ivice Todorića. Nagađa se i da je Todorić pravni aspekt, uz Čedu Prodanovića i Jadranku Sloković, pojačao odvjetničkom tvrtkom Wolf Theiss, inače poznatiju iz arbitražnog spora MOL-a i Ine. Dakle, moćna je to ekipa komunikacijskih stručnjaka, medijskih stratega, pravnih eksperata i odvjetnika, koja će stajati na prvoj crti Todorićeve obrane od možebitnog kaznenog progona, koji već danima, po pisanju medija visi u zraku.

‘Crna bilježnica’ sije strah

A kao posljednju crtu svoje obrane Todorić u pričuvi ima, insajderi tvrde, i najmoćnije oružje – svoju ‘Crnu bilježnicu’ od koje danima drhte najmoćniji ljudi u Hrvatskoj! U njoj, navodno, ima brojnih političara, premijera, moćnih bankara, guvernera, ministara, policijskih čelnika, pa čak i veleposlanika. Jer kako su mediji već bezbroj puta napisali ‘gradeći svoju poslovnu mrežu, Ivica Todorić u nju je upleo najmoćnije ljude u državi: bilo je tu guvernera, bankara, ravnatelja policije, ministara, uglađenih veleposlanika… Ta je mreža desetljećima perfektno funkcionirala, a pitanje je koliki utjecaj ima danas i koliko će se upravo zbog različitih moćnika – ovisno o njihovoj aktualnoj snazi – ići do kraja s istragom, pitaju se pojedini mediji.

Činjenica je da su mnogi državni dužnosnici nakon okončanja mandata našli zaposlenje u Agrokoru, a dosta njih se opet vraćalo u javni sektor. Broj transfera je povelik i normalno je zapitati se jesu li neki od ‘Todorićevih ljudi’ pogodovali bivšem poslodavcu? Listu tih takozvanih Todorićevih ljudi danas predvodi aktualni ministar financija Zdravko Marić, koji je prije dolaska na tu funkciju bio izvršni direktor u Agrokoru.

Možda najzanimljiviju priču od svih ‘Todorićevih ljudi’ imaju bivši guverner Željko Rohatinski i bivši ratni premijer Franjo Gregurić.

Hoće li se otvaranjem ‘Crne bilježnice’ napokon razotkriti stvarna uloga bivšega premijera u podizanju koncerna Agrokor i jesu li istinite tvrdnje da je on od toga imao obilate materijalne koristi. Među brojnim informacijama, koje se prethodnih tjedana mogu čuti u dobro obavještenim kuloarima, svakako je najzanimljivija ona, o pronađenoj dokumentaciji iz koje je vidljivo da je Agrokor radio (i platio) kuću bivšem premijeru Franji Greguriću, jednom od političkih veterana koji i danas, tvrde mnogi (a o čemu je pisao i naš tjednik prije nekoliko mjeseci), zajedno s još jednim bivšim premijerom – Nikicom Valentićem, iz sjene upravlja Hrvatskom.

Što se pak Rohatinskog tiče dugo je vremena slovio kao cijenjeni ekonomist a u Agrokoru se zaposlio 2000. godine. I gle čuda, samo tri mjeseca nakon toga imenovan je guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB), s tim da je još dvije godine sjedio u Nadzornom odboru Agrokora. Rohatinski je vodio središnju banku punih 12 godina. Mnogi će reći kako je Rohatinski za vrijeme svjetske gospodarske krize spasio Hrvatsku od financijskog sloma. Mjesečnik ‘The Banker’ 2009. proglasio ga je najboljim svjetskim i europskim guvernerom. U Hrvatskoj je tih godina bio jedan od rijetkih ljudi na visokim pozicijama kojima je javnost bespogovorno vjerovala. Ali nakon što je 2011. izbila afera kada se otkrilo da je njegova supruga Marija Rohatinski prodala svoju gubitašku špeditersku tvrtku ‘Romah’ upravo Agrokoru, a u čijem je vlasništvu kuća u kojoj guvernerova obitelj živi, slika bezgrešnog guvernera je počela nezaustavljivo blijediti. Nakon što mu u srpnju 2012. nije produžen mandat u HNB-u, Rohatinski se ‘vratio kući’ – u Agrokor na poziciju savjetnika Ivice Todorića. Što li bi tek sve Rohatinski imao reći istražiteljima, samo on zna.

Svi Gazdini ljudi

No, ni ostala brojna imena koja se mogu svrstati pod egidu ‘Todorićevi ljudi’, nisu ništa manje zanimljiva od prethodne dvojice.

Primjerice aktualni sudac Ustavnog suda Davorin Mlakar u Agrokoru je radio od 2000. do 2004. Bio je član Uprave te izvršni potpredsjednik koncerna za pravne, opće i kadrovske poslove. Tu je i Marijan Benko, šef sigurnosti u Agrokoru i bivši ravnatelj policije u mandatu Ive Sanadera. Što li je sve taj čovjek vidio i čuo i što je sve prometnuo kroz svoje ruke zasigurno će zanimati istražitelje.

I bivši predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB), financijske institucije u državnom vlasništvu, Čedo Maletić zaposlenik Agrokora je postao krajem 2015. Iz Todorićevog koncerna tada su izvijestili javnost da će Maletić biti zadužen za Multiplus i ostale kartice te ‘operacije sličnog tipa’. HPB je vodio pet godina, od 2009. do 2014. Prije toga je bio predsjednik ‘Imex banke’ u koju je došao iz HNB-a gdje je sedam godina bio viceguverner.

Bilo je tu i sindikalista poput Vitomira Begića i Ane Knežević. Anu Knežević je Todorić uzeo pod svoje skute u jesen 2010. nakon što je smijenjena s čelne funkcije u SSSH-a zbog falsificiranja dokumenata i podizanja 25.000 kuna sindikalnog novca. Njihovo poznanstvo seže još od početka 90-ih kada je Todorić krenuo s otkupom dionica Unikonzuma (sadašnjeg Konzuma) od radnika. Knežević je kao predsjednica tada novoosnovanog Sindikata trgovine vodila pregovore o cijeni otkupa i pravima radnika. Sudionik tog sastanka, sindikalac Adolf Čulek, kasnije će pričati kako bez Knežević ne bi bilo danas ovakvog Konzuma, pisali su mediji. Svoje mjesto pod Agrokorovim suncem našao je i bivši zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, zatim supruga Zlatka Canjuge Piruška, za koje neki izvori iz koncerna nagađaju da bi ona mogla biti i svjedok pokajnik u eventualnom pokretanju kaznenog progona protiv Todorića.

Zanimljivo je spomenuti da je bivšeg SDP-ova premijera Zorana Milanovića u političke vode “gurnula” upravo – Sinjanka, Piruška Canjuga. S obzirom da je bila dobra sa Zoranovim ocem Stipom Milanovićem, Piruška je svog supruga Zlatka molila da lobira kod predsjednika Tuđmana da mladog i obrazovanog Zorana Milanovića, inače njezinog Sinjanina, ugura negdje u Ministarstvo vanjskih poslova.

Branko Mikša, bivši ministar graditeljstva i gradonačelnik Zagreba svojedobno je ‘glodao masnu kost’ s Agrokorove trpeze. Navodno svi zaposlenici Agrokora Todorića su oslovljavali s ‘predsjedniče’, svi osim Branka Mikše, što ukazuje na veliku bliskost među njima. A nakon što se povukao iz politike, a bio je i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, Mikša se skrasio u Nadzornom odboru Agrokora gdje je djelovao do 2014. godine. Todorić ga je zatim postavio za svog osobnog savjetnika.

U očekivanju Godota Todorića

S Todorićeve trpeze su još dobro ‘mastili brke’ i mnoga druga zvučna imena – od bivšeg ravnatelja HRT-a i bivšeg veleposlanika Hrvatske u Parizu Mirka GalićaMajeFrenkel, nekoć Brinar, i mnogi drugi. A koja sve zvučna imena krije Todorićeva ‘Crna bilježnica’ možda se dozna uskoro. Jer pitanje je i tko će sve iz bivšega Todorićeva menadžmenta odgovarati za eventualni kriminal: izvlačenje novca ili falsificiranje poslovnih izvještaja.

Te dramatične optužbe već su ranije iznijeli Rusi koji preko svojih banaka drže dobar dio Agrokorovih kredita.

Danas se, nakon objave revizijskog izvješća postavlja i pitanje ima li DORH uopće kapaciteta za ovakve složene istrage, pogotovo ako su istinite tvrdnje suca Ivana Turudića, predsjednika zagrebačkog Županijskog suda, koji je gostujući u emisiji kod Petra Štefanića, rekao da pouzdano tvrdi da istraga još nije ni počela te da se samo ‘provjerava i rade se izvidi’.

Za to vrijeme, čini se, bar po do sada odaslanim blogovima, da je Ivica Todorić znatno bolje pripremljen od nadležnih institucija te je već jasno dao do znanja da neće šaptom pasti. Zapravo, on je uvjeren da neće nikako pasti, jer sve što je radio radio je za dobro svog koncerna i Hrvatske, uvjeren je on. Ako se i pokrene kazneni progon i izda nalog za Todorićevo uhićenje, teško je povjerovati da će on mirno čekati, zajedno s Andrijom Jarkom ispred kućnog praga, ‘svoje progonitelje’. Oni bi, po svemu sudeći mogli, baš kao junaci u Beckettovoj drami Vladimir i Estragon svakoga dana pred Kulmerovim dvorima čekati Godota Todorića, a njega neće biti…

Komentari:

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close